Predstavljena knjiga u kojoj je popisano 77 različitih brodova koje su Hrvati koristili u 18. stoljeću

0
Jadransko brodovlje – knjiga

U Velikoj dvorani Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru predstavljena je knjiga “Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento” (Jadransko brodovlje između dvije obale u 18. stoljeću) autorice doc. dr. sc. Zrinke Podhraški Čizmek, prenosi Otvoreno more.

Riječ je o izuzetno vrijednom djelu koje prikazuje sve vrste i glavne karakteristike brodova koji se spominju u prva tri sveska Hrvatskih pomorskih regesta, odnosno oko 16.000 dokumenata koji se odnose na jedrenjake koji su plovili Jadranom i Mediteranom u 18. stoljeću. Studija prikazuje 18.536 spomena plovila klasificiranih u 79 različitih naziva koji se uspoređuju s obzirom na njihovu etimologiju i razna obilježja poput nosivosti, jedrilja i namjene.

– Prvi koraci u nastajanju knjige nastali su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, kada je povjesničar Nikola Čolak krenuo u istraživanje pomorske povijesti. Zadar je bio važna sastavnica istraživanja pomorske povijesti, budući da je u njemu zalaganjem Čolaka, Vjekoslava Maštrovića i drugih pripremljen Pomorski zbornik tadašnje JAZU. Međutim Čolak nije bio podoban, neko vrijeme proveo je na robiji a onda je 1966. emigrirao u Italiju, gdje je na raspolaganju imao puno dokumenata o našoj pomorskoj povijesti, najviše u Italiji. Pripremio je veliki broj tzv. regesta, sažetaka dokumenata u arhivima, koji su ključni za daljnja istraživanja, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić.

Povijesni okvir razdoblja kojim se knjiga bavi dao je prof. dr. sc. Milorad Pavić, koji je istaknuo kako se radi o vremenu kada Venecija gubi utjecaj na Mediteranu te se sve više orijentira na Jadran. Tijekom 18. stoljeća nastaju brojni centri pomorskog prometa mimo Venecije i Dubrovnika, o čemu svjedoči činjenica da su početkom stoljeća u Malom Lošinju bilo stotinjak jedrenjaka, da bi na kraju bilo 105 jedrenjaka duge plovidbe.

Analiza autorice pokazuje kako su vlasnici brodova radije koristili manje brodove (nosivosti do 300 tona), dobrih maritimnih svojstava, a čiji je brz utovar i istovar išao u prilog ubrzanu ritmu toga stoljeća. Brodovi koji se najčešće spominju su trabakul, a zatim tartana, pelig, pulaka, marsilijana, filjuga, barca, keč i bracera. Čak 70 posto odnosilo se na plovila srednje i manje nosivosti (do 300 tona), dok se 20, posto sveukupnoga prometa, izvanjadranskog, mediteranskog (prema Jonskim otocima i dalje) te prema sjevernim morima, odnosio na brodove veće nosivosti, među kojima su nave i vašeli te fregaduni.

Komparativnom analizom njihovih karakteristika i posebnosti pokazano je da je između luka istočne i zapadne obale Jadrana u osamnaestom stoljeću postojala intenzivna dnevna trgovina čija je glavna značajka bila nevjerojatna dinamičnost maloga i srednjeg poduzetništva koje se uspjelo etablirati kako u pomorskoj trgovini, tako i u brodogradnji, ostavivši golem utjecaj na obje jadranske obale.

– Knjiga je nastala na analizi 16 tisuća dokumenata, iz kojih sam izvukla 77 vrsta brodova. Među njima je možda nekoliko brodova za koje se koriste drugačiji nazivi, ali ima i onih za koji se može naći samo jedno ime iako se radi o potpuno različitim plovilima, npr. tartanama. Za neke brodove znanstvenici od Genove do Krete koje sam kontaktirala ne znaju koji su. Ovi arhivski regesti su nevjerojatno bogato svjedočanstvo povijesti, ali i svađa, pregovora, života naših ljudi prije 350 godina. Htjela bih da ova knjiga bude poticaj znanstvenicima za daljnje istraživanje, a javnosti prilika da vide bogatstvo materijalne i nematerijalne baštini koje imamo, istaknula je autorica knjige, inače i unuka na početku spomenutog Nikole Čolaka.

Drugi odvojak knjige je velika izložba koja će biti postavljena na obje obale Jadrana, od Pesara do Atene, a zadnja stanica će biti Sveučilište u Zadru, gdje će ostati u stalnom postavu.

Kijev: Tokom noći oboreno 29 ruskih dronova

0
Kijev: Tokom noći oboreno 29 ruskih dronova
Dron

Rat u Ukrajini – 633. dan. Ukrajinska vojska saopštila je da su u operacijama od početka rata uništili 15 ruskih plovila u Crnom moru. Ruski PVO sistemi uništili su dvije ukrajinske protivbrodske rakete “neptun” iznad Crnog mora, kod obale Krima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija pokušava da destabilizuje situaciju u Ukrajini pokušavajući da izazove državni udar.

Tokom noći oboreno 29 ruskih dronova

Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 29 od 38 bespilotnih letjelica u ruskom noćnom napadu, saopštile su vazdušne snage Ukrajine.

Ukrajinska vojska je navela da su ruske snage lansirale dronove Šahed iranske proizvodnje sa ruske teritorije u nekoliko talasa, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Napad na mnoge ukrajinske regije trajao je od 20 sati u petak do četiri sata jutros po lokalnom vremenu.

Najžešće borbe proteklih sedmica vode se oko Avdijivke, Marinke i Bahmuta u istočnoj oblasti Donjecka.

Ukrajinska vojska saopštila je u petak da je u njenim operacijama od početka ruske invazije uništeno 15 ruskih vojnih brodova u Crnom moru, a da je 12 drugih brodova oštećeno.

Evropska unija je u međuvremenu predložila novi paket restriktivnih mjera protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, kojim je predviđeno sankcionisanje više od 120 dodatnih pojedinaca i subjekata.

Holandija izdvojila dodatnu pomoć za Ukrajinu

Rat u Ukrajini ušao je u 633. dan. Borbe se vode na istoku zemlje, a obje strane se napadaju međusobno i dronovima.
Ruski PVO sistemi uništili su dvije ukrajinske protivbrodske rakete “neptun” iznad Crnog mora, kod obale Krima, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Vlada Holandije izdvojila je dodatne dvije milijarde eura vojne pomoći Ukrajini tokom 2024. godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija pokušava da destabilizuje situaciju u Ukrajini izazivanjem “haosa” unutar zemlje.

Ukrajinska vojska saopštila je da su u operacijama od početka rata uništili 15 ruskih plovila u Crnom moru, a oštetili 12 plovila.

Skoro 20.000 Ukrajinaca ilegalno je napustilo zemlju od početka rata kako bi izbjegli mobilizaciju, piše BBC.

Pokreću klub mladih preduzetnica i preduzetnika

0
Pokreću klub mladih preduzetnica i preduzetnika
Kotor

UMPCG  je u saradnji sa 6 lokalnih samouprava (Tuzi, Bar, Kotor, Herceg Novi, Danilovgrad i Kolašin) je pokrenula inicijativu uspostavljanja Preduzetničkih klubova.

U toku je poziv mladima od 18 do 35 godina koji žive/posluju u opštinama: Tuzi, Bar, Kotor, Herceg Novi, Danilovgrad ili Kolašin i žele da mijenjaju preduzetnički ambijent u svojoj opštini, da se prijave i uključe u klub u svojoj opštini.

Preduzetnički klubovi su mjesta gdje će moći da se povezuju sa istomišljenicima, zagovaraju promjene koje će olakšati njihovo poslovanje, razmjenjuju iskustva, stvaraju nove poslovne prilike i uče od uspješnih  preduzetnika/ca.

Projekat Preduzetnički P&S klub je podržan kroz program „Podržani=Osnaženi“ (FSTP-For Support To emPowerment) koji realizuje  Fond za aktivno građanstvo – fAKT, u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Link za prijavu je  https://forms.gle/bEqNRiu44NBFm5oB8 Prijave se mogu slati do 30. novembra 2023.g., do 16.00h.

Heceg Novi – bogat program 7. Jesenje fešte

0
Heceg Novi – bogat program 7. Jesenje fešte
Jesenja fešta

Bogat program pod nazivom „Jesenji dječji kutak”, izložbe „Ulicom šipka” i domaćih proizvoda i rukotvorina, nezaobilaznu Donatorsku trpezu, Jesenju štraftu i žurku obilježiti će 7. izdanje Jesenje fešte, u organizaciji NVU Ruke, koje će biti održano tokom ovog vikenda, subota, 18. i nedelja 19. novembar, na terasi Gradske kafane, Njegoševoj ulici i na Šetalištu.

U sklopu Jesenje fešte biće organiovana donatorska trpeza na kojoj ce lokalni restorani, hoteli, keterinzi i gastro entuzijasti ponuditi svoje slatke i slane delicije od jesenjih plodova.

Sav prihod namjenjen je za potrebe rehabilitacije mladog Jakova Smoljana.

Jesenja fešta 2023.

Jakovu se prije godinu dana dogodila teška nesreća nakon koje je ostao nepokretan. Nadamo se da ćemo ovom zajedničkom akcijom doprinijeti da se Jakovu omoguće neophodni tretmani za koje se vjeruje da će unaprijediti njegovo stanje, poručuju organizatori NV Ruke iz Herceg Novog.

Jesenja trpeza će biti priređena na Trgu Nikole Đurkovića sa pocetkom u 10.00. U izvedbi ce nam pomoci ucenici sa ugostiteljskog smjera Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“ kao i mladi preduzetnici iz ove škole.

Jesenja fešta

Zabavni program tokom manifestacije realizovaće Mažoret klub Lili i bend Trio Mare, a biće promovisana i nova pjesma „Na ti šipak, na ti roge“, koju je za Jesenju feštu napisao i komponovao Denijel Deranja, po tekstu Olivera Nedovića.

Nakon dnevnog, program će biti nastavljen u večernjim satima u snek baru Vagon u Zelenici, gdje je pripremljen poseban jesenji meni tokom cijelog vikenda, a za dobro raspoloženje pobrinuće se Vitez Đurović.

Jesenja fešta

Jesenja štrafta, odnosno kostimirana biciklistička parada od Igala do Zelenike najavljena je za nedelju. Porodični događaj za sve uzraste  počinje u 10 sati kod vile Galeb u Igalu gdje će pola sata ranije biti organizovana registracija učesnika. Učešće je besplatno.  optimisti – vidimo se 18. 11. na Jesenjoj fešti od 10 – 16 časova.

Jesenja fešta je podržana kroz konkurs Opštine Herceg Novi za projekte NVO u 2023. Partners u realizaciji su Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić”, NVO Nova šansa u Novom, kao i Gradska kafana.

ETC ponovo visoko ocijenila turističku kampanju Crne Gore

0
Foto NTO

Crna Gora je, prema trećem kvartalnom izvještaju Evropske komisije za putovanja (ETC), tokom ove godine ostvarila izuzetne rezultate u turizmu, te prednjači u odnosu na druge evropske destinacije po rastu broja turista u poređenju sa 2019.

Kako je saopšteno iz Nacionalne turističke organizacije (NTO), u izvještaju se navodi da je Crna Gora, sa rastom od 14 odsto, na drugom mjestu među evropskim destinacijama po rastu generisanog turističkog prometa u odnosu na 2019.

Nakon odličnih rezultata u drugom kvartalnom izvještaju ETC-a za ovu godinu, gdje je istaknuto da su aktivnosti NTO zaslužne za dobro pozcioniranje crnogorske destinacije na ključnim tržištima, uspješne promotivne aktivnosti prepoznate su i u novom izvještaju vodeće evropske institucije za putovanja.

“U odnosu na period prije pandemije, Evropljani putuju u širi spektar destinacija kako bi smanjili troškove – Turska, Crna Gora, Albanija i Hrvatska su najbolje po broju noćenja, u odnosu na nivo prije pandemije. Veoma uspješne kampanje turističkih organizacija, naročito Crne Gore, u kombinaciji sa proširenjem linija niskotarifnih prevoznika, zaslužni su za to”, navodi se u izvještaju.

Takođe, u septembarskom izvještaju ETC-a se navodi da je Crna Gora na prvom mjestu po rastu stope popunjenosti smještajnih kapaciteta u odnosu na septembar 2019, sa ostvarenim rastom od 12,81 odsto.

“Podaci od početka godine pokazuju da je jedna trećina destinacija premašila nivo dolazaka stranih turista koji je ostvaren u uporednom periodu 2019. Oporavku Evrope najviše su doprinijele južnoevropske i mediteranske destinacije, među kojima je i Crna Gora. Međutim, oko 65 odsto destinacija do danas još nije dostiglo nivo dolazaka koji je ostvaren prije pandemije”, navodi se u kvartalnom izvještaju ETC-a.

Osim toga, u izvještaju se navode i drugi indikatori turističkog prometa koji svjedoče o izvrsnim rezultatima crnogorskog turizma tokom ove godine, kao i o sve boljem pozicioniranju Crne Gore na mapi evropskih destinacija.

Prema izvještaju, ostvaren je zapažen rezultat i u dijelu prihoda generisanog po sobi (RevPar).

Crna Gora se, sa rastom od 135,59 odsto, nalazi na prvom mjestu evropskih destinacija koje su tokom septembra bilježile najveći rast prihoda generisanog po sobi u odnosu na septembar 2019.

ETC ponovo visoko ocijenila turističku kampanju Crne Gore
Perast – Boka Kotorska – foto NTO

Kako se navodi u izvještaju, Crna Gora je na drugom mjestu po rastu broja turista iz Velike Britanije, sa ostvarenim rastom od oko 25 odsto u odnosu na isti period 2019. Značajan rast je ostvaren i kod tržišta Holandije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Direktorica NTO, Ana Tripković Marković, je ovom prilikom poručila da su podaci o rezultatima u turizmu, koji su istaknuti u izvještaju, zaista impresivni.

“Izuzetan je uspjeh što naša zemlja prema ostvarenim rezultatima prednjači u odnosu na brojne evropske destinacije, što nam potvrđuje sve bolje pozicioniranje naše destinacije na turističkoj mapi Evrope. Posebno smo ponosni na činjenicu što se Crna Gora u kvartalnim izvještajima ETC-a nalazi među zemljama koje su ostvarile najveći rast u broju turista sa strateški važnih tržišta za crnogorski turizam. Značajan rast je ostvaren sa tržišta Velike Britanije i Francuske, na kojima smo imali inteziviranu promociju u prethodnom periodu”, kazala je Tripković Marković.

Ona je istakla da su podaci o prihodima i ostvarenom RevPar-u ohrabrujući, te da ovakvi rezultati daju vjetar u leđa za nastavak promotivnih aktivnosti.

“Dobro pozicioniranje Crne Gore kao turističke destinacije u Evropi potvrđuje i podatak da se duže od godinu naša zemlja u mjesečnim izvještajima ETC-a nalazi u top deset najbolje ocijenjenih destinacija u Evropi od posjetilaca na online platformama za putovanja”, navodi se u saopštenju.

Tokom ljeta ove godine, Crna Gora je u dijelu kvaliteta u turizmu zauzela visoko četvrto mjesto, s ocjenom 8,93, dok je destinacija koja je zauzela prvo mjesto ocijenjena sa 9,08.

Hrvatska je umjesto Izraela domaćin Evropskog prvenstva u vaterpolu

0
Hrvatska je umjesto Izraela domaćin Evropskog prvenstva u vaterpolu
Bazen-Dubrovnik (Foto: jug.hr)

Hrvatska je i službeno potvrđena kao domaćin Evropskog prvenstva vaterpolista koje će se održati od 4. do 16. januara 2024.godine, objavio je Hrvatski vaterpolski savez.

Nakon davanja suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za organizaciju ovakvog velikog natjecanja, te iskazanog zanimanja gradova Zagreba i Dubrovnika, u sjedištu Evropean Aquaticsa je hrvatska kandidatura prihvaćena i odabrana kao najbolja.

Evropska plivačka federacija (LEN) prošlog je tjedna definitivno otkazala domaćinstvo EP-a u vaterpolu koje se trebalo igrati u Izraelu. Razlog je rat na tom području, a u jednom je trenutku bilo pitanje hoće li se EP uopšte i odigrati.

Utakmice će se igrati u Dubrovniku i Zagrebu, gdje će biti i završnica, a Hrvatska je jedina zemlja koja će organizirati dva evropska prvenstva zaredom. Prošle godine u Splitu Barakude su osvojili zlato, kao i 2010. godine kada je domaćin bio Zagreb.

“Nakon spektakla u Splitu i osvajanja zlata na tom Evropskom prvenstvu dobili smo prigodu ponovo organizirati najveće kontinentalno natjecanje. Domaćini će biti Dubrovnik i Zagreb, trofejni centri našeg najtrofejnijeg sporta. Ovom prigodom se želim zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, koji je kako 2022. kada smo natjecanje imali u Splitu, tako i sada stao iza našeg projekta i kandidature. Želim se zahvaliti i Josipu Varvodiću, koji je kao prvi dopredsjednik European Aquaticsa jako doprinio da Hrvatska ponovo dobije ovu čast, te da upravo u Dubrovniku i Zagrebu obranimo naslov najboljih u Europi. Nama je naime ovo natjecanje ujedno i kvalifikacijsko za Svjetsko prvenstvo u Dohi, u veljači 2024., ali Europsko prvenstvo u Zagrebu i Dubrovniku također nudi i jedno mjesto za Olimpijske igre u Parizu. Znamo što se od nas očekuje i dat ćemo sve od sebe ponoviti, kako organizacijski, tako i rezultatski uspjeh prijašnjih naših europskih prvenstava, Zagreba 2010. i Splita 2022.”, rekao je Perica Bukić, izvršni dopredsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza.

Daliborka Kordić dobitnica je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2023.

0
Daliborka Kordić dobitnica je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2023.
Daliborka Kordić dobitnica je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2023.

Daliborka Kordić dobitnica je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2023. godini. Tu odluku donio je stručni žiri u sastavu Tatjana Kriještorac, istoričarka umjetnosti (predsjednica) i članice, istoričarke umjetnosti Gordana Franović i Jelena Bakić.

Gradonačenik Kotora, Vladimir jokić, svečano je uručio nagradu najboljoj kotorskoj vizuelnoj umjetnici u 2023. godini i otvorio izložbu riječima: ”Izložba kotorskih vizuelnih umjetnika je prilika da se svake godine podsjetimo da umjetnost u ovom gradu živi, ali ne samo da živi već da ima svoje plodove koji bi bili na ponos i mnogo većim gradovima.

Daliborka Kordić dobitnica je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2023.

Na ovim izložbama sam imao priliku da se upoznam sa ljudima na koje se danas ovaj grad oslanja. Zbog toga vjerujem da će ova i sve izložbe pred nama donositi sve veći kvalitet. Zasluženo je ove godine  Daliborka ponjela nagradu za najbolji vizuelni rad u Kotoru. Pored tog priznanja, vjerujem da je ozbiljno priznanje i samostalna izložba u kojoj ćemo svi uživati, a ono što mogu obećati je da će grad Kotor sasvim sigurno naći način da i svim ostalim vizuelnim umjetnicima čiji su radovi dio ove izložbe pokaže poštovanje i uvaži njihov trud i doprinos.“

Daliborka Kordić dobitnica je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2023.

„Žiri je nakon dužeg razgovora, analize i ozbiljne dileme, na kraju jednoglasno dodijelio Nagradu za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2023. Godini, triptihu Daliborke Kordić. Razlozi koji su opredijelili žiri su: zaokruženost cjeline koja se očitava u radu Daliborke Kordić,u kojem prepoznajemo  samouvjereno, znalačko i gotovo besprekorno komponovanje, kao rezultat bogatog stvaralačkog iskustva umjetnice. Triptih nas uvodi u već prepoznatljivu ekspresivnost, raskošnu izražajnost lica i sveden, a dinamičan kolorit. Kontrast jednostavnosti pozadine i bogato definisanog lika poseban je pečat ovog triptiha” izjavila je sekretarka Kriještorac, konstatujući da kvalitet izložbe iz godine u godinu raste, kao i interesovanje umjetnika da u njoj učestvuju.

Daliborka Kordić dobitnica je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2023.

Iskazujući zahvalnost sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, gospođi Tatjani Kriještorac, dobitnica nagrade je istakla da bez pomoći tog organa lokalne uprave slike koje su nagrađene nikada ne bi bile naslikane. Smatra da je svijest o kulturi kao bitnom segmentu svakog društva ključno kako bi se razumjeli umjetnici, njihove potrebe, potencijal i uticaj u kreiranju optimalnog ambijenta za stvaralaštvo.

Daliborka Kordić dobitnica je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2023.

Na izložbi „Kotorski vizuelni umjetnici 2023.“ učestvuje 19 umjetnika: Milodaraka Milatović, Dubravka Milivojević Ivanović, Bosiljka Bakočević, Petar Martinović, Anastasija Đukić, Simon Vukčević, Milenko Premović, Dušica Ivetić, Bojana Krivokapić, Dana Radojković, Eleonora Apollonio, Nedeljko Simanić, Mile Albijanić, Ružica Rebronja, Nikola Marković, Daliborka Kordić, Kovalchuk Arkady Leonidovich, Vasilija Jovanović i Milanka Mirković.

Izložba „Evo cveta dovoljno smelog da mirišeˮ umjetnice Marije Vukosavljević

0
Izložba „Evo cveta dovoljno smelog da mirišeˮ umjetnice Marije Vukosavljević
Sa otvaranja izložbe

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u četvrtak, 16. novembra 2023. godine, u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” otvorena izložba „Evo cveta dovoljno smelog da miriše” umjetnice Marije Vukosavljević. Kustos izložbe je Danka Mitrović, diplomirani vajar. Izložbu je zvanično otvorio starješina Crkve Svete Trojice u budvanskom Starom gradu, jerej otac Aleksandar Lekić.

„Zaista osjećamo da ikone Marije Vukosavljević donose susret koji liječi a do njega nije lako doći jer sam ikonopisac mora da se upodobljava i da uzrasta prema liku onoga koji je jedini, Sveti. Pred nama je jedan originalan i autentičan rad. Za njega je zaista bio potreban jedan iskorak i jedna smjelost i jedna hrabrost. Marijin rad odiše slobodom, ali ne bilo kojom slobodom, i to je vrlo važno naglasiti, slobodom koju ona ima u čovjeku Hristu. Ona je smjela u izboru materijala ili modernih tehnika koje koristi. Ona je hrabra u odabiru momenta ekspresivnih i dinamičnih tonova i sve nas to nekako razbuđuje iz neke naše učmalosti i jednoobrazne dosadne priče koju vrlo često gledamo u savremenom ikonopisu.”

Marija Vukosavljević rođena je 1979. godine u Valjevu. Diplomirala je na FPUD u Beogradu. Član je ULUPUDS-a.

Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću predata Inicijativa za povratak statusa grada Kotoru

0
Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću predata Inicijativa za povratak statusa grada Kotoru
Jokić preao Inicijativu Milatoviću – foto CG News

Vladimir Jokić, predsjednik opštine Kotor, svečano je predao predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću Inicijativu za povratak statusa grada Kotoru. Potpisivanje Inicijative i njeno svečano uručenje predsjedniku države upriličeno je u palati Grgurina, Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Nakon što je potpisao inicijativu gradonačelnik Kotora je rekao: “Večerašnja inicijativa ima za cilj ne da bilo koga omalovažimo, da se samodopadljivo i samozaljubljeno istaknemo, već da večeras, odavde, uz pomoć predsjednika države cijeloj Crnoj Gori i cijeloj javnosti pošaljemo jednu lijepu priču – priču o tome da su iz ovog grada kretale mnoge stvari koje su oblikovale cijeli naš prostor.

U dva milenijuma se desilo toliko toga da bi bilo teško sve nabrojati, ali ću pokušati da sažmem ono zbog čega bi Crna Gora morala i trebala biti ponosna na ovaj grad. Od Bokeljske mornarice koja traje dvanaest vjekova, od pomena grada Kotora u zapisima Sabora iz Nikeje, Gradske muzike koja već gotovo dva vijeka svojim zvucima označava srce ovog grada, SPD Jedinstvo koje je dva vijeka organizovano, a još i prije toga neformalno postoji i čini stub grada, od ljudi koji su činili da se pronese ime ovog grada, bezbrojnih palata i porodica koje nisu oblikovale samo ovaj grad već i države i carstva.

Vladimir Jokić – foto CG News

Sve je to prepoznato tek nakon razornog zemljotresa. Upisani smo na Uneskovu listu kada je svijet došao, vidio i prepoznao šta bi gubitkom Kotora cjelokupna civilizacija mogla izgubiti. Ako bude postojala politička volja da Crna Gora prepozna da Kotor ima izuzetnu vrijednost za nju i za cjelokupnu civilizaciju, onda će se do rješenja lako doći. Uložiću sav svoj trud, integritet i znanje da večerašnja inicijativa ne ostane samo puko slovo na papiru, već da dobije svoj ishod u zakonskim rješenjima.

Vjerujem da je ovo inicijativa iza koje stoji svaki Kotoranin – ne samo današnji, nego  i bivši i budući, generacije koje su prošle i one koje dolaze. Zbog toga smatram da je ovo trenutak u kojem ćemo sve naše razlike staviti na stranu i zajedno stati i dati svoj najveći mogući doprinos kako bi u što skorijem roku mogli proslaviti vraćanje statusa.”

Jakov Milatović u Kotoru – foto CG News

Prihvatajući inicijativu i simbolički je podržavajući predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je: “Donošenjem posebnog zakona o gradu Kotoru i uvažavanjem njegovog nesumnjivog značaja za Crnu goru kreirao bi se povoljan ambijent za unaprjeđenje života svih njegovih stanovnika. U tom smislu doživljavam i Inicijativu za povratak statusa grada Kotoru, koju mi je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić danas predao a koju ću, uz punu podršku, proslijediti državnim organima nadležnim za njeno sprovođenje – Vladi Crne Gore i Ministarstvu javne uprave. Drage Kotoranke i Kotorani, vaš glas mora biti presudan u kreiranju budućnosti Kotora.  U predsjedniku Crne Gore imaćete pouzdanog saveznika za svaku inicijativu koja doprinosi prosperitetu ovog predivnog mjesta u kome se, poput dragulja, čuva najznačajniji dio crnogorske kulturne baštine.”

Inicijativa se temelji na ubjeđenju da Kotor baštini posebnu vrijednost za Crnu Goru, što je i prepoznato od Uneskoa, kroz tri upisa na njegove liste prirodne, kulturne i nematerijalne kulturne baštine.

U cilju očuvanja prirodnog i kulturno-istorijskog blaga koje se nalazi u Kotoru, a koje predstavlja vrijednost ne samo države Crne Gore, već cjelokupne civilizacije, vodeći se neprekinutim istorijskim kontinuitetom gradskog života i gradskih institucija, uvjereni da ova inicijativa predstavlja nepodijeljeno opredjeljenje svih građana Kotora, duboko vjerujući u opredijeljenost Vlade Crne Gore da zaustavi degradaciju istinskih vrijednosti, te da očuva i unaprijedi položaj svjetske baštine i time utvrdi položaj države Crne Gore u savremenoj civilizaciji podnosimo ovu inicijativu, kako bi Vlada Crne Gore u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenula procedure izmjena i dopuna zakona i drugih potrebnih akata, te lokalnoj samoupravi u Kotoru, umjesto dosadašnjeg oblika Opštine, utvrditi status Grada Kotora.

Jakov Milatović i Vladimir Jokić u Kotoru – foto CG News

Kotor je grad već duže od dva milenijuma. U svojem dugom trajanju, od III vijeka prije nove ere do danas promijenio je 20 vladavina. Smješten na granici između Istoka i Zapada u njemu su se prelamali politički, kulturni, vjerski, ekonomski i društveni uticaji cijelog Mediterana. Smješten duboko u Zalivu koji po njemu nosi ime, brižljivo je razvijao svoju kulturu, umjetnost, pismenost, pobožnost, način života, svoje pomorstvo, kao grad koji je stvarao za sebe, ali koji je cijelo vrijeme bio i grad iz kojeg su se civilizacijska dostignuća širila dalje, prvo ka Crnoj Gore, a potom i još dalje ka kontinentalnom dijelu Balkanskog poluostrva.

Njegov istorijski značaj međunarodno je priznat kroz tri upisa na Uneskovu listu prirodne, kulturne i nematerijalne baštine.

Prvi upis je iz 1979. godine, kada je Kotorski i Risanski dio Bokokotorskog zaliva upisan na Uneskovu Listu svjetske kulturne baštine u opasnost, nakon katastrofalnog zemljotresa iz 1979. godine. Period rekonstrukcije i restauracije je nastavljen do 2003. godine, kada Uneskov Komitet donosi odluku da se Kotor i zaštićena zona stavi na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine, na kojoj se i dalje nalazi.

Drugi upis na Uneskovu Listu svjetske prirodne i kulturne baštine je iz 2017. godine u sklopu međunarodne nominacije Mletačke fortifikacije od XVI do XVIII vijeka, koje su zajednički nominovale Italija, Hrvatska i Crna Gora. Ovom nominacijom u Crnoj Gori na Listu je stavljeni sistem gradskih zidina grada Kotora.

Konačno, 2021. godine upisuje se Bokeljska mornarica na Uneskovu Listu nematerijalne kulturne baštine. U obrazloženju se naglašava uloga Bokeljske mornarice u čuvanju pomorske tradicije Boke, kao i njeno učešće u proslavama u vezi sa kultom Sv. Tripuna.

Trostruki upis na Uneskove liste čini ga jedinstvenim primjerom ne samo u Crnoj Gori, nego i šire. Nažalost međunarodno priznanje značaja Kotora nije pratilo i ono domaće. Tako posljednji i važeći Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore nije priznao Kotoru status grada, već ga je sveo na status opštine. Smatramo da je time nanesena velika šteta i pokazano nepoštovanje prema ovom gradu, a i cijeloj Crnoj Gori, jer je upravo Kotor grad, po kojem se Crna Gora prepoznaje u civilizovanom svijetu. Time, ne samo što je prenebregnuta njegova kulturno-istorijska važnost na međunarodnom i domaćem planu, već je ignorisan njegov višemilenijumski kontinuitet i ništa kraća tradicija samouprave, koja svoj najbolji iskaz ima u Statutu grada Kotora. Taj vrhovni pravni akt, kojim se rukovodilo gradom kroz vjekove, slika promišljeniji odnos, odnos sa više poštovanja koje su imale vlasti minulih vremena prema ovom gradu.

Ubijeđeni da je ovu nepravdu prema Kotoru potrebno ispraviti, predlažemo ovu Inicijativu za povratak statusa grada Kotoru, u prvom redu Vladi Crne Gore, te svima onima od kojih će ova odluka zavisiti, kao i cjelokupnoj javnosti, domaćoj i stranoj.

Đukić: JU Muzej i galerija Tivat prepoznata kao kandidat za ugledno priznanje “Children in Museum” Award

0
Đukić: JU Muzej i galerija Tivat prepoznata kao kandidat za ugledno priznanje “Children in Museum” Award
Tivat – Muzejska zbirka – foto Boka News

JU Muzej i galerija Tivat prethodnih godinu dana aktivno je radila na promociji Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini, a kontinuiran rad sa djecom, približavanje muzeja djeci i prenošenje znanja i praksi na predškolski i školski uzrast prepoznato je od strane međunarodne zajednice kao odličan kandidat za uglednu nagradu „Children in Museum“ Award.

„”Children in Museum Award” su prestižan događaj koji priznaje i slavi muzeje koji su pokazali izuzetan angažman i inovacije u stvaranju inspirativnih i edukativnih iskustava za mlade posjetioce. Nakon pažljivog proučavanja i napornog rada JU Muzeja i Galerije Tivat vrijednog svih pohvala, u cilju stvaranja i obogaćivanja okruženja za djecu, kao ranije pomenuti učesnik istog formata, smatramo da bi Vaša institucija bila odličan kandidat za ovo ugledno priznanje“

„Učešće u “Children in Museum Award” ne samo da pruža priliku za zasluženo priznanje, već i kao platforma za dijeljenje najboljih praksi, inspiraciju drugih institucija i doprinos širem diskursu o obrazovanju djece u kulturnim prostorima.“

 „Iskreno se nadamo da će JU Muzej i Galerija Tivat razmotriti ovaj poziv za 2024. godinu, kako bi predstavio svoj izuzetan doprinos muzejskim iskustvima za djecu“ navodi se u pozivu EMA – European Museum Academy za učešće u nadolazećem “Children in Museum” Award.

JU Muzej i galerija Tivat – foto Boka News

Direktorica Danijela Đukić se zbog ovog poziva zahvaljuje Opštini Tivat i Sekretarijatu za društvene djelatnosti, kao i svim školama koje su se do sada odazvale i prepoznale značaj muzeja, edukacije djece na neformalan način i uloge muzeja u obrazovanju. Ovim putem pozivam sve vrtiće i škole da aktivno nastave da posjećuju JU Muzej i galerija Tivat i doprinesu nagradi, koja ako se osvoji biće nagrada svih nas i za nas.

Ovo je razlog da najavim kviz koji će se održati 20.novembra u prostorijama muzeja i dodjelu poklon bojanke „Kula i galeb“ 23.novembra JPU „Bambi“ zaključuje  direktorica Danijela Đukić i zahvaljuje na medijskoj promociji ustanove.