JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizuje radionice izrade karnevalske maske za djecu i mlade uzrasta od 12 do 18 godina.
Radionice će voditi Boris i Snežana Radović, dugogodišnji i više puta nagrađivani učesnici kotorskog karnevala. Prva radionica će se održati u srijedu, 31. januara sa početkom od 18 sati.
Radionice će se održavati svake naredne srijede, zaključno sa 21. februarom, u trajanju od 90 minuta. Cilj radionice je da polaznici zajedno sa mentorima osmisle i kreiraju masku na radionicama, a zatim da sa istom nastupe na Tradicionalnom zimskom karnevalu, u nedjelju 25. februara.
Zainteresovani učesnici se mogu prijaviti na broj telefona 067 644 347 do utorka, 30. januara.
Sa protesta francuskih poljoprivrednika, Foto: Reuters
Poljoprivrednici su u četvrtak blokirali autoceste i bacali uvezeno povrće diljem Francuske zahtijevajući od vlade zaštitu od jeftinog uvoza, rastućih troškova i birokracije.
Protestirali su bacajući sanduke povrća navodno uvezenog iz susjednih zemalja i blokirali glavne autoceste diljem Francuske, najvećeg poljoprivrednog proizvođača u EU-u, balama sijena i traktorima, uključujući autocestu A7 koja povezuje Marseille i Lyon, drugi i treći najveći grad u Francuskoj.
Neki poljoprivredni sindikati zaprijetili su blokadom Pariza.
Prvi je to velik izazov za novog francuskog premijera Gabriela Attala, koji je sazvao ministre radi objave konkretnih prijedloga u petak, dok poljoprivrednici najavljuju nastavak prosvjeda dok se ne ispune njihovi zahtjevi.
Moćni poljoprivredni sindikat FNSEA kasno jučer predao je vladi popis od 100 zahtjeva, uključujući bolju provedbu zakona osmišljenog za zaštitu cijena poljoprivrednih proizvoda.
Sindikat je također pozvao na nastavak mjera kao što su porezne olakšice na dizel za poljoprivredna vozila ili trenutna isplata poljoprivrednih subvencija EU-a.
Francuski trgovci u godišnjim su pregovorima o cijenama s dobavljačima, koje vlada želi zaključiti do kraja mjeseca.
Strahujući od prelijevanja nemira seljaka u Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj, francuska vlada već je odgodila nacrt zakona o poljoprivredi koji je trebao pomoći većem broju ljudi da postanu poljoprivrednici, rekavši da će pojačati mjere i ublažiti neke propise.
Uoči izbora za Europski parlament u lipnju, predsjednik Emmanuel Macron strahuje da poljoprivrednici postaju sve veći izborni bazen krajnje desnice.
Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen optužila je vladu za neaktivnost, podupiranje europskih propisa koji štete poljoprivrednicima i licemjerje – Emmanuel Macron obraća se poljoprivrednicima s rukom na ramenu, a zatim im zabija nož u leđa u Bruxellesu.
Prosvjedi traju već drugi tjedan na jugozapadu zemlje, a u srijedu su prosvjednici raspršili stajsko gnojivo po zgradi lokalne uprave u Agenu, dok su danas životinjski otpad usmjerili u obližnji supermarket Leclerc, najveći francuski lanac supermarketa.
Trgovci su sve nekvalificiraniji i neiskusniji, a manjka ih 10.000, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da do radnika najlakše dolaze trgovci koji imaju veće prosječne plate i bolje radne uvjete.
“Delikatesa je iznimno bila zatvorena zbog korištenja godišnjih odmora i redovnih slobodnih dana”, odgovor je jednog trgovačkog lanca nakon što su se potrošači ovih dana požalili kako su pult s mesom i salamama u dućanu u Velikoj Gorici prekrili papirom i isključili mesoreznice.
Demantirali su “glasine” svojih djelatnika i kupaca kako je nekoliko radnika tog dana zapravo “napustilo svoje mjesto”, no loša isprika kako dio dućana ne radi zbog korištenja “slobodnih dana i godišnjega” – i to usred tjedna – najbolje govori o stanju u hrvatskoj maloprodaji, a osobito kad je u pitanju roba široke potrošnje – hrana i higijenske potrepštine.
S jedne strane, čeka se da novi Zakon o trgovini, koji dopušta samo 16 radnih nedjelja u ovoj godini, i treći put padne na Ustavnom sudu, a s druge, kad ne bi bilo toliko nesmiljene konkurencije te iznimki koje prolaze kroz rupe u zakonu, u većini, pogotovo većih trgovačkih lanaca, bili bi sretni da ni tih 16 nedjelja ne radi.
Ovako svakodnevno svjedočimo kaosu u trgovinama bez obzira na formate. Kolica i palete prepune nesložene robe kupcima priječe prilaz policama, nema cijena ili su neke pogrešno istaknute, za kruh ili salamu čeka se unedogled jer nema nikoga na pultu.
Prodavačica ili prodavač koji bi ih trebali uslužiti, pogotovo u manjim kvartovskim dućanima, primaju i povratnu ambalažu, slažu robu i naplaćuju na blagajni ili ih na tom posljednjem odredištu čekaju usporeni student ili umirovljenica.
I još jedan kilometarski red! “Traže se radnici”, vrišti gotovo sa svakog izloga. Samo Spar, primjerice, na HZZ-u u ovom momentu traži 250 radnika, od kojih 100 prodavača i 100 trgovačkih radnika, većinu u Zagrebu. Nije potrebno ni iskustvo, a plaća je, piše, 850 eura bruto uvećana za dodatke prema zakonu.
Alen Mrvac s portala MojPosao kaže kako je kod njih lani u djelatnosti trgovine objavljeno više od 20.000 oglasa, dva posto više nego godinu prije, a u prva tri tjedna ove već 1200 oglasa, što je četiri posto više nego u istom razdoblju 2023. piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.
RESTAURIRANJE MAKETA BRODOVA ADMIRALA MATULIĆA NIKOLA VILIĆ/CROPIX
U sklopu ovogodišnje Noći muzeja, kojoj je središnja tema “Muzeji i nova publika”, Hrvatski pomorski muzej Split i Dalmatinsko kolekcionarsko društvo “Diokles” iz Splita organiziraju predstavljanje donacije maketa brodova iz zbirke admirala Benka Matulić.
Predstavljanje će se održati ovaj petak (26.januara) u 18:30 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju, Glagoljaška 18 na Gripama.
Izložbu maketa, koje je tijekom 2023. DKD “Diokles” temeljito restaurirao i konzervirao, uz materijalnu pomoć Splitsko-dalmatinske županije, svečano će otvoriti Blaženko Boban, Splitsko-dalmatinski župan.
Cilj javnog predstavljanja ove donacije je privlačenje novih potencijalnih donatora koji bi svojim donacijama dodatno mogli obogatiti zbirke naših muzeja.
Inače, viceadmiral Benko Matulić, bio je predratni ribar, jedan je od organizatora ustanka protiv talijanskog fašističkog okupatora u Dalmaciji. Poslije rata obnašao je cijeli niz visokih i odgovornih dužnosti u JRM, a bio je i urednik u Pomorskoj enciklopediji.
U vrijeme MASPOK-a je bio zamjenik zapovjednika JRM i, po svjedočenjima mnogih, izravno je štitio ljude koji su 1971. optuženi za hrvatski nacionalizam, a među kojima je bio i Luka Bebić, kasniji predsjednik Hrvatskog sabora.
Grupa birača “Tivatska Akcija” poklonila je JU Muzej i galerija Tivat dvije umjetničke slike tivatskih slikara – Vespa (ulje na platnu, 70 * 50 cm) Momčila Macanovića i “Organizam Službe” (ulje na platnu, 60*80 cm) Mileta Albijanića.
“Prilikom donošenja Odluke o budžetu Opštine Tivat za 2024. godinu založili smo se da se opredijele sredstva za nabavku djela tivatskih slikara i vajara, kako bi se obogatio fundus JU Muzej i galerija Tivat, a ujedno i podržalo stvaralaštvo tivatskih umjetnika. Ovo je naš skromni doprinos obogaćivanju pomenute zbirke.”
Donaciju su u ime Tivatske Akcije uručili Sanja Vuković i Vukašin Lakić.
“Momčilo Macanović i Mile Albijanić su renomirani tivatski slikari, koji su prepoznati na domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni. Kolekcija umjetničke zbirke obogaćena je sa po još jednim djelom uz ,,Trubač”,,Barke” i “Top” iz umjetničkog opusa Macanovića i,Infantilna nebesa” Albijanića” podsjetila je direktorica Danijela Đukić koja se zahvalila na vrijednim poklonima.
Muzeji su ustanove čiji rad uz poštovanje i sprovođenje Zakona prati i niz pravilnika, te postoji procedura od ulaza predmeta u muzej do uvođenja u Knjigu Inventara kada predmet zvanično postaje vlasništvo muzeja.
“Ovo je prilika da skrenem pažnju na značaj muzeja u društvu i da pozovem prijatelje muzeja, ljubitelje umjetnosti i kulture da u kontinuitetu doprinose razvoju muzeja i budu dio uspješne priče.” – istakla je direktorica.
U Tivtu trenutno boravi 1.477 registrovanih gostiju, što predstavlja povećanje od 117% u odnosu na isti period 2019. godine, ali i pad od 17% u poređenju sa prethodnom godinom, saopštili su iz Turističke organizacije.
Od ukupnog broja, stranih turista je 1,368, dok je domaćih 109. Najveći broj gostiju boravi u privatnom smještaju, njih 1,257, dok je 220 u hotelima.
U strukturi gostiju, najbrojniji su turisti iz Rusije, zatim slijede gosti iz Srbije, Turske, Velike Britanije i Bosne i Hercegovine. U nešto manjem procentu, u Tivtu su i gosti iz Ukrajine, Francuske, Sjeverne Makedonije i SAD-a.
One&Only Portonovi, jedini ultraluksuzni rizort u regionu i prvi One&Only u Evropi, otvara svoja vrata za nove članove tima u susret predstojećoj sezoni. Ušuškan na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na mjestu susreta Jadranskog mora i planina, One&Only Portonovi poznat je po svojoj sofisticiranoj estetici, tri prvoklasna restorana – La Veranda, Sabia i Tapasake, koji nude domaću, italijansku i azijsku fusion kuhinju, kao i Chenot Espace programu, koji uz pomoć naših stručnjaka pruža jedinstveno, transformativno wellness iskustvo detoksikacije i potpune revitalizacije tijela.
Ako ste mladi, ambiciozni i privlači vas ideja da radite u međunarodnom okruženju, uz mogućnost da napredujete i provedete sezonu na nekoj od egzotičnih One&Only lokacija kao što su Maldivi, Dubai ili Mauricijus, One&Only Portonovi predstavlja savršeni naredni korak u vašoj karijeri, i to na sljedećim pozicijama:
One&Only Portonovi okuplja najistaknutije profesionalce i lidere hospitality industrije, nudeći priliku za razmjenu znanja i iskustva sa kolegama iz preko šezdeset različitih zemalja. Takođe, kako je kontinuirani razvoj jedan od ključnih principa poslovanja One&Only, naš posvećeni tim ljudskih resursa poržava napredak svakog pojedinca kroz programe treninga i obuka, kako bi naši zaposleni uvijek bili u toku sa posljednjim trendovima na nivou industrije.
One&Only Portonovi
Ukoliko želite da saznate nešto više o One&Only Portonovi i osjetite djelić njegove atmosfere, pozivamo vas da nas posjetite na karijernim danima u Herceg Novom, Podgorici, Nikšiću i Kolašinu, i uvjerite se da je One&Only Portonovi idealno okruženje za vaš lični i profesionalni razvoj.
Tipundanske svečnosti u Kotoru počinju 27. januara, kada će tačno u podne Mali admiral Bokeljske mornarice sa lođe katedrale Svetog Tripuna izgovarati Lode – pohvale zaštiniku grada Svetom Tripunu, koji se slavi 3. februara.
Tradicionalno Bokeljska mornarica na dan Karika (13. januar) izabrala je Malog admirala. Ove godine to je Josip D. Vukašinović iz Kotora.
Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima.
U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru.
Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana Svetog Tripuna.
Iz arhiva Boka News-a:
Laudes – Lode
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News
Piše: Don Anton Belan
Ova molitva potječe od onih poklika kojima je narod klicao rimskim i bizantskim carevima osobito na istoku, kada bi se njihova slika po gradu nosila ili u samoj crkvi izlagala. Kada je papa Leon III. u Rimu u bazilici sv. Petra, koju je sagradio rimski car Konstantin I. Veliki i u njoj, prema tradiciji, ugradio dvanaest stupova Solomonovog hrama, na Božić 800. godine za cara Zapadnog rimskog carstva okrunio franačkog cara Karla Velikog Rimljani su počeli klicati caru pohvalama (laudes). Papa Leon III. (795.-816.) dao je izbrisati ime bizantskog cara iz liturgijskih molitava jer je bizantski prijestol, oslijepivši i ubivši svoga sina Konstantina VI., u istoj onoj grimiznoj dvorani gdje ga je prije 27 godina rodila, zauzela carica Irena. To je bilo nešto novo i nepojmljivo u rimskom pravu da žena bude nosilac rimskog carskog prijestolja, iako se Irena nikad nije zvala βασίλισσα (basilisa, carica) nego βασιλεύς (basileus, car), i Rim je time smatrao da je Bizantsko carstvo prestalo postojati. Sigurno je da su Lode (laudes) u Kotoru bile za vrijeme bizantske vladavine, jer tako je bilo i u ostalim gradovima istočno-jadranske obale. Postojale su i za vrijeme srpske vladavine i vladavine ugarsko-hrvatskih kraljeva. One se spominju i za vrijeme mletačke vladavine, pa tako u kotorskom statutu (Statuta et leges civitatis Cathari, str. 337, čitamo da je 25. srpnja 1420. godine, pošto su bile izvješene mletačke zastave na gradskom trgu (platea civitatis) i gradskoj tvrđavi (et in castro civitatis) nakon svečane procesije i Mise u katedrali bile izrečene pohvale (facta laude)). Ovu vijest donosi i Flaminio Cornelije u svom poznatom djelu Catharus Dalamtiae civitas, str. 86.
Pohvale su se u Kotoru, u novije vrijeme, izgovarale prema tekstu kojega je obnovio biskup Marin II. Drago u drugoj polovici XVII. stoljeća. Isti je napisao i pohvale prema starom predlošku (ad veterum exemplar ipse composuit) koje su se izgovarale na Bogojavljenje (Illiricum sacrum, tom. VI., str. 509). Današnji tekst Pohvala potječe iz 1800. godine. Do godine 1871. izgovarale su se na talijanskom jeziku, od tada se Lode izgovaraju na hrvatskom jeziku. Njih je 1848. godine s talijanskog preveo don Mihovil Florio, svećenik s Prčanja.
Lode 2019.
Godine 1628. dok se dizala zastava na stupu pred sv. Tripunom admiral je klicao: Živio Papa, živio car, živio dužd! Spominjanje cara odnosilo se na rimskog cara što se vidi iz Loda koje je sastavio biskup Marin II. Drago, a čiji drugi zaziv glasi: Augustissimum Romanorum electum imperatorem Leopoldum caelestis imperator Domine virtutum omnium incrementis munire dignare (uzvišenog rimskog izabranog cara Leopolda, nebeski Gospodine care udostoj se svim vrlinama ojačati i zaštititi). Stoga je sasvim sigurno da se tu ne radi o srpskom caru ili sjećanju na srpskoga cara kako su to neki u historiografiji pokušali tumačiti (G. Stanojević). Sigurno je da se srpski car kada je Kotor pripadao Srpskome carstvu u molitvama kotorske Crkve spominjao, ali poslije toga ne više. U ostalom, 1628. godine više i nema Srpskog carstva, Srbija je pod Turcima (1459.-1808. i 1813.-1815.), te za njega nije bilo moguće ni moliti, jer se u Lodama molilo za žive pape, biskupe, careve i duždeve. Osim toga, ta molitva za cara Svetog rimskoga carstva, koje je na neki način trajalo 1000 godina, osobito od XVI. stoljeća bila je na području cijele katoličke Crkve do 1806. godine.
U Zadru se sačuvao spomen na Pohvale iz 1105. godine (Smičiklas, Codex dipl. II., str 392-393). Lode su se u Kotoru za Tripundan u starije vrijeme održavale pred katedralom i pred kolegijalnom crkvom sv. Marije od Rijeke. U Dubrovniku su se zvale Laus i na neki način sačuvale su se do danas a izgovarao ih je veliki admiral u zoru uoči blagdana sv. Vlaha dok se na Orlandovom stupu izvijala državna zastava. U tom Lausu spominjali su se svi zaštitnici gradova s kojima je Dubrovnik imao dobre trgovačke odnose, pa se tako zazivao i sv. Tripun. Urban Rafaeli, kotorski kroničar i povjesničar, bilježi da je 27. siječnja Lode izgovarao dječak naročito obučen (bokeljska nošnja), pohvale svecu i pohvale duždu uz zvuk zuffoline (pištaljke), a ljudi u narodnoj nošnji pod oružjem obilazili su tri put oko jedne i druge zastave na stupovima.
U Kotoru Lode izgovara mali admiral od XVI. stoljeća kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Svetog Tripuna, te se izgovaraju prije izvijanja gradske zastave. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada, povezujući tako istočno-jadransku obalu s cjelokupnim Mediteranom i Europom.
Akt-Marko K.Gregovic-ulje na 62,5×50,5cm, pocetak 20.vijeka
Poziv za Šesto međunarodno bijenalae akta „Marko Krstov Gregović“ u Petrovcu
Rok za prijavu 15. mart
Otvoren je poziv umjetnicima iz zemlje i svijeta da se prijave na VI Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović“ koje se organizuje u Spomen-domu „Crvena komuna u Petrovcu“. Rok za prijavu je 15. mart, a sve informacije i instrukcije o načinu prijave, propozicijama za radove i dostavljanju radova u galeriju nalaze se na Internet sajtu JU Muzeji i galerije Budve (www.muzejiigalerijebd.me ) na sljedećem linku:
Stručni žiri dodijeliće nagrade u pet kategorija i to: slika, skulptura, crtež, grafika i fotografija odnosno video rad, Gran-Prix nagradu jednom od nagrađenih kao i pet pohvala u svakoj kategoriji.
-Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović“ održano je prvi put u Petrovcu 2004. godine, a koncipirao ga je akademski vajar Dragan Mijač Brile. Nakon treće održane manifestacije 2008. godine Bijenale se nije organizovalo punih 10 godina. Najzad je 2018. godine u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve ponovo pokrenuto, čime je nastavljena tradicija ove izuzetno značajnog i pažnje vrijedne umjetničke manifestacije. Od svog osnivanja pa do danas Bijenale privlači pažnju umjetnika kako iz zemlje tako i iz cijelog svijeta a izložba selektovanih radova prestavlja jedan od centralnih događaja na kulturnoj sceni Crne Gore, piše u saopštenju koje je potpisala direktorka
mr Lucija Đurašković.
Tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte održaće se od 3.do 25.februara 2024.g, a planiran je bogat i raznovrstan program.
Svečano otvaranje, uz podizanje karnevalske zastave, biće u subotu 27. januara u 14 sati na Prčanju, nakon čega će uslijediti Prčanjski karneval i dječiji maskenbal, u organizaciji NVO „Bope“ i MZ „Prčanj“.
Večernji program nastaviće se na gradskoj rivi koncertom Adija Šoša od 20h, u okviru Kotorskih zimskih svečanosti odnosno Kotor Winter Festa, u saradnji sa Kulturnim centrom.
Karnevalske dane obilježiće i dvije papalade – prčanjska „Pašticada“ u Domu slobode 10.februara od 19h nakon koje je planiran večernji koncert Stele Rado na kotorskoj rivi, i Karnevalska takmičarska njokada u ŠC „Kamelija“, 16.februara od 19 sati.
U saradnji sa ŠC „Kamelija“ 17. februara u 17.30h počeće Dječiji maskenbal , a u večernjim satima u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort – Crno bijela reduta.
Veliki maskenbal biće u petak, 23.februara od 21h u P.C. “Vukšić”.
Zimske karnevalske fešte završavaju se u nedelju 25. febuara 2024.g velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevala, koncertima lokalnih bendova – Vis Tetra i Toć i koncertom Crvene jabuke na Trgu od oružja.
Na dan karnevala izaći će i humorističko – satirični list „Karampana“.
Prčanjski karneval – foto Boka News Z.N.
Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista već se nalazi na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.
Organizacioni odbor Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2024.g. poziva sve zainteresovane karnevalske grupe i pojedince da podnesu zahtjev za novčanu nadoknadu za izradu maski.
U zahtjevu je potrebno navesti: – naziv karnevalske grupe (pojedinca), naziv maske, broj članova grupe, opis maske, broj žiro računa i kontakt telefon odgovornog lica.
Za grupne maske JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor obezbjediće pomoć u iznosu do 400,00 eura (pod grupnom maskom podrazumjeva se 6+ članova) a za pojedinačne maske biće izvdovjeno 40 eura po osobi.
Zahtjevi se mogu predati u prostorijama Kulturnog centra svakog radnog dana od 9 do 14 sati ili na mail kult.c.kotor@hotmail.com.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, a suorganizaror Turistička organizacija Kotor.
