CG – Auto-putem od početka godine prošlo 1,64 miliona vozila

0
CG – Auto-putem od početka godine prošlo 1,64 miliona vozila
Autoput CG – foto Mina

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 1,64 miliona vozila



Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 27. avgusta do 2. septembra iznosio 73,16 hiljada.

Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

HR – nekoliko pomorskih nesreća protekle sedmice

0
HR – nekoliko pomorskih nesreća protekle sedmice
Foto: MMPI

Stradavanje kupačice kod otoka Vira

Službenici Lučke kapetanije Zadar odmah po zaprimanju dojave o stradavanju kupačice, državljanke Republike Slovačke, koja se dogodila 2. rujna oko podneva kada se stradala nalazila na tzv. napuhancu vučenom od brze brodice te je u jednom trenutku na nju naletio jet-ski, pri čemu je kupačica zadobila teške tjelesne ozljede, prenosi MMPI.

Odmah po stradavanju ozlijeđena je prevezena na obalu i preuzeta od djelatnika Hitne medicinske pomoći HMP Zadar, u daljnje postupanje prema zadarskoj Općoj bolnici.

Očevid o uzrocima ove pomorske nesreće provodi se u nadležnosti Lučke kapetanije Zadar, u suradnji sa Policijskom upravom Zadarskom te Županijskim državnim odvjetništvom.

Brodica izgorjela u Ninskom zaljevu

Obavijest o požaru na brodici u Ninskom zaljevu zaprimljena je u MRCC Rijeka u petak, 1. septembra u 12.04 sati od očevica, o čemu je obaviještena Lučka kapetanija Zadar čiji službenici su odmah isplovili u spasilačku akciju prema mjestu dojave. O događaju je obaviještena i Javna vatrogasna postrojba, JVP Zadar.

Nedugo nakon pokretanja spasilačke akcije, u 12.28 sati vlasnik opožarene brodice javio je u MRCC Rijeka da jepožar ugašen uz pomoć drugih sudionika u pomorskom prometu, dok je četveročlana posada opožarene brodice bez ozljeda izvučena iz mora, na drugu privatnu brodicu. Na poziciji nesreće nije uočeno onečišćenje mora.

Podrtina opožarene brodice, tip gliser duljine 5,94 metara, hrvatske zastave ostala je u plutajućem stanju te je dotegljena do obližnje obale i izvađena iz mora.

Nakon pregleda olupine brodice te uzimanja izjava brodolomaca, državljani Republike Hrvatske u okviru očevida o uzrocima ove pomorske nesreće, iz nadležnosti Lučke kapetanije Zadar vlasniku brodice, također hrvatskom državljaninu izrečene su propisane mjere.

LK Dubrovnik

Službenici dubrovačke kapetanije jučer su u dva navrata izvršili MEDICO akcije prema pacijentima sa otoka Lopuda i Koločepa.

Prva MEDICO akcija pokrenuta je jučer u 06.15 sati slijedom zahtjeva dežurnog liječnika sa otoka Lopuda za pacijenta, državljanina Republike Hrvatske teško ozlijeđenog u prometnoj nesreći. Prije preuzimanja pacijenta službenici LK Dubrovnik na spasilačku brodicu ukrcali su djelatnike HMP Dubrovnik te su nedugo potom na Lopudu ukrcali pacijenta i prevezli ga u dubrovačku Luku Gruž, kamo su pristali u 07.25 sati, a pacijent je preuzet u daljnje medicinsko postupanje prema OB Dubrovnik.

Drugu MEDICO akciju službenici LK Dubrovnik izvršili su 2. septembra prema pacijentu, državljaninu Izraela, ozlijeđenom pri padu između brodice i rive u more.

Zahtjev za prijevoz pacijenta u LK Dubrovnik zaprimljen je u 18.45 sati, a prije polaska na spasilačku brodicu ukrcani su djelatnici HMP Dubrovnik, koji su pacijenta po dolasku na Koločep pripremili za prijevoz i pratili u povratku prema Dubrovniku. Iskrcaj u Luci Gruž izvršen je 2.rujna u 19.35 sati, kada je pacijent medicinski zbrinut u dubrovačkoj Općoj bolnici.

LK Zadar

Posljednju MEDICO akciju izvršili su službenici Lučke kapetanije Zadar prema pacijentici, državljanka Republike Hrvatske, s otoka Oliba u Zadar.

Zahtjev za hitan medicinski prijevoz u LK Zadar zaprimljen je 2.rujna u 22.43 sata, a nedugo nakon isplovljavanja iz luke Gaženica, liječnička pratnja ukrcana je u luci Silba.

Nakon pristajanja u Olibu pacijentica je pripremljena za ukrcaj i prijevoz sa liječničkom pratnjom prema Zadru, gdje su pristali 3.septembra u 02.10 sati, kada su pacijenticu preuzeli djelatnici HMP Zadar u daljnje postupanje prema OB Zadar, čime je ova akcija uspješno okončana.

Bahus pobjednik 67. Bućarske olimpijade

0

Bućari Bahusa pobjednici su 67. Bućarske olimpijade koja je odžana u Đurđevom brdu.

Bahus je  u finalu savladao ekipu Palme sa 2:1.

U meču za treće mjesto No name je pobjedio Češljar sa 2:0. Finalni mečevi protekli su u neizvjesnoj borbi koju je posmatrao veliki broj ljubitelja bućanja.

Olimpijadu je proglasila završenom konzulica RH u Kotoru Jasminka Lončarević, koja je čestitala  svima koji su učestvovali i aktivno radili na realizaciji projekta obnove bućališta i prostorija u Đurđevom brdu gdje je odigrana prva Bućarska olimpijada davne 1952. godine.

BK Brđanin je bio odličan domaćin tradicionalne sportsko turističke manifestacije. Mato Krstović, jedan od organizatora Olimpijade, izrazio je zahvalnost svim učesnicima i čestitao pobjednicima.

Priručnik za djecu i mlade o Budvanskoj Gospi promovisan na sedmom Festivalu „Ćirilicom“

0
Priručnik za djecu i mlade o Budvanskoj Gospi promovisan na sedmom Festivalu „Ćirilicom“
Promocija

U okviru sedmog Festivala „Ćirilicom“, sinoć je na platou ispred Citadele u budvanskom Starom gradu upriličena promocija knjige „Čudotvorna Ikona Budvanska Gospa (Madona in Punta)“, koju su objavili JU Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budve pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Budva u ediciji „Enheleja“.

Riječ je o knjizi koja je objavljena namjenski za Festival „Ćirilicom“ u novopokrenutoj ediciji u kojoj se tretiraju priče o Budvi, a koja je prevashodno namijenjena omladini, ali i svima ostalima.

Tekstopisci ove publikacije, prve takve vrste, koja je koncipirana kao priručnik za djecu i omladinu, su Marinko Lugonja, Marko Kentera i Zoran Mujbegović, uz stručnu pomoć i podršku mr Lucije Đurašković.

U programu su učestvovali: mr Lucija Đurašković, doc. Dr Predrag Zenović i Marinko Lugonja.

Istoričarka umjetnosti, direktorica JU Muzeji i galerije Budve Lucija Đurašković pojasnila je da ikona nije samo obična slika, te da je svaka ikona sveta i predstavlja i molitveni predmet.

Kako je napomenula, Bogorodica je svetica nad svim svetim, najznačajnija svetiteljka, jer je rodila Gospoda Isusa Hrista i na Efeškom saboru 431. ona je zvanično proglašena za Bogorodicu.

Mr Lucija Đurašković

„Prve hrišćanske predstave Bogorodice datiraju iz 2. vijeka nove ere i nalaze se skrivene u rimskim katakombama na prostoru istočnog Mediterana. Prve ikone je izobrazio apostol Luka, a on je uradio i prva tri tipa Bogorodice, iz kojih proističu i brojni drugi tipovi. Postoji preko 800 tipova Bogorodice za koje se kaže da predstavljaju zvijezde na nebu. Osnovna tri tipa za koje se vjeruje da ih je radio upravo apostol Luka su Bogorodica Oranta (Bogorodica Molitvenica), tip koji se najčešće prikazuje u apsidalnom dijelu crkava, a postoje najznačajnija dva tipa koja proističu iz ove ikonografske predstave. Prvi je Bogorodica Širšaja Nebes i Bogorodica Znamenja, sa Hristom mladencom koji se predstavlja ispred nje same, dok ona u molitvenom položaju širi ruke. Drugi popularan tip je Bogorodica Eleusa, tip Bogorodice milostive ili nježne koji je predstavlja kao majku koja pokazuje svu svoju nježnost prema sinu, Gospodu Isusu Hristu. Ovaj tip Bogorodice Eleuse je vrlo rasprostranjen, a najpoznatija ikona tog tipa je upravo ruska ikona Vladimirske Bogorodice iz 12. vijeka. Kod nas imamo takođe zanimljive ikone koje su na neki način i čudotvorne – ikonu Bogorodice Strasne u manastiru Praskvica iz 17. vijeka i Bogorodicu Savinsku iz istog perioda. Treći tip je najzastupljeniji, posebno kada je riječ o prestonim ikonama. Na lijevoj strani ikonostasa, pored carskih dveri obično se nalazi Bogorodica tipa Odigitrije i tom tipu upravo pripada i Budvanska Gospa. To je tip Bogorodice gdje Bogorodica sjedi praktično na prijestolu i pridržava u krilu Hrista koji sa desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži svitak. Taj tip Bogorodice je takođe vrlo ranog porijekla, čak iz ranohrišćanskog perioda“, kazala je Đurašković.

Ona je istakla da je Budvanska Gospa jedna od najznačajnih relikvija i kulturnih dobara grada Budve. Osvrnula se i na dvije priče o njenom dolasku u Budvu, ali i na posebnu davnašnju vezu stanovnika ovog podneblja sa kultom Presvete Bogorodice.

„Jedna priča se vezuje za predanje da je ona poklon manastira Bogorodice Ratačke, to je takođe benediktinski manastir, kao što je i naš manastir Bogorodica na rtu. Pretpostavlja se, da u tom smislu, ona potiče iz 12 vijeka. Međutim, ima i istraživača koji tvrde, a ja sam bliže pri tome, da ona predstavlja rad škole grčkih slikara koja se nalazila u Kotoru i koja je bila aktivna tokom 14. i početkom 15. vijeka. Ako je sam manastir podignut 840, postoji legenda da su ikonu donijeli monasi duge kose i brade i da su je postavili sa dvije svijeće na rtu, kako bi provjerili da li je stanovništvo Budve hrišćansko. Stanovnici Budve su tada shvatili da je to jedno specijalno znamenje koje ima svoje posebno značenje i na tom mjestu su podigli crkvu i posvetili je Bogorodici. Tom prilikom su i sami benediktinci došli u grad, a sama crkva postala je i manastir. Pretpostavlja se da su ti monasi došli iz Španije, iz svetilišta Madona Nera, iz manastira koji se nalazi u blizini Barselone. Ono što je značajno reći je i to da je Bogorodica štitila ovaj grad od svih nedaća, od kuge, nesreća na moru, pa čak i zemljotresa. Kuga stvarno nikad nije ušla u grad, bez obzira što se stanovništvo miješalo u luci sa trgovcima. Takođe, zanimljivo je da i pri zadnjem zemljotresu iz 1979. godine u Budvi nije bilo žrtava. Kada je riječ o prvim ikonama koje potiču od Svetog Luke, poznato je da su danas sačuvane tri ili četiri ikone“, navela je Đurašković, koja je u svom izlaganju takođe podsjetila da se na Cetinju čuva ikona Bogorodice Filermose, za koju se smatra da je jedna od četiri ikone koje je naslikao Sveti apostol Luka.

O značaju knjige o Budvanskoj Gospi govorio je i doc. Dr Predrag Zenović, predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva i profesor političkih nauka na Humanističkim studijama na Univerzitetu Donja Gorica. Zenović je ocijenio da monografije koje se bave kulturnom, a posebnom vjerskom i religijskom baštinom na ovom prostoru nisu imale toliko veliku zastupljenost, te ocijenio da su one važne i dobre. Kako je kazao, kulturološko tumačenje je veoma važno, ono može paralelno da egzistira sa teološkim tumačenjem i može da obogaćuje jedan prostor i način na koji ljudi razumiju tradiciju i svoju prošlost.

Promocija

„Budva je zapravo jedno poprište kulturno-civilizacijskih slojeva i predstavlja veliki grad-muzej koji obiluje objektima kulturne baštine. Pored nas se nalazi Ranohrišćanska bazilika koja upućuje da je Budva, koliko god je bila mali grad, istovremeno, u jednom istorijskom periodu, bila i važan kulturni i religijski centar, budući da ovakva bazilika nije mogla postojati u bilo kojem gradu. U tom smislu, čestitke za hrabar poduhvat, posebno za temu kojom se bavi, jer ja ta priča važna iz vjerske dimenzije, ali i zbog toga što je tema žena. Čini mi se da nas ovakva tumačenja uvijek pozivaju na naučne rasprave koje se vode u okviru velikih religija, mariološke rasprave koje polaze od toga kako se i na koji način predstavlja u umjetnosti Bogorodica i kakav je njen značaj u tom cijelom religijskom kosmosu koji je ispisan Starim i Novim zavjetom. Ovakve knjige su jedna fantastična popularizacija, prikaz, svedena istorijska perspektiva, ali uz jako puno detalja o zaista bogatoj tradiciji grada Budve. Meni je posebno bilo interesantno pitanje koji pogled hrišćanstvo, kao monoteistička religija, ima na ženu, budući da, čini mi se, i neke savremene interpretacije daju prikaz i sliku da je Bogorodica stvarateljka svijeta i pozivaju nas na univerzalna pitanja o mjestu i važnosti žene u univerzumu kojem pripadamo.

Sa druge strane, ovakve teme obično imaju teološka i ikonološka pitanja, o kojima je gospođa Đurašković fascinantno govorila. Ova publikacija ima i vrlo zanimljiv likovni i grafički prikaz u vidu slika koje prate tekst. Sigurno je to velika zasluga gospodina Lugonje, koji je svojim kreativnim darom dao jednu potpuno drugačiju perspektivu, vrlo sličnu onoj koju imaju velike izdavačke kuće. Velike enciklopedije poput Larusove upravo se danas na takav način i proizvode, kao knjige koje mogu biti vrlo zanimljive i mlađoj populaciji. Publikacija je negdje i predviđena da bude pomoćno nastavno sredstvo za učenike osnovnih i srednjih škola Budve i Boke“, kazao je Zenović.

Umjetnički direktor agencije „Stvaralište“, koja je potpisnik ilustracija u knjizi, Marinko Lugonja, jedan od tekstopisaca, kazao je da je blagoslov ove knjige upravo njena blagodat koju daje cijeloj Budvi.

„Sama Budvanska gospa nije cilj, ona je praktično blagoslov ove knjige. Mi smo u stvari predstavili jednu istoriju Budve koja je na neki način sakrivena, ali je uvijek bila u njenom zagrljaju i toplini. Cjeline su takve da daju jedan pregled koji je uvijek obojen blagoslovom Bogorodice. Mi smo još od 2005. godine u ovoj temi i to je jedan veliki projekat. Kroz ranije monografije ušli smo u saznanje šta je smisao ovog grada. Ono nam možda ne rješava sudbinu, ali nam sigurno čini život ljepšim. Mislim da je ova knjiga bila neophodna mlađim generacijama da znaju da pored sebe imaju toliko značajnu ljubav, koncentrisanu i materijalizovanu na ovoj ikoni. Ja sam zahvalan Budvanima što sam dobio priliku da budem dio toga. Posljednjih osam mjeseci proučavamo nove detalje o samoj ikoni. Najveći problem kao autorima bio nam je da sačuvamo autentičnost poznatih detalja, da bi mogli da uđemo u emociju ljudi koje je ova ikona spasavala. Ono što mi treba da prenesemo budućim generacijama jeste emocija ushićenja i nade koju ova ikona pruža. Mi smo imali sreću da smo knjigu obojili sa lijepim anegdotama. Nadam se da će ovo štivo svaki Budvanin pokazati svom djetetu“, istakao je Lugonja.

Razgovor je moderirala Stanka Rađenović Stanojević iz Narodne biblioteke Budve,  a veče muzički upotpunio ruski bariton Aleksandar Korenkov koji je izveo ariju „Ave Marija“ u čast Presvetoj Bogorodici.

Sedmi Festival „Ćirilicom“ biće nastavljen večeras od 21 čas na sceni između crkava premijernim izvođenjem predstave „Brod“. Predstava govori o braći Visarionu i Stefanu Mitrovom, a rađena je u povodu 200 godina od njihovih rođenja, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Narodne biblioteke Budve.

Festival je na programu do 13. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, a uz pokroviteljstvo Turističke organizacije opštine Budva.

Najmanje četvero mrtvih nakon jake oluje koja je pogodila Španjolsku

0
Najmanje četvero mrtvih nakon jake oluje koja je pogodila Španjolsku
Središnji i jugoistočni dio zemlje pogodilo nevrijeme Foto: Susana Vera / Reuters

Zbog obilne kiše i nevremena koje je pogodilo Španjolsku prekinut je željeznički prijevoz na “mediteranskom koridoru” između Madrida, Valencije, Alicantea i Barcelone. U snažnim olujama koje su za vikend pogodile ovu zemlju, poginule su najmanje četiri osobe, objavile su lokalne vlasti.

U Toledu, pokrajini južno od Madrida u ponedjeljak su pronađena tijela dvojice muškaraca, izvijestila je vlada regije Castille-La Manche.

Jedna od žrtava smrtno je stradala je u vozilu, a druga je pronađena mrtva u dizalu garaže.

U sjeveroistočnoj Španjolskoj su tijekom vikenda umrla dvojica muškarca u dobi od 31 i 34 godine, nakon utapanja u vodenoj bujici za vrijeme uspinjanja.

Istodobno traje potraga za muškarcem koji je u nedjelju navečer sa suprugom i dvoje djece putovao madridskom regijom.

Njihovo su vozilo odnijele vode rijeke Alberche koja se izlila iz korita. Supruga, kći i sin uspjeli su se spasiti.

Zatvorene brojne ceste, 726 intervencija u Madridu

Središnji i jugoistočni dio zemlje u nedjelju je pogodilo nevrijeme pa su bile zatvorene i brojne ceste, padalo je drveće a nekim stanovnicima su poplavile kuće.

Stanovnici Madrida i okolice dobili su upozoravajući poruku preko mobitela da ne izlaze iz kuća, no oluja je prohujala ondje bez težih posljedica.

– Čitav dan sam zbog toga provela zatvorena u kući gledajući filmove, rekla je 30-godišnja Patricia.

– Pa ipak, nevrijeme nije bilo tako jako, dodala je.

Vatrogasci u Madridu imali su 726 intervencija. Zbog enormne količine vode i blata na prugama u nedjelju su privremeno stali su vlakovi iz glavnog grada prema zapadnoj pokrajini Extremaduri i južnoj Andaluziji. Vlakovi od Madrida prema Andaluziji i dalje ne voze zbog posljedica nevremena u gradu Toledu.

Španjolska meteorološka služba izvijestila je da bi tijekom ponedjeljka kiša trebala oslabjeti. U Madridu od 8 sati ujutro kiša povremeno staje. Zemlja se nalazi pod neuobičajeno jakim udarom kiše i vjetra, tjedan dana nakon nesnosnih vrućina i požara.

Po hranu preko granice zbog visokih cijena u Crnoj Gori

0
Po hranu preko granice zbog visokih cijena u Crnoj Gori
Marke

Zbog rasta cijena u crnogorskim trgovinama, u kojima su od početka prošle godine pojedini domaći suhomesnati proizvodi poskupili za više od 90 odsto, sve je više onih koji se odlučuju za trgovinu u nekoj od susjednih zemalja.

Najčešće u Albaniji, Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj.

“U Trebinju sam kupila litar italijanskog maslinovog ulja Filipo Berio za osam eura, dok isto ulje kod nas košta između 17 i 21 eura”, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nikšićanka Milena.

Ovo je samo jedan od razloga da najmanje dva puta mjesečno ode do Trebinja u BiH koje je oko 70 kilometara udaljeno od Nikšića.

A Mila se svake druge sedmice sa prijateljicama uputi ka Dubrovniku, hrvatskom gradu koji je od njihovog Herceg Novog udaljen oko 50 kilomatara.

U prigradskim tržnim centrima kupuje sireve, vina, hranu za mačke, hemiju.

Ističe da se “samo zbog maslinovog ulja isplati poći”.

“Oni pored istarskog, koje je godinama među najboljima na svijetu, nude i špansko, italijansko, grčko i ostala koja su zaista pristupačna. Znači probrani proizvodi, kvalitet na prvom mjestu, cijene prostojne. Isplati se”.

Hrvatska je članica Evropske unije od 2013. godine.

Osim u prodavnicama cijene hrane u restoranima mamac su i za posjetu albanskom Skadru koji je oko 60 kilometara udaljen od Podgorice.

Pavle na ručak ili večeru prije ode u Skadar nego u Podgoricu jer kako kaže restorani u Crnoj Gori jesu dobri, ali su precijenjeni.

Cijene

Pojašnjava da porciju brancina ili orade u Albaniji plati i tri puta jeftinije nego u Crnoj Gori.

“Nas je dvoje u domaćinstvu, a prosječna primanja su nam oko 5.000 eura. Dakle porodicni budžet nije mali, ali jednostavno ne želim da plaćam nešto što ne zaslužuje tu cijenu”.

Drastična poskupljenja uprkos popustima

A ovom “trgovačkom turizmu” zemaljama regiona doprinose i sve učestalija poskupljenja u Crnoj Gori.

Tako su pojedini proizvodi od početka prošle godine poskupili i za preko 90 odsto. Povremeni popusti u crnogorskim prodavnicama teško mogu da nadomjeste galopirajući rast cijena.

Tako je, na primjer, suva pečenica u februaru 2022. godine na jednoj od brojnih akcija koštala sedam eura, a sada je skoro 14 eura.

Prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku, potrošačke cijene u februaru 2023. u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku bile više za 15,1 odsto.

Za prvih sedam mjeseci ove godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, cijene su u prosjeku više za 10,3 odsto, kažu zvanični podaci.

Građani, međutim, tvrde da su poskupljenja daleko veća.

“Svakog dana cijene skaču. Ono za što mi je do skoro trebalo 10 eura za ručak, sada mi treba najmanje 20. Hrana, hemija… sve ide u nebo”, kaže Bosa, 80-godišnja Podgoričanka.

Sve češća poskupljenja su tema i na društvenim mrežama, gdje se dijele fotografije proizvoda sa cijenama od prošle i ove godine.

Tako je, prema jednoj objavi, isti deterdžent za veš od prošle godine sa 3,3 skočio na 6,1 euro.

Od početka ove godine deset puta je povećavana cijena goriva, a poskupile su i brojne usluge.

Šta je uticalo na rast cijena?

I Crnu Goru je pogodio je talas poskupljenja, koji je posljedica negativnih trendova na globalnom tržištu i ruske invazije na Ukrajinu.

Dodatno, cijene su “skočile” odmah nakon početka primjene programa “Evropa sad”.

Tim Vladinim programom povećane su plate, minimalna sa 222 eura na 450, a prosječna sa 530 na 670 eura.

Program je povećao standard građana, ali su ubzo uslijedila poskupljenja.

Vlada je privremenim mjerama pokušavala da ograniči cijene osnovnih životnih namirnica i visoku stopu inflacije.

Periodično je smanjivala porez na ulje i brašno i akcize za gorivo, a akcijom Stop inflaciji dogovorila sa trgovinskim lancima smanjenje marže na grupu osnovih proizvoda.

Građani smatraju da bi dolazak međunarodnih trgovinskih lanaca u Crnu Goru pojačao konkurenciju i spustio cijene.

Novljanka Mila, sagovornica RSE, kaže da će se osjetiti razlika kada u Crnu Goru dođe njemački Lidl, kako je to najavljeno iz Vlade.

Do otvaranja Lidla ili nekog sličnog brenda, Mila će nastavati da svake druge sedmice ide u inostranstvo za namirnice ne bi li u porodičnoj kasi ostalo više eura.

/Miloš Rudović – RSE/

Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda

0
Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda
Policija

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a tri lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo pet saobraćajnih nezgoda, Baru tri i po jedna u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Bijelom Polju.

Izdato je 375 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 69 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Herceg Novi: Od ponoći restrikcije, potrošači će imati vodu četiri sata dnevno

0
Herceg Novi: Od ponoći restrikcije, potrošači će imati vodu četiri sata dnevno
Herceg Novi

Zbog sanacije hidrotunela između hidroelektrana Trebišnjica i Dubrovnik od ponoći do 13. septembra, biće obustavljeno vodosnabdijevanje preko Plata. Moguće je da će najavljene restrikcije vode trajati i kraće od deset dana.

Potrošači će ukupno imati vodu četiri sata dnevno; po dva ujutru i poslijepodne, odnosno uveče. Ukoliko to rezerve budu dozvoljavale, mogući su i  duži periodi, kazao je za RTHN tehnički direktor “Vodovoda i kanalizacije” Herceg Novi Goran Simović.

-Vodovod je spreman, formirane su dežurne ekipe, to su radnici sa dugogodišnjim  iskustvom, tako da ne očekujemo neke veće problem. Gdje god budemo mogli da damo vodu i duže od ovoga roka, to ćemo i učiniti. Nadamo se da ćemo moći, što zavisi od toga gdje se potrošači nalaze u odnosu na pripadajući rezervoar. Ukoliko rezerve vode budu  omogućavale da idemo i preko roka od dva sata, mi ćemo vrlo rado pustiti vodu i duže potrošačima, što se nadam da će u nekim djelovima grada i biti, poručio je Simović.

U narednom periodu će biti dostupno oko 200 litara vode u sekundi sa Opačice i iz Konavala, uz dodatne količine iz Regionalnog vodovoda za Kamenare i Bijelu.

-Kada je riječ o vodoizvorištu Opačica ići će nam u prilog i hidrometeorološka situacija prethodnih dana kada je bio veliki obim padavina, tako da će Opačica raditi punim kapacitetom. Sve četiri pumpe su ispravne, sve je pripremljeno, tako da će ona moći da daje svoj maksimum od nekih 160 litara u sekundi. Imaćemo i sa hrvatske strane – iz Karasovića dodatno još oko 40 litara u sekundi, što znači da će nekih 200 litara u sekundi biti raspoloživo za cijeli grad. Izuzetak su Bijela i Kamenari koji će imati dvadesetčetvoročasovno vodosnabdijevanje iz Regionalnog vodovoda.

Restrikcije počinju u ponoć između nedelje i ponedeljka. Naselja od Sutorine do Savine imaće vodu od 7:00 do 9:00 i od 19:00 do 21:00 sat, a od Meljina do Bijele od 5:00 do 7:00 i od 17:00 do 19:00 sati. Žvinje, kao i druga naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobiti vodu, snabdijevaće cistjernom.

-Najproblematičnije su Žvinje i dio Meljina, tako da smo za visočije zone obezbijedili tri cistjerne. Takođe, za najkritičnije tačke ćemo obezbijediti rezervoar od pet kubika vode, kako bi koliko – toliko ublažili posljedice ovih restrikcija, kazao je Simović.

Bijela i Kamenari imaće kontinuirano vodosnabdijevanje iz Regionalnog vodovoda.

Marinirane sardele u limunovom soku

0
Marinirane sardele u limunovom soku
Sardele marinirane u limunovom soku
Predlažemo vam kako jednostavno pripremiti sardele, a dobiti najviše od okusa i mirisa koji bude uspomenu na more i okuse morskih plodova u kojima uživamo.

Nakon što filetirate sardele, za ovaj recept će vam trebati samo sol, limun i maslinovo ulje. Jako je važno naglasiti da za ovaj recept treba koristiti samo svježe sardele pa kada krenete na ribarnicu u potragu obavezno obratite pažnju da sardele budu freške.

1. Očišćene sardele posušite na kuhinjskom papiru i nakon toga posolite. Kada ste to napravili obilato zalijte limunovim sokom.

2. Sardele u soku treba ostaviti jedan do dva sata vremena, ovisno o debljini ribe. Meso mora promijeniti boju i od crvene ili bordo doći do gotovo bijele boje. Također treba pričekati da se sol otopi u limunovom soku i onda ste spremni za završni korak.

3. Kada je meso spremno za konzumaciju izvadite ga iz marinade složite ga na drugi tanjir te ga zalijte maslinovim uljem. Predlažemo da uz ovako pripremljenu srdelu poslužite salatu od rukole i cherry rajčice s malo aceta balsamica. Iako bez termičke obrade, ako srdele pripremite na ovaj način, možete ih u maslinovom ulju u frižideru čuvati čak do sedam dana.

Hrvatska pobjednik “Petoboja nacija” u bućanju koji je održan u Tivtu

0

Bućari Hrvatke osvojili su prvo mjesto na tradicionalnom turniru “Petoboj nacija” koji je danas završen na zogovima u Donjoj Lastvi, Tivat.

U dramatičnom finišu  kad je odlučivala svaka buća  Hrvati su dobili BiH a Slovenija od Crne Gore.

Slovenci su osvojili srebro, BiH bronzu, Crna Gora je četvrta a Srbija peta. Naši reprezentativci su igrali odlično i malo je nedostajalo da i pobjede a na kraju su ostali bez medalje.

Za najboljeg igrača turnira proglasen je Hrvat, Karlo Šaban.

Petoboj nacija u bućanju – septembar 2023. foto Roko Stjepčević

Nagrade pobjednicima uručio je Dejan Stjepčevic iz BK “Palma” Donja Lastva koja je bila odličan domaćin turnira.

Predsjednik Boćarskog saveza Crne Gore, Miroslav Petković, zahvalio se svim učesnicima turnira na fer, sportskom i profesionalnom odnosu, Ministarstvu sporta i mladih i Opštini Tivat, kao i svim sponzorima, na podršci u organizaciji takmičenja.