MONSTAT čeka odgovore Eurostata, Vlade, Ministarstva i Uprave policije

0
MONSTAT čeka odgovore Eurostata, Vlade, Ministarstva i Uprave policije
MONSTAT

Uprava za statistiku (MONSTAT) sprovodi finalne aktivnosti za popis stanovništva, čije održavanje je planirano u periodu od 1. do 15. novembra, ispunjavajući u roku sve obaveze, odnosno planirane aktivnosti,  isključivo u skladu sa Zakonom o popisu i Uredbom Vlade Crne Gore, koja je nadležna da odlučuje o periodu sprovođenja popisa.

I pored opstrukcija i politizacije ovog statističkog istraživanja, Uprava postupa profesionalno i u skladu sa svojim nadležnostima i zakonom.

Politička kampanja koja donosi ostrašćenost kojom se najavljuje bojkot otvara i pitanje koje se odnosi na rad popisivača na terenu i neugodne situacije sa kojima se popisivači mogu susresti, što može dovesti do osipanja broja već prijavljenih kandidata za popisivače.

U vezi sa ovim, Uprava za statistiku uputila je zahtjev Upravi policije u vezi sa procjenom bezbjednosti rada popisivača. Tim povodom dodatno se razvijaju uputstva za popisivače.

Jedna od mogućih posljedica bojkota je i njegov uticaj na obuhvat stanovništva popisom sa pratećim posljedicama, te ćemo u zavisnosti od veličine bojkota definisati metod procjene nedostajućih podataka.

Na dalji proces pripreme utiču i reakcije međunarodne zajednice poput usvajanja amandmana Evropskog parlamenta sa ukazom na potrebu odlaganja popisa do uklanjanja političkog zastoja. U vezi sa tim, Uprava za statistiku se obratila na više adresa, nacionalnih i međunarodnih:  EUROSTAT-u, Vladi Crne Gore i resornom Ministarstvu finansija, čije odgovore očekujemo.

Pored toga, misija Crne Gore u Briselu je dostavila dopis kojim relevantni generalni direktorati  Evropske komisije ukazuju da su prilike u Crnoj Gori van ingerencija Uprave za statistiku i da je u vezi sa tim potrebno djelovanje viših instanci. Sa ovim dopisom upoznato je Ministarstvo finansija i Savjet statističkog sistema. Tim povodom Savjet je dao apsolutnu podršku sprovođenju popisa bez odlaganja, kao i jednoglasno odlučio da informiše Vladu Crne Gore u vezi sa dopisom iz misije iz Brisela.

Monstat

Ukazujemo i na određene tehničke situacije koje nisu uobičajene u dosadašnjim popisima u Crnoj Gori, iako smo ih u skladu sa praksom zemalja regiona predvidjeli kao mogući scenario – nedovoljan broj prijavljenih učesnika popisa i osipanje učesnika popisa.

I pored svega navedenog, Uprava za statistiku nastavlja aktivnosti u vezi sa popisom jer se približava terensko prikupljanje podataka, shodno zakonskoj obavezi, osim ukoliko Vlada Uredbom izmijeni period sprovođenja popisa.

Naglašavamo da je ova institucija otvorenija nego ikad do sada na dijalog i kompromis, ali ne kršeći Zakon o zaštiti podataka ličnosti, Zakon o zvaničnoj statistici i Zakon o popisu.

U prilog procesu kontrole podataka popisa, Uprava za statistiku će pružiti mogućnost svim građanima, nakon unosa podataka, da provjere vjerodostojnost svojih ličnih podataka u bazi popisa.

Napominjemo da smo, u cilju potpune transparentnosti procesa sprovođenja popisa,  otvorili kontrolu procesa popisa i za političke partije, što je potrebno regulisati pravnim aktom. S tim u vezi, na adresu Uprave za statistiku do sada nije stigao niti jedan zvaničan zahtjev za razmatranje potencijalnog modela kontrole od političkih i drugih subjekata.

Ukazano je i da prihvatamo potencijalno uvođenje modela kontrole, a koji se odnosi na uključivanje političkih subjekata u popisne komisije u skladu sa njihovim nadležnostima definisanih članom 16 Zakona o popisu, kao i na kontrole unešenih podataka, koristeći praksu iz 2011. godine.

Pozitivni utisci francuskih turoperatora u Crnoj Gori

0
Pozitivni utisci francuskih turoperatora u Crnoj Gori
Foto NTO

Utisci francuskih turoperatora, koji su prošle sedmice boravili u Crnoj Gori, više su nego pozitivni, zbog čega najavljuju ponovni dolazak, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Oni su bili domaćini sedam značajnih turoperatora iz Francuske, kao što su Amatera, Namaste, Marco Vasco, Monde Authentique, Secrets de Voyages, Voyages Couture i mN’O, koji su imali priliku da se upoznaju sa prirodnim, kulturnim i istorijskim znamenitostima Crne Gore.

Predstavnica turoperatora Marco Vasco, Mathilde Thrierr, kazala je da je putovanje po Crnoj Gori bilo predivno.

„Posjetili smo Žabljak, Crno jezero, a posebno me oduševio kanjon rijeke Tare, koji je okružen šarenilom jesenskih boja i zvuk rijeke je bio tako opuštajući. Nakon toga smo se zaputili ka jugu i stigli do Bokokotorskog zaliva. Ima nešto posebno u tom tirkiznom moru i planinskim vrhovima”, poručila je Thrierr.

Predstavnici francuskih turoperatora su pored Žabljaka i Kotora, obišli i Cetinje, za koje kažu da je poput riznice bogate istorijske i kulturne baštine.

Predstavnik turoperatora Monde Authentique, Johann Chabert, rekao je da je Crna Gora pravo mjesto za istraživače prirode i ljubitelje istorije.

„Posjetio sam mnogo nacionalnih parkova, ali me Durmitor posebno očarao. Pejzaži su veličanstveni. Visoki vrhovi koji okružuju Crno jezero, prostrane šume, raznolikost flore i faune su učinili ovo putovanje nezaboravnim”, naveo je Chabert.

Predstavnica turoperatora Secrets de Voyages, Valerie Maillard, saopštila je da Crna Gora predstavlja idealnu destinaciju za Francuze.

„Ova zemlja ima mnogo toga da ponudi, od starih gradova, bogate istorije i kulture, ukusne hrane i vina, pa sve do nacionalnih parkova sa prelijepim pejzažima, rijekama, jezerima i planinama. Posebna prednost je što se brzo i lako stiže od sjevera do juga zemlje”, kazala je Maillard.

Predstavnica turoperatora Namaste, Laurane Bard, rekla je da je impresionirana bogatstvom pejzaža koje posjeduje Crna Gora, ali i ljubaznošću njenih stanovnika.

Studijsku posjetu francuskih turoperatora podržali su strateški partner NTO nacionalna aviokompanija Air Montenegro, Nacionalni muzej Crne Gore, Nacionalni parkovi, lokalna turistička organizacija Cetinja, Hyatt Regency Kotor Bay Resort, Regent Porto Montenegro, Chedi i Casa del Mare Mediterraneo.

Drugi konvoj od sedamnaest kamiona pomoći upućen prema Gazi

0
Drugi konvoj od sedamnaest kamiona pomoći upućen prema Gazi
Humanitarna pomoć – Foto EPA

Novi konvoj humanitarne pomoći upućen je u Gazu. Nakon jučerašnjih 20 kamiona s humanitarnom pomoći, očekuje se da bi preko prijelaza Rafah iz Egipta trebalo biti pušteno još njih 17. Izrael nastavlja svakodnevno raketirati pojas Gaze, a najavljeni su i žešći napadi na Hamasova uporišta. Zbog eskalacije neprijateljstava s militantima Hezbolaha,

Izrael planira evakuirati još 14 zajednica u sjevernom dijelu zemlje. Izraelska vojska optužila je Hezbolah da nastoji zaoštriti sukob na tom području te tako u rat uvući i Libanon.

Izrael proširio evakuaciju uslijed eskalacije sukoba s Hezbolahom

Izrael je proširio planirane evakuacije na sjevernoj bojišnici s Libanonom u nedjelju kako su se sukobi s libanonskom islamističkom skupinom Hezbolah intenzivirali otkad je prije više od dva tjedna izbio rat u Gazi.

Nakon prošlotjedne odluke o preseljenju stanovnika iz 28 pograničnih sela i obližnjeg grada Kiriat Shmona, ministarstvo obrane reklo je da na popis dodaje 14 zajednica.

Hezbolah i Izrael sve učestalije razmjenjuju vatru na granici otkad je palestinska grupa Hamas izvela smrtonosni i šokantni napad na Izrael 7. listopada, dok je Izrael odgovorio s intenzivnim zračnim napadima na Gazu.

Hezbolah je u nedjelju objavio smrti šest boraca, sada ukupno 26 od 7. listopada, u najgoroj eskalaciji nasilja duž granice otkad su Izrael i Hezbolah ratovali 2006. godine.

Barem pet izraelskih vojnika i jedan civil ubijeni su na izraelskoj strani granice, prema izvješću izraelske vojske.

Vođa Hezbolaha, Hasan Nasralah, tek se treba javno obratiti vezano uz eskalaciju, no u nedjelju je rečeno da pomno prati razvoj događaja i usmjerava zapovjednike u bitkama.

Izraelska vojska rekla je u nedjelju da je pogodila nekoliko meta Hezbolaha u Libanonu preko noći, uključujući i teren s kojeg je ispaljena raketa na jedan od njihovih dronova.

Hezbolahov TV kanal Al-Manar izvijestio je o izraelskim bombardiranjima oko Alma Shaba i okolnog područja, koje leži zapadno od granice, te oko Aitarouna dalje istočno.

Područje oko libanonskog grada Hula, suprotno od izraelskog Kiriat Shmona, također je bilo meta izraelskog bombardiranja, izvijestio je Al-Manar.

Izvori su prethodno rekli da su napadi Hezbolaha na Izrael osmišljeni kako bi izraelska vojska bila zaokupljena, a da se ne izazove veći rat. Izrael je rekao da nema interesa voditi rat i ako se Hezbolah bude kontrolirao, status quo će i dalje ostati.

No rastuće tenzije potakle su zabrinutosti u regiji i šire od rizika od šireg sukoba, kako se Izrael priprema za kopneni ulazak u Gazu.

U Podgorici održan skup podrške Palestini

0
U Podgorici održan skup podrške Palestini
Foto Mina

Crna Gora neće ćutati na ono što se dešava u Gazi, poručeno je sa današnjeg protesta u Podgorici čiji su učesnici od crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića zatražili da osudi, kako su naveli, genocid u Palestini.

Protest „Crna Gora za Palestinu“, koji su organizovali studenti i mladi iz Crnogorsko-palestinskog društva, počeo je ispred predstavništva Ujedinjenih nacija odakle su se, nakon govora organizatora, građani uputili na Trg Nezavisnosti.

Skup, kojem je prisustvovalo više stotina građana, počeo je minutom ćutanja za stradale u Palestini.

Okupljeni su nosili zastave Palestine i skandirali „Free Palestine“, „E viva Palestina“ i „Gazo moja“.

Premijera dokumentarnog filma “Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi”

0

Dugometražni dokumentarni film „Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi”, biće premijerno prikazan u ponedeljak, 23. oktobra u 19 sati u dvorani “Park” u Herceg Novom.

U filmu govori više od 20 olimpijaca iz Herceg Novog, među kojima su: Andrija Pralainović, Boris Zloković, Vladimir Gojković, Aleksandar Ivović, Vaso Subotić, sestre Dabović – Milica i Ana, Danka Kovinić, Milorad Krivokapić, Milivoj Dukić, Zoran Mustur, Nikola Vukčević, Stevan Vidović, Duška Radan, Jovana Terzić, Aleksa Ukropina…

Film reditelja Ivice Vidanovića otkriva specifične veze jednog podneblja, njegove kulture i vrhunskih sportista, pokušavajući da odgonetne kako je moguće da jedna relativno mala sredina (oko 30 000 stanovnika) iznjedri tako mnogo olimpijaca (više od 30 poniklo u Herceg Novom, a još blizu 20 koji su makar sezonu proveli u njemu). O izuzetnoj sprezi kulture i sporta govore i književnica Bosiljka Pušić i najbolji hroničar novskog sporta Boro Mračević, dugogodišnji vaterpolista i sportski funkcioner.

Film je finansirala Opština Herceg Novi, a potpisuje ga producentska kuća „Cennesport”. Reditelj filma je Ivica Vidanović, scenarista Aleksandar Miletić, a obojica su i producenti uz Željka Roganovića (predsjednik KK „Primorje 1945“), po čijoj je ideji film i snimljen. Narator u filmu je novski glumac Miloš Pejović. Ulaz je slobodan.

Pekmez od nara i jabuke

0
Pekmez od nara i jabuke
Nar – pekmez – foto www. vanilla-staubzucker.blogspot.com

Kad naiđem na nar, ne mogu mu odoliti, pa mi jedan, dva, tri nara nisu dovoljni, iako znam da ću provesti nekoliko sati u društvu tamno crvenih, svjetlucavih zrnaca, pa možda i više ako odlučim da od crvenog zrnja nešto pripremim.

Kad naiđem na nar, sjetim se kad sam kao mala jedva čekala da stignu zreli plodovi paketom iz Dalmacije. Onda mi je jedan nar bio dovoljan i najljepši dar koji sam mogla dobiti. Zato mu niti sada ne mogu odoliti, kad stigne sezona nara kao da se vratim unazad i obuzme me isto onakvo ushićenje koje me obuzimalo kad bih s obje ruke zagrlila veliku riznicu tamno crvenih rubina…, piše blogerica Aleksandra.

Pekmez od nara i jabuke

260 ml soka od šipka (nara) sok od 2 voćke
130 gr šećera
200 gr jabuke tip renetta (1 jabuka, očišćena i bez sjemenki)

Iscijediti sok od nara i procijediti ga: najprije sam očistila plodove da bih dobila čisto zrnje, zdrobila sam zrnje u pasirki za povrće, a potom sam još dobro procijedila svo zrnje kroz cjedilicu (pomogla sam si žlicom) da bih iscijedila sav sok iz voća. Na kraju sam procijedila sok.

Sjediniti sok i šećer u posudi za kuhanje i kad sok zavrije, dodati mu jabuku narezanu na komadiće.

Kuhati na laganoj vatri dok se jabuka potpuno ne raspadne. Ohladiti, usitniti štapnim mikserom da dobijete fini sirup bez komadića jabuke. Zakuhati sirup i kuhati oko 30 minuta na laganoj vatri.  Ohladiti sirup da biste vidjeli koliko je gust. Ako nije dovoljno gust, kuhati ga još 10 minuta.

Naliti vrući pekmez u čistu staklenku i hermetički ju zatvoriti.

POMEGRANATE AND APPLE JAM

260 ml of pomegranate juice (juice from 2 fruits)
130 gr of sugar
200 gr of rennet apples (1 apple, peeled and cored)

Squize and filter pomegranate juice: I have first peeled pomegranates to get only grains, then I have pressed them in the vegetable mill, at the end I pressed the grains in the strainer using the tablespoon to squize all the juice from the grains. Then I have filtered the juice.

In a casserole simmer juice and sugar and when it start boiling, add diced apples.
Simmer until apples completely turn into pulp. Allow to cool down completely, blend with the mixer to get smooth syrup without pieces of apples. Bring to simmer and cook about 30 minutes on low heath. The syrup should cool down so you can control its thickness. If it’s not thick enough, cook the jam for other 10 minutes.

Pour boiling jam in clean jars and close hermetically.

U Kotoru skoro tri hiljade prijavljenih gostiju, od 1. decembra zimske fešte Winter Fest

0
U Kotoru skoro tri hiljade prijavljenih gostiju, od 1. decembra zimske fešte Winter Fest
Kotor – foto Boka News

Prema podacima Turističke organizacije opštine Kotor u ovom primorskom gradu je gotovo svakog mjeseca 2023. bio prijavljen veći broj gostiju nego u 2019. i 2022. godini. Direktor TO Kotor, Jovan Ristić ističe da su ovo rezultati sa kojima osim lokalne turističke organizacije mogu biti zadovoljni i privrednici i svi koji se bave ugostiteljstvom i turizmom. Takvi dobri rezultati nastavljaju da se bilježe i u oktobru mjesecu.

“Kada je posljednji presjek u pitanju, imali smo nekih 60% bolji rezultat u odnosu na prošlu i nekih 40% u odnosu na 2019. godinu. U nekim izvorima prihoda kao što je naplata boravišne takse imali smo i 100% više prihoda nego 2022. Prema posljednjem presjeku u Kotoru boravi nešto manje od 3.000 gostiju. Kada su hotelski smještaji u pitanju, dominiraju gosti iz Velike Britanije, jednog novog tržišta koje smo pokrenuli u posljednjih nekoliko godina, tu su i gosti iz Njemačke, Francuske i Rusije kao tradicionalnog emitivnog tržišta. U privatnom smještaju su takođe gosti iz Rusije, Ukrajine, Srbije, zemalja okruženja, ali i Njemačke, Velike Britanije, Francuske,” saopštio je Ristić.

Dodaje da će tek na kraju godine biti moguće dati potpun i iscrpan pregled prihoda od svih izvora koje ima Turistička organizacija Kotor, ali i da su trenutna predviđanja da će 2023. godina za više od 30% biti bolja u odnosu na 2019. kada je u pitanju broj prijavljenih gostiju. Kako bi se ovaj pozitivni trend nastavio do kraja godine TO Kotor priprema raznovrsne akcije i manifestacije u narednom periodu.

“Kroz naš novi interni projekat koji smo nazvali “Kotor 365” naša je želja da sezonalnost gotovo u potpunosti ukinemo i na dobrom smo putu ka ostvarenju tog cilja. Mislim da ćemo u ovoj godini imati praktično jedan mjesec za odmor svih privrednika i nešto manji pritisak gostiju u periodu novembra, a sljedeće godine u martu, sve ostalo vjerujemo da ćemo programima i sadržajima i svim onim što Kotor nudi, uz veliki broj uplovljavanja u luku Kotor, imati sezonu koja će u jakom omjeru trajati deset mjeseci,” kazao je direktor TO Kotor.

Jovan Ristić – foto Mediabiro

Velikom prilivu turista i ove godine je doprinio kruzing turizam, ali i nova atrakcija u vidu žičare Kotor-Lovćen.

Kako bi osim za mnogobrojne turiste i za mještane bilo ugodno da borave u Kotoru, uprkos ovako velikom prilivu gostiju, TO Kotor se potrudila da različitim aktivnostima i inicijativama olakša život u ovom turističkom gradu.

“Mislim da smo ove godine uspjeli na određeni način da kroz različite inicijative i različite intervencije olakšamo život i domaćem stanovništvu koje se ne bavi turizmom i ugostiteljstvom i koje je podnosilo najveći teret gužvi kojih je bilo i ove godine, ali ipak nešto manje zbog nove regulacije saobraćaja i različitih akcija koje smo pokrenuli, a koje su donekle animirale ljude da manje koriste svoje automobile i koriste alternativna sredstva prevoza,” kazao je Ristić.

Ristić je takođe najavio da će Kotor u zimskim mjesecima atraktivnim učiniti i novi turistički proizvod, zimske fešte pod nazivom Winter Fest.

Kotor – foto Boka News

“Program će trajati od 1. decembra do 3. februara, uz otvaranje i zatvaranje, uz bazar na rivi, izuzetno dobar muzički program tokom oba mjeseca, sa fokusom na dva Božića i tri dana Novogodišnjih praznika, ali i za pravoslavnu Novu godinu, TO Kotor će svake subote organizovati nastupe lokalnih ili crnogorskih izvođača na gradskoj rivi,” najavio je direktor TO Kotor.

Pozvao je sve zainteresovane da prate TO Kotor na društvenim mrežama, ali i medijima jer će od prvog novembra krenuti sa objavom imena svih izvođača i kompletnog programa, te će se tada znati koje velike zvijezde će Kotorane i mnogobrojne goste uvesti u 2024. godinu.

Od Bojane do Trsta – Rambo Amadeus sa svojim solarnim jedrenjakom kreće u eko avanturu preko Jadrana

Od Bojane do Trsta – Rambo Amadeus sa svojim solarnim jedrenjakom kreće u eko avanturu preko Jadrana
Rambo Amadeus – foto privatna arhiva

Muzičar i jedriličar Antonije Pušić poznat kao Rambo Amadeus iduće godine od 1. juna do do 15. oktobra, solarnim jedrenjakom “Boka” planira oploviti Jadran, od Bojane do Trsta, isključivo na sunce i vjetar, bez dopunjavanja struje, energetski 100% autonomno i sa 0% zagađenja vode i zraka, najavio je Rambo na svom Facebook profilu.

– Ideja je da u etapama obilazim i svraćam na mnoga zanimljiva mjesta i sudjelujem u događajima i festivalima koji promoviraju ekologiju, održivi turizam i pomorsku baštinu, kao i umjetnost i kulturu, pa i da zasviram malo, why not…- napisao je.

Ovo veliko putovanje kao i susrete sa zanimljivim ljudima Rambo će snimati, a materijal će biti montiran u TV serijalu pod radnim nazivom “Putopisi solarnog Odiseja”.

Rambo Amadeus – foto privatna arhiva

Pozvao je regionalne TV stanice, TV producente, ekološke i druge NGO, proizvođače i distributere novih i čistih tehnologija, turističke zajednice, marine, turističke i glazbene festivale i nositelje održivog razvoja u cjelini, kao fanove i prijatelje koji žive duž jadranske obale, a žele da doplovi do njih.

Zainteresirani mogu poslati svoje prijedloge za suradnju na info@ramboamadeus.com sa subjektom “Putopisi solarnog Odiseja”

Poziv je otvoren do 31. decembra kako bi pravovremeno mogao isplanirati svoj projekt.

Rambo je svojedobno stoljeće staru podrtinu drvenog broda pretvorio u solarni retro jedrenjak s dva jarbola, dva floka (prednja jedra) i dva glavna jedra.

Jedrilicu na solarni pogon pokreće isključivo energija sunca – na palubi ima solarne panele, baterije se pune na suncu čitav dan, a motor služi samo za uplovljavanje i isplovljavanje – i to ponekad. Kako se navodi, autonomija broda uz pomoć baterija je četiri sata pri punoj brzini od 5 čvorova.

Okončana agonija nekada moćnog riboprerađivača čije su konzerve bile poznate diljem bivše države

0
Okončana agonija nekada moćnog riboprerađivača čije su konzerve bile poznate diljem bivše države
sardina foto HRT

U sudski registar Trgovačkog suda u Zadru upisano je brisanje subjekta ADRIA, dioničko društvo za ulov, preradu i promet ribom. Time je okončana agonija nekada moćnog riborerađivača čije su konzerve bile poznate diljem bivše države, piše portal 057info.hr.

Ratna zbivanja, privatizacija na hrvatski način, uništavanje proizvodnje kako bi se oslobodile nekretnine, izvlačenje strojeva u druge tvrtke, dovelo je do konačne propasti tvrtke koja je u najboljim vremenima zapošljavala hiljadu radnika, pritom veliki broj žena.

Problemi su počeli kada je uprava kreditima opteretila poslovanje firme, a zatim je i poznati brend Eva prodan Podravci. Državna kompanija nastavila je u nekim konzervama prodavati domaći proizvod, no još češće etiketu Eva lijepi na uvozne proizvode. Kupite li tunjevinu Eva, pogledajte deklaraciju kako biste vidjeli u kojem je svjetskom oceanu ulovljena i gdje je zapakirana.

Dugovi prema bankama i radnicima su se gomilali te je proglašen stečaj. Najvrjedniju imovinu – tvornički krug u Gaženici – na dražbi je otkupila špekulantska tvrtka H-ABDUCO, tvrtka kći Addiko banke, koja je za njega platila 29 milijuna kuna, kako bi podmirila svoja potraživanja u stečaju. Nedugo nakon otkupa tvornički krug ponovno je stavljen na prodaju, a iako se navodi kako je zamljište prodano, stari vlasnik još uvijek je upisan u katastru.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

Na svega dan od otvaranja 66. Međunarodnog beogradskog Sajma knjiga, mnogi sajamski noviteti su već u Herceg Novom. Tim hercegnovske Knjižare So i ove godine donosi mnoge hitove po okončanju Sajma, za 10 dana…

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, istorije, konspirologije, arhitekture i knjiga za djecu.

Pomorska privreda Boke Kotorske u XVIII vijeku knjiga je koja sabira većinu radova koje je znameniti istoričar Miloš Milošević posvetio istoriji pomorstva u Boki. Nakon uvoda sa poetičnim naslovom „Pomostvo – izvor života na kamenu“, Milošević piše o Profesionalnom formiranju pomoraca u Boki Kotorskoj u 17. i 18. vijeku, kreditiranju pomorske privrede, o događajima i najznaćajnijim porodicama iz Kotora, Perasta, Dobrote, Stoliva i Herceg Novog, o pomorskim elementima u obiteljskom arhivu Balovića iz Perasta.

Deca rata Zorana Milekića romansirano je svjedočanstvo o sudbini djece sa Kozare. Milekić je naslikao portret djece koja su preživjela rat odvojena od porodice i u strepnji da više nikada neće vidjeti roditeljski dom. Knjiga prati dvije porodice koje 1941. godine bježe od ustaša, Nijemaca, smrti. Glavni junaci Dragoje, Jelena i Mika prerano su odvojeni od roditelja i odvedeni u logore Stara Gradiška i Jastrebarsko. Ovi mali heroji morali su da budu mudri i strpljivi. Istinita priča o njima svjedočanstvo je o veličini dječje nade i snage u teškim vremenima, ali i opomena da se ovakve priče ne zaborave. Izdavač je Laguna.

Karlove šetnje s knjigama Karstena Hena roman je o magičnoj moći knjiga da povezuju ljude. Karl je stari knjižar koji tačno zna šta ko čita. Kupci ga vole, naročito oni kojima knjige donosi na kućni prag.. To, naravno, smeta njegovoj šefici koja samo čeka starčevu grešku kako bi ga otpustila. Uskoro upoznaje neobičnu djevojčicu Šašu, koja nije slična nijednom književnom liku. Kada spletom nesretnih okolnosti Karl ipak dobije otkaz, to će teško pasti onima koji ga željno iščekuju u svojim domovima. Međutim, moć knjiga i jedna devetogodišnja djevojčica pokazaće da su čuda ipak moguća. Izdavač je Laguna.

Janičarove uspomene Konstantina Mihailovića knjiga je napisana početkom XVI vijeka. U proljeće 1453. godine Konstantin sa 1500 odabranih konjanika biva poslan sultanu Mehmedu II od strane despota Đurđa. On piše o tome kako je sa svojim drugovima pokušao, i na kratko uspio, da pobjegne iz turskog ropstva, te kako je nakon toga slijedila surova kazna. Tri godine nakon toga, prilikom turskog pokušaja osvajanja Beograda, Konstantin je već uveliko među janičarima. Učestovao je i u ratu protiv Moreje i mnogim drugim ratovovima. Jedan dio knjige posvećen je i vojevanju u Bosni. Izdavač je Talija.

Mistrija i mač Bojana Timotijevića knjiga je o Slobodnim zidarima i Templarima. Vitez Remzi je u svom čuvenom govoru 1737. u Velikoj loži Francuske tvrdio da su Slobodni zidari nastali od vitezova Krstaša. Čak i danas mnogi eminentni Slobodni zidari razmišljaju kao on, po pitanju porijekla Slobodnog zidarstva. I pojedini istoričari se slažu sa ovom smjelom tvrdnjom da se korijeni vuku iz vremena krstaških ratova, kada je osnovan i templarski red. Templari su za potrebe gradnje njihovih zamkova i sakralnih zdanja angažovali kamenorezačke Gilde, iz kojih su potekli Slobodni zidari. Izdavač je Mali princ.

Srbija opisana kućama Nenada Novaka Stefanovića predstavlja pouzdan vodič za nezaboravno putovanje od Sombora i Novog Sada do Kuršumlije i Novog Brda, od Novog Pazara, Kragujevca do Beograda, od najranijih epoha pa do današnjih dana. Ova knjiga je pokušaj da se kroz arhitektonske stilove penjemo i spuštamo po vertikali prostora na kojem se nalazi Srbija, da zavirimo u kolektivno sjećanje ili kako se nekad govorilo u dušu vremena. Avantura čitanja počinje pričom o najstarijim kućama čiji se ostaci još mogu dodirnuti – Lepenskim virom, a završava se blokom 23 na Novom Beogradu. Izdavač je Laguna.

Najlepše priče iz grčke mitologije knjiga je puna divnih ilustracija i nezaboravnih junaka koju je za mlađe čitaoce prepričala Stefanija Leonardi Hartli. Djeca će naučiti kako su prema grčkom mitu nastali Zemlja, Sunce i Mjesec, ko je bio vrhovni a ko ostali bogovi koji su gospodarili Olimpom. Naučićemo nešto više o Pandori i Prometeju. Proći ćemo kroz čuveni Minotaurov lavirint i vidjeti kako je Tezej uz pomoć Arijadne uspio da iz njega izađe. Saznaćemo nešto više i o Panu i njegovoj fruli, o nevjerovatnim Heraklovim pustolovinama, o kralju Midi, Perseju i Meduzi i o još mnogo toga, Izdavač je Laguna.