Padel turnir prvi put u Luštici Bay

0
Padel turnir prvi put u Luštici Bay
Padel

Publika će u četvrtak 17. avgusta premijerno moći da prisustvuje Padel turniru Luštica Bay u muškoj i ženskoj kategoriji, po prvi put prateći ovaj sport uživo na crnogorskoj rivijeri


Još jedan novitet u sportskoj areni Luštice Bay – u saradnji sa organizacijom Padel Montenegro, Luštica Bay u četvrtak 17. avgusta predstavlja publici novi sport padel, u okviru turnira Luštica Bay Padel Tournament. Turnir se odvija u četvrtak 17. avgusta od jutarnjih do večernjih sati, sa pauzom. Prvi dio takmičenja traje od 08.30 časova ujutru do 12 časova, a zatim slijedi pauza, dok se polufinalni i finalni mečevi igraju u večernjim satima, od 20 časova. Turnir se igra u muškoj i ženskoj kategoriji, a ukupno ima osam parova u obje kategorije. Mečevi su otvoreni za publiku i mogu se pratiti na novoizgrađenom igralištu za padel u naselju Central.

„Radujemo se što i ove godine našoj publici možemo da ponudimo još jednu premijeru na sportskim terenima Luštice Bay. Nastojimo da uvijek budemo inovativni i zanimljivi, kako bismo našim gostima i posjetiocima ponudili najbolji provod i zabavu, uz opušteni odmor na našoj destinaciji. Posebno smo ponosni na činjenicu da se uspješno razvija naša vizija da stvorimo pravi sportski centar na novim terenima naselja Central i time Luštici Bay podarimo epitet top sportske destinacije na crnogorskom primorju. Pozivamo naše posjetioce da provedu prijatan vikend u Luštici Bay koji ovog puta otvaramo premijernim padel turnirom i vjerujemo da će mnogi uživati u prilici da po prvi put uživo vide ovaj sport“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka organizacije događaja u Luštici Bay.

Padel, ili padel tenis, predstavlja novu sportsku disciplinu koja podsjeća na tenis, ali u relaksiranoj verziji. To je sport koji se igra reketom nalik reketu za tenis, a slične su i loptice, s tim što su u padelu one lakše i pod manjim su pritiskom, tako da je i brzina udaraca manja. Obično se igra u parovima na zatvorenom, ograđenom terenu koji je nešto manji od teniskog terena za parove. Za padel važi sličan sistem bodovanja kao za tenis, ali su pravila, udarci i tehnika igre drugačiji. Padel je sport koji je nastao u Meksiku kasnih 1960-ih godina i privlači pažnju sve brojnijih ljubitelja opuštene sportske zabave i druženja. Padel se može igrati u dublu ili u singlu, a pravila su slična tenisu, uz određene varijacije.

Prema propozicijama, svaki meč na Padel turniru Luštice Bay igra se na dva dobijena seta. Ako je u setovima 1-1, igra se taj brejk do 10 poena. Meč se završava zlatnim poenom. Link za prijavu je: https://rankedin.com/en/tournament/29040/lustica-bay-padel-tournament

Ljetnja dešavanja u Luštici Bay traju punim intenzitetom a detaljan kalendar događaja se može pogledati na profilima Luštice Bay na društvenim mrežama, kao i na veb sajtu www.lusticabay.com.

Novljani žele da naprave repliku “Splendida”

Novljani žele da naprave repliku “Splendida”
Visinov brik SPLENDIDO – foto privatna arhiva

“Boka Svijeta –Boka di mondo”


Dvojica uspješnih Novljana, Mirko Kosić i dr Stevan Kmezić, koje je život odveo van rodnog grada i Boke Kotorske, ne odustaju od ambicije da ljepote Boke promovišu širom svijeta, smišljajući razne projekte, od kojih su neki već dali rezultat.

Kako bi lakše realizovali svoje ideje prije pet šest godina, Mirko Kosić je sa još dvojicom prijatelja osnovao NVO sa zanimljivim imenom “ Boka Svijeta –Boka di mondo”.

Zašto takav naziv i šta je cilj organizacije objašnjava Mirko Kosić, predsjednik te NVO, koji trenutno boravi u rodnom gradu, odgovara:

-Znamo da se 80 odsto kulturno istorijskog blaga Crne Gore nalazi u Boki, tako barem kažu istoričari i struka.

Da ne budemo pretenciozni, ali moramo biti realni i priznati da je Boka svjetski biser koji pripada svima nama i čitavom svijetu.

Mi mislimo da taj biser nije dovoljno poznat i da ima još puno prostora za promociju Boke.

Jedan od prvih projekata koji su realizovali prije dvije godine odnosio se na obilježavanje 215 godina od rođenja kapetana Iva Vizina sa Prčanja, prvog Slovena koji je prije 165 godina oplovio svijet.

Vizin

Nastavak tog projekta je mnogo ambiciozniji:

-Želimo da za pet godina, kada se bude obilježavalo 170 godina od tog važnog događaja, završimo gradnju replike broda ‘Splendid’ kojim je kapetan Vizin oplovio svijet.

 Znam da zvuči optimistično, ali ako ne postavimo cilj nećemo ga ni ostvariti.

Imamo ljude koji mogu to da ostvare i projektno i tehnički i vjerujem da ćemo uspjeti da napravimo brod.

Njegova kasnija upotreba može biti višestruka. Mislim da bi svaka država koja baštini pomorsku tradiciju iskoristila takav istorijski podatak i pomorsko nasljeđe.

I da bi odavno takav brod plovio morima-ističe Kosić.

Jedan od načina na koji Kosić i Kmezić popularišu Boku Kotorsku i njeno nasljeđe jeste i brend Republika di Boka, koji su osnovali sa ciljem da proizvodi nekoliko odjevnih predmeta sa motivima pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke.

-To su svojevrsni suveniri koje naročito traže Bokelji koji su otišli odavde, ali i stranci koji žele da ponesu neku zanimljivu uspomenu iz Boke, a da to ne bude magnet iz Kine-kaže Kosić.

Objašnjava da su na majicama štampali neke fraze i jezičke izraze karakteristične za Boku, poput izraza “fjaka” ili “kenova” i slično, koji se sve rjeđe čuju u Boki.

Ove godine motivi na majicama su mornarski čvorovi i modeli starih brodova:

-Na muškim majicama su slike brodova ili barki koje su prije 150 godina plovile našim morem, tu su i jedra koja se koriste i koja su se koristila ranije.

Na drugima su motivi čvorova, recimo popularni pašnjak, to je čvor koji se najčešće koristi, kad treba nešto da dobro drži…

Tako da oni koji imaju majicu mogu da se podsjete kako da zavežu i odvežu taj ili neki drugi čvor.

Fjaka – Ke nova – foto Privatna arhiva

Kosić ističe da imaju potražnju iz čitave Crne Gore, regiona ali i Evrope, jer mnogi turisti žele sa sobom da ponesu neki peškir, majicu ili nešto od opreme za jedrenje, koji će ih podsjećati na boravak u najljepšem zalivu na svijetu.

Mirko Kosić, magistar u oblasti inovacija u zdravstvu i dr Stevan Kmezić hirurg, otišli su iz Boke možda privremeno, možda na duže, ali Boka iz njihovih srca neće i ne može nikada.

Ukoliko ostvare bar dio zacrtanih ciljeva, Boka di mondo će imati razloga za ponos i zadovoljstvo.

/Ljiljana Vukotić/

Radanovići – “Dani domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju” 18. avgusta

0
Radanovići  – “Dani domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju” 18. avgusta
Grbalj – foto Boka News

Savjet mjesne zajednice Donjeg Grbalja i Društva pčelara Grbalj, organizuju “Dane domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju” u petak, 18. avgusta Stadion malih sportova u Radanovićima (Jugodrvo) sa početkom u 19. sati.

Cilj ove manifestacije je promocija domaćih autohtonih poljoprivrednih proizvoda kao jednog od vidova turističke ponude Kotora i Boke Kotorske. Osim proizvođača iz Grblja, svoje proizvode predstaviće i  proizvođači iz drugih krajeva Crne Gore.

Svoje proizvode će predstaviti proizvođači iz Grblja i drugih krajeva Crne Gore. Organizatori pozivaju sve građane i turiste na promociju domaćih poljoprivrednih proizvoda, meda, masline, pamidore, sira, pršuta, vina…

Uz prigodan zabavni program koji će pratiti događaj, posjetioci će moći da degustiraju i paštu na grbaljske pamidore s maslinama i domaćim sirom, kao i druge delicije ovog kraja.

Svi su dobro došli poručuju iz Grblja.

“Čistilište” izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković

0
“Čistilište” izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković
Čistilište

U Spomen domu „Crvena komuna“ – galerija “Marko K.Gregovic” (Petrovac), u srijedu 16. avgusta 2023. godine, sa početkom u 21 sat biće otvorena izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković, pod nazivom “Čistilište”.

Marija Džoganović rođena je 1980. u Nikšiću. Diplomirala je i magistrirala slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Učestvovala je na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dekanka je Fakulteta vizuelnih umjetnosti u Podgorici, gdje predaje u zvanju vanredne profesorke za oblast likovne umjetnosti i vizuelne kulture. Koautorka je udžbeničkih kompleta za likovnu kulturu u drugom ciklusu osnovnog obrazovanja. Od 2017. godine inicira i rukovodi brojne humanitarne projekte u kojima sa studentima slika murale i organizuje likovne radionice u zdravstvenim ustanovama za djecu kao i specijalnim ustanovama za djecu. U saradnji sa Specijalnom psihijatrijskom bolnicom Dobrota Kotor pokrenula humanitarni projekat „Art terapija”, gdje je vodila likovne radionice sa pacijentkinjama ove ustanove.

Katarina Laković rođena je 1993. godine u Podgorici. Studije je završila na Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici. Od 2021. godine je angažovana kao prodekanka za nastavu na Fakultetu vizuelnih umjetnosti.

Učestvovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama.

….Izložba je koncipirana kao prostorna instalacija koja posmatrače uvlači u prostor čistilišta, kao fazu kroz koju svaki čovjek mora proći bar jednom u životu, a neki iz njega nikada ne izađu.

 Umjetnice dovode u korelaciju unutrašnje-duhovno i spoljašnje-materijalno čišćenje. Ljudi u jednoj fazi duhovnog napretka imaju potrebu da čiste kako spoljašljnost tako i unutrašnjost. Pitanje je šta dolazi prvo? Da li je potrebno krenuti od spoljašnjosti-materijalnog svijeta i ići ka unutrašnjem-duhovnom svijetu? Ili duhovno čišćenje inicira potrebu za čišćenjem materijalnog svijeta?

Instalaciju čine predmeti iz materijalnog svijeta koji su, prije svega, izabrani da budu vraćeni u novi život. Ploče i ogledalo pričaju priču o unutrašnjem čišćenju. Ploče su zakačene za 7 niti koje simbolizuju sedam slojeva čistilišta.

Umjetnica Katarina Laković postavlja ploče na nitima u poseban raspored po načelu unutrašnje nužnosti. Publika je pozvana da mijenja raspored ploča na nitima po sopstvenom nahođenju. Ploče nose naziv 7, sprejevi su 17 a ogledalo je 21. Ovi brojevi imaju određenu simboliku u životu umjetnice.

Drugi predmeti koji čine instalaciju su ustvari otpad sakupljan godinama. Ovaj otpad je ambalaža proizvoda koji izazivaju zavisnost. Sakupljanje ovog otpada je započelo kao podsvjesno idealizovanje sadržaja datih predmeta, bez ideje da se napravi umjetničko djelo. Nagomilavanjem objekata dolazi se do ideje da oni imaju sopstveni život koji je neophodno podijeliti sa publikom.

Jedni su bočice sprejeva za nos koji su pravljeni kao „lijek“ a drugi su kutije cigareta koje su otrov, koje pušači koriste kao „lijek“ za anksioznost, stres, nesigurnost, tremu i slično. Ovi objekti su predmeti želje za korisnike, i ne samo želje već i prijeke potrebe. Sve objekte su umjetnice koristile mnogo puta i svakodnevno, tako da je svaki od bezličnih objekata korišćenjem postao bitan i poseban, do nivoa idolizacije objekta kao simbola slobode, nešto neophodno bez čega život nema kvalitet, nasušna potreba, preča nego hrana.”…  – dio teksta iz kataloga, autori Marija Džoganović i Katarina Laković.

Otvorena Žičara od Kotora do Lovćena

0

Lovćen otvorena je za komercijalnu vožnju. Već prvog dana okupio se veliki broj posjetilaca koji su bili oduševljeni spektakularnim pogledom. Izvršni direktor Žičare Marco Cus kazao je da je kompletan posao završen nakon teških, napornih i efikasnih radova.

“Velika je radost da danas svi stojimo ovdje. Ovo je projekat na koji svi treba da budemo ponosni.  Projekat je značajan ne samo za Crnu Goru već za cijeli region”, rekao Cus.

Žičara je izgrađena za nešto više od godinu, a vožnja u jednom smjeru za odrasle košta 13 eura, dok je cijena povratne karte 23 eura.

Dječije karte su nešto jeftinije pa koštaju u jednom smjeru sedam eura, a povratna je 12 eura, dok je za djecu mlađu od dvije godine vožnja besplatna.

“Ako nam vremenski uskovi dozvole žičara će raditi kad god može. Cilj nam je da tokom sezone žičara radi što duže kao I da funkcioniše  po najvećim standatdima u Evropi”, kazao je Cus.

Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji Opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1,35 hiljada metara nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1,2 hiljade putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.

Policija u Beču u potrazi za serijskim ubojicom beskućnika

0
Policija u Beču u potrazi za serijskim ubojicom beskućnika
Beč – iluatracija – foto AFP

Bečka policija u potrazi je za počiniteljem ili nekoliko njih nakon tri napada na beskućnike od kojih su dva završila fatalno, piše agencija dpa.

Zadnja žrtva, 55-godišnji muškarac, pronađen prošli tjedan na ulici s posjekotinama i ubodima, preminuo je u nedjelju, izvijestila je u ponedjeljak policija.

Prošli mjesec, 12. jula, 56-godišnjak je pronađen na klupi u parku izboden na smrt.

Deset dana kasnije, žena u dobi od 51 godine koja je boravila u parku na sličan način je napadnuta, ali je preživjela.

Policija vjeruje da je za ta tri napada na beskućnike odgovorna jedna osoba ili više njih.

Humanitarne organizacije otvorile su dodatna skloništa za ljude bez doma kako bi u njima mogli provesti noć.

Milanović: Hrvatski navijači zarobljeni u Grčkoj kao da je rat

0
Milanović: Hrvatski navijači zarobljeni u Grčkoj kao da je rat
Milanović – foto Boka News

Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović je rekao da su hrvatski navijači u Grčkoj zarobljeni kao da je rat, da ih se tretira kao korov, te ocijenio da postupanje grčkih vlasti prema njima nema veze s pravom, demokracijom i poštivanjem ljudskih prava.

– To nije pravna država! Ti ljudi su tretirani kao ratni zarobljenici. Da sam premijer, razmislio bih što bih napravio. Nije jednostavno. Ovo je na granici ratnog prava. Tretiraju ih kao zarobljenu postrojbu, izjavio je Milanović u Jelsi komentirajući slanje svih hrvatskih navijača u istražni zatvor diljem Grčke.

Dodao je da je o takvom mogućem scenariju govorio prije nekoliko dana plašeći se da će biti, kako je rekao, kolektivna etička kazna.

– Mogu ulaziti u razloge zašto je to napravljeno sada i zašto baš u Grčkoj i što Grčka treba dobiti od UEFA-e i zašto im je bitno da prebace odgovornost na sto Hrvata. Koliko je Grka u pritvoru?, upitao je Milanović.

Podsjetio je kako grčkim vlastima ni nakon pet dana zadržavanja navijača bez obrazloženja nije bilo dovoljno da identificiraju tko je odgovoran, nego su ih sve potrpali u pritvor.

– Imaš pet dana da iz jedne grupe ljudi izdvojiš kukolj, a ti ih sve strpaš u pritvor i još ih razbacaš po cijeloj Grčkoj tako da ih prebiju i siluju. Sjajno, to je EU, upozorio je predsjednik Milanović.

Bilo bi, kaže, u redu da su petorica ili desetorica od njih stotinu u okorjelom pritvoru. Istaknuo je i da ovakvo postupanje s vladavinom prava nema veze.

– Ne možeš držati sto ljudi u pritvoru, pet dana u detenciji. Tih pet dana ti daje ogromno diskrecijsko pravo da vidiš što se dogodilo, a nakon toga oni su ljudska bića i naši građani koji imaju svoja ljudska prava, dodao je i upozorio kako se hrvatske navijače i građane u Grčkoj tretira kao korov.

To nema veze s demokracijom, s poštivanjem ljudskih prava. Ako je to EU danas, bolje da je nema, naglasio je.

Predsjednik je rekao kako bi volio da o tome progovori i premijer.

– Samo ja moram biti taj koji će reći očite stvari. Ovo je najobičniji zulum, poručio je predsjednik Milanović, koji je večeras u Jelsi na otoku Hvaru sudjelovao na svečanoj sjednici u povodu Dana Opštine Jelsa i Velike Gospe.

Svetkovina Velike Gospe u svetištima Kotorske biskupije

0
Svetkovina Velike Gospe u svetištima Kotorske biskupije
Velika Gospa 15.avgust 2020. foto Boka News

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela, kao i u drugim marijanskim svetištima Kotorske biskupije.

“Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu od Škrpjela zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”,  – kazao nam je Peraški župnik don Srećko Majić.

Velika Gospa – Gospa od Škrpjela-foto Boka News

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velike Gospe 15. avgusta u marijanskim svetištima Kotorske biskupije proslavit će se po sljedećem rasporedu:

Svetište Gospe od Milosti (Tivat) – misa u 10 sati. Brodovi s Pina polaze u 9 i 9:30 sati.

Svetište Gospe od Škrpjela (Perast) – svete mise u 7, 8, 10 i 18 sati.

Ratac  (Sutomore) – misa na ostacima benediktinske opatije Gospe ratačke – u 10 sati.

Gospa od Škrpjela – Boka kamen i more- foto Anton Gula Marković – Boka News

Tivat – tematsko veče posvećeno brodu “Jadran” 15. avgusta

0
Tivat – tematsko veče posvećeno brodu “Jadran” 15. avgusta
Jadran proslava 85.godišnjice

U sklopu programa kojima Ministarstvo odbrane i Mornarica Vojske Crne Gore obilježavaju 90-tu godišnjicu školskog broda “Jadran”, u utorak, 15. avgusta sa početkom u 20 sati u prostorijama JU Muzej i galerija Tivat biće održano tematsko veče posvećeno ovom jedrenjaku.

O brodu će govoriti komandant “Jadrana”, kapetan korvete Ivan Laković, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i jedan od najboljih poznavalaca tog broda i zaljubljenika u brod “Jadran”, Goran Grković.

Jadran – Tivat – foto M. Marušić

U srijedu i četvrtak, 16. i 17. avgusta od 9 do 19 sati biće organizovani dani otvorenih vrata, pa će zainteresovani turisti i građani biti u prilici da obiđu „Jadran“.

Za tri dana granicu prešlo više od 575 hiljada putnika

0
Za tri dana granicu prešlo više od 575 hiljada putnika
GP Debeli brijeg – foto Vlada CG

Na graničnim prelazima (GP) u Crnoj Gori, u prethodna tri dana, evidentiran je prelazak 575.034 putnika, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su kazali, najveći promet je zabilježen na GP Dobrakovo – 90,82 hiljade putnika.

“Zajednički GP Sukobin prešlo je 83.557 putnika, GP Debeli Brijeg njih 67,02 hiljade a GP Sitnica 43,06 hiljada”, rekli su iz policije na Twitter.

Oni su naveli da je GP Božaj u istom periodu prešlo 39.249 putnika.