Počeo 21. Kotorski ljetnji internacionalni karneval uz Gradsku muziku, mažoretke i akrobatik timove “Fešte”

0

Počeo 21. Kotorski ljetnji internacionalni karneval uz Gradsku muziku, mažoretke i akrobatik timove “Fešte”

Ovogodišnji 21. Kotorski Ljetnji Internacional karneval počeo je sinoć defileom Gradske muzike i mažoretki kroz Stari grad, svečanim podizanjem karnevalske zastave, dok je pravi spektakl nastupio na Ljetnoj pozornici gdje je mnogobrojna publika uživala u 28. koncertu mažoretki i akrobatik timova „Fešte“, pod nazivom „Svi smo mi fešta“.

Veliko zadovoljstvo posjećenošću i reakcijama prisutnih izrazili su organizatori manifestacije, članovi Nevladinog udruženja (NVU) “Fešta”, koji navode da je ovo naznaka još jednog jako uspješnog Kotorskog Ljetnjeg Internacionalnog karnevala.

“Mažoretke iz “Fešte” su pripremile zaista jedan spektakularan koncert, koji će se dugo pamtiti, koji je pun emocija. U publici su bili roditelji djece, kao i brojni gosti koji su u Kotor došli radi otvaranja karnevala. Mogu da kažem da sam prezadovoljan. I ako se po jutru dan poznaje, nadam se da će ova dva naredna karnevalska dana biti onakva kako smo ih i zamislili,” istakao je predsjednik NVU “Fešta”, Vasilije Bajrović.

Mažoretke

Da će ovo biti još jedna odlična karnevalska fešta potvrđuju i najave o dolasku mnogobrojnih karnevalskih grupa iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije. ali i predstavnika evropskih karnevalskih gradova. Tu će biti i prijatelji karnevala iz Crne Gore: Tuzi, Herceg Novi, Tivat, Budva. Za 21. izdanje su se posebno potrudili i domaćini, karnevalske trupe iz Kotora.

“Kotorske karnevalske grupe su se ponovo pokrenule i probudile iz sna u koji nas je uvela pandemija. Šili su svoje maske, te će biti brojne karnevalske grupe koje će učiniti sve kako bi Kotor još jednom bio karnevalski grad, da svi još jednom osjete šta znači karneval u Kotoru, kao kolijevci karnevala. Kotor baštini ovu tradiciju preko 500 godina, tako da tu ne može biti greške. Moja generacija i NVU “Fešta” smo preuzeli jednu veliku obavezu od naših starih da prenesemo našu karnevalsku tradiciju na nove generacije. Puno radimo da sva ta djeca zavole karneval i da sva ta djeca zavole Kotor, da bi sutra, kada se mi malo povučemo, oni preuzeli i prenijeli to dalje,” ispričao je Bajrović.

Vasilije Bajrović

Da je tradicija karnevala i mažoret plesa u sigurnim rukama, pokazao je nastup preko 150 članica plesnog kluba “Fešta” koji već 18. godina posluje u sklopu istoimenenog NVU.

“Čast i privilegija je roditi se i živjeti u Kotoru, jer nekako sve što je vezano za ples, ritam, muziku, nekako je lakše ako krene iz Kotora. U “Fešti” je puno djece, konkretno, u trenutnom timu je preko 150 djevojčica koje su večeras plesale. Zaista je veliki izazov uskladiti devet grupa, pet mažoret i četiri gimnastičkih, da sve funkcioniše kao sat, da se ne čeka između koreografija, da djevojčice koje plešu na oba smjera stignu sve. Finale našeg svakog koncerta je naša takozvana Produkcija, koju ste mogli da vidite na samom kraju. Radi se o koreografiji koja mora trajati oko 15 minuta i tokom koje na sceni mora biti minimum  50 djece. Mi nekako godinama rušimo te rekorde i uvijek imamo preko 100 djece. Večeras se 137 djevojčica mijenjalo na sceni tih 15 minuta, sa raznim mažoret i akrobat rekvizitima. Vidjeli ste vatru, lampice, štapove, krila, akrobat i mažoret elemente kroz jednu filmsku muziku,” ispričala je koreografkinja i trenerica “Feštinih” mažoretki, Mirjana Miljanović.

Gradska muzika

Ovim nastupom je dokazano da će se tradijicija maškaranja i mažoret plesa nastaviti i kroz mnoge generacije u budućnosti, a nakon trijumfalnog nastupa Produkcije uslijedio je senzacionalni vatromet koji je zaokružio spektakularnu prezentaciju prve večeri 21. Kotorskog Ljetnjeg Internacionalnog karnevala. Ipak, ovo je bila tek uvertira za uzbudljivi i zabavni program koji će obilježiti ostala dva dana karnevalskih fešti.

“Večeras nas na glavnom gradskom trgu očekuje veliki Abrum gdje će sa nama biti svi naši karnevalski prijatelji iz regiona koji su došli da uveličaju i da se provedu na našem karnevalu, tako da ćemo svi zajedno napraviti jedan đir kroz Kotor i siguran sam da će večeras Kotor biti najmaškaraniji grad u regionu. Nakon toga počinjemo i muzički dio programa, u 22h na Pjaci od sata, po prvi put u Crnoj Gori će nastupiti grupa „Polkaholiki“, mladi bend koji nevjerovatno osvaja region svojim muziciranjem. Gdje god sam ispratio njihov nastup bilo je prepuno, bila je prava atmosfera. Obećali su da će u Kotoru biti prava karnevalska atmosfera. Oni će svirati do nekih 23:45h, a nakon toga Nina Badrić ima svoj koncert takođe na Pjaci od sata,” najavio je Bajrović ispred NVU “Fešta”

Kulminacija trodnevnog programa Kotorane i mnogobrjne goste očekuje u subotu, 12. avgusta, kada će grad ispuniti prava magija maškaranja i dobre zabave.

Kapo

“12. avgust je rezervisan za Karneval. Karnevalska povorka će krenuti od Ljetnjeg bazena glavnom gradskom saobraćajnicom. Imaće svoje predstavljanje karnevalskih grupa ispred glavnih gradskih vrata. Nakon toga se svi selimo u Stari grad gdje počinje prava karnevalska noć. Noć za koju slobodno mogu da kažem da nema ama baš nijedan karnevalski grad. Imaju veće karnevale i imaju mnogo veće finasije, ali onu zabavu koju Kotor pruža u noći karnevala garantujem vam da nemaju nigdje,” saopštio je Vasilije Bajrović kao organizator Kotorskog Ljetnjeg Internacionalnog karnevala.

Mažoretke

Kako bi karneval bio ugodno iskustvo za sve, organizatori podsjećaju da će u subotu, 12. avgusta, saobraćaj na potezu od Ljetnjeg bazena do kružnog toka kod glavne Pošte, zbog prolaska karnevalske povorke, biti zatvoren od 20 i 45 minuta. Takođe, priobalni put od samoposluge „Aroma“ u Dobroti do Ljetnjeg bazena biće zatvoren od 14 časova do završetka karnevalske povorke.

Monstat – Na aerodromima 31% više putnika

0
Monstat – Na aerodromima 31% više putnika
Aerodrom Tivat – foto Boka News – jul 2023.

Podaci Monstata pokazuju da rast prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosi 2,3 odsto, lokalnom drumskom 19 odsto i aerodromskom 31,2 odsto.

Pad prevezenih putnika je u drumskom saobraćaju iznosio 2,4 odsto.

„Prevoz robe u drugom kvartalu, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi pad u željezničkom saobraćaju i prometu robe u lukama od 42,1 odsto odnosno 27,9 odsto, dok se u drumskom i kod prevoza robe na aerodromima bilježi rast od 7,1 odsto odnosno 39,2 odsto“, navodi se u saopštenju.

Broj pretovarenih tona u lukama u drugom kvartalu, u odnosu na isti kvartal prošle godine, je manji 31,7 odsto, a izmanipulisanih 34,9 odsto.

Statističari su kazali da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu iznosio 72,39 hiljada, što je 0,9 odsto više u odnosu na isti kvartal prošle godine.

„Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu iznosio je 8,2 hiljade, što je 23,3 odsto više u odnosu na isti kvartal prošle godine“, navodi se u saopštenju.

U Tivtu posjeta turista na nivou prošle godine

0
U Tivtu  posjeta turista na nivou prošle godine
Tivat – plaža – foto R. Stjepčević Boka News

U Tivtu trenutno boravi 9.383 prijavljenih turista što je na nivou prethodne godine. Od toga, domaćih je 102 i oni većinom borave u hotelskom smještaju, njih 90, saopšteno je iz TO Tivat.

Na tivatskoj rivijeri trenutno se odmara 9.281 stranac, od čega je najviše odabralo privatni smještaj 7.906, dok je ostatak inostranih gostiju uglavnom u hotelima, a nešto manji broj boravi u odmaralištima i kampovima, podaci su TO Tivat.

U strukturi gostiju i dalje su najbrojniji turisti iz Srbije. Sa tog tržišta ih je 2.781, odnosno 35,96% od ukupnog broja. Slijede gosti gosti iz Rusije 1.293, dok ih je sa tržišta Bosne i Hercegovine 694.

U Tivtu boravi i manji broj turista iz Velike Britanije, Njemačke, Ukrajine, Poljske, Mađarske, SADa i Hrvatske.

I u avgustu nastavak bogatog programa u Portonovom

0

Rizort Portonovi je ove godine, programima koje je organizovao i poboljšanom ponudom, privukao više gostiju, saopštili su njegovi predstavnici i dodali da su i u avgustu nastavili sa koncertnim i drugim dešavanjima.

Direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić, kazala je da je ovo još jedna izazovna sezona, ali da je to, kako smatra, postala neka nova normalnost.

“Trudili smo se da upravo programima i boljom ponudom ove godine odgovorimo na najbolji način i čini se da smo u tome uspjeli i da smo privukli veći broj turista”, rekla je Husić agenciji Mina-business.

Ona je dodala da je potrebno da se kompletna sezona završi, kako bi se govorilo o konačnim rezultatima.

“Primjetan je veći broj ljudi. Imamo preko 30 odsto veću posjećenost nego prošle godine, ali i dalje postoji puno prostora da unaprijedimo kako posjećenost, tako i kapaciteta koje imamo”, poručila je Husić.

Prema njenm riječima, ono što je osjetno bilo tokom ove sezone jeste potreba da se zajednički jača infrastruktura i povezanost kada je Crna Gora, ali i Boka u pitanju.

Husić je navela da je jul u Portonovom bio uzbudljiv, ali i da avgust ne zaostaje.

“Otvorili smo ga sa interesantnim koncertom Queen Sensation Tribute benda, a uslijedio je Barcelona Gypsy Balkan Orkestra. Ovo je samo uvod za sve ono što će slijediti, odnosno nastavljamo sa koncertima i sportskim aktivnostima, kako za djecu, tako i za odrasle”, kazala je Husić.

I u avgustu nastavak bogatog programa u Portonovom
Portonovi

Jedan od većih koncerata, pored Barcelona Gypsy Balkan Orkestra, ovog mjeseca je i Montenegro Essence koncert gitar dua Nikčević-Bulatović, u pratnji gudačkog orkestra.

“Prvi put će nastupiti i popularni beogradski izvođač Fantom. Sportske aktivnosti za djecu će takođe biti organizovane dva puta tokom ovog mjeseca, a september ćemo zaokružiti, odnosno to će biti kraj ljetnje sezone za nas, koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra i muzikom iz Diznijevih crtanih i filmova uopšte”, navela je Husić.

Kontrabasista Barcelona Gipsy Balkan Orchestra, Ivan Kovaćević, rekao je prije koncerta da publika od njih može da očekuje razmjenu energije, igru i pjesmu.

„Ono što ljudi mogu da očekuju od nas je da ćemo krv ostaviti ovdje. To je energija, razmjena, publika, igra i pjevanje, sve što uvijek od nas dobiju“, kazao je Kovačević.

On je za crnogorsku publiku kazao da ima „neki svoj šmek“ i da je kombinacija morske opuštenost i onoga što se smatra Balkanom.

Kovačević je dodao da oni na muziku gledaju potpuno nomadski i da rade ono što im se dopada.

„U suštini, mi riječ Gipsy koristimo tako da je to, po našem nekom mišljenju, ciganski pristup muzici. Mi ne sviramo toliko cigansku muziku, više sviramo balkansku, ali upravo je to cijela priča i poenta. Mi na muziku koju radimo gledamo potpuno nomadski. Ne prezamo ni od čega, radimo ono što nam se dopada“, saopštio je Kovačević.

On je naveo da je njihova muzika većim dijelom muzika Balkana, istočne Evrope, Mediterana i Bliskog istoka.

„Ono što nam upadne u uši i srce, to radimo. I to je ono što smo radili od početka nastanka benda, što je već 11 godina“, rekao je Kovačević.

On je dodao da su kod muzike Balkana najinteresantnije različitosti, kao i kod naroda s tog područja.

„To je ono što je nevjerovatno. Znači možeš za dva sata da si potpuno u nekoj drugoj priči, nekim drugim emocijama i kulturnim i muzičkim i u socijalnim. To je ono što je najinteresantnije. To ne može da se nađe nigdje na svijetu“, poručio je Kovačević.

16. Istraživačka stanica “Lovćen” – Da li je planeta u našim rukama?

0
16. Istraživačka stanica “Lovćen” – Da li je planeta u našim rukama?
Istraživačka stanica “Lovćen”

U organizaciji Fondacije za promovisanje nauke PRONA, na Ivanovim koritima počinje XVI Istraživačka stanica “Lovćen”, koja se sastoji iz tri dijela, Istraživačkog kampa Planeta u tvojim rukama (7-10. avgust), Međunarodne Ljetnje škole nauke (10-15. avgust) i Istraživačko inovacionog kampa. Ovaj program okupiće 140 učenika, studenata i predavača.

Najbolji učenici iz svih krajeva Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije imaju priliku da kroz predavanja, radionice, eksperimentalne praktikume, aktivni samostalni rad, kvizove, dokumentarne filmove, panel diskusije, izlete i različite društvene aktivnosti, upoznaju savremene naučne izazove iz oblasti matematike, fizike, hemije, biologije, medicine, elektronike, astronomije, savremene tehnologije, kao i ekološke aspekte današnjice.

„Nauka i obrazovanje su ključni faktori razvoja društva, ali i put širenja međunarodnog prijateljstva i razumijevanja čijem jačanju doprinosi i ovaj kamp, organizovan u saradnji sa partnerima iz Sjeverne Makedonije i Srbije“ ističe prof. dr Jovan Mirković predsjednik Fondacije za promovisanje nauke PRONA.

On je podsjetio da se u regionu, ali i u razvijenim zemljama vode debate i kampanje sa ciljem podizanja svijesti da društvo mora stvoriti uslove za ostanak mladih.

“Kamp na Lovćenu okuplja mlade istraživače, učenice, učenike i predavače iz regiona, inostranstva i naučne dijaspore i ukazuje na važnost obrazovanja i ulaganja u mlade ljude sugerišući da je za male zemlje najbrži put razvoja na bazi kreativnosti inovativnosti i znanja”, ističe Mirković.

Marija Vojinović, koordinatorka Međunarodne Ljetnje škole nauke, podsjetila je da su kroz aktivnosti Fondacije PRONA naučna znanja upotpunili na hiljade mladih iz svih krajeva Crne Gore, dok je kroz škole na Lovćenu do sada prošlo 800 mladih talenata i oko 400 predavača sa svih meridijana uključujući i one sa prestižnih univerziteta kakvi su Oksford, Kembridž, Lomonosov, Harvard, Berkli, Tokio i drugi.

Istraživačka stanica “Lovćen”

“Fondacija PRONA je među rijetkima koje pružaju šansu svim zainteresovanim učenicima da proširuju svoja naučna znanja i to ne samo kroz projekat Istraživačke stanice Lovćen, već i kroz brojne druge projekte. Svi Pronini programi su besplatni, jer ubijeđeni smo da baviti se naukom mora biti prilika, a ne privilegija”, rekla je Vojinović.

Ivana Živković, koordinatorka kampa “Planeta u tvojim rukama” kazala je da je ovogodišnji kamp uspješno realizovan zahvaljujući sinergiji predavača i polaznika.

“Koncipirana kroz predavanja i praktikume iz biologije, hemije, fizike, radionice, botaničke ekskurzije obuhvatila je raznovrsne teme i sve one dovele su nas do istog pitanja – Da li je planeta u našim rukama?“, kazala je Živković.

Istraživačku stanicu “Lovćen”, Fondacija PRONA organizuje uz podršku  Western Balkan Fonda i Fonda za inovacije Crne Gore, dok su prijatelji manifestacije Ministarstvo odbrane, NVO Zona, Čikom i EYCA – Evropska omladinska kartica.

Tivat – Obilježavanje 71. godine od kada je počelo organizovano takmičenje u bućanju

0
Plakat – Đurđevo brdo

Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će se u petak, 11.avgusta u Đurđevom brdu obilježiti 71. godina od kada je takmičarsko obilježje bućanja, baš na ovom zogu, dobilo 1952. godine kada su Tivćani ustvrdili da mogu učiniti što i Finci, pa su na Olimpijske igre u Helsinkiju odgovorili „Bućarskom olimpijadom“.

Povodom obilježavanja ovog jako važnog događaja, biće upriličen svečani program , koji će posjetioce provesti kroz interesantne priče i anegdote o bućanju u Tivtu. Uz mnogobrojna iznenađenja, biće prikazana i prezentacija koja prati bućanje od samih početaka do danas.

Nakon kulturnog dijela programa koji je predviđen za 20:45 sati, goste će od 21:30 sati, zabavljati  Ansambl Toć.

Za sve zainteresovane posjetioce, biće organizovan prevoz koji će u 20:00 sati krenuti sa parkinga kod Doma Zdravlja Tivat.

Tokom ronjenja poginule dvije žene – Slovenka kod otoka Sušca i Slovakinja kod Blata na Korčuli!

0
Tokom ronjenja poginule dvije žene – Slovenka kod otoka Sušca i Slovakinja kod Blata na Korčuli!
Nastradala-roniteljica – Foto: Pixabay / Slovenski ronilački savez / Facebook

Dvije tragedije u jednom danu! Kod Blata na Korčuli je tokom ronjenja uz instruktora smrtno nastradala 39-godišnja državljanka Slovačke, dok je istog dana samo par sati kasnije tokom ronjenja nastradala 46-godišnja državljanka Slovenije.

– U poslijepodnevnim satima, točnije oko 14.30 u općini Blato 100 metara od obale, prilikom ronjena na dah uz grupu ronilaca i instruktora ronjenja, primjećeno je da 39-godišnja državljanka Slovačke pluta na površini. Pokušana je reanimacija na licu mjesta, no mrtvozornica je konstatirala smrt u 17.30. Obaviješteno je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, a tijelo prevezeno na patologiju radi obdukcije kojom će se utvrditi uzrok smrti – potvrdila je za Morski HR Andrijana Biskup iz Dubrovačko-neretvanske policijske uprave.

Istodobno, samo 4 sata kasnije i 23 nautičke milje jugozapadno dogodila se nažalost identična tragedija.

– Istog dana, oko 18. 30 sati dvoje državljana Slovenije, muška osoba u dobi od 64  i ženska osoba u dobi od 46 godina s ronilačkom opremom su ronili na predjelu otoka Sušac, općina Lastovo. Prilikom izrona s dubine od oko 50 metara, prvo je izronila ženska osoba, a nakon nje i muški ronioc koji ju je zatekao kako pluta bez svijesti – kazuje nam Andrijana Biskup.

Neslužbeno doznajemo da ju je muškarac pokušao reanimirati, međutim bezuspješno. S plovilom ju je dovezao u luku Ubli na Lastovu, gdje je objavljen liječnički pregled i konstatirana smrt od strane mrtvozornice.

– Na tijelu nisu pronađeni tragovi nasilja. Policija je izuzela ronilačku opremu radi vještačenja i o svemu je obaviješteno ŽDO u Dubrovniku, a tijelo preminule je prevezeno na odjel patologije radi obdukcije, kojom će se utvrditi točan uzrok smrti, kazuju nam iz policije, koja ne sumnja na kazneno djelo.

U međuvremenu, Slovenski ronilački savez objavio je da je kod Sušca nastradala njihova članica Irena Čok, predsjednica ljubljanskog udruženja za istraživanje mora i članica Nadzornog odbora Slovenskog ronilačkog saveza

– Želimo objaviti tužnu savjest da je Irena Čok umrla dok je ronila na Sušcu. Bila je predsjednica Ljubljanskog udruženja za istraživanje mora i članica Nadzornog odbora Slovenskog ronilačkog saveza, a prije svega bila je vrlo predana ronjenju, posebno podvodnoj fotografiji, gdje je bila i državna prvakinja. Ireninom smrću slovensko ronjenje puno je izgubilo. U ime Slovenskog ronilačkog saveza i moje osobno ime želim izraziti iskrenu sućut svim njegovim ljudima, a posebno Borutu – napisao je predsjednik Slovenskog ronilačkog saveza Mitja Slavinec povodom tragičnog gubitka.

Katastrofa na Havajima: 36 mrtvih u požarima, evakuisano 2100 ljudi

0
Katastrofa na Havajima: 36 mrtvih u požarima, evakuisano 2100 ljudi
Katastrofalni požar na Havajima , Foto: COPERNICUS SENTINEL-2 /Reuters

Strašan požar na Havajima. Najmanje 36 osoba poginulo je u požarima širokih razmjera koji su zahvatili otok Maui. Vatra je uništila veći dio Lahaine, turističkog i gospodarskog središta otoka. Strahuje se da bi broj poginulih mogao biti i veći jer su neki ljudi odbili evakuirati se. Neki su i skakali u ocean kako bi se spasili od plamena. Mnogi su prevezeni u bolnicu zbog opeklina koje su zadobili. Do sada je evakuirano više od 2000 ljudi.

Povijesni grad Lahaina uništen je do temelja. Razorni požar, nošen vjetrom, bio je nezaustavljiv unatoč naporima vatrogasaca i građana koji su pokušavali spasiti svoje kuće i gospodarske objekte.

– Dim posvuda, sin, njegova supruga i dvoje djece odmah su napustili kuću. Ništa nije radilo, mobiteli nisu imali signala, nema kontakta s vanjskim svijetom. Uspjeli smo napustiti otok oko ponoći, žena, pas i ja spavali smo u autu na parkiralištu, rekao je stanovnik otoka Maui Jamie Brown.

Oko 270 građevina je oštećeno ili uništeno, izvijestio je Honolulu Star-Advertiser pozivajući se na službena izvješća o preletima američke civilne zračne patrole i vatrogasne službe Mauija.

– Ovo je bila najveća katastrofa koju sam ikada vidio. Cijela Lahaina izgorjela je do temelja. To je poput apokalipse, rekao je stanovnik Lahaine Mason Jarvi, koji je pobjegao iz grada.

– Cijelo područje kao da je bombardirano. To je kao ratna zona, rekao je pilot helikoptera Richard Olsten za Hawaii News Now.

Obalna straža spasila je više od 50 ljudi koji su bježali od plamena trčeći u ocean

Obalna straža spasila je više od 50 ljudi koji su bježali od plamena trčeći u ocean

Američka obalna straža priopćila je da je spasila 17 preživjelih i pomogla u izvlačenju 40 drugih s obale Lahaine dok su se požari širili Mauijem od utorka.

“U utorak navečer, dok se požar u grmlju Lahaine jako brzo proširio prema zapadu i zahvatio središte Lahaine, obalna straža počela je primati izvješća o ljudima koji su morali bježati od plamena i dima sve do obale i na kraju u vodu. od Lahaine,” prema kapetanici Aji Kirksey, zapovjednici Honolulu sektora Obalne straže SAD-a.

Herceg Novi: Završeno asfaltiranje i betoniranje ulica i puteva u Zelenici, na Podima i Ublima

0
Asfaltirani putevi – foto Opština HN

Završeno je asfaltiranje i betoniranje ulica i puteva u Zelenici, na Podima i Ublima ukupne dužine oko 1,2 kilometra. Dionice na kojima su izvršeni radovi, u vrijednosti preko 450 hiljada eura, danas su obišli sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović i Nikola Samardžić iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog.

Planom i programom uređenja terena opštine Herceg-Novi predviđena je sanacija putne infrastrukture kako u ruralnom tako i u centralnom dijelu grada, a sve u cilju obezbjeđivanja boljih uslova za život i rad, kazao je sekretar Seferović.

„Uradili smo popravku krivina na putu od Žlijeba prema Ublima kao i uređenje dijela puta od Ubala ka privremenom odlagalištu Tisove grede, ukupne dužine 600 metara. Asfaltiranje je bilo obuhvaćeno Planom i programom, a do realizacije je potrebno ispoštovati sve zakonske procedure. Svaka lokalna uprava je u obavezi da donese Plan i program uređenja do marta, zatim slijedi usvajanje na Skupštini, raspisivanje tendera, žalbeni rokovi“, kazao je Seferović i istakao da je dio mještana bio uvjerenja da se posao asfaltiranja neće uraditi, iako je tokom održane javne rasprave građanstvu predočeno da su ovi radovi predviđeni Planom i programom uređenja terena opštine Herceg Novi i da će zasigurno biti izvedeni.

Herceg Novi:  Završeno asfaltiranje i betoniranje ulica i puteva u Zelenici, na Podima i Ublima
Asfaltirani putevi – foto Opština HN

Seferović je podsjetio i da su prethodnih dana završili sanacije još tri ulice.

„Na Podima je asfaltirana dionica Prve pođanske ulice, u dužini od 220 metara. Asfaltirano je i 220 metara ulice Velika voda u Zelenici, odnosno potez od tehničke službe „Vodovoda i kanalizacije“ do ulaska u prostorije nekadašnjeg PKB. Završeno je i betoniranje ulice Popa Sava Nakićenovića, takođe u dužini od oko 200 metara. Tu su se mještani sami organizovali i uradili pripremu, a mi kao odgovorna lokalna uprava obezbjedili da se taj dio betonira“, istakao je Seferović.

On je pojasnio da je ukupna investicija za pomenute dionice preko 450 hiljada eura.

Betonirani putevi – foto Opština HN

„Sredstva za sanaciju obezbijeđena su opštinskim Budžetom za ulaganje u putnu infrastrukturu koji iznosi 1,2 miliona eura. Na pomenutim dionicama uloženo je oko 450 hiljada eura za asfaltiranje, dok je drugim tenderom za betoniranje ulice u Zelenici izdvojeno 5000 eura. Izvođač je, prema tenderu, bila kompanija Asfalt-beton gradnja, a Agencija za izgradnju i razvoj je obavila nadzor“, kazao je Seferović.

Na Luštici izgorelo vozilo: Nije bilo povrijeđenih, turisti iz Češke primjetili varničenje uslijed kvara

0
Na Luštici izgorelo vozilo: Nije bilo povrijeđenih, turisti iz Češke primjetili varničenje uslijed kvara
Izgorelo auto na Luštici – foto DVD Luštica

U mjestu Zabrđe na poluostrvu Luštica, pripadnici DVD „Luštica“ jutros oko 04:00 sata ugasili su požar na motornom vozilu, koji je zahvatio i dio šume. Na terenu je bilo jedno vatrogasno vozilo i četiri vatrogasca – spasioca, prenosi RTHN.

“U automobilu su bili turisti iz Češke koji su prilikom vožnje prvo primjetili varničenje uslijed kvara na elektronici motornog vozila, da bi ubrzo požar zahvatio cijelo vozilo. Nije bilo povrijeđenih osoba, a uz pomoć vatrogasaca – spasilaca DVD „Luštica“, spašen je prtljag koje su turisti prevozili u navedenom vozilu. Požar je uspješno lokalizovan u veoma kratkom vremenskom periodu. O navedenim dešavanjima obavješteno je MUP CG”, kazao je za RTHN samostalni savjetnik u Službi zaštite i spasavanja Zoran Gamber.

Još jednom, u veoma kratkom periodu se pokazala važnost DVD „Luštica“ za cjelokupni sistem zaštite i spašavanja opštine Herceg Novi, te dobru pokrivenost i koordinaciju Službe zaštite i spašavanja opštine Herceg Novi i DVD –a na čitavoj teritoriji opštine Herceg Novi u akcijama zaštite i spašavanja.