Pijanista, univerzitetski profesor i izvršni i umjetnički direktor KotorArta, Ratimir Martinović, nakon više od 10 godina, održaće resital u Kotoru, svom rodnom gradu. Koncert, pod nazivom Intime, zakazan je za četvrtak, 10. avgust, u Samostanskom kompleksu sv. Nikole u Prčanju, sa početkom u 21 sat.
Na koncertu, koji posvećuje svojoj majci Ljiljani, izvešće djela Vasilija Mokranjca i to Temu i osam varijacija (1947), Sedam etida (1951-52), Šest igara (1950-57), kao i tri svite Fragmenti (1955-56), Odjeci (1973) i Intime (1973). Ovim koncertom će se i na KotorArtu obilježiti veliki i značajan jubilej, 100 godina od rođenja jednog od najznačajnijih kompozitora simfonijske i klavirske muzike sa ovih prostora, Vasilija Mokranjca.
Njegov klavirski opus, koji broji 13 setova kompozicija, kao i samostalnih komada, ukupnog trajanja 2 i po sata, ponovo je oživljen kada ga je 2016. godine Ratimir Martinović premijerno izveo u okviru festivala BEMUS, da bi ga na kraju 2019. godine i objavio na dva kompakt-diska u izdanju kuće Naxos Grand Piano.
Rob Barnet za MusicWeb International u kritici ovog duplog kompakt-diska piše: Ratimir Martinović izvodi klavirsku muziku s preciznošću i žarko joj se prepuštajući; ništa polovično… Robert Nemecek za Piano News ističe: Iza svake fraze se naslućuje pijanista koji se dušom i tijelom posvetio ovoj izuzetno fizički i psihički zahtjevnoj muzici. Philip Borg-Wheeler za Magazin Fanfare, piše: Muzika na ova dva CD-a nudi obilje raznolikosti – od velikih, masivnih, tehnički zahtjevnih komada, do intimnog, misaonog, ili tihujućeg muzičkog traganja. Kvalitet snimka je izvrstan, dok je propratni tekst CD-a, koji je napisao izvođač Ratimir Martinović, veoma informativan i koristan.
Martinović, koji je ujedno i jedan od osnivača fondacije Vasilije Mokranjac, tokom 2023. godine nastupiće na koncertima u regionu, Italiji, Turskoj, Kini i SAD-u, na kojima će, u čast godišnjice, svirati izbor iz Mokranjčevog raznovrsnog opusa.
Kod otoka Koločepa u dubrovačkom akvatoriju jučer navečer nasukao se gliser u kojem su bili jedan Hrvat i troje Kanađana.
Svi su nakon havarije prevezeni u Opću bolnicu Dubrovnik, javlja HRT. Nisu životno ugroženi, a gliser je dotegljen u grušku luku. Uzrok ove pomorske nesreće još uvijek se istražuje.
– Svi su stabilno i izvan životne opasnosti. Dvije osobe će biti zadržane na bolničkom liječenju. Radi se o dekumanu kože, ne možemo reći o dubokim ozljedama te jednom prijelomu gležnja. Svakako su to ozljede koje zahtijevaju hospitalizaciju – rekao je za HRT ravnatelj dubrovačke Opće bolnice Marijo Bekić.
Zamislite ovaj scenarij, uživate u kampu i metar od vas izleti gliser! Eto to se dogodilo jučer gostima kampa u blizini Medulina.
Pulski fotograf Igor Karasi koji je ustupio ove snimke Morskom, kaže da su gliserom upravljani “ljetni kapetani” iz Austrije.
Svjedoci iz kampa za Morski kažu da se sve dogodilo u sekundi, gliser se jednostavno stvorio tu pred ljudima i srećom u nesreći, nije bilo nastradalih.
Iz istarske policije, kao i Lučke kapetanije Pula nemaju zabilježen događaj, što znači da ovo nasukavanje, poput onog prije 4 dana u Novalji i brojnih drugih diljem obale, nisu niti prijavili.
Prema Pravilniku o sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, zapovjednik pomorskog objekta dužan je bez odgode obavijestiti MRCC Rijeka putem obalne radiopostaje Plovputa d.o.o. na VHF radijskom kanalu 16, VHF DSC kanala 70, ili na besplatnom telefonskom broju – 195 (00 385 1 195) o svakoj nesreći ili nezgodi ili izvanrednom događaju koji utječe na sigurnost plovnog objekta, kao što je sudar, nasukavanje, oštećenje, kvar ili lom, naplavljivanje ili pomicanje tereta, svako oštećenje trupa ili oštećenje konstrukcije plovnog objekta, ili osoba na njemu. To sve mora obaviti u roku od 12 sati!
Protekli jul je bio najtopliji jul do sada zabilježen na Zemlji, potvrdio je u utorak Klimatski opservatorij Evropske unije.
Obilježen toplinskim valovima i požarima diljem svijeta, protekli mjesec bio je za 0,33 stupnja Celzija viši od rekorda postavljenog u julu 2019. kada je prosječna temperatura na planetu iznosila 16,63 stupnjeva Celzija, navodi se.
– Mjesec je bio 0,72 C topliji od prosjeka za jul 1991-2020, dodaje se.
Oko 1,2 stupnja Celzija globalnog zatopljenja od kasnih 1800-ih, potaknuto izgaranjem fosilnih goriva, učinilo je toplinske valove toplijim, duljim i češćim, kao i intenzivirajući druge vremenske ekstreme poput oluja i poplava.
– Toplinski valovi zabilježeni su u više regija sjeverne hemisfere, uključujući južnu Evropu. Temperature znatno iznad prosjeka dogodile su se u nekoliko južnoameričkih zemalja i oko većeg dijela Antarktike, rekao je klimatski opservatorij EU Copernicus.
– Globalna srednja vrijednost za 2023. treća je najveća zabilježena, s 0,43 C u odnosu na 1991.-2020., u usporedbi s 0,49 C za 2016. i 0,48 C za 2020. Očekuje se da će se razlika između 2023. i 2016. smanjiti u narednim mjesecima, jer su posljednji mjeseci 2016. bili relativno hladni… dok se očekuje da će ostatak 2023. biti relativno topao s obzirom na trenutni fenomen El Nino.”
Znanstvenici su ranije upozorili da bi jul mogao postaviti novi rekord.
Svjetski oceani također su postavili novi temperaturni rekord, izazivajući zabrinutost zbog posrednih učinaka na klimu planeta, morski život i obalne zajednice.
Temperatura površine oceana porasla je na 20,96 stupnjeva Celzija 30. jula, prema podacima klimatskog opservatorija Evropske unije.
Prethodni rekord iznosio je 20,95 C u ožujku 2016., rekla je ranije za AFP glasnogovornica Službe za klimatske promjene Copernicus.
Testirani uzorci nisu obuhvatili polarna područja.
– Upravo smo svjedočili globalnim temperaturama zraka i globalnim temperaturama površine oceana koje su postavile nove rekorde svih vremena u julu. Ti rekordi imaju strašne posljedice i za ljude i za planet koji je izložen sve češćim i intenzivnijim ekstremnim događajima, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus služba EU-a za klimatske promjene.
– 2023. je trenutno treća najtoplija godina do sada s 0,43 C iznad nedavnog prosjeka, s prosječnom globalnom temperaturom u julu za 1,5 C iznad predindustrijskih razina.
– Čak i ako je ovo samo privremeno, pokazuje koliko su hitno potrebni napori za smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, koji su glavni pokretač tih rekorda, rekla je.
Šumski požari opustošili su dijelove Grčke i spalili 30 miliona hektara u Kanadi, dok su južna Evropa, dijelovi Sjeverne Afrike, jug Sjedinjenih Država i dijelovi Kine zahvaćeni teškim toplinskim valom.
Smrtonosne kiše koje su proteklih dana pogodile glavni grad Kine Peking bile su najteže otkako se bilježi vrijednost oborina prije 140 godina.
Carlo Buontempo, direktor Copernicusa, ranije je rekao da su temperature u tom razdoblju bile “izvanredne”.
Osim tih službenih zapisa, rekao je da drugi podaci o klimi koji sežu u prošlost, poput godova drveća ili jezgri leda, sugeriraju da bi temperature viđene u ovom razdoblju mogle biti “bez presedana u našoj povijesti u posljednjih nekoliko hiljada godina”.
Vjerojatno čak i duže “na razini 100.000 godina”, rekao je.
Donacija Luštica Bay – donacija – Hitna pomoć Tivat
Kompanija Luštica Development AD Tivat donirala je Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore zaštitnu odjeću za zaposlene u jedinici Zavoda u Tivtu. Dvadeset zaposlenih dobilo je kompletnu uniformu (po dvije majice, pantalone, dukserice i jaknu), u okviru donacije koja je vrijedna 2.592 eura. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković zahvalio je kompaniji na donaciji.
“Zahvaljujemo što je Luštica Development, kao društveno odgovorna kompanija, prepoznala značaj naše javne zdravstvene ustanove i ulaganja u unapređenje pružanja hitne medicinske pomoći. Donacija je veoma značajna za naše medicinske timove u Tivtu”, saopštio je Niković.
Nabavka opreme za Zavod za hitnu medicinsku pomoć je nastavak partnerstva institucija javnog zdravstvenog sistema sa Lušticom Development.
“Najveći kapital zajednice je zdravlje svakog mještanina. Nakon što smo početkom godine formirali Službu za hitne intervencije sa medicinskim timom, za nas je veoma važan i nastavak ulaganja u zdravstveni sistem u vidu rekonstrukcije pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat ali i u vidu nabavke opreme za medicinske timove u jedinici Zavoda hitne pomoći u Tivtu. Kao jedan od najvećih investitorskih projekata u Crnoj Gori, Luštica Development aktivno učestvuje u razvoju grada i njegovih institucija i službi”, istakao je Marko Vukašević, rukovodilac sektora za odnose sa Vladom i lokalnom zajednicom u Luštici Development.
Najveći strani investitori u Crnoj Gori za period januar-maj ove godine su ruski državljani, koji su investirali 52,5 miliona EUR, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
Najviše novca su uložili u kupovinu nekretnina 28,9 miliona EUR, u preduzeća i banke u Crnoj Gori 12,3 miliona EUR, a u interkompanijski dug – pozajmice svojim preduzećima u Crnoj Gori 13,2 miliona EUR, pišu Vijesti.
Ovo potvrđuje da bez obzira na narušene diplomatske odnose između Crne Gore i Rusije, zbog ukrajinske krize i uvođenja sankcija Rusiji, ruski državljani i dalje u velikom broju dolaze u Crnu Goru i donose svoj kapital da investiraju.
Da je tako, pokazuje i podatak da je Crna Gora za period januar-jun ove godine izdala 21,5 hiljada radnih dozvola strancima, od čega se na državljane Rusije odnosi 7,41 hiljada ili 34,3 odsto ukupnog broja.
Investitori iz Rusije imaju vrlo mali odliv investicija iz Crne Gore za razliku od drugih. Na investiranih 52,5 miliona EUR, ruski građani su u ovih pet mjeseci iz Crne Gore povukli 11 miliona EUR, većinom kroz prodaju nekretnina za šest miliona.
Drugi po vrijednosti investitori su građani i preduzeća iz Srbije, koji su investirali 48 miliona EUR, od čega najviše u kupovinu nekretnina 26,1 milion EUR, 10,5 miliona EUR u pozajmice svojim firmama u Crnoj Gori i 8,2 miliona investicionih ulaganja u preduzeća i banke registrovane u Crnoj Gori.
Investitori iz ove susjedne države su u istom periodu iz Crne Gore povukli 25,3 miliona EUR, najviše kroz prodaju nepokretnosti, 12,4 miliona EUR.
Na trećem mjestu nalaze se investitori iz Švajcarske, koji su za ovih pet mjeseci u Crnu Goru investirali 39 miliona EUR.
Oni su najviše ulagali kroz pozajmice svojim firmama u iznosu od 27,2 miliona EUR, direktne investicije u kompanije i banke vrijedile su 6,6 miliona, a u kupovinu nekretnina 5,1 milion EUR.
Investitori iz ove zemlje su u istom periodu iz Crne Gore povukli 17,7 miliona EUR, od čega najviše, 10,5 miliona, kroz prodaju – smanjenje udjela u preduzećima i bankama registrovanim u Crnoj Gori.
Na četvrtom mjestu po vrijednosti direktnih stranih investicija su građani i firme iz Turske sa ulaganjem od 32,1 milion EUR. Oni su najviše trošili na kupovinu nekretnina 21,6 miliona EUR, a zatim na pozajmice svojim firmama u Crnoj Gori devet miliona EUR, dok su 815 hiljada EUR uložili u kompanije i banke.
Investitori iz ove države imali su najveći odliv investicija iz Crne Gore u vrijednosti od 31,8 miliona EUR, pa je njihov uticaj u neto prilivu stranih investicija svega 300 hiljada.
Turski građani i firme najviše novca su odlili iz Crne Gore kroz prodaju udjela u firmama od 18 miliona EUR, kao i povraćaju pozajmica od 12 miliona EUR.
Tek na petom mjestu po visini stranih investicija nalazi se neka država koja je članica Evropske unije (EU), a to je Njemačka sa 28,3 miliona EUR.
Građani i firme iz ove zemlje najviše novca su investirali u kupovinu nekretnina 18,5 miliona EUR, 5,6 miliona u domaća preduzeća i banke i četiri miliona u pozajmice svojim firmama koje posluju u Crnoj Gori.
Investitori iz ove zemlje imali su i odliv investicija u vrijednosti 9,7 miliona EUR, od čega se 7,6 miliona odnosi na povlačenje novca iz domaćih preduzeća i banaka.
Nakon ove velike petorke po investicijama u Crnu Goru slijedi Kipar sa 24 miliona EUR, Ujedinjeni Arapski Emirati sa 19,8 miliona, Sjedinjene Američke Države 18,9 miliona i Austrija sa 13,5 miliona EUR.
Na desetom mjestu se nalaze investicije iz Ukrajine od 9,4 miliona, od čega je u kupovinu nekretnina uloženo 8,6 miliona.
Za ovih šest mjeseci zabilježene su investicije iz 45 rangiranih država ili teritorija, a najmanje novca iz Jordana 308 hiljada EUR, Slovačke 315 hiljada, Monaka 362 hiljade, Moldavije 365 hiljada, Malezije 400 hiljada, Bugarske 408 hiljada.
21. Kotorski ljetnji internacionalni karneval biće održan od 10. do 12. avgusta, najavljeno je iz Nevladinog udruženja NVU “Fešta“, koje je organizator manifestacije.
Podizanje karnevalske zastave na glavnom gradskom Trgu od oružja planirano je u četvrtak, 10. avgusta, u 21 sat, kada će ulicama Starog grada proći Gradska muzika i mažoretke. Nakon toga, na Ljetnoj pozornici u 21,30 sati biće upriličen 28. koncert mažoretki i aktobatik timova “Fešte“, pod nazivom “Svi smo mi fešta“.
U petak, 11. avgusta, ulicama Starog grada biće održan veliki abrum.
Potom su planirana dva koncerta na Trgu od oružja, prvi je benda „Polkaholiki“, koji će početi u 22 sata.
„Ovaj bend je nastupao u Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj, a u Crnoj Gori prvi put. Siguran sam da će svojim nastupom podići karnevalsku atmosferu i da će trg biti tijesan da primi sve one koji će željeti da čuju njihovo muziciranje. Potom će uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde, Nine Badrić, koji će početi u ponoć. To će biti uvod za sve što nas očekuje trećeg karnevalskog dana, u subotu 12. avgusta, kada je u 21 sat karnevalska povorka glavnom gradskom saobraćajnicom, uz veliki broj karnevalskih grupa iz regiona. Povorka kreće od Ljetnjeg bazena“, kazao je predsjednik NVU „Fešta“, Vasilije Bajrović.
U karnevalskoj povorci učestvovati će domaće i karnevalske grupe iz regiona, između ostalih, iz Srbije i Hrvatske.
Nakon karnevalske povorke fešta se nastavlja u Starom gradu, gdje će na Pjaci od sata prisutne zabavljati „Trio gušti“ i „Cubalcanica“.
„To su bendovi koji su prethodnih godina pokazali da znaju da naprave dobru karnevalsku atmosferu. Imamo i potvrde ugostitelja da će te večeri grad odisati mediteranskom i karnevalskom muzikom, pa sam siguran da će svi koji dođu Kotor, naš grad osjetiti karnevalski, onakvim kakav jedino može biti u vrijeme karnevala i da će se lijepo provesti“, ističe Bajrović.
Najavljuje da će u subotu, 12. avgusta, saobraćaj na potezu od Ljetnjeg bazena do kružnog toka kod glavne Pošte, zbog prolaska karnevalske povorke, biti zatvoren od 20 i 45 minuta. Takođe, priobalni put od samoposluge „Aroma“ u Dobroti do Ljetnjeg bazena biće zatvoren od 14 sati do završetka karnevalske povorke.
„Molimo sve za strpljenje, a mi ćemo pokušati da karnevalska povorka što kvalitetnije i brže prođe“, zaključio je Barjrović.
Pokrovitelji karnevala su Turistička organizacija (TO) Kotor i Opština Kotor.
KZU Napredak Gornja Lastva saopštava da će četrdeset deveta Lastovska fešta biti održana u subotu, 12. avgusta u 21 sat ispred crkve i ispred Doma kulture ”Ilija Marković”.
Fešta je odložena prethodne subote zbog loših vremenskih uslova. Na fešti će nastupiti Bokeljska mornarica Kotor – podružnica Tivat, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat i muzički sastav ”Kompas” iz Ploča, uz bogatu ugostiteljsku ponudu, poručuju organizatori.
Lastovsku feštu sufinansira Opština Tivat na osnovu Odluke o manifestacijama iz oblasti kulture, koje se sufinansiraju iz budžeta Opštine kao i Turistička organizacija Tivat.
Krašići – Fešta od ribe i vina u petak 11. avgusta
Fešta od ribe i vina
Fešta od ribe i vina u Krašićima biti održana u petak, 11. avgusta u 20 sati. Gosti će uz bogatu trpezu ribljih specijaliteta moći da uživaju i u zabavnom programu Gradske muzike Tivat, Škuribande i Kuba benda, saopšteno je iz TO Tivat.
Organizator je Mjesna zajednica, a prevoz brodićima sa Pina i nazad je besplatan.
Vlada Sjeverne Makedonije odlučila je danas da na 30 dana pošalje 100 vojnika u Sloveniju da pomognu otklanjanje posljedica poplava.
Odluku o slanju kontingenta od 100 pripadnika Armije Republike Sjeverne Makedonija (ARSM) Vlada Dimitra Kovačevskog je donijela na zahtjev Slovenije preko NATO mehanizma za civilne vanredne situacije u evroatlantskom području – Evroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe (NATO EADRCC).
“Pripadnici ARSM se šalju na period od 30 dana da učestvuju u pružanju pomoći Republici Sloveniji”, navodi se u saopštenju sa 177. sjednice.
Sjeverna Makedonija, ističe se, kao i do sada nastavlja da se stavlja na raspolaganje i solidarno učestvuje u raznim humanitarnim misijama i akcijama na područjima pogođenim prirodnim nepogodama i katastrofama.
Pripadnike ARSM, koji se spremaju da odu u Sloveniju da podrže slovenačke snage u suočavanju sa posljedicama velikih poplava, danas popodne su posjetili načelnik Genralštaba Vasko Đurčinovski i ministarka odbrane Sjeverne Makedonije Slavjanka Petrovska.
General-potpukovnik Đurčinovski je rekao da su u Kasarnu “Strašo Pinđur” u Petrovcu kod Skoplja došli da bi provjerili spremnost za predstojeću humanitarnu misiju koju će vojnici početi u naredna 24 sata.
Poplave u Sloveniji Foto: Borut Zivulovic / REUTERS
Šteta od katastrofalnih poplava u Sloveniji dosegnut će nekoliko milijardi eura, rekao je u ponedjeljak premijer Robert Golob.
Najgore poplave ikada u Sloveniji ubile su najmanje šest ljudi, odnijele kuće i zakrčile sela ruševinama. Obilne kiše danima su padale u oko dvije trećine zemlje, uništavajući zgrade i mostove.
– Šteta će iznositi nekoliko milijardi eura, iznio je premijer najnovije procjene u programu javne televizije. Prema njegovim riječima, za učinkovitu sanaciju bit će potrebno “uraditi sve i strugati gdje god se može” te dobiti što više sredstava iz europskih fondova i pomoći iz inozemstva.
Golob je najavio da će vlada u utorak donijeti paket pomoći izravno pogođenima.
– Želimo ljudima pokazati rješenje danas, rekao je premijer, dodavši da se vrijeme za djelovanje ne treba brojiti u mjesecima i godinama, nego u danima i tjednima. Potrebno je vratiti povjerenje ljudi u zemlju i budućnost, istaknuo je.
Tisuće ljudi evakuirane su iz svojih domova diljem sjeverozapadne i središnje Slovenije, a vojska, vatrogasci i spasioci pokušavaju osloboditi ostale i raščistiti ulice.
Slovenija poplave – Reuters
Vodostaji Save, Drave i Mure u opadanju, opasnost od klizišta
Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Sloveniju, stanje se u dijelovima zemlje smiruje. Vodostaji Save, Drave i Mure počeli su padati, ali na mjestima gdje se voda povukla sada postoji opasnost od aktiviranja klizišta. Brojne zemlje šalju pomoć. Nakon što je Hrvatska jučer u Sloveniju poslala helikopter, Vlada je na današnjoj sjednici donijela novu odluku o upućivanju modula opremljenog građevinskim strojevima koji će pomoći u uklanjanju posljedica poplave.
Stanje se napokon smiruje, no daleko je to od normalnog, tvrde izvori iz slovenskih hitnih službi. Ondje gdje se voda povukla, pojavila se nova opasnost od klizišta. No vatrogasci i spasioci ne posustaju. Unatoč svim problemima, pokušavaju sve kako bi pružili pomoć onima kojima je potrebna.
– Teško je doći do nekih područja jer ceste ne postoje, mostovi su srušeni, pomoć se može pružiti jedino helikopterima. No snalazimo se, rekao je jedan od vatrogasaca.
Kiše su prestale, a sunce je pokazalo razmjere štete. Pokrajina Gorenjska jedna od najteže pogođenih, nadljudskim naporima vatrogasci su spašavali stanovnike iz potopljenih objekata.
– Mislim da su vatrogasci oni koji su se najviše žrtvovali za sve nas i zato im hvala, rekla je stanovnica Gorenjske.
Vodostaji diljem Slovenije u opadanju
Vodostaji većine rijeka diljem Slovenije počeli su padati, no to ne znači da je opasnost od poplava nestala. Stručnjaci tvrde da se hitno treba promijeniti način obrane od poplava jer dosadašnji pristup očito nije bio dobar.
– Postoje mnoga područja u zemlji gdje će rijeke izaći iz svojih prirodnih korita, nestat će njihovi dosadašnji tokovi, stvarat će se neki novi nekontrolirani vodeni putovi, objasnio je Srečko Šestan, zapovjednik civilne zaštite.
Šteta je za sada procijenjena na oko 500 milijuna eura
Slovenska vlada suočena je s najvećom katastrofom dosad. Očekuje se pomoć Unije jer šteta koja je nastala ovog vikenda mogla bi iznositi milijarde eura.
– Nakon ove zaista velike elementarne nepogode prioritet će nam biti raščišćavanje terena i sanacija. Ova katastrofa promijenit će i naše prioritete kada je riječ o infrastrukturnim ulaganjima, rekla je slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek.
U Sloveniji gotovo ništa ne radi, ceste su zatvorene, vlakovi ne voze, a većina je tvrtki pod vodom. Velik je to problem za slovensku vladu, koja na sve načine pokušava normalizirati stanje, ali bez pomoći susjeda i fondova Unije to je nemoguća misija.
– Materijalna šteta nije toliko bitna. Bitno je da smo na vrijeme spasili svoje živote, rekao je Drago Hudofisk iz sela Prevalje blizu granice s Austrijom, gledajući kako mu kuća za vikend nestaje u blatu.
– Svi znamo kako je to, događa se u cijelom svijetu, dodao je Hudofisk, čiju je kuću, u kojoj je živjela osmeročlana obitelj, odnijela rijeka.
– Znate, priroda uzvraća svemu. Voda ima moć, uništava sve, istaknuo je.
Tisuće ljudi evakuirane su iz svojih domova diljem sjeverozapadne i središnje Slovenije, a vojska, vatrogasci i spasioci pokušavaju osloboditi ostale i raščistiti ulice.
Od petka je šest ljudi poginulo zbog poplava, navodi policija, uključujući dvojicu Nizozemaca, za koje se vjeruje da ih je pogodio grom.
Slovenska agencija za okoliš priopćila je da se voda u ponedjeljak počela povlačiti, no neka su područja još odsječena.
Međunarodna pomoć
Europska unija ponudila je teške strojeve i inženjerijske jedinice. Slovenija je od NATO-a zatražila i helikoptere, vojnike i montažne mostove.
Hrvatska i Mađarska pomogle su helikopterima, a Njemačka timom civilne zaštite.
