Počinje Ljetnji festival knjige za djecu i mlade

0
Počinje Ljetnji festival knjige za djecu i mlade
Ljetnji festival knjige za djecu i mlade

Na platou ispred starog zdanja Instituta “Dr Simo Milošević” večeras (subota, 5. avgust) počinje Ljetnji festival knjige za djecu i mlade.

-Od 5. do 15. avgusta će na platou ispred starog Instituta, na šetalištu u Igalu, biti održan Ljetnji festival knjige za djecu i mlade, Svakog dana od 18:00 časova biće otvoren štand sa knjigama za djecu, a od 20:00 časova biće upriličen zabavni i edukativni program za djecu i mlade. Festival organizuje Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, u saradnji sa Gradskom bibliotekom i čitaonicom Herceg Novi, Institutom Igalo, Turističkom organizacijom Herceg Novi i Opštinom Herceg Novi.

Na otvaranju festivala biće odigrana zanimljiva dječja predstava.

U subotu će u 20 sati program otvoriti predstava „Šou sa Todom, Peđolinom i decom finom”, u kojoj igraju glumci Predrag Vuković i Tode Nikoletić. Predstava će prvenstveno biti namjenjena djeci koja su na Dječijem odjeljenju Instituta Igalo, navode organizatori, uz napomenu da će, u slučaju kiše, program biti održan na Dječijem odjeljenju.

U Austriji se očekuju nove kiše, poplave i klizišta te problemi u prometu

0
U Austriji se očekuju nove kiše, poplave i klizišta te problemi u prometu
Poplave u Austriji
Foto: – / Shutterstock

Prema austrijskoj državnoj meteorološkoj agenciji područje niskog tlaka iznad Italije donijet će Austriji tokom dana daljnje velike količine kiše do 60 mililitara te se očekuju nove poplave i klizišta, kao i problemi u prometu posebno za turiste koji putuju na Jadran.

– Posebno na jugu Austrije mogu se očekivati daljnje poplave i klizišta, budući da je tlo već zasićeno nedavnom kišom, rekao je meteorolog Geosphere Hannes Rieder, prenijela je njemačka novinska agencija dp.

Na Loiblpassu je od petka palo 200 mililitara kiše u 24 sata, koliko obično padne u mjesec dana.

Neka područja mogu vidjeti 60 do 100 mililitara do danas do podneva.

Brojni granični prijelazi između Austrije i Slovenije zatvoreni su zbog poplava i lavina blata i nanosa, uključujući prijelaz Loiblpass, gdje je u noći na petak palo gotovo 200 litara kiše po četvornom metru, navodi austrijska udruga vozača.

Vozači su kao alternativni pravac mogli proći samo kroz tunel Karavanke.

Austrijska novinska agencija Apa piše da se strahuje od kaosa u prometu u subotu zbog odlazaka turista na odmor na Jadran.

Već u 6 sati pred Karavankama bila je kilometarska kolona prema Sloveniji i čekalo se sat i pol.

Zbog lošeg vremena nije zatvoren samo alternativni pravac preko prijevoja Loibl između Klagenfurta i Ljubljane, već i slovenska autocesta A1 u smjeru Beča, piše Apa i dodaje da je to najvažnija tranzitna ruta kroz Sloveniju i koriste je brojni turisti iz istočne Austrije, Češke, Mađarske i Slovačke koji idu u Hrvatsku.

Kako javlja ORF, pravac između Maribora i Trsta u prekidu je do nedjelje, a ima problema i na više mjesta između Celja i Ljubljane.

Dok su austrijski meteorolozi u petak upozoravali na novu obilnu kišu, strahovalo se da bi moglo doći do pucanja brane u dijelu Klagenfurta, glavnog grada Koruške.

Austrijske vlasti izdale su upozorenje za katastrofu u nekim općinama. Oko 70 domova evakuirano je u St. Paulu u dolini Lavanttal u Koruškoj, kao mjera predostrožnosti. Stanovnici su zamoljeni da s najnužnijim stvarima privremeno odu kod prijatelja i rodbine, dok je hitno sklonište postavljeno u javnoj zgradi.

Obilne padaline uzrokovale su odrone i poplave na jugu, a dužnosnici su proglasili uzbunu u dijelovima Štajerske i Koruške. U područjima oko Eisenkappela i Klagenfurta neka su mjesta bila odsječena od okolnog područja jučer rano ujutro.

Osim vatrogasaca, angažirane su i austrijske oružane snage koje su punile vreće s pijeskom. Lokalne vlasti izvijestile su jučer da je promet prema nekim selima u južnoj pokrajini Koruškoj u prekidu. Okrug Voelkermarkt, blizu granice sa Slovenijom, posebno je pogođen.

Vlasti su pozvale ljude da ne voze osim ako su putovanja neophodna. Zbog količine vode dovedena je savezna vojska. U ostalim dijelovima zemlje preko noći je palo 70 mililitara kiše. Angažirane su vatrogasne ekipe koje su ispumpavale vodu i raščišćavale srušena stabla.

Prema komunalnom poduzeću Energie Steiermark, oko 4000 kućanstava bilo je jučer bez struje.

H. Novi – Primijeniti pozitivna iskustva Finske u tretiranju otpada

0
H. Novi –  Primijeniti pozitivna iskustva Finske u tretiranju otpada
Sa sastanka u Opštini HN

Zaštita životne sredine, jačanje IT sektora, razmjena iskustava na polju kulture i obrazovanja, razvijanje ribarstva i vodenog saobraćaja – neka su od mogućih polja na kojima bi Herceg Novi i privredni subjekti Finske mogli sarađivati, zaključak je inicijalnog sastanka koji su organizovali predsjednik Skupštine opštine HN Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur i sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović sa predstavnicima ekonomskog sektora ambasade Finske u Beogradu Janne Sykko i Igorom Madžarevićem.

Predstavnici hercegnovske Opštine su, kako je istaknuto na sastanku, spremni da primjene različita pozitivna iskustva koje Finska sprovodi u tretiranju otpada i pretvaranju u korisne sirovine kao i izvore energije. Naime, kako su istakli predstavnici finske ambasade, u njihovoj državi je iskorišćeno čak 99,4% otpada kroz reciklažu ili za proizvodnju određenih oblika energije.

Grana privrede u kojoj bi Herceg Novi takođe mogao da primjeni savjete i iskustva kolega iz Finske je ribarstvo, ali i pomorstvo, s obzirom na to da je riječ o nordijskoj državi koja ima izuzetno razvijenu ribolovnu industriju i brodogradnju.

Kako su istakli, od velike koristi bi bilo i da se ostvari saradnja, razmjena znanja i studijske posjete u oblasti obrazovanja, razvoja IT sektora, zatim kulturnih dešavanja i zdravstvenog turizma.

Inicijalni sastanak bio je prilika da se iznesu određene ideje i interesovanja obje strane, ali i iskaže obostrana spremnost za uspostvaljanje konkretne saradnje i sprovođenje projekata koji bi značajno pomogli razvoj Herceg Novog.

Po imenovanju novog ambasadora u septembru, za očekivati je i zvanični sastanak sa predstavnicima Opštine Herceg Novi kada će biti definisani vidovi saradnje našeg sa gradovima Finske.

KotorArt: Mađarski Cimbalibend u Luštici Bay

0
KotorArt: Mađarski Cimbalibend u Luštici Bay
Cimbaliband

KotorArt, u okviru Pjace od džeza, organizuje koncert mađarske world music grupe Cimbalibend. Nastup je zakazan za nedjelju, 6. avgust, u Luštici Bay, sa početkom u 21 čas. Bend čine Balaž Unger, cimbal, glas, Kornel Varga, gitara, vokal, Mate Soljmoši, violina, Gergelj Tot, kontrabas, Lerinc Baboš, bubnjevi, udaraljke.

Repertoar koncerta sačinjen je od pjesama mađarske folklorne i etno-džez muzike cimbala. Ova nesvakidašnja grupa predstavlja multikulturalni bend koji publici pruža šokantno iskustvo pomoću virtuoznih instrumentalnih solističkih dionica, humora kroz muziku i istorijskog pogleda na Balkan. Otvoreni prema različitim kulturama, muzičari svojim repertoarom pružaju nezaboravno iskustvo putovanja kroz vrijeme i prostor. Kroz preplitanje džeza i narodne muzike izvođači predstavljaju instrumentalne solaže i privlačne melodije. Svi članovi benda imaju jaku ličnu vezu s autentičnom mađarskom narodnom muzikom. Sopstvena muzika Balaža Ungera i njegova svakodnevna veza s narodnom muzikom doveli su do toga da shvati koliko je improvizacija značajna u ovom žanru – vještine muzičke improvizacije imaju izuzetno važnu ulogu u specifičnom individualnom stilu majstora mađarske tradicionalne muzike.

Ulaz na koncert je besplatan a partner koncerta je Ambasada Mađarske u Crnoj Gori.

Jedrenjak “Jadran” kroz objektiv profesora Kordića

0
Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković

Povodom 90 godina školskog broda “Jadran“, sinoć je u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, otvorena izložba fotografija autora dr Stevana Kordića.

Komandant Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate Milan Jevtović, tom prilikom je kazao da izložba predstavlja dio aktivnosti koje Ministarstvo odbrane organizuje ove godine, u cilju obilježavanja ovog jubileja.

Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković

“Školski brod “Jadran” 90 godina plovi morima i predstavlja pokretnu učionicu, u kojoj smo usvojili osnovna znanja u pomorstvu i ostvarili prvi kontakt sa morem. Pored svog osnovnog cilja, a to je obuka pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore, koristi se kao pomorska učionica za usvajanje prvih pomorskih znanja i prvi kontakt sa morem, za sve studente i učenike pomorskih škola i pomorskih fakulteta u Crnoj Gori. Kroz objektiv profesora Kordića, imamo priliku da vidimo jedan dio modernije istorije, šta je to “Jadran” i kako ga on doživljava. Zahvaljujem mu se što nam ljepotu ovog broda prikazuje na jedan drugačiji način, u odnosu na ono što mi kao pripadnici Mornarice vidimo”- kazao je Jevtović.

Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković

“Ovaj brod predstavlja pokretnu učionicu za sve one koji uče Pomorsku školu i Pomorski fakultet u Kotoru, međutim, to nije jedina uloga školskog broda “Jadran”. On predstavlja dragulj Mornarice Vojske Crne Gore i dragulj naše države. Kao takav svako njegovo isplovljavanje ili uplovljavanje u luku Tivat, ili povremeni dolazak u luku Kotor, predstavlja zaista izuzetan događaj za sve građane Crne Gore. Nadam se da ćemo ove godine u okviru proslave jubileja imati tu čast i privilegiju, da u oktobru ugostimo “Jadran”.

Kraljevina Jugoslavija preuzela ga je 1933. godine, finansiran je sa 7/8 od strane države, a 1/8 od Jadranske straže. Kako tada tako i danas školski brod “Jadran” nije imao svoju matičnu luku, već je bio upisan u flotni registar, najprije u Zemunu za vrijeme kraljevine Jugoslavije, a nakon toga u Beogradu. Nažalost, nakon tragičnih i tužnih dešavanja devedesetih godina, preko broda “Jadran” se prelamala i tužna istorija naših prostora pa se tako za ono što je bio naš zajednički dragulj, danas otimamo pokušavajući jedni druge da ubijedimo čije je nešot, što je nesporno naše”- navodi Jokić.

Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković

On se dalje osvrnuo na aktuelnu situciju, ističuči da Crna Gora ima obavezu da održava ovaj brod onako kako on to zaslužuje.

“Nažalost, i ovih dana imamo priliku da svjedočimo tome i smatram svojom obavezom, da dam svoja dva osvrta na ovo pitanje. Država Crna Gora ima svoju moralnu obavezu, ali i pitanje svog dostojanstva, kada je u pitanju brod “Jadran” koji vijori njenu zastavu, da na svaki način štiti i čuva svaki mogući uticaj treće strane. Jednako tako Crna Gora ima još veću obavezu da brod “Jadran” dobije i rekonstrukciju i zaštitu kakvu zaslužuje, jer proteklih nekoliko godina smo svjedočili činovima, koji ne idu uz takav brod. U nadi da će ova godišnjica i sva buka koja se oko nje stvorila, učiniti da ova država postane svjesna kakav dragulj ima u svojim rukama, da postane revnosna prema njemu i njegovom održavanju, i da ćemo naredni rođendan slaviti u mnogo ljepšoj atmosferi, vjerujući da će ovaj brod iznjedriti još puno generacija crnogorskih pomoraca, proglašavam izložbu otvorenom”- poručio je Jokić.

Autor izložbe fotografija, koje su nastale na tri međunarodna krstarenja, drStevan Kordić, ističe da mu je čast što po treći put ima priliku da prikaže svoje fotografije na samostalnoj izložbi.

Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković

“Fotografija je jedan izuzetno moćan medij propagande, koji je tu zapravo da predoči ljepotu samog broda i život i boravak naših studenata, koji su na tri međunarodna krstarenja imali priliku da na njemu borave -2013. na putovanju za Bari, 2018. za Maltu i 2019. za Carigrad i Atinu. Zatim je došao kovid i poremetio sve planove. Za nas na Fakultetu jako je bitna ova saradnja, za studente je ovo prvi susret sa pravim brodom. Na Fakultetu imamo simulator, ali plovidba “Jadranom” nije simulacija, već stvaran život pomorca. Na školskom brodu “Jadran” uvijek smo bili primljeni kao da smo na svom brodu i tako ga doživljavamo, a nadamo se da će se naše saradnje nastaviti istim tokom i da ćemo uskoro dobiti poziv od Mornarice, da pristupimo planiranju sljedećeg međunarodnog krstarenja” – kazao je Kordić.

Jedrenjak “Jadran” kroz objektiv profesora Kordića
Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković

Moderator programa bio je kustos Ilija Mlinarević, koji je između ostalog najavio da je Pomorski muzej poručio maketu školskog broda “Jadran” u maketarskoj radionici “Montić”, koja će uskoro postati dio stalne muzejske postavke.

Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković

Podsjetimo, otvaranje izložbe organizovali su Opština Kotor, Ministarstvo odbrane Crne Gore i Mornarica Vojske Crne Gore u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore Kotor, Pomorskim fakultetom Kotor Univerziteta Crne Gore i Srednjom pomorskom školom Kotor.

/Tamara Vuković – Radio Kotor/

Otklanjaju se posljedice nevremena u Opatiji

0
Otklanjaju se posljedice nevremena u Opatiji
Opatija – foto Novi List

Opatijski Stožer civilne zaštite izvijestio je u subotu da sve službe otklanjaju posljedice nevremena, koje u petak pogodilo to područje, kako bi se grad što prije doveo u normalno stanje.

Čelnici Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Opatija, tvrtki Komunalac i Parkovi te policijske postaje na sastanku u Uredu gradonačelnika izvijestili su da je većina poplavljenih prometnica očišćena, a uklanjanje posljedica se nastavlja i danas.  Intenzivno se radi na sanaciji ceste Dobreć – tunel Učka, koja je od petka zatvorena za promet.

JVP Opatija je u petak imala 48 intervencija, od toga 32 na području Opatije. Uglavnom je bila riječ o intervencijama vezanim uz prodiranju vode u stanove i poslovne prostore.

Iz Komunalca obavještavaju da se zbog zamućenja izvorišta vode za područje naselja Vele Učke i Male Učke u visinskim dijelovima planine Učke i dalje preporučuje prokuhavanje vode za konzumaciju.

Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin i načelnica Stožera Civilne zaštite Kristina Đukić zahvalili su komunalnim službama, vatrogascima, kao i svim građanima koji su pomogli u spašavanju gradske i privatne imovine.

Među izgorjelim automobilima na Fremantle Highwayu našli se i oni luksuzni: Štetu potvrdili Rolls-Royce, Mercedes, BMW…

0

Devet dana nakon izbijanja požara, brod za prijevoz automobila koji je prošlog tjedna planuo u blizini nizozemske obale stigao je u sjevernu nizozemsku luku Eemshaven. Smrtonosni požar je odnio i jedan život, a izgorjelo je gotovo 4 tisuće automobila, uključujući i one luksuznih marki poput Rolls-Royce, BMW i Mercedes.

Podsjetimo, jedan član posade je poginuo kada je 26. srpnja izbio požar na Fremantle Highway koji je plovio iz Njemačke u Egipat. Ozlijeđeno je još sedam osoba, koje su skočile preko palube kako bi pobjegle od plamena.

“Veći dio broda je pregledan i nema naznaka da aktivnog požara”, priopćile su nizozemske vlasti. Međutim, vatrogasni timovi su pripravni u slučaju ponovnog izbijanja požara, navodi Splash247.

Stručnjaci za sigurnost nalazili su se na brodu pod zastavom Paname tijekom operacije tegljenja broda, 35 nautičkih milja od otoka Ameland i Schiermonnikoog do luke Eemshaven, po teškom vremenu, dodalo je nizozemsko ministarstvo.

Japanski brodar “K” Line u petak je objavio da su se na brodu nalazila 3.783 vozila, uključujući 498 električnih vozila.

Pokrenuta je istraga o uzroku požara. Pretpostavlja se da je požar uzrokovala baterija električnog automobila, no to nije potvrđeno.

Rolls-Royce, dio grupacije BMW AG, potvrdio je da je manji broj ekskluzivnih automobila ove marke izgorjelo na car carrieru Fremantle Highway, prenosi gCaptain.

Rolls-Royce osobno obavještava klijente, rekao je glasnogovornik proizvođača luksuznih vozila u srijedu. Premda su i BMW i Mercedes-Benz Group AG potvrdili da je nekoliko stotina automobila izgorjelo na ovom brodu, još nema konkretnih informacija o markama ili modelima.

U Kotoru boravi 10.078 gostiju – zadovoljni posjetom

0
U Kotoru boravi 10.078 gostiju – zadovoljni posjetom
Kotor

Prema posljednjim podacima lokalne turističke organizacije, u Kotoru boravi 10.078 gostiju, kazala je agenciji Media Biro, predstavnica Turističke organizacije (TO) Kotora, Emilija Radulović. Kako je dodala, najbrojniji su gosti iz Velike Britanije, Turske, Njemačke, Rusije i Srbije, a najveći broj njih boravi u privatnom smještaju.

“Kada govorimo o turistima koji borave u hotelskom smještaju, na današnji dan njih je 1.451, u hostelima boravi 358 turista dok je u kampovima 109. Period vikenda je jako interesantan za izletnike, a prema posljednjim podacima od početka godine Kotor je posjetilo 260.722 izletnika, odnosno, 40 odsto više u odnosu na isti period prošle godine”, rekla je ona.

Kada je posrijedi program prijave boravišne takse, Emilija je istakla da je on veći za 22 odsto nego lani, odnosno, 15 odsto više u odnosu na rekordnu 2019. što je, kako je dodala, pokazatelj da ove godine Kotor bilježi rekordne rezultate.

Kotor

I ove godine, avgust je bogat kulturnim dešavanjima. Internacionalni ljetnji Karneval održaće se od 10. do 12. avgusta, kao i brojne druge manifestacije na koje se svi posjetioci Kotora navikli.

“Manifestacija koja promoviše zaleđe Risna, “Svi na Crkvice” odložena je zbog loših vremenskih uslova, i navjerovatnije će se održati 13. avgusta”, kazala je Radulović.

Bokeljska noć, na radost svih turista i lokalnog stanovništva, održaće se 19. avgusta.

U organizaciji KC “Nikola Đurković” Kotor, a u saradnji sa TO Kotora, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor tradicionalna manifestacija Bokeljška noć održaće se 19. avgusta sa početkom u 21h.

“U noći kada Kotor sija punim sjajem, očekujemo u điru oko 100 plovila, dok će njih 50 ući u takmičarski dio kada će žiri izabrati najljepšu. Fond za nagrade je 3.000 eura, a nakon takmičarskog dijela posjetioci će biti u prilici da slušaju Tonija Cetinskog, i uživaju u spektakularnom vatrometu”, poručila je v.d. direktorice KC “Nikola Đurković”, Radmila Beća Radulović.

Hotelijeri i turisti zadovoljni

I prema mišljenju menadžerke hotela Hayatt Regensy Kotor Bay, Larise Jovanović u njihovom hotelu se odvija jedna odlična ljetnja turistička sezona.

“Bilježimo veliku posjećenost tokom jula mjeseca, i takav trend će se nastaviti i u avgustu. Najveći broj turista nam dolazi sa tržišta Zapadne Evrope, tu prednjači Velika Britanija, a posebno raduje porast gostiovanja turista iz SADa i Bliskog Istoka”, kazala je ona.

Kotor

Kako je dodala, prema najavama koje imaju, hotel Hayatt očekuje i dobar period postsezone

Brojni turisti koji se mogu sresti na ulicama Kotora su zadovoljni ponudom grada, i njegovim ljepotama. Uglavnom dolaze u grupama, i zadržavaju se u prosjeku oko 7 dana.

Papa u Portugalu predvodio Križni put s 800.000 mladih

0
Papa u Portugalu predvodio Križni put s 800.000 mladih
Papa u Portugalu / foto EPA

Papa Franjo danas je u Lisabonu predvodio pobožnost Križnog puta u kojoj je sudjelovalo 800 hiljada mladih katolika, trećeg dana svog pohoda Portugalu, gdje se održava Svjetski dan mladih (SDM). Kao i jučer, Papa, kojemu je 86 godina, papamobilom se malo dulje vozio kroz park Eduarda VII. u središtu portugalskog glavnog grada, gdje je bio dočekan zastavama brojnih zemalja i povicima oduševljenja, zaustavivši se nekoliko puta kako bi blagoslovio malu djecu.

Nakon toga je predvodio pobožnost Križnog puta u kojoj je kroz umjetničku izvedbu istaknuta zabrinutost mladog naraštaja zbog nekontrolirane potrošnje prirodnih bogatstava, izumiranja vrsta i uništavanja šuma. Pobožnosti je prisustvovalo oko 800 hiljada ljudi, procijenile su mjesne vlasti.

Tinejdžerica: Papa je mogao reći da neće doći, ali se potrudio

“Papa je došao radi nas, pošao je na put premda je bolestan, mogao je reći: Neću doći. Potrudio se doći kako bi se susreo s mladima ovdje”, rekla je za AFP Clemence De La Guerrande, 17-godišnja Francuskinja iz Rouena.

Ranije je Papa ručao s desetero mladih različitih nacionalnosti u Apostolskoj nuncijaturi, veleposlanstvu Svete Stolice u Portugalu, gdje boravi tijekom svog pohoda toj zemlji. Tijekom dopodneva je ispovjedio troje mladih i zatim se sastao s predstavnicima dobrotvornih udruga.

Govorio je o ekologiji, pedofiliji, ratu u Ukrajini…

Papa se tijekom svog posjeta Portugalu, koji je najdulji posjet nekog pape toj zemlji, dotaknuo mnogih tema – ekologije, društvenih mreža, rata u Ukrajini, pedofilije… Sutra će otputovati u Fatimu, jedno od najposjećenijih marijanskih svetišta u svijetu, a potom će predvoditi bdjenje u parku u Lisabonu na kojemu se očekuje milijun ljudi, rekli su organizatori.

Nakon Rio de Janeira (2013.), Krakova (2016.) i Paname (2019.), ovo je četvrti SDM u pontifikatu pape Franje koji je tijekom boravka u Portugalu bio dobro raspoložen i u dobroj formi, unatoč sve slabijem zdravlju. Od 2021. triput je bio u bolnici i sada se kreće u invalidskim kolicima ili uz pomoć štapa.

Koliko koštaju turističke atrakcije u Crnoj Gori, a koliko u regionu?

0
Koliko koštaju turističke atrakcije u Crnoj Gori, a koliko u regionu?
Žičara Kotor – Lovćen

Ljepota je u oku posmatrača, a oči gotovo svih koji su ikada vidjeli Bokokotorski zaliv kažu da je neponovljiv biser i nešto najljepše što su ikada u životu doživjeli. Razglednica sa vidikovca na Lovćenu sa kojeg se pruža jedinstvena panorama Boke obišla je svijet.

Od 14. avgusta, stanovnici Crne Gore i turisti imaće priliku da iz gondole, žičarom, vide pejzaž za ponos. Crna Gora dobija žičaru od Kotora do Lovćena.

Iako ama baš niko ne spori o kakvoj ljepoti je riječ, na društvenim mrežama se, odmah nakon objave cjenovnika vožnje, povela polemika da li je cijena previsoka ili nije.

Za vožnju žičarom u jednom smjeru za odrasle potrebno je izdvojiti 13 eura, dok je cijena povratne karte 23 eura. Cijene dječijih karata su značajno niže, pa vožnja žičarom u jednom smjeru košta sedam eura, odnosno 12 eura za oba smjera. Za djecu mlađu od dvije godine predviđena je gratis vožnja. Povoljnosti su definisane i za OSI, pa će cijena karte u jednom smjeru iznositi 7 eura, odnosno 12 eura za oba pravca.

Kako CdM saznaje, u narednom periodu biće omogućeni i specijalni porodični paketi za građane Crne Gore. Takođe, vlasnici Mastercard platnih kartica u periodu od otvaranja žičare do 15. septembra mogu ostvariti umanjenje cijene u iznosu od pet eura za svaku kupljenu kartu.

Popusti važe za plaćanja Mastercard platnim karticama koje su izdale sve banke u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, bez obzira na tip kartice.

Broj vožnji plaćenih istom Mastercard debitnom karticom nije ograničen, odnosno korisnik kartice ima pravo na umanjenje cijene karte, čak i ukoliko se vozi žičarom više puta u periodu trajanja kampanje.

Uporedili smo cijene

Na društvenim mrežama mogu da se pročitaju komentari da je cijena visoka te da ima žičara u regionu koje su značajno jeftinije.

Građani komentarišu i to da morate platiti povratnu kartu, računajući na to da, s koje god strane da krenete, da se na tu tačku morate vratiti, a da je to, ako se dvoje odluče za vožnju, previše novca.

Međutim, sa druge strane, ima i i onih koji pobijaju ove navode i kažu da cijena nije previsoka, navodeći primjere brojnih žičara širom Evrope, gdje je panoramska vožnja gondolama znatno skuplja nego što će to biti slučaj sa crnogorskom. Takođe, na društvenim mrežama pišu i da širom Evrope postoje žičare koje naplaćuju više za mnogo “manje unikatne ljepote”.

Za ležaljke izdvajamo od 30 do 200 eura

Oni koji smatraju da cijena nije previsoka kao argument navode i to koliko ćete platiti plažni mobilijar na crnogorskom primorju, navodeći cijene samo para ležaljki od 30 pa do 200 eura, zavisno od plaže koju birate.

Takođe, na društvenim mrežama građani upoređuju i cijenu naše sa zlatiborskom žičarom, ističući da je ona u susjednoj Srbiji dosta jeftinija, 10 eura.

Žičara Dubrovnik

Ipak, valja reći da su, bez obzira na to da li se cijena vožnje čini previsoka ili ne, to ipak neuporedive kategorije.

Žičara „Kotor-Lovćen“ vs Dubrovačka žičara

Evo i zašto. Bokokotorski zaliv je najljepša slika ovog dijela svijeta. Planine, Jadransko more, zaliv, tvrđave, grad Kotor kao dio UNESCO baštine i Nacionalni park Lovćen, čine ovaj predio atrakcijom koja će nas dodatno pozicionirati na svjetskoj mapi lokacija za posjetiti.

CdM je uporedio cijene sa žičarom sa kojom je to najlogičnije učiniti – žičarom u Dubrovniku.

Cijena povratne karte za žičaru u Dubrovniku košta 27 eura, odnosno četiri eura više od crnogorske. Dubrovnik je takođe dio UNESCO baštine, ali, poređenjem ova dva objekta dolazi se do zaključka da je riječ o znatno drugačijim turističkim atrakcijama.

Evo i direktnog poređenja dvije žičare.

DUBROVAČKA ŽIČARA:
Visinska razlika: 450 metara
Dužina trase žičare: 778 metara
Trajanje vožnje: četiri minuta
Broj gondola: dvije
Maksimalni kapacitet po gondoli: 32 putnika
Cijena: 27 eura za povratnu kartu

ŽIČARA KOTOR – LOVĆEN:
Visinska razlika: 1.316 metara
Dužina trase žičare: 3.900 metara
Trajanje vožnje: 11 minuta po jednom pravcu, odnosno 22 minuta ukupno u povratnoj vožnji
Maksimalna brzina: 6 m/s
Broj gondola: 48
Maksimalni kapacitet: 1.200 putnika po jednom satu

Cijena: 23 eura za povratnu kartu

Prema informacijama iz kompanije Žičara „Kotor-Lovćen“, ovo je projekat koji je bio pravi infrastrukturni poduhvat, i da je njegova vrijednost značajno premašila planiranih 20 miliona eura.

Žičara Kotor – Lovćen

Na kompleksnom terenu i obroncima Lovćena koji je diktirao troškove, na obodu UNESCO zone, sve do Nacionalnog parka Lovćen, projekat je podrazumijevao godine pripreme u smislu pribavljanja neophodne dokumentacije, složenog projektovanja, kao i učešće jednog od najrenomiranijih kompanija u oblasti „ropeway“ sistema u procesima projektovanja, izgradnje i testiranja – italijanske kompanije Leitner.

Kako su i ranije saopštili, ugrađena je trenutno najbolja dostupna oprema na svjetskom nivou.

Istražili smo i koliko novca treba izdvojiti za druge crnogorske atrakcije.

Crna Gora obiluje prirodnim ljepotama, a turisti, posebno, vole adrenalinske momente koji se pružaju na više lokacija, najviše na sjeveru Crne Gore.

Rafting-river-Tara – foto NTO CG

Tako, recimo, oni koji žele isprobati zip line potrebno je da izdvoje od 15 eura po osobi, koliko je onaj na Njegušima – NP Lovćen (420 m) do 45 eura koliko je potrebno izdvojiti za zip line kod Mosta na Đurđevića Tari.

Rafting Tarom se kreće od 45 eura po osobi dnevno. Ukoliko volite paraglajding, a to želite da iskusite u Budvi, cijena je oko 100 eura.

U Trebinju ćete za to zadovoljstvo takođe izdvojiti sličnan iznos novca.

Ne govoreći o tome da li su cijene visoke ili ne, procjenjujemo da za poseban doživljaj, baš svugdje u svijetu, pa i kod nas, potrebno je izdvojiti određenu svotu novca.

/Miraš Dušević – CdM/