Umjetnica Željka Jovićević predstaviće se likovnoj publici Budve izložbom slika pod nazivom “Emergencije”, koja će biti otvorena u četvrtak 3. avgusta u 21 sat u Spomen domu „Crvena komuna“ – Galerija ,,Marko K.Gregovic” u Petrovcu.
Ovaj opus radova, započet krajem 2021. godine, nadovezuje se na radove iz 2016. i 2017. godine kada je prestala da koristi platno i počela da slika na staklu, lesonitu, iverici i pleksiglasu. Slike su karakteristične po nepravilnoj konfiguraciji podloge i kolažnim elementima.
Željka Jovićević je rođena 1992. godine u Kotoru, a osnovne i specijalističke studije slikarstva završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Cetinju, gdje je 2015. godine dobila nagradu za najboljeg studenta na slikarskom odsjeku. Master rad na temu “Dinamički ekvilibrijum: njujorška faza Pita Mondrijana” odbranila je 2021. godine na programu Transdisciplinarne humanistike i teorije umetnosti Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu. Imala je jednu samostalnu izložbu, a učestvovala na više grupnih u Podgorici, Kotoru, Budvi, Varšavi (Poljska) i Balčiku (Bugarska).
Žičara „Kotor–Lovćen“ biće otvorena za komercijalne vožnje 14. avgusta, sa početkom u 10 sati, cijena povratne vožnje žičarom za odrasle 23 eura
„Jedan od najznačajnijih crnogorskih, turističkih infrastrukturnih projekata, na koji se čekalo gotovo čitav vijek je priveden kraju, i to godinu i mjesec dana nakon postavljanja kamena temeljca, što smatramo izuzetnim uspjehom imajući u vidu stepen složenosti kompletnog procesa. Posebnu i najveću zahvalnost iskazujemo predsjedniku Vlade dr Dritanu Abazoviću, bez čijeg angažmana i pomoći njegovog tima ovaj projekat ne bi bio završen. Ono što sa ponosom možemo istaći jeste da će Crna Gora uskoro imati žičaru sa pogledom na jedan od najljepših zaliva na svijetu, čija konstrukcija, kao i sigurnosna provjera i protokoli odgovaraju najvišim svjetskim standardima“, istakli su iz Žičare.
Za vožnju žičarom u jednom smjeru za odrasle je potrebno izdvojiti 13 eura, dok je cijena povratne ulaznice 23 eura. Cijene dječijih karata su značajno niže, pa vožnja žičarom u jednom smjeru košta 7 eura, odnosno 12 eura za oba smjera. Za djecu mlađu od dvije godine predviđena je gratis vožnja. Povoljnosti su definisane i za OSI, pa će cijena karte u jednom smjeru iznositi 7 eura, odnosno 12 eura za oba pravca.
„Zahvaljujući strateškom partnerstvu sa Crnogorskom komercijalnom bankom koja je pružila finansijsku podršku izgradnji žičare „Kotor – Lovćen“, njihovim klijentima biće omogućene povoljnosti prilikom kupovine karata. Takođe, zahvaljujući povjerenju i podršci koju je Mastercard kroz partnerstvo poklonio projektu, obezbijeđeni su značajni popusti za posjetioce žičare“, istakli su iz Žičare.
Vlasnici Mastercard platnih kartica u periodu od otvaranja Žičare do 15. septembra mogu ostvariti umanjenje cijene u iznosu od 5 eura za svaku kupljenu kartu. Popusti važe za plaćanja Mastercard platnim karticama koje su izdale sve banke u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, bez obzira na tip kartice. Broj vožnji plaćenih istom Mastercard debitnom karticom nije ograničen, odnosno korisnik kartice ima pravo na umanjenje cijene karte, čak i ukoliko se vozi žičarom više puta u periodu trajanja kampanje.
Žičara Kotor – Lovćen
Podsjećamo, projekat Žičare „Kotor – Lovćen“ realizuje konzorcijum Novi Volvox – LEITNER na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine, nedugo zatim, 12. jula 2022. godine položen je i kamen temeljac.
Trasa Žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348m nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Porto Montenegro je proteklog vikenda imao čast da ugosti Fondaciju princa Alberta II od Monaka na veoma uspješnoj večeri prikupljanja sredstava za globalnu akciju Očuvanje mora i okeana u novootvorenom restoranu MayaBay u hotelu Regent Porto Montenegro. Veče je obilježilo potpisivanje Memoranduma o saradnji saradnju između Porto Montenegra i Fondacije princa Alberta II od Monaka, usredsređenu na zaštitu mora i okeana i promociju održivog jahting turizma, kako lokalno na Mediteranu, tako i na globalnom nivou.
Prihodi od večere usmjereni su ka pomoći Fondaciji da ostvari svoju četvorodjelnu misiju borbe protiv klimatskih promjena, podsticanja korišćenja obnovljivih izvora energije, očuvanja biodiverziteta i upravljanja vodnim resursima.
v
„Bili smo zadovoljni što smo u mogućnosti da budemo domaćini ovog događaja u MayaBay restoranu i da proširimo naš već opsežan i dugogodišnji ESG program kroz novu saradnju i trajni odnos sa Fondacijom princa Alberta II od Monaka, koji za cilj ima jasnu ekološku misiju,“ rekao je Dejvid Margason, generalni direktor kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro.
Veče je upotpunjeno ekskluzivnim nastupom Miloša Karadaglića, jednog od najslavnijih svjetskih klasičnih gitarista. Miloš i Porto Montenegro takođe su najavili svoje dugoročno strateško partnerstvo sa ciljem podrške i mentorstva talenata iz različitih sfera umjetnosti sa Zapadnog Balkana. Detalji ove saradnje biće objavljeni u idućim sedmicama.
Rada Krivokapic Radonjic modna kreatorka i stilistkinja
Kotoranka Rada Krivokapić Radonjić, modna kreatorka i stilistkinja, proglašena je najboljim svjetskim modnim dizajnerom za 2022/23. godinu u konkurenciji svih država svijeta, nagradu dodjeljuje Corporate LiveWire, čije je sjedište u Londonu, već godinama unatrag.
“U februaru ove godine sam dobila obavještenje o nominaciji za dobitnicu prestižne nagrade u kategoriji ‘Fashion Designer Of The Year’ od organizacije Corporate Live Wire koja posluje na globalnom nivou. Obavještenje je stiglo putem elektronske pošte, jer predstavnici organizacije nisu mogli stupiti u kontakt sa mnom telefonskim putem. Vijest je objavljena u Londonu, u Velikoj Britaniji, 31. jula 2023. godine, a pomenuta nagrada se dodjeljuje svake druge godine. Iz opravdanih privatnih razloga i ranije preuzetih poslovnih obaveza, neću moći lično da prisustvujem svečanom uručenju nagrade, zbog čega su imali razumijevanja, te će mi nagrada biti svakako dodijeljena. S obzirom na to da mi je prvi intervju u vezi sa ovom novošću, mogu reći da nagrada predstavlja izuzetnu čast i nešto najviše što se može u nekoj profesiji postići. Lično ne poznajem članove Komisije za dodjelu nagrada, čije kriterijume sam ispunila i po osnovu čega sam bila nominovana i odabrana. Corporate LiveWire sa sjedištem u Londonu ovu nagradu dodjeljuje već godinama unazad. Za mene, ova nagrada predstavlja podstrek i olakšanje za završetak planiranih projekata za moje brendove”, izjavila je Rada Krivokapić Radonjić.
Prestige-Awards
Sudije je posebno impresionirao Radin fokus na klasične dizajne koji laskaju njenim klijentima i slave modu i izraz koji ona donosi. Kao društveno i ekološki osviješćen modni dizajner i stilista, Rada je na čelu industrije, istovremeno usvajajući prihvaćene modne procese i uspostavljajući nove dizajne kako bi pomogla u odgovornijem putu naprijed. Put koji je odabrala pokazuje nezaboravan stil. kao i vrednovanje zaštite ljudi i planete. Rada je u stanju da uradi sve ovo, poštujući svoju inherentnu kreativnost i prepoznatljiv izraz koji je dio njenih modnih brendova”, navodi se u tekstu u časopisu. Među kriterijumima za ovu prestižnu nagradu nalaze se inovativnost, doprinos kulturi, održivi dizajn, stil, doslednost i kvalitet.
Rada Krivokapić Radonjić je stilista i modni dizajner iz Crne Gore najpoznatija po kreiranju odjevnog predmeta pod nazivom Kovilm. Redizajnirana kravata i leptir mašna stekle su međunarodno priznanje, kao i njena narodna nošnja Zentivns. Radini dizajni su napravljeni korišćenjem ekološki prihvatljivih materijala i dosledno su najvišeg kvaliteta, sa posebnim naglaskom na eleganciju i klasični dizajn. Nakon što je diplomirala modni dizajn na Ecole de la Chambre Sindicale, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti u Beogradu, modna kreatorka i stilistkinja je završila stručnu praksu kod Đorđa Armanija i nastavila da radi na televiziji kao savjetnik za stil. Njene modne revije su emitovane na televiziji uživo.
Ovogodišnja ljetnja sezona će biti makar na nivou prošlogodišnje, ocijenio je ekonomski analitičar Oleg Filipović i dodao da se treba napraviti nacionalna strategija za razvoj turizma.
“Dok god ne napravimo nacionalnu strategiju za razvoj turizma i ne limitiramo mogućnosti povećavanja cijena nećemo dostići cilj kojem težimo u turističkoj industriji”, rekao je Filipović.
On je u Jutarnjem porgamu TVCG kazao da će ovogodišnja ljetnja sezona biti makar na nivou prošlogodišnje, ali da moramo da se opredijelimo kakva turistička destinacija želimo da budemo.
Filipović je poručio i da moramo da definišemo koliko nam traje turistička sezona, prenosi portal RTCG.
“Da bi dobili prave efekte sezona mora da traje najmanje 270 dana”, naveo je Filipović i dodao da nam je konkurencija jaka.
Boka Kotorska – foto Boka News
On je kazao da nijesmo našli načina kako da realno privučemo turiste sa novih tržišta i da znamo gdje formiramo masovni, a gdje luksuzni turizam.
“Mislim da ne postoji strategija na nacionalniom nivou, a koja bi nam omogućila razvoj turističke industrije kao jedine u narednom periodu”, rekao je Filipović.
On smatra da treba targetirati turiste iz Azije, poboljšati regionalno tržište i naći destinacije i investiciju za luksuzno tržište.
Došlo je i do nerealnog povećanja cijena hotelskog i vanhotelskog smještaja, kao i cijena u restoranima.
Filipović je dodao da nam znači kompetna infrastruktura, ne samo avio-linije.
“Problem je što se veze uspostavljaju od maja do oktobra, treba da vidimo da te avio-linije budu konstatne, upravo iz razloga da povećamo broj dana sezone”, rekao je Filipović.
Aerodrom Tivat – foto Boka News – jul 2023.
Komentarišući povećanje cijena goriva, Filipović je kazao da na svjetskom nivou nije bilo promjena, te da su nafne kompanije donijele tu odluku.
“Vidi se koliko smo zavisno tržište, nemamo našu proizvodnju, vezani smo za uvoznike i oni diktiraju cijenu iskoršćavaju situaciju i podižu cijene. Morali bismo limitirati uvoz namirnica koje se proizvode u Crnoj Gori mislim da je to jedino realno rješenje u ovom momentu”, poručio je Filipović.
On je dodao i da imamo i rezultat hedžinga.
“Greška je napravljena u prvom mjesecu od raskidanja hedžinga – došlo je do povećanja plaćanja rate za pet miliona, što je negativno”, ocijenio je Filipović.
Putujući u sopstvenom “aranžmanu” Daniela Bleidt, profesorka fizike i matematike iz Frankfurta, stigla do Crne Gore, put nastavlja za Albaniju i Italiju
Za svoju dušu svira male škotske gajde (Scottish smallpipes), putuje polako autom, planinari i obilazi zanimljiva mjesta – Daniela Bleidt iz Frankfurta stigla je tako i do Crne Gore. Prvo mjesto u koje je iz Dubrovnika došla bio je krajem jula Kotor- Prčanj, gdje je prespavala jednu noć i potom nastavila put dalje, ali prije toga je prvo obišla stazu Franja Josipa, kojom se po vrelom danu krajem jula ispela do tvrđave na vrhu Parka prirode Vrmac.
Veče prije toga je privukla pažnju svojom nenametljivom svirkom na gajdama na obali Prčanja, za svoj gust, a i na zadovoljstvo brojnih prolaznika koji su u smiraj dana šetali duž obale uživajući u “zlatnom satu” a potom i “plavom satu” zalaska sunca. Drevni zvuci koje je Danijela svojom dahom oblikovala u melodiju pomoću vazduha iz mijeha, savršeno su se uklopili u taj trenutak ljepote.
Instrument koji nosi svuda sa sobom, ima četiri pipe (frule) za podešavanje vazduha i zvuka- što je pipa kraća, zvuk je visočiji i obrnuto. Ispod desnog pazuha drži mali mehanizam za pumpanje vazduha, a mijeh drži ispod lijevog pazuha, laktovima ih balansirajući. Ispred nje su note, pisane prema tradicionalnim škotskim melodijama za ovaj instrument.
-Sviram samo za svoj gušt, volim zvuke ovog instrumenta, naučila sam da male škotske gajde sviram od svog prijatelja iz Škotske, koji je učitelj muzike. Profesorka sam matematike i fizike i zaposlena sam u jednoj školi blizu Frankfurta (Hattersheim), a zvuk gajdi me savršeno relaksira. Svuda ih nosim sa sobom, pa i na godišnji odmor. Ljudi prilaze, zanimaju se, slušaju kako sviram, ali je bilo i mjesta gdje su me mještani tjerali, navodno, preglasna im je muzika, kaže nam Daniela.
Tradicionalna muzika za gajde svira se prema notama
Prijatelj joj je preporučio da pogleda film “Hrabro srce” sa Melom Gibsonom u glavnoj ulozi, gdje se u jednoj masovnoj sceni pojavljuje ova vrsta gajdi, kao istorijski značana u borbenim pohodima. Škotske male gajde na principu duvanja u mijeh su prilagođene prema starijem dizajnu instrumenta, a u novije doba ih je ponovno razvio Colin Ross i mnogi drugi. Sačuvani su primjerci sličnih povijesnih duvačkih instrumenata na bazi mijeha, kao i “Montgomery male frule” datirane iz 1757. godine, a koje se čuvaju u Nacionalnom muzeju Škotske.
-Planiram da u Crnoj Gori provedem pet dana, možda ću prošetati kroz Makedoniju, Grčku, a potom ću preko Albanije trajektom poći za Bari, gdje me čekaju moje dvoje djece, koja tamo kod tate provode ljetnji raspust, zajedno sa bakom i djedom. Trebalo bi da se zajedno vratimo kući u Njemačku, kaže nam Danijela.
Sa gajdama kroz Evropu
Ljepota slobode kretanja
-Željela sam da upoznam Crnu Goru, gdje nikad dosad nisam bila, te sam svojim autom krenula iz Frankfurta bez ikakvog plana. Volim da planinarim i obilazim lijepa mjesta u prirodi, pa sam “izguglala” zanimljive vrhove za pješačenje i tako sam obišla Trentino Dolomites u italiji, zatim Bled, Bohinjsku Bistricu i Postojnsku jamu u Sloveniji, potom Opatiju i Omiš u Hrvatskoj, a zaobišla sam Split zbog turističke gužve. Potom sam obišla i Mostar, htjela sam još dosta mjesta da vidim u Bosni i Hercegovini, koja je veoma interesantna za pješačenje, ali tamo usput nema mjesta za parking, nisam imala gdje stati i fotografisati pored puta. U Dubrovniku sam potrošila sav novac- jeste divan grad, ali deset eura za sat parkinga- to je ludilo, podijelila je sa nama svoja iskustva sa putovanja.
Nakon što se u ponedjeljak sastao s ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je da je moguće da će Ukrajina koristiti hrvatske luke na Dunavu i Jadranskom moru kako bi izvozila svoje žito.
Rusija je ovog mjeseca, kako piše Reuters, a prenosi Jutarnji, napustila crnomorski žitni dogovor koji je u srpnju 2022. godine postigla s Ujedinjenim narodima i Turskom, a koji je Ukrajini omogućavao da preko tjesnaca Bospora u svijet plasira svoje žito.
– Sada se bacamo na uspostavljanje najefikasnijih ruta do tih luka kako bismo maksimalno iskoristili ovu priliku – rekao je Kuleba nakon sastanka s Grlićem Radmanom.
– Svaki doprinos koji je usmjeren na razbijanje blokade izvoza, svaka su otvorena vrata stvaran, učinkovit doprinos sigurnosti hrane u svijetu – dodao je ukrajinski ministar.
Ukrajina žito sada izvozi pomoću kopnenih puteva do Europske unije te preko Dunava. Rusija je tu infrastrukturu napala ranije ovog mjeseca.
Kuleba je rekao da je najvažnija tema o kojoj je razgovarao s Grlićem Radmanom bilo oružje.
– Reći ću samo da će se uskoro implementirati određeni sporazumi – rekao je Ukrajinac bez da je ponudio još detalja.
Institut “Simo Milošević” u Igalu je najbliže stečaju, saopštila je predsjednica Sindikata tog preduzeća, Marija Obradović i dodala da je blokada računa prethodne sedmice dodatno zakomplikovala situaciju.
Ona je u Bojama jutra na TV Vijesti rekla da Institut prolazi kroz najteži period od osnivanja prije sedam decenija.
Obradović je kazala da zaposlenima više od godinu kasne po tri ili četiri plate, a da im se trenutno duguju majska, junska i julska zarada.
Ona je rekla da rade i sa pola kapaciteta u odnosu na prošlu godinu, jer nema dovoljno zaposlenih, prenose Vijesti.
Obradović je podsjetila da se dug, zbog kojeg je račun blokiran, odnosi na kredit iz osamdesetih godina prošlog vijeka, rekavši da je “zaista bilo vremena za 40 godina da se to riješi”.
Ona je poručila da zaposleni traže hitno potpisivanje kolektivnog ugovora, kao i da se što prije definiše da li će Institut biti u većinskom državnom vlasništvu ili ne.
“Stav zaposlenih je da je u interesu države i građana da Institut bude u državnom vlasništvu”, rekla je Obradović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je da i oni smatraju da Institut mora biti u državnom vlasništvu.
“Ne mora svaka investicija da donese profit u novcu, ovdje štitimo zdravlje građana”, naveo je Keković.
Keković je naveo da USSCG, u saradnji sa Opštinom Herceg Novom, kreće u kampanju “Za spas Instituta” širom Crne Gore, a pokrenuta je i peticija.
Posljedice tajfuna u Pekingu Foto: Tingshu Wang / Reuters
Jedna je osoba poginula, a stotine tisuća ostalo je bez struje u južnom Japanu u srijedu dok se približavao tajfun Hanun sa snažnim vjetrovima i kišom, čiji je prethodnik – tajfun Doksuri na Peking izlio rekordnu količinu kiše, nezabilježenu zadnjih 140 godina.
Smrtonosne kiše koje su proteklih dana pogodile glavni grad Kine bile su najteže od početka bilježenja prije 140 godina, objavila je u srijedu gradska meteorološka služba.
– Maksimalna (količina) oborina zabilježena tijekom ove oluje iznosila je 744,8 milimetara u rezervoaru Wangjiayuan u Changpingu, navela je Pekinška meteorološka služba.
Bila je to najjača kiša u 140 godina, kada su počeli precizni zapisi, dodaje se.
Najveća dosad zabilježena količina kiše bila je 609 milimetara 1891. godine, dodala je služba.
Supertajfun Doksuri kretao se prema sjeveru Kine nakon što je prošlog tjedna pogodio južnu provinciju Fujian iz smjera Filipina.
Obilne kiše počele su padati u Pekingu i okolinim područjima u subotu. Količina zabilježena u Pekingu u samo 40 sati približila se prosječnoj količini padalina za cijeli mjesec srpanj.
Državni mediji upozorili su prošli tjedan da će 130 milijuna ljudi biti pogođeno ekstremno obilnim oborinama diljem sjeverne Kine.
Dijelovi predgrađa Pekinga i okolnih područja i dalje su pogođeni kišom, a državni mediji izvještavaju da je 974.400 ljudi evakuirano u glavnom gradu i susjednoj pokrajini Hebei.
Međutim, vlasti u glavnom gradu ukinule su crveno upozorenje za poplave u srijedu ujutro jer je protok vode u velikim rijekama pao ispod oznake upozorenja, izvijestila je Xinhua.
Sa smanjenjem padalina, fokus se premjestio na operaciju pružanja pomoći sa stotinama spasilaca kineskog Crvenog križa koji su poslani u teško pogođena područja da očiste i pomognu u evakuaciji žrtava, izvijestila je državna novinska agencija Xinhua.
U utorak je državna televizija CCTV objavila da je kiša ubila najmanje 11 ljudi u Pekingu, od kojih su dvoje bili radnici koji su poginuli na dužnosti tijekom spašavanja i pružanja pomoći.
13 osoba se vodi da je nestalo
Trinaest osoba i dalje se vodi kao nestalo. U susjednoj provinciji Hebei devet je ljudi poginulo, a šest se vodi kao nestalo, navodi se.
Još dvije žrtve zabilježene su u sjeveroistočnoj pokrajini Liaoning tijekom vikenda. Predsjednik Xi Jinping u utorak je pozvao na sve napore kako bi se spasili oni koji su “zgubljeni ili zarobljeni zbog kiše.
Zemlja je sada u pripravnosti zbog dolaska tajfuna Hanun, šeste takve oluje u godini, dok se približava istočnoj obali Kine.
U toj je oluji u Japanu već jedna osoba poginula, a stotine tisuća ostalo je bez struje u južnom dijelu zemlje.
Otkazane su stotine letova za Okinawu i druge otoke u tom području.
Tajfun Hanun, kojeg je japanska meteorološka agencija opisala kao “vrlo jak”, donio je brzine vjetra od 180 kilometara na sat.
Elektroprivreda Okinawe priopćila je da 220.580 kućanstava, gotovo 35 posto ukupnog broja u regiji, nije imalo struje rano u srijedu.
Upozorenje o evakuaciji izdano diljem Okinawe i južnog dijela regije Kagoshima bilo je na snazi, te se pozivalo više od 690.000 stanovnika da se presele na sigurno, prema Agenciji za upravljanje požarima i katastrofama.
Agencija je objavila da je ukupno 11 ljudi na Okinawi lakše ozlijeđeno.
Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića obilježava se izložbom u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi
izložba pod nazivom “Dobro došli u moj svijet” akademskog umjetnika Alije – Alja Smailagića i njegovih gostiju, biće otvorena na njegov rođendan, u srijedu, 2. avgusta u 21 čas u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi. Prije više od deset godina obilježio je pet decenija svog umjetničkog rada, retrospektivnom izložbom u budvanskoj Modernoj galeriji i ta izložba je kasnije viđena u Baru, njegovim rodnim Beranama, Herceg Novom, gdje je stekao prva saznanja o likovnoj umjetnosti, zatim u Kotoru, Pljevljima i Plavu.
U Budvu se naselio 1987. godine. More ga je oduvijek privlačilo, a ta ljubav traje od dana kada je učio Umjetničku školu u Herceg Novom. Njegovo slikarstvo je teško formulisati. Likovni teoretičari svrstavaju ga u figurativce, a drugi kažu da Aljo slika nadrealno, uz primjesu fantastike.
Alija – Aljo Smailagić je rođen u Beranama, a završio je petogodišnju umjetničku školu u Herceg Novom i Likovno na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1967. Imao je oko 40 samostalnih i preko 270 grupnih izložbi u Crnoj Gori, bivšoj Jugoslaviji i van njenih granica, kroz ULUCG, Međurepubličku zajednicu, likovne klubove i druge grupacije. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo i aktivnosti u oblasti kulture grada Berana i Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima. Učesnik je više republičkih, saveznih i internacionalnih likovnih kolonija. Obavio je studijska putovanja kroz Evropu. Od 1987. živi u Budvi, gdje je od 1973. godine do danas imao oko 15 grupnih i samostalnih izložbi. Aljo Smailagić, umjetnik je bogatog iskustva i razuđenog dijapazona interesovanja. Pored slikarstva i crtačkog umijeća on se uspješno bavi i vajarstvom.
Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića
Prvu samostalnu izložbu je imao u Nišu u Vazduhoplovnom garnizonu 1957. godine. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo i aktivnosti u kulturi svog rodnog grada Berana i Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost u Pljevljima.
„Aljo Smailagić kao slikar se formirao u Umjetničkoj školi u Herceg Novom i Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. On se u dosadašnjem radu bavio složenim pitanjima ljudske egzistencije u okviru poetsko-nadrealne i ekspresivne simbolike sa snagom ozbiljnog i unutrašnjom emocijom podstaknutog stvaraoca čija slikarska tematika uključuje nostalgičnost, opore zvuke tragike, ali i poetiku i radost života. Izložba je ciklus po kome je njegovo slikarstvo prepoznatljivo. Obuhvata duži period njegovog stvaralaštva. Zapisala je ranije likovna kritičarka Ratka Ćetković.
Organizatori izložbe su poslenici JU Muzeji i galerije Budve.
