Suhomeđom obnovljene šetne staze na Tvrđavi Sv. Ivan

0

Šetne staze kroz Tvrđavu Sveti Ivan- San Đovani ove sezone dočekuju turiste u novom, obnovljenom „ruhu“, zaogrnute suhomeđom od autentičnog, već postojećega kamena, što i jeste u skladu sa izvornom arhitekturom ovog fortifikacionog i graditeljskog bisera Boke Kotorske.

 Suhomeđa i staza tamponirana kamenom dočekuje posjetioce već od samoga starta na ulazu sa sjeverne strane, nastavlja pored punkta Svetoga Roka, gdje je počela sanacija ruševnog objekta, ide rutom pored Crkve Gospe od Zdravlja, te nastavlja dalje sve do ispod samoga vrha Kaštela Sv. Ivan, gdje su radovi još uvijek u toku. Staza se čisti, popunjava kamenom, tamponira, što nailazi na odobravanje posjetilaca. Neki od njih se pitaju da li se možda koristi i beton, s obzirom da ima naznaka za to, a poznato je da se u obnovi zaštićenih starina strogo mora poštovati tradicionalni način gradnje, sa tačno određenim razmjerom za sastav vezivnog materijala.

Drugi ulaz, od Gurdića, pak, nije dostupan posjetiocima, zatvoren je i označen trakama zbog radova na sanaciji stijena koje su se odronile sa obronka brda. Turisti ipak prolaze, bez obzira na zabranu, koja stoji ispisana na upozorenju, okačenom na traku.  Cijeli južni dio trvđave još uvijek nije pristupačan za obilazak, upravo zbog preko potrebne rekostrukcije i sanacije.

Na Kaštelu prepunom posjetilaca, naročito mladih, nema više nagomilanoga smeća, ali se ipak, tu i tamo nađu „skrovita“ mjesta sa bačenim plastičnim flašama, dok se po neka prazna boca ili kesica, papir nađu u skoro svakom udubljenju-puškarnici.

Sama utvrda na vrhu obrasla je grmljem, koje razara kamenu građu, a na nekim mjestima odavno su vidljivi odroni, rupe, koje iz godine u godinu postaju sve veći. Ako se ne saniraju na vrijeme, biće ih teže obnoviti u slučaju da se obruše.

Suhomeđa iznad crkve Gospa od Zdravlja

Upozorenja na opasnost, okačena na kritičnim dionicama kamenog zida, oštećena su tako da nemaju više prvobitnu svrhu.

-Radovi na održavanju Tvrđave obavljaju se kontinuirano, fazno, prema ranije usvojenom planu. Rekonstrukcija šetnih staza obavlja se tokom cijele sezone. Bedemi se naplaćuju i jedan dio sredstava se vraća za investiciono održavanje, te smo tako u obnovu staza uložili 350 hiljada eura. Sada sklanjamo obrušene stijene sa tri lokacije i postavljamo zaštitne mreže iznad oba ulaza na Tvrđavu. Pored tekućeg održavanja, radi se i na čišćenju i sječi niskog i visokog rastinja, kazao nam je Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Kotor.

Koliko je pogled sa Tvrđave inspirativan pokazuje i ova fotogtrafija mladića koji se ispeo na jednu kulu, gdje je opušteno svirao gitaru i snimao video.

Kako se na fortifikaciji sada radi tokom cijele godine, sve upućuje na potrebu osnivanja posebnog preduzeća koje bi se bavilo samo održavanjem, rekonstrukcijom i sanacijom ovog reprezentativnog naslijeđa UNESCO-a.

/M.D.P./

Od kamena, drveta, lišća i cvijeća Milena Matković iz Dobrote stvara kreativne rukotvorine

U kreativni proces uključila cijelu porodicu



Kućno dvorište Milene Matković u Dobroti ujedno je i njen atelje za stvaranje najraznovrsnijih maštovitih radova, mjesto gdje nalazi svoj mir i uživa dok sopstvenim rukama od prirodnih materijala oblikuje lijepe figure, sklapa kompozicije, pejzaže… Uz pomoć živopisnih boja Milena kamenu i drvetu udahnjuje novi život kroz neku svoju priču, a ljudi koji to gledaju, osjećaju tu ljepotu radosti stvaranja.

Milena crta i slika od djetinjstva, porijeklom je iz Risna i odrastala je u okruženju bajkovite prirode Boke kotorske. Oduvijek je imala predispozicije za umjetnost, a izradom rukotvorina počela je da se bavi prije pet godina. Kao supruga i majka dvoje djece nije imala puno slobodnog vremena, ali kada je jednom prilikom na instagramu vidjela neke radove, poželjela je da i sama to napravi.

-Uradila sam prve radove za sebe i kad bi neko došao da vidi šta sam napravila, svima bi se to svidjelo. Od tog oduševljenja ja sam ih poklanjala, kako se kome što svidjelo. Onda sam sve više i više radila, izlagala sam i na sajmovima u Budvi, Podgorici, Tivtu, Kotoru, zatim sam radove predstavljala i na istangramu.

 Svi su radovi originalni, a nastaju od prirodnih materijala- drvo, kamen, glina, školjke, suvo lišće i cvijeće, sve što mogu da pronađem u prirodi. Nekad ideja nastane prva, pa onda vidim od svog materijala što mogu da iskoristim, a nekad, jednostavno, samo neki kamen ili drvo me inspiriše da uradim cijeli rad, objašnjava Milena za Boka news. Pored prirodnih materijala koristi i lijepak za drvo, akrilne boje, lak.

Kreativni radovi Milene Matković

U njenim slikama-reljefima- instalacijama ima mnogo fantazije, puno je dječjih motiva iz poznatih bajki (najčešći motiv je Mali princ), cijela galerija „životinjskog carstva“, ima motiva iz Crne Gore, a more je nakviše inspiriše, puno je radova sa pejzažima iz Boke.

-Što zamislim, uvijek mislim da mogu to i napraviti. Kroz maštu stvaram radove koji se sviđaju i drugima. Nije mi motivacija da zaradim na tome, nego jednostavno da napravim nešto lijepo, što će se meni svidjeti, a onda da se dopada i drugima. Radovi putuju širom svijeta, traženi su, ima ih u Indiji, Švajcarskoj, Italiji, svuda. Najviše idu za inostranstvo kada ih ljudi vide na sajmovima, kad imaju mogućnost da ih ponesu sa sobom, pošto nisu mali, onda se odluče da ponesu ovakav suvenir iz Crne Gore, kaže Matković i dodaje da je prvo supruga i majka, a potom i umjetnica, jer najmanje vremena ima za to, ali i pored svih tih obaveza nađe vremena da se time bavi.

Kreativni radovi Milene Matković

Po profesiji je frizerka, ali više ne radi u toj struci. Voli da planinari, sa raznih šetnji po brdima i pored mora crpi inspiraciju, a nalazi i razne materijale- koru drveta, zanimljive grane, kamenčiće, školjke. Tako se na Mileninim slikama nalaze kamenčići iz doline Grebaja na Prokletijama, ali ma i onih iz Bečića. Uvijek sa šetnje u prirodi donosi hrpu materijala, jer zna da od njih može nešto lijepo da napravi.

-Pomažu mi svekar Radovan i muž Peđa, koji znaju sve da rade, a i moji sinovi vole da mi se priključe, da prave svoje tvorevine. U početku su oslikavali kamenčiće i drvo pa „prodavali“ na parapet, sad je to prešlo u fazu da te radove poklanjaju svojim simpatijama, tako da sve to ima svoje čari. Od mene su naučili nešto lijepo, primjećuje Milena.

Ljepota kreativnosti

 -Čar ovakvog rada je da ostavite neki svoj pečat, nešto što vi lično možete da uradite, bez ičije pomoći, da je prvo vama lijepo, pa onda će biti i drugima. Važno je da uživate, nekako je ljubav na prvom mjestu, od nje proizilazi sve, poručuje Matković.

/M.D.P./

 Foto: Privatni arhiv

The Crew Awards u Porto Montenergu od 20. do 22. oktobra

0
The Crew Awards u Porto Montenergu od 20. do 22. oktobra
porto montenegro

Jedan od najznačajnijih događaja u industriji superjahti, 6. izdanje Nagrada za članove posade, u organizaciji grupe ACREW, biće održan od 20. do 22. oktobra u Porto Montenegru u Tivtu.

Kako je saopšteno, nagrade za posadu superjahti su ultimativna proslava izvrsnosti i profesionalizma u industriji. Ovaj događaj je glavna platforma za priznavanje posvećenosti i napornog rada članova posade superjahti, koji idu iznad očekivanja, kako bi jahting industriju učinili što boljom.

– Ove godine, više od 200 kapetana, članova posade i jahting profesionalci, okupiće se kako bi nagradili profesionalce iz različitih sektora iz jaht industrije za njihove izvanredne napore i posvećenost poslu – navodi se u saopštenju.

Žiri čini 19 pažljivo odabranih bivših i sadašnjih kapetana superjahti, članova posade i profesionalaca iz industrije.

Nagrade za posadu su globalno priznate kao jedino takmičenje koje zaista priznaje posadu superjahti za njihovu posvećenost i doprinose industriji.

– Porto Montenegro, domaćin ovogodišnjeg događaja, biće centar svih dešavanja tokom vikenda događaja, koji je otvoren za sve profesionalce iz industrije, kako iz lokalnih, tako i iz regionalnih marina. Pozivamo sve kapetane superjahti, članove posade i profesionalce iz industrije, da učestvuju na Nagradama za posadu ove godine – navedeno je.

Više informacija o događaju i rezervaciji mjesta nalaze se na sajtu www.crewawardspackages.com.

– Ovaj događaj jedan je u nizu koji Porto Montenegro organizuje van sezone, kako bi pozicionirao Tivat kao izuzetnu destianciju za organizaciju luksuznih konferencija i okupljanja profiesionalaca iz različitih oblasti turizma – zaključuje se u saopštenju.

Predstavljena nova karta morskih staništa Jadrana

0
Predstavljena nova karta morskih staništa Jadrana
Podmorje – flora i fauna foto public domein

Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja predstavilo je u petak novu kartu morskih staništa, koja otkriva svijet morskih staništa ispod valova u hrvatskom djelu Jadrana.

Cjelovita karta za 51 posto površine obalnih i pridnenih morskih staništa u hrvatskom teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu izrađena je od 2018. do 2023 u sklopu projekta “Kartiranja obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom”.

Ugovorena vrijednost projekta, provedenog u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. je 11,9 miliona eura, a realizacija će premašiti 98 posto, izvijestilo je Ministarstvo.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović poručio je na predstavljanju u Nacionalnom parku Brijuni da je doprinos svih uključenih u projekt neophodan za prikupljanje ključnih podataka za pametno i održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje te održivo ribarstvo i turizam.

“Ovo je preduvjet za sustavan pristup održivog korištenja i očuvanja Jadrana, te provedbu optimalnih mjera očuvanja u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Tu nećemo stati, nego ćemo nastaviti s ovim projektom da istražimo i imamo kartu morskih staništa za cijeli Jadran pod hrvatskom jurisdikcijom“, naglasio je Filipović.

Podsjetio je da je i premijer Andrej Plenković na klimatskom COP-u 26 u Glasgowu istaknuo hrvatski plan smanjenja emisija ugljika iz morskog dna, poboljšanje stanja očuvanosti i zdravlja ekosustava zaštitom 30 posto Jadrana pod hrvatskom nacionalnom jurisdikcijom do 2030. godine.

“Osigurali smo stotine miliona eura upravo za investicije u očuvanje i obnovu ekosustava te povećanje znanja i dostupnosti podataka o bioraznolikosti, što govori o našoj posvećenosti da očuvamo prirodu Lijepe Naše, ali i sustavno upravljamo našim životnim prostorom u cjelini”, zaključio je Filipović.

Prezentacija karte bila je okosnica završne konferencije “Hrvatska ispod valova” na temu zabrinjavajuće brzine gubitka bioraznolikosti i propadanja ekosustava Jadranskog mora, koja je okupila niz stručnjaka.

Iako je 2004. godine izrađena karta morskih staništa ona je bila izrađena modeliranjem s vrlo malo terenskih podataka u mjerilu 1:100.000. Nova karta izrađena je u mjerilima od 1:5.000 do 1:50.000 u obalnom moru, a u isključivom gospodarskom pojasu u mjerilu od 1:25.000  do 1:50.000.

U terenski rad utrošeno je preko 48.000 radnih sati te predstavlja “prvi pravi pregled što i gdje imamo ispod valova u hrvatskom djelu Jadrana”, kažu u Ministarstvu.

Panel rasprava “O Jadranu za prirodu i ljude” održana je u okviru Završne konferencije na kojoj su sudjelovali predstavnici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Zavoda za prostorni razvoj, instituta za turizam i za vode, te Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Izrael produžio rok za pokretanje kopnene ofenzive

0
Izrael produžio rok za pokretanje kopnene ofenzive
Palestinci napuštaju Gazu, Foto: Mohammed

Uoči očekivane kopnene invazije izraelska vojska gomila tenkove u blizini pojasa Gaze. Izraelci su pozvali civile grada Gaze, više od milijun ljudi, da se presele na jug. Istodobno je Hamas pozvao Palestince da ne napuštaju svoje domove u Gazi te da se suprotstave izraelskim snagama.

Produžen rok za pokretanje kopnene ofenzive

23:01

Izraelske snage večeras su produžile rok za pokretanje kopnene ofenzive za barem još šest sati.

– Pozitivno su odgovorili na molbe čelništva Palestinske samouprave koje je kazalo da se njihova tamošnja najveća bolnica ne može evakuirati u roku, odnosno do nešto iza pola noći. Zatražili su produljenje toga roka, stoga je on pomaknut do oko 6.30 ujutro po lokalnom vremenu, izvjestio je novinar HRT-a Petar Vlahov.

Premijer Benjamin Netanyahu, kaže Vlahov, u svom obraćanju večeras je rekao da izraelske snage provode i čišćenje i vraćaju pod suverenitet dio teritorija uz pojas Gazu, ali da im je cilj prije svega pronaći i osloboditi taoce te pronaći i one koji su počinili napad prije sedam dana.

SAD je potvrdio da je uz granicu s Izraelom stiglo 2.000 američkih marinaca kao potpora.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz mngoih žanrova: popularne književnosti, bokeljologije, istorije, globalizma, psihologije, mitologije i knjiga za djecu.

Književni klub knjigomrzaca sjajna je komedija autorke Grečen Entoni. Čim je ostala bez Eliota, harizmatičnog suvlasnika knjižare Iznad duge, bezdušna poslovna partnerka Irma odlučuje da ušuškau knjižaru proda građevinskim investitorima. Međutim, ta odluka užasnula je njene kćeri kao i Toma, Eliotovog parntera. Oni će se udružiti da sačuvaju knjižaru po svaku cijenu pa će moraju da se služe i ogovaranjima, stinim sabotažama, kao i zabijanjem noseva u tuđe poslove. Prepun humora, porodičnih spletki i stvarnh preporuka za čitanje ova knjiga je idealno rješenje za dobro raspoloženje. Izdavač je Laguna.

Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor Istorije bokeljskog pomorstva, Predrag V. Kovačević nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore… Izdavač je Knjižara So.

Knez Mihailo knjiga je koja je nastala kao plod uspomena Mihailovog nekadašnjeg sekretara Milana Đ. Milićevića. Njegova namjera nije bila da stavlja akcenat na dinastiju Obrenoviće, već da se osvijetli slika ovog rijetkog Srbina. Bilješke iz knjige nastale su tako što se Milićević prisjećao mnogih Mihajlovih razgovora sa raznim ličnostima,. Poslije smrti kneza Miloša, njegovi susreti sa  Mihailom su postajali sve češći, pa se i sam sa njim počeo upuštati u razgovore na mnoge teme. Ti razgovori su očigledno bili na obostrano zadovoljstvo jer je vrlo brzo Milićević postavljen za sekretara keneževe kancelarije. Izdval je Talija.

Novi svetski poredak djelo je Šon Stouna, skeptika po pitanju globalizacije. Svojim dokumentarnim filmovima, javnim nastupima i ovom knjigom dao je doprinos borbi protiv nastanka svijeta u kojem bi kontrola zamijenila suverenitet i lične slobode. Rasvetljavanje veze između univerziteta, vlade i krupnog biznisa nam omogućava da shvatimo pravi cilj stvaranja takozvane svjetske vlade koja bi umjesto nacionalnih država upravljala međunarodnim pravom i finansijskim tokovima stvarajući Novi svjetski poredak kao sredstvu oživljavanje imperije ujedinjene Amerike i Velike Britanije. Izdavač je Hoplit.

Karakter Samuila Smajlsa knjiga je čija tajna uspjeha kod čitalaca ne leži samo u činjenici daje nastala iz pera jednog od najboljih pisaca moderne Engleske, nego i u zbirci dragocjenih slika i primjera, pozajmljenih iz istorije cijelog svijeta. Izdavač je Talija.

Rečnik slovenske mitologije knjiga je Tamare Lujak. Vrijeme nastanka slovenskih mitova nam je nepoznato. Veze koje vladaju između slovenskih bogova nisu pouzdane, a ne možemo se potpuno osloniti ni na izvore iz kojih crpimo znanja. Zato je ovaj Rečnik dat u vidu priča, predanja i legendi. Zasnovana na poznatim mitovima i narodnim vjerovanjima ova knjiga stvara podsticajnu mrežu satkanu od praiskonskih slika o onome što nas okružuje. U ovaj čarobni svijet svojim predivnim ilustracijama uvodi nas Marina Kicušić, pružajući nam ideju o prvobitnim likovnim predstavama. Izdavač je Laguna.

Treasure Island knjiga je za mlađe čitaoce iz popularne edicije Read in English, nastala prema čuvenoj priči Roberta Luisa Stivensona. Tekst su adaptirali i preuredili nastavnici u želji da se čitanje najvećih svjetskih klasika učini lakšim. Sjajne ilustracije omogućavaju momentalno razumijevanje a u knjizi se nalazi i englesko-srpski rječnik koji olakšava čitanje i pamćenje osnovnih riječi. Mlađi čitaoci će se sa zadovoljstvom ukrcati na brod Hispanjola zajedno sa Džimom Hokinsom i krenuti u potragu  za blagom. Izdavač je Laguna.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Marinovićeva komedija “Živi i zdravi“ svjetsku premijeru imaće na festivalu u Talinu

0
Živi i zdravi – film Ivana Marinovića

Mediteranska komedija Živi i zdravi, reditelja i scenariste Ivana Marinovića, svjetsku premijeru imaće u okviru filmskog festivala u Talinu, koji će biti održan od 3. do 19. novembra, objavljeno je na sajtu festivala.

U filmu su vjenčanje, tradicija, običaj, ali i sukob novog i starog u prelijepom ambijentu primorja Crne Gore, prikazani kroz dinamičan i komplikovan odnos mlade koja odustaje od udaje i mladoženje koji je na insistiranje oca primoran na taj čin.

Selektor filmskog festivala u Talinu Edvinas Pukšta rekao je da je film Živi i zdravi dirljiva i eksplozivna crnogorska komedija.

“Ne govori samo o vjenčanju, već dočarava šarm tradicije koji se ironično miješa sa strogim društvenim pravilima, autentičnim lokalnim pjesmama i suludim običajima tokom porodičnih okupljanja”, rekao je Pukšta.

Iz Portonovog su saopštili da je Marinović vjerovatno jedini Crnogorac koji je sposoban da iz nesreće, sebičnosti, zavisti, bolesti, alkoholizma i pokvarenosti izvuče nevjerovatnu i “urnebesnu” priču.

Navodi se da je Marinovićeva debitantska komedija “Igla ispod praga” bila na više od 50 festivala i uspostavila balkanski standard za komediju.

“Ovo je vješto napisana drama, koja je okupila impresivan broj talentovanih i nagrađivanih filmskih zvijezda, koja donosi vesele obrte, čudnovate i apsurdne šale, neprikladne situacije, kao i igru lažnih osmijeha“, kaže se u saopštenju.

Marinović je rekao da mu je drago što će film Živi i zdravi imati premijeru na prestižnom filmskom festival u Talinu.

Živi i zdravi – film Ivana Marinovića

“Publika će imati priliku da se susretne ne samo sa mentalitetom našeg podneblja, već i sa filmom koji je punokrvna komedija, kakva može da nikne samo u ovom dijelu Evrope”, rekao je Marinović.

On je kazao da se trudio da, osim humora koji proizilazi iz mentaliteta i običaja crnogorskog kraja, ponudi i uvid u ideološki jaz unutar porodice, kao i u neke od suštinskih problema svoje generacije.

“Vjerujem da ovaj film ima univerzalni karakter u kome se svi mogu prepoznati“, kazao je Marinović.

Glumačku ekipu filma čine Mirjana Joković, Tihana Lazović, Goran Bogdan, Snježana Sinovčić Šiškov, Momčilo Pićurić, Goran Slavić, Dejan Đonović, Dragana Dabović i drugi.

Film je sniman u Crnoj Gori na poluostrvu Luštica i Portonovom.

Navodi se da je film Živi i zdravi većinski crnogorski, ali je u pitanju ko-podukcija sa još pet država.

“Partneri su Adriatic Western iz Crne Gore, Sense Production iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kinorama iz Hrvatske, Krug Film iz Severene Makedonije i Spok Film iz Slovenije”, kaže se u saopštenju.

Živi i zdravi – film Ivana Marinovića

Dodaje se da su film podržali Filmski centar Crne Gore, Radio Televizija Crne Gore, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Severne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network.

U saopštenju se ističe da je film Živi i zdravi već u toku faze razvoja projekta osvojio dvije nagrade: Krzysztof Kieslowski za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog Filmskog festivala.

Festival Black Nights Talin je festival A kategorije, a poznat je i kao najveći filmski market na sjeveru Evrope.

Premijera filma se očekuje početkom naredne godine.

Francuska: Napadač u školi nožem ubio nastavnika i ranio dvije osobe

0
Francuska: Napadač u školi nožem ubio nastavnika i ranio dvije osobe
Napad na francusku školu Foto: Pascal Rossignol / Reuters

U napadu nožem u školi u gradu Arrasu na sjeveru Francuske ubijen je nastavnik, a istraga je predana uredu tužitelja za borbu protiv terorizma.

Vlasti departmana Pas-de-Calais priopćile su da je napadač, koji je također ranio drugog učitelja i školskog zaštitara, uhićen.

– Osumnjičenik je Čečen rođen u Rusiji i bivši je učenik srednje škole Gambetta u kojoj se napad dogodio, rekao je policijski izvor.

– Bio je na popisu osoba koje su poznate kao potencijalni sigurnosni rizik u vezi s radikalnim islamizmom, dodao je.

Policija nije mogla potvrditi napise lokalnih medija da je uzvikivao “Alahu Akbar”. BFM TV javlja da ima oko 20 godina.

BFM također navodi da je ubijeni nastavnik predavao francuski jezik, dok je ozlijeđen profesor tjelesne kulture.

Učenici su bili zatvoreni u svojim učionicama, dodaje se.

Predsjednik Emmanuel Macron krenuo je u Arras, priopćio je njegov ured.

U televizijskom obraćanju naciji u četvrtak Macron je pozvao Francuze da ostanu ujedinjeni i suzdrže se od prebacivanja sukoba Izraela i Hamasa u zemlju.

– Ništa do sada ne upućuje na to da je ovaj napad povezan s događajima u Izraelu i pojasu Gaze, rekao je Reutersu drugi policijski izvor.

Francusko tužiteljstvo za borbu protiv terorizma priopćilo je da otvara istragu o napadu. Uhićen je i brat osumnjičenog napadača.

Novine La Voix du Nord pišu da su učenici u svim školama u Arrasu, gradu u deindustrijaliziranom, etnički raznolikom sjevernom dijelu Francuske, zadržani u učionicama zbog sigurnosti.

Francuska je bila na meti niza islamističkih napada proteklih godina, a najteži je bio istovremeni napad naoružanih napadača i bombaša samoubojica na klubove i kafiće u Parizu u studenome 2015.

Čečenski tinejdžer odrubio je 2020. glavu učitelju Samuelu Patyju jer se koristio karikaturama proroka Muhameda tijekom sata o slobodi izražavanja.

Herceg Novi: Fokus na gradnji bez zauzimanja novih prostora

0
Herceg Novi: Fokus na gradnji bez zauzimanja novih prostora
Herceg Novi – foto shutterstock

Izmjene i dopune Prostorno urbanističkog plana (PUP), krovnog strateškog plana razvoja grada, kako tvrdi arh. Ranko Kovačević, savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog i rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a nadomjestiće nedostajućih 50 detaljnih urbanističkih planova.

Kovačević, koji je ujedno i član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, smatra da bi Vlada mogla usvojiti plan do 1. januara 2024. godine, a građani bi već dogodine mogli da ispunjavaju potrebe za gradnjom i planiranjem svog prostora. U fokusu izmjena i dopuna PUP-a vodilo se računa o potrebama mladih ljudi.

– Moramo gledati interese mladih koji odlaze iz grada, a da bi se zadržali treba da se bave nekom djelatnošću i da se svojim stanovanjem vežu za ovaj grad. Neophodno je bilo da napravimo nešto za svoj grad da bi ljudi mogli da privređuju – kaže Kovačević dodajući da je predviđeno da se u postojećem urbanom ambijentu pronađu lokacije za stambenu izgradnju.

– Naš stav u teoriji “kompakt siti” je da se stambenom izgradnjom ne zauzimaju nove teritorije, nego da se ostane u postojećem urbanom tkivu ili u seoskom području. Fokus je da se tamo gdje postoje određena naselja i grupacije može pridružiti određenoj mreži energetike, vodovoda, kanalizacije i slično – pojasnio je Kovačević dodajući da je cilj izmjena da se ne osvajaju nova područja prostora i uništavaju prirodni resursi, već da se postojeće proširi. Smatra da je Sutorina jedna od takvih lokacija.

– Primjer je Sutorina, a ne Sutorinsko polje, jer ono nikada i nije bilo naseljeno. Vlažnije je, ima oštriju klimu. Na istočnoj strani Sutorinskog polja, imamo brdo, Čenića glava, tri brijega, koji su osunčani. I tu bi trebalo da idemo na otvaranje mogućnosti izgradnje i dalje, obodom Poda, dijelom Kuta, zaleđem Đenovića, Baošića, rivijere. Ono što je već osvojeno kao gradsko tkivo, samo da se dijelom proširi – ukazuje Kovačević. Ipak, upozorava da predloženim rješenjima svima treba dati jednaku šansu za izgradnju.

– Ne možemo u jednom dijelu grada, u nekom seoskom području, nekome odobriti tri parcele, jer ovo nije plan koji gleda pojedinačne slučajeve, da ne bi bili neki privilegovani, a neki čekali sljedeći plan – istakao je Kovačević. Suština je da se donošenjem Izmjena i dopuna PUP-a nadomjesti i nedostatak 50 detaljnih urbanističkih planova na polovini teritorije opštine gdje zbog nepostojanja planskih dokumenata nije moguće graditi.

– Prostorni plan kao krovni dokument morao bi da pruži uputstva i za različita područja, kao što u jednom detaljnom planu znate o kakvom se području radi, kakav mu je karakter, kakva mu je izgrađenosti, namjena i date mu uslove za izgradnju, veličinu objekata, spratnost, a to je teško za cijelu Opštinu – kazao je Kovačević.

Na izmjene PUP-a 600 primjedbi

– Primili smo oko 600 primjedbi na PUP, među kojima i nekoliko primjedbi ispred mjesnih zajednica, crkvenih opština i sve smo pogledali i tu ćemo da damo pozitivnu ocjenu. Bilo je primjedbi na nacrt plana, preduzeća i Inženjerske komore, arhitekata, gdje su nažalost kolege koje su trebale da daju doprinos postavile kočnicu. Neki od dijelova plana su izazvali sumnje i neko je vidio određene oznake za pokrivenost, izgrađenost, a zapravo sve kuda je predviđena izgradnja ima kapacitete koji već postoje u gradu. To je izazvalo zabunu, a sigurno da predviđena izgradnja ni u najmanjem gledanju ne može da omogući pretjeranu izgradnju, drugu Budvu ili slično – objasnio je Kovačević.

/K. Matović/

Kotor – “Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori” – O.Š “Njegoš” u punom kapacitetu do kraja godine

0
Kotor – “Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori” – O.Š “Njegoš” u punom kapacitetu do kraja godine
Foto Vlada CG

Ministar prosvjete Miomir Vojinović obišao u četvrtak je sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem i direktoricom Tamarom Radonjić radove na JU Osnovna škola “Njegoš” Kotor, na kojoj se vrši sanacija i adaptacija u okviru projekta “Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori”, koji Ministarstvo kapitalnih investicija sprovodi sa KFW bankom ( razvojna nemačka banka), a čiji su najveći korisnici školski objekti. Ovim projektima je u prethodnom periodu rekonstruisano preko  30 školskih objekata.

Radovi na školi  ”Njegoš” se izvode u okviru istog ugovora sa objektima Srednje stručne škole u Nikšicu i Gimnazije u Tuzima. Ukupna vrijednost radova na ova tri objekta je 7 miliona eura.

Ministar je sa predsjednikom opštine Kotor Vladimirom Jokićem i direktoricom škole Tamarom Radonjić, obišao dio zgrade škole koji  je od 2. oktobra spreman i koristi se za realizaciju vaspitno-obrazovnog procesa. U školi funkcioniše 16 učionica, toaleti u prizemlju i na spratu i jedna prostorija za administraciju.

Foto Vlada CG

Kroz projekat energetske efikasnosti, na JU OŠ “Njegoš” saniran je krov i urađena termoizolacija, u toku je izrada termoizolacije na fasadi, zamijenjena je stolarija, zamijenjene su elektro instalacije, postavljena nova rasvjeta, instalirano je ozvučenje.

Početkom novembra očekuje se instalacija nove termo pumpe dok su svi radijatori i cijevi za grijanje već zamijenjeni.

Kako je predviđeno projektom, sanacija i adaptacija škole biće završeni do kraja godine.”