UNCTAD: Tranzit kroz Suecki kanal gotovo prepolovljen

0
UNCTAD: Tranzit kroz Suecki kanal gotovo prepolovljen
Suecki kanal – Foto: gCaptain

Brodski promet kroz Suecki kanal smanjio se u januaru za 42 posto u odnosu na najprometniji mjesec u 2023. godini zbog učestalih napada na brodove u Crvenom moru, objavio je UNCTAD.

Kroz Suec je u januaru prošlo 1.338 brodova, navodi UNCTAD, za 42 posto manje nego u maju, prenosi Hina.

Isti postotni pad bilježio je i promet kroz Panamski kanal zbog suše koja je snizila nivo vode, ističu, napominjući ipak da se tranzit kroz Suecki kanal smanjivao pretežno u posljednja dva mjeseca dok se u Panamskom kanalu smanjuje već dvije godine.

Jemenski pokret Husi, odnosno Ansar Allah, napada brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru, zahtijevajući obustavu izraelskih vojnih operacija u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze i dostavu humanitarne pomoći Palestincima.

SAD i Britanija uzvratili su napadima na mete u Jemenu, a pokret je odgovorio uvrštavanjem na popis meta američkih i britanskih brodova.

Rizik od napada

Zbog rizika od napada brojni komercijalni brodovi sada zaobilaze Crveno more i plove oko Rta dobre nade, navodi UNCTAD, ističući da je do sredine februara na zaobilaznu rutu preusmjereno 586 kontejnerskih brodova, uz pad obim tereta u tranzitu kroz Suecki kanal za 82 posto.

U takvim su uvjetima prosječne vozarine u kontejnerskom prevozu na ruti Šangaj-Evropa na početku februara bile tri i po puta veće nego na početku decembra, navodi UNCTAD, uz veliku razliku među kategorijama robe. Najviše je poskupio prevoz potrošačkih i industrijskih dobara.

Lani je kroz Suecki kanal prošlo 22 posto robe koja se transportira od prodavača do kupaca morem, navodi UNCTAD, ističući da bi dugotrajni poremećaji u tranzitu, posebno u kontejnerskom prijevozu, mogli direktno ugroziti nabavne lance.

To bi moglo dovesti do kašnjenja pošiljki i većih troškova i raspiriti inflaciju, naglašavaju.

“Vozarine u kontejnerskom prevozu trenutno su otprilike upola niže od maksimuma u COVID krizi, ali povećanje logističkih troškova kroz duže vremensko razdoblje može potaknuti inflaciju, kao što je bio slučaj u razdoblju logističkih zastoja u 2021/2022”, ističu.

Karnevalska grupa “Karampana“ osvojila prvu nagradu žirija i nagradu publike 

0

U okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti sinoć je u Poslovnom centru “Vukšić“ održan veliki maskenbal.

Ove godine prijavio se veliki broj fantastičnih pojedinačnih i grupnih maski tako da su i žiri i publika imali veoma težak zadatak da izaberu najbolje i najoriginalnije.

Fond nagrada iznosio je 3.800 eura

U kategoriji pojedinačnih maski, treće mjesto i 200 eura  pripalo je maski pod nazivom VRIJEME JE ZA IGRU.

Vrijeme je za igru

Drugo mjesto i 300 eura osvojila je maska PEPELJUGA,  a prvo mjesto i 500 eura – MANITE FUNGINE

Fungine

U kategoriji grupnih maski, treće mjesto i 500 eura osvojila je maska pod nazivom KARAMBOL karnevalske grupe MLADI FEŠTAĐUNI.

Karambol

Drugo mjesto u kategoriji grupnih maski i 700 eura osvojila je karnevalska grupa ZA DEŠPET sa maskom ZODIJAK.

Za dišpet

A što se tiče prvog mjesta, i publika i žiri glasali su jednako, pa je 900 eura od strane žirija i 800 eura od strane publike pripalo karnevalskoj grupi KARAMPANA sa maskom PEŠKARIJA.

Žiri koji je radio u sastavu: Bojan Usanović-predsjednik i članice: Vlasta Mandić, Mira Koh, Dušica Ivetić i Radmila Beća Radulović odlučio je da dodjeli i specijalne nagrade i to maskama KOTORSKI ORIĐINALI, SEX BOMBE i HOBOTNICA.

Žiri

Za dobar štimung na maskenbalu  ove godine pobrinuli su se klapa ASA VOĆE i ANSAMBL TOĆ.

Karnevalske fešte završavaju 3.marta velikom karnevalskom povorkom, sudjenjem i spaljivanjem karnevala i koncertima VIS TETRA, ANSAMBLA TOĆ i CRVENE JABUKE.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

Bronzani sponzor Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti je HYATT REGENCY KOTOR.

Prijatelji karnevala: Scala santa,  Poslovni centar “Vukšić”, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Crnogorska plovidba, Kotorska suvenirnica, Labud tende, Authentic pub „Bandiera Medijski sponzori su: Radio televizija Crne Gore, Radio Kotor, portali: Boka News, Travel Montenegro, Share Montenegro, Kotor.info, Feral Bar.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

0
Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda
Policija

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a sedam lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo deset nezgoda, a u Danilovgradu dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom, Tivtu.

Izdato je 312 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Evropsko prvenstvo u jedrenju: Musić 22. Golubović 28.

0
Golubović – 2023 ILCA SEN. E. C. 03-0401
Evropsko prvenstvo u jedrenju: Musić 22. Golubović 28.
EP ILCA 2024.

Evropsko prvenstvo u jedrenju za klase ILCA 7 i ILCA 6 u seniorskoj konkurenciji u Atini, završilo je uz mnogo problema sa vjetrom. Jedriličari iz Crne Gore su postigli dobre rezultate.

U klasi ILCA 6 Pavle Musić je zauzeo 22. mjesto, dok je Nikola Golubović šampionat završio na 28.mjestu. Petar Klakor je na koti 63, Andrija Marković na koti 64, a Spasoje Đuranović na koti 68.

U olimpijskoj klasi ILCA 7, Ilija Marković je posljednjeg dana u srebrnoj grupi zauzeo šesto i osmo mesto, pa je šampionat završio na 15. mjestu.

U požaru u Valensiji poginulo 10 osoba, proglašena trodnevna žalost

0
U požaru u Valensiji poginulo 10 osoba, proglašena trodnevna žalost
Foto: APFoto: AP

Vatrogasci i forenzički timovi u Španiji saopštili su da su u zgradi u Valensiji koju je u četvrtak zahvatio požar pronađeni posmrtni ostaci 10 osoba.

Podsjećamo, u četvrtak je u zgradi sa 14 spratova izbio požar, a kako prenosi BBC, smatra se da se plamen veoma brzo proširio na čitavu zgradu zbog zapaljive obloge fasade i jakog vetra.

Vlasti su rekle da osim 10 poginulih u požaru, nema nestalih.

U Valensiji je proglašena trodnevna žalost.

Plamen se vrtoglavom brzinom proširio na aluminijske ploče fasade koje su obložene poliuretanom, vrlo zapaljivim materijalom, što je potvrdila Esther Puchades s Fakulteta tehnološkog inženjeringa, koja je sprovela vještačenje u toj istoj zgradi.

Razbuktavanju požara doprinio je i jak vjetar.

Taj materijal je legalan, ali se više ne koristi u toj mjeri nakon tragedije u Londonu kada je izgorjela zgrada Grenfell Tower gdje je život izgubilo 72 ljudi.

Ruske vlasti majci Navaljnog: Ili pokop u tajnosti ili ćemo ga pokopati u Sibiru

0
Ruske vlasti majci Navaljnog: Ili pokop u tajnosti ili ćemo ga pokopati u Sibiru
Ljudmila Navaljnaja u Kharpu, kaznenoj koloniji u Sibiru Foto: Maxim Shemetov / REUTERS

Glasnogovornica pokojnog Alekseja Navaljnog u petak je rekla da su ruske vlasti njegovoj majci kazale kako će njezin sin biti pokopan na području kaznene kolonije u kojoj je umro, osim ako ona u roku od tri sata ne pristane na to da ga pokopa tako da ne organizira javni ispraćaj.

Navaljni, najpoznatiji i jedan od najžešćih političkih protivnika predsjednika Vladimira Putina, iznenada je umro prije tjedan dana u arktičkoj kaznenoj koloniji u kojoj je služio kaznu u trajanju od više od 30 godina.

Njegova majka Ljudmila (69) već danima od vlasti traži da joj predaju sinovo tijelo kako bi ga mogla pokopati na način koji bi njegovim prijateljima, članovima obitelji i pristašama omogućio da mu odaju počast.

Glasnogovornica pokojnog Alekseja Navaljnog, Kira Jarmiš na X-u je napisala: “Prije sat vremena istražitelj je nazvao Aleksejevu majku i dao joj ultimatum – ili će u roku od tri sata pristati na tajni sprovod bez javnog ispraćaja ili će Aleksej biti pokopan u krugu kaznene kolonije.”

Jarmaš je rekla da Navaljnijeva majka nastavlja odbijati takav ultimatum te i dalje zahtijeva da joj se preda sinovo tijelo.

Zasad ruske vlasti nisu komentirale razvoj događaja.

Tivat predstavio raznovrsnu ponudu na sajmu turizma u Beogradu

0
Tivat predstavio raznovrsnu ponudu na sajmu turizma u Beogradu
Nina Lakičević – foto Mediabiro

Turistička organizacija Tivat predstavila je svoju ponudu na 45. Beogradskom sajmu turizma.

Predstavljanje na Beogradskom sajmu turizma od velikog značaja za tivatsku turističku privredu. Tržište Srbije jako važno za Crnu Goru, turisti sa ove destinacije su uvijek na prvom ili drugom mjestu u ukupnoj strukturi gostiju, poručila je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević.

“Zbog toga, jako nam je važno da budemo prisutni na ovom tržištu. Koliko god oni znaju za Tivat, jako je bitno da prezentujemo našu ponudu kako bi svi zainteresovani imali informaciju koliko vrijedno radimo kako bi upotpunili sadržaj, ne samo tokom sezone, već gotovo čitavih dvanaest mjeseci u toku godine”, kazala je ona.

Kako je istakla, posjetioce najviše zanimaju kapaciteti smještaja i cijene. Pripreme za ljetnju turističku sezonu su, kako je kazala, već uveliko u toku.

“Do juče bio je raspisan javni poziv kojim TO Tivat pomaže sve zainteresovane organizatore manifestacija. Mi ćemo ovih dana vidjeti ko se sve javio i kolika ćemo sredstva raspodijeliti. Od kraja aprila krećemo velikom dinamikom kada su u pitanju koncerti, manifestacije, predstave i sportske aktivnosti”, poručila je Lakičević.

Nagrada Univerziteta Crne Gore za naučnu savjetnicu dr Slavicu Petović koja se 20 godina bavi izučavanjem živog svijeta mora

0
Nagrada Univerziteta Crne Gore za naučnu savjetnicu dr Slavicu Petović koja se 20 godina bavi izučavanjem živog svijeta mora
Dr Salavica Petović

Naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora, dr Slavica Petović, primila je prestižnu godišnju Nagradu Univerziteta Crne Gore za izuzetan doprinos naučnoistraživačkom radu i međunarodnom ugledu Univerziteta. Nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata UCG.

Dr Petović se već 20 godina posvećeno bavi izučavanjem živog svijeta morskog dna. Njena tema istraživanja je izuzetno kompleksna i zahtijeva stručnost i osposobljenost za obavljanje podmorskih istraživanja, koja su uspješno realizovana zahvaljujući timskom radu.

Tokom svoje karijere, dr Petović je aktivno učestvovala u brojnim nacionalnim i međunarodnim projektima, što je rezultiralo značajnim odlukama poput stavljanja dijela morskog ekosistema pod zaštitu, kako u formi Marine Protected Area (MPA) , tako i u okviru Natura 2000 područja.

Njen angažman u praćenju uticaja klimatskih promjena na morski ekosistem, kao i istraživanje pojave novih vrsta, rezultirao je brojnim relevantnim dokumentima i publikacijama naučnih radova iz ove oblasti. Prošle godine, bila je koautor na četiri rada objavljena u časopisima sa SCI liste, dok broj publikovanih radova i saopštenja na nacionalnim i međunarodnim konferencijama prelazi 120.

U Institutu za biologiju mora, dr Petović je aktivno učestvovala kao koordinator ili član radnog tima u više od 40 međunarodnih i nacionalnih projekata iz oblasti istraživanja morskog ekosistema. Takođe, angažovana je kao mentor studentima doktorskih studija.

Dr. Petović je takođe član radne grupe za non-indigenous species u okviru   SPA/RAC (Specially Protected Areas Regional Activity Centre)</span,  kao i radne grupe za ranjive morske ekosisteme i održiva riblja staništa u okviru GFCM (Generalna Komisija za ribarstvo Mediterana).

Njen neumorni rad i stručnost u oblasti morske biologije donose ne samo značajne naučne doprinose, već i doprinose očuvanju i zaštiti morskog ekosistema Crne Gore i šireg regiona.

Mjuzikl “Cvjetaj mimozo mala” – muzičko scenski hepening oduševio brojnu publiku

0

Storija o veličanstvenoj ljubavi prema gradu, mimozi, tradiciji proslavljanja Praznika dužoj od pola vijeka i onima koji su dali pečat njegovom održavanju, ljepoti radosti i života u Herceg Novom, prikazana je u četvrtak u Dvorani Park u premijernom izvođenju mjuzikla “Cvjetaj mimozo mala”.

Idejni tvorac i scenarista je Novljanka Viktorija Samardžić, režiju potpisuje Dragan Buzdovan, muziku Branislav Samardžić, a aranžman Denijel Deranja. Da je publika željno iščekivala premijeru prvog mjuzikla Praznika mimoze, pokazalo je do poslednjeg mjesta ispunjeno gledalište Dvorane, ali i burni aplauzi upućeni glumcima Teatra 303, mažoretkama kluba Lili, kompozicijama koje su otpjevali Ana Ožegović, Dječiji hor Cvrkutići i Zoro Martinetti.

Rađen u Herceg Novom i Kotoru, ali i Beogradu i Podgorici, mjuzikl je pobijedio izazove i pokazao da je sve ostvarivo kada se jarko želi, kazala je Viktorijina majka Natalija Preočanin Samardžić.

Mjuzikl Cvjetaj mimozo mala foto TO HN

„Bilo je nevjerovatno, ovacije i aplauzi publike tokom mjuzikla, puna dvorana u svom rodnom gradu, suze od emocija i svima nama puno srce. Ljudi su zadovoljni, mi smo presrećni. Mjuzikl ima jaku, emotivnu poruku, ali i poruku da trebamo čuvati naš grad, sjećati se ljudi kojih više nema, ali i poštovati one koji sada postoje i stvaraju. Mislim da ću ovo veličanstveno veče pamtiti do kraja života. Hvala svim Novljanima i gostima, TOHN, OHN i JUK HF koji su podržali Viktorijinu ideju u kojoj je ona istrajala junački, spojila dva grada – Herceg Novi i Kotor u istoj ljubavi prema mimozi. Teatar 303 je dao svoj dokaz ljubavi i pokazao koliko mu je važno što su se našli u zvaničnom programu Praznika mimoze, kao što je i Viktoriji velika čast što je njen mjuzikl u 55. izdanju fešte”, kazala je Preočanin Samardžić.

Nakon što je gradu i Prazniku prošle godine poklonila himnu “Cvjetaj mimozo mala”, Viktorija je u toj priči našla inspiraciju za ovakav muzičko scenski komad, za koji je scenario bio zahtjevan ali pitak, sa snažnom porukom kako i koliko treba voljeti i čuvati svoj grad i tradiciju Praznika.

Iskusni meštar, Dragan Buzdovan, rukovodilac Teatra 303, istakao je da su sve učesnike okupljali u Kotoru, sa nekima radili i virtuelno, ali su istrajali i uspjeli.

Mjuzikl Cvjetaj mimozo mala foto TO HN

„Mlada generacija Teatra 303 zajedno sa mažoretkama Lili iznijela je pred publikom vrlo zahtjevan tekst. Zadovoljan sam što smo uspjeli da kroz priču približimo vrijeme od početka Praznika do danas. Strijepio sam kako će ispasti ali sam uživao u pojedinim djelovima i opustio se, pogotovo kada sam vidio kako publika prati nastup mažoretki, nove kompozicije koje su specijalno spremane. Izazov je bio sve to povezati da bude interesantno i djeci i odraslima, da je poruka jasna od početka do kraja. Ona ima i edukativni karakter – čuvamo mimoze i ostavljamo ih najmlađima da nastave što je i prikazano u dijelu kada oni iz polja mimoza tjeraju one koji ne razumiju da prirodu treba čuvati”, kaže Buzdovan.

Dodaje da je Viktorijina zamisao bila da u mjuziklu igraju srednjoškolci koji u budućnosti treba da predstavljati važne kulturne pregaoce koji su prepoznatljivi danas i koji su na neki način doprinijeli Prazniku mimoze. „Na sceni su bili kotorski gimnazijalci, sedma generacija Teatra 303. Dosta toga je bilo otežavajuće od razdaljine, odsutnosti, sezonskog gripa, ali su želja i ljubav pobijedili kilometre između Beograda, Podgorice, Kotora i Herceg Novog, a Praznik mimoze je za svoj jubilej dobio prvi mjuzikl”, zaključuje Buzdovan.

Nove kompozicije koje su nastale specijalno za mjuzikl – Svuda pođi u Novi se vrati, Princ od mimoze i Leti pjesmo, leti, biće viralne od ponedeljka i predstavljaće veliki doprinos promociji tradicionalne novske fešte.

Laboratorija za arheologiju pomorstva – najbrže rastući istraživački start-up Univerziteta Crne Gore

Laboratorija za arheologiju pomorstva – najbrže rastući istraživački start-up Univerziteta Crne Gore
Arheologija pomorstva

Kapitalizacijom kapaciteta razvijenih implementacijom IPA projekta WRECKS4ALL, Univerzitet Crne Gore je osnovao prvu istraživačku start-up jedinicu za arheologiju pomorstva i podvodnu kulturnu baštinu u okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo na Pomorskom fakultetu Kotor.

Infrastruktura Pomorskog fakulteta i Centra je zaslužna za prepoznatljivost rezultata inicijalne faze razvoja ove inovativne jedinice koja je za godinu dana rada postala član prestižne UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju.

Laboratorija za arheologiju pomorstva je opremljena najsavremenijom opremom za podvodna istraživanja. Posjeduje ronilačko plovilo sa dva motora, opremu za ronjenje, kamere za digitalizaciju podvodnih lokaliteta, laserski skener, BlueRov2 podvodni robot i komjuterske radne stanice za obradu 3D i prostornih podataka. Podvodna kulturna baština, skrivena ispod talasa Jadranskog mora, postala je dostupna javnosti kroz WRECKS4ALL sobu virtuelne realnosti na Pomorskom fakultetu i WRECKS4ALL mobilnu aplikaciju, interaktivnu online mapu i 3D modele

U okviru projekta Podvodni kulturni predjeli Crne Gore, u saradnji sa hidrografskom jedinicom Zavoda za hidrometereologiju i seizmologiju i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, Laboratorija je otpočela digitalizaciju podvodnih lokaliteta i formiranje institucionalne baze podataka. Metodama daljinske detekcije, digitalizovani su podvodni predjeli, ali i olupine francuskog razarača Dag, britanskog aviona Spitfire, parobroda Tihany i Cetinje, torpednih čamaca Higins 78 i Golešnica 91, patrolnog broda PBR 512. Objedinjavanjem podataka, prikupljenih različitim vrstama sonara, stvorena je prva baza podataka koja institucijama olakšava donošenje odluka i upravljanje podvodnom kulturnom baštinom.

Izložba Podvodni kulturni predjeli Crne Gore

Uz podršku Laboratorije za arheologiju pomorstva i institucija opštine Kotor, Pomorski muzej Crne Gore, pokrenuo je manifestaciju Podvodnu kulturni predjeli Crne Gore koja ima za cilj da metode i rezultate istraživanja i digitalizacije približi građanima i turistima. Ostvarena je međunarodna zapaženost rezultata kroz kapitalizaciju na pozivu IPA South Adriatic koja će iskustva razvoja i viziju projekta WRECKS4ALL prenjeti na Albaniju i južnu Italiju. Podvodna kulturna baština i istorija Crne Gore će se promovisati kroz inovativnu video igru u okviru projekta CreaMare, a Laboratoriji će za dalji razvoj koristiti iskustva sa Horizon Europe projekta BCTHubs na kome je pridruženi partner.

Laboratorija za arheologiju pomorstva kao najbrže rastući istraživački start up Univerziteta Crne Gore nastavlja da istražuje i digitalizuje podvodnu kulturnu baštinu omogućavajući njenu budućnost i dostupnost generacijama digitalnog doba. Time Laboratorija prati viziju razvoja Univerziteta Crne Gore koji ove godine obilježava pedesetogodišnjicu pod sloganom FuturUM.