Prošlo je pet godina kako Oliver Dragojević više nije s nama. Neprežaljene muzičke legende i ove godine prisjeća se njegova Vela Luka. Njegovo mjesto, prijatelji, muzičari i hiljade obožavatelja odali su mu počast bogatim programom. Mnogi obožavatelji Oliverovih pjesama stigli su već danima ranije. Neki od njih u prekrasnom koncertu “Trag u beskraju” uživali su iz brodica.
Hiljade ljudi okupilo se u Veloj Luci kako bi odalo počast Oliveru Dragojeviću. Publika je pratila koncert iz brodova i uživala u pjesmama koje su obilježile Oliverovu karijeru.
Publika je zajedno s izvođačima glasno pjevala Oliverove hitove.
Matija Cvek otpjevao je “Cesaricu”, a publika mu se pridružila i punim glasom s njim otpjevala omiljeni hit svih generacija.
Izvođači su bili i Lorena Bućan, Jure Brkljača, Marko Tolja, Natali Dizdar, klapa Šufit, The Shades, Danijela Martinović, Goran Karan, Hari Rončević, Meri Cetinić i Dupini.
Publika je uživala u pjesmama među kojima su “Skalinada”, “Ješka od ljubavi”, “Brod u boci”, “Oprosti mi pape”, “Moj lipi anđele”, “Što to bješe ljubav” i mnogim drugima.
Posljednju julsku subotu obilježavaju velike sobraćajne gužve na skoro svim putnim pravcima.
Na graničnom prelazu Karasovići, Hrvatska – Crna Gora, danas je pravi kolaps.
Početak kolone je već na Grudi, a kako nam javljaju vozači koji satima čekaju kako bi prešli granicu prema Crnoj Gori, čeka se više od četiri sata. Kolana od Gruda prema GP Karasović – Debeli Brijeg Crna Gora duga je oko 10 kilometra.
Kamere HAK-a
Na drugom GP prema Crnoj Gori, Vitaljina kolona je duga oko 4 kilometra.
Limoneto restoran i plaža na Kamenarima najnoviji je član Casa del Mare porodice.
Novi dragulj Bokokotorskog zaliva, inspirisan elegancijom i sofisticiranim stilom italijanske i francuske rivijere sedamdesetih, donosi šarm života na obali i duh glamuroznih vanvremenskih trenutaka.
Limoneto je prava ljetnja oaza koja posjetiocima nudi više od ukusne hrane, odmora uz more i dobre zabave uz autentično mediteransko iskustvo.
Terasa pokrivena stablima limuna sa Amalfija uparena sa predivnim pogledom na zaliv je mjesto gdje vas čekaju najsvježije morske delicije, koje su pripremili vrhunski lokalni i internacionalni kuvari, sa posebnim segmentom u jelovniku koji je kreirao mišelin kuvar Eros Picco.
Pošto je svečano zvanično otvaranje izostalo, u Casa del Mare odlučili su da, kao društveno odgovorna kompanija, doniraju sredstva u humanitarne svrhe.
Takođe, u subotu, 29. jula u Limonetu će se održati nastup Tonija Cetinskog, a kako navode iz kompanije, to je samo prvi u nizu sjajnih događaja.
Pored najkvalitetnije hrane i bogate vinske ponude, Limoneto obećava nezaboravne zalaske sunca uz DJ-a i poseban ljetnji večernji program uz beogradski Velvet i renomirane umjetnike iz regiona.
U restoranu će, 10. avgusta nastupiti i regionalna zvijezda Severina, a ljeto će obilježiti i nastupi Marijane Zlopaše svake subote tokom jula i avgusta, zatim Ana Bebić, Milene Vasić i drugih muzičara sa svojim jedinstvenim programom
Spasilačke ekipe uspjele su se popeti na oštećeni teretni brod Fremantle Highway koji plovi pod panamskom zastavom. Navodno bi ga tokom dana trebale otegliti na sigurniju lokaciju.
Brod koji je početkom sedmice prevozio u Egipat hiljade luksuznih automobila zapalio se u Sjevernome moru nedaleko od obale Nizozemske.
Iako se uzrok požara još istražuje, sumnja se da ga je izazvalo samozapaljenje litijske baterije motora jednog od električnih vozila.
Okončane su i posljednje pripreme za 457. skokove sa Starog mosta u Mostaru. Organizator, Klub skakača u vodu Mostari na današnjoj konferenciji za medije najavio je niz događaja, među njima i centralni koji će započeti u nedjelju u 16 sati. Očekuje se velika posjećenost s obzirom na veliki broj gostiju iz svijeta koji trenutno borave u Mostaru, dok će konačan broj takmičara biti poznat pred sami početak skokova, javlja Anadolu.
Očekuje se nastup skakača iz gotovo svih zemalja regiona, tako da će skokovi ponovo imati međunarodni karakter.
Delegat ovogodišnjih skokova je glumac Narodnog pozorišta Sarajevo Aleksandar Seksan, a predsjednik stručnog žirija je Alica Jakirović. Članovi stručnog žirija su skakači veterani, osvajači nagrada: Irfan Milavić, Samir Zukanović, Semir Drocić i Branko Bogićević.
“Sretni smo što naš Mostar ponovo ima ‘lastu’. To je Ahmed Stupac, mladi skakač, za koga se nadamo da će nastupiti s obzirom da se povrijedio prije dva dana. Raduje činjenica da nakon deceniju pauze imamo domaćeg skakača na glavu“, rekao je predsjednik Kluba skakača u vodu Mostari Lorens Listo.
Skokovima će prethoditi tradicionalna “Šlaufijada“, za koju je zadužen jedan od najboljih nekadašnjih skakača Ermin Zukanović. Dosad se prijavilo deset posada, a svi zainteresirani imaju mogućnost prijave do samog održavanja. Zadatak takmičara je da se na gumama od kamiona spuste i doveslaju od Bunurskog do Starog mosta.
Članica Predsjedništva KSV Mostari Adela Gosto pohvalila je podršku Grada Mostara i Sportskog saveza, koja je, kako je navela, velikodušna.
“Vlasti su napokon shvatile značaj skokova i za turizam i za kulturu, ali, naravno i za sport“, kazala je Gosto.
Predsjednik Sportskog saveza Grada Mostara Senad Kevelj naveo je da skokovi sa Starog mosta nisu samo takmičenje, već historija grada.
“Mi koji ovdje živimo znamo koliki je značaj i Starog mosta i skokova. Zadovoljni smo što je organizacija manifestacije svake godine sve bolja“, poručio je Kevelj.
Lokalni autobuski sobraćaj – čekaju prevoz kao malo vode na dlanu – foto M.D.P
Zbog velikih gužvi u saobraćaju neredovan lokalni prevoz priobalnim putem na relaciji Tivat-Lepetane-Kotor-Kamp
Mještani i turisti koji koriste lokalni prevoz od Kotora ka Tivtu i obratno, skoro svakodnevno čekaju prevoznika i po dva sata na stanicama, iako bi po voznom redu, koji je i odobrila lokalna uprava, trebalo da saobraćaju na svaki sat. Frekvencija putnika ljeti je takva da bi čak trebalo da idu i na pola sata, ali, stanje je takvo da „treba da smo srećni“ što imamo i ovaj na dva sata.
Uobičajena je postala gužva na udarnim stanicama kod ŠC „Kamelija“, na gradskoj rivi i „Kod pošte“u Kotoru, kao i na stanici kod TC „Magnolija“ u Tivtu, gdje brojni putnici nestrpljivo, tražeći hladovinu, čekaju da se iza ugla pojavi autobus.
-Pošao sam busom jutros od 8.30h (kasnio je 15 minuta) iz Prčanja za Tivat i stigao prije 9h, taman da završim što sam imao i zatim na stanici „kod Magnolije“ već u 9h stao da čekam prevoz za nazad. Pošto nije došao do 9.30h, morao sam da šetam po gradu i ponovo dođem u 10 sati na stanicu, gdje je već bila gomila drugih putnika, koji isto čekaju. Zvao sam dispečera ovog autoprevoznika, ali niko se ne javlja na taj telefonski broj. Autobus je došao tek oko 10.40h, a kod kuće sam bio iza 11 sati. Vozač je objasnio da je autobus bio u kvaru, pustili su u opticaj drugi (od onih starih), koji je potom zaglavio u koloni, što je redovna pojava duž cijele trase od Tivta do Kotora. Moj dnevni radni raspored je potpuno poremećen, zbog neredovnog prevoza ne mogu ništa da planiram, put do Kotora i nazad je postao prava frustracija, zaista je bolje sjedeti doma i nigdje ne izlaziti bez preke potrebe, bar dok ne prođe ljeto, kaže jedan od brojnih putnika na stanici u Tivtu.
Lokalni autobuski sobraćaj – Čekajući autobus izgubili više od dva sata – foto M.D.P.
I mještani i strani turisti, koji ljeti u velikom broju koriste ovaj prevoz, ne znaju na koji način da dobiju informacije o tome kad će autobus doći (dispečer se ne javlja, a nema šta dobro ni treći), da li je u kvaru ili ne, da li da čekaju i znoje se na suncu ili da rade nešto drugo dok prevoz ne naiđe (ako naiđe). Silom prilika, da bi izbjegli visoke cijene taksi prevoza, mnogi ipak čekaju na stanicama po sat-dva. Ako bus „preskoči“ jedan termin, naići će sljedeći, a to je još sat više.
Sa druge strane, brodski prevoz brodićima na solarni pogon, iako najavljivan, još nije zaživio, jer nije ustaljen ni vozni red, opet i ovdje nedostaje lako dostupna informacija o kretanju brodova, te se dešava da putnici čekaju, a da njega nema.
Sudeći po ovome, ako želite da na vrijeme stignete na svoje odredište, najbolje je da koristite bicikl, motocikl, trotinet, rolere, koje koristi sve veći broj mlađih, ali i starijih ljudi, a ukoliko ne žurite, idite i pješice ili trčite- em je zdravo, em korisno.
Fešta od ribe i vina na pristaništu u Lepetanima i ove godine okupila je brojne turiste ali i mještane koji su uživali u zabavnom programu uz besplatnu ribu i vino.
Fešta je tradicionalno organizovana na Mulu Veselina a za sve prisutne vrijedne domaćice iz ovog tivatskog naselja pripremale su oko 200 kilograma ribe.
Fešta od ribe i vina
Đuro Grubišić predsjednik MZ Lepetane ističe da se fešta i ove godine organizuje zahvaljujući dobroj volji i entuzijazmu prvenstveno mještana ove mjesne zajednice uz podršku Opštine i Turističke organizacije grada.
„Priprema se oko 200 kilograma ribe a dijeli se oko 400 litara vina i nadam se da neće zahvaliti obzirom da je ove godine posjeta ovoj manifestaciji velika. Zahvalnost ove godine dugujemo i velikom broju privatnih preduzeća koji su pomogli održavanje manifestacije“, kaže Grubišić.
Fešta od ribe i vina
Fešti je prisustvovao i potpredsjednik Opštine Andrija Petković koji je istakao da je lokalnoj upravi, a posebno domicilnom stanovništvu važno da gostima tokom sezone predstave tradicionalne bokeške fešte.
Fešta od ribe i vina – Bojan Delić
„Ovakvih manifestacija treba da bude više, jer mi jesmo dobili investitore, ali smo bojim se izgubili dobar bokun bokeške duše. Ovdje je pjevao, ribao , veselio se i jedan veliki Vili Brant. Velikan crnogorske istorije Veljko Vlahović je šezdesetih godina tadašnjem gradonačelniku rekao, ribajući i provodeći vrijeme u Boki – Ovo nam bog ne računa u život, ovo nam daje gratis“, istakao je Petković.
Fešta od ribe i vina potrajala je do kasno u noć a goste je zabavljao muzičar Bojan Delić.
Damir Ivanišević iz Jesenica ovog petka preplivao jee Brački kanal – za primjer djeci i mladima. Neka znaju da se sve može kad imaš volje.
Pred njim je bila ruta od 9 kilometara, a more ga je počastilo povoljnim uvjetima, pa je plivao 2 sata i 45 minuta.
– Krenuo sam iz Splitske na Braču prema jeseničkom Suhom potoku na drugoj strani. Pratilo me par brodica s obitelji i prijateljima. Startao sam nešto prije 9 ujutro – kazao je Damir, inače magistar farmacije koji se bavi planinarenjem i trekingom.
Damiru je ovo treći izazov preplivavanja Bračkog kanala. Plivao je on i 2010. i 2012. godine, onako, iz čistog gušta i iskušavanja vlastitih granica. Sada, nakon 11 godina, odlučio se opet na ovu morsku avanturu, a sve kako bi djeci i mladima skrenuo pažnju na sport, pozitivu, zabavu, druženje…
Prvi put u Portonovom, u nedjelju 30. jula od 21 sati pred publikom na prelijepom Vista trgu, Ivan Bosiljčić uz pratnju vrhunskih muzičara će predstaviti svoj autorski projekat “Naše veče”.
Filmska muzika, ruske romanse, savremena pop muzika, isprepletana poezijom najvećih pjesnika poput Šantića, Rakića, Antića, Dedića, Rajića, Jesenjina, Bodlera, Radičevića i drugih je ono u čemu će publika uživati na jednoj od omiljenih lokacija posjetilaca Portonovog.
Ovo muzičko-poetsko veče predstavlja kombinaciju različitih umjetničkih formi i obrada popularnih muzičkih tema od 60-ih godina do danas i izaziva veliko interesovanje kako domaće tako i inostrane publike.
Ivan Bosiljčić, pored dramskog, ima višegodišnje iskustvo u mjuziklu. Dobitnik je brojnih nagrada, pored ostalih i Sterijine nagrade, a poznat je po desetinama uspješnih televizijskih uloga.
Publika je burnim emotivnim reakcijama dočekivala Bosiljčićeve nastupe kako u velikim koncertnim dvoranama, tako i na teatarskim scenama Beograda, Novog Sada, Skoplja, Podgorice, kao i u gotovo svim gradovima regiona, ali i na turnejama u Austriji, Švajcarskoj, Norveškoj, Švedskoj, Kanadi i na lslandu.
Jedini način da se uvjerite zašto su reakcije publike ovako burne je da to sami doživite već ove nedjelje u Portonovom.
Karte je moguće kupiti online, putem Gigstix website-a, a uz svaku kartu uključena je i čaša vina kao znak dobrodošlice.
Kalendar događa u Portonovom dostupan je na OVOM linku.
Master zidnog slikarstva Sandra Pavlović Ranković predstavlja se retrospektivnom izložbom u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša”u Budvi
Akademska umjetnica Sandra Pavlović Ranković, master zidnog slikarstva, predstavlja se likovnoj publici u Budvi retrospektivom radova nastalih poslednjih 15 godina stvaralaštva na izložbi pod nazivom “Metanoja”, koja je u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” otvorena u postavci kustoskinje Danke Mitrović, diplomirane vajarke. Metanoja uhrišćanskoj teologiji se obično shvata kao „preobražavajuća promena srca”, a posebno kao “duhovno obraćenje“. Termin sugeriše odricanje, promjenu mišljenja, pokajanje i pomirenje, a umjetnica je kroz svoj likovni izraz pratila promjene u svom duhovnom životu.
-Izlažem slike iz različitih serija jer želim da ukažem na kontinuitet u razvoju tema vezanih za suštinska pitanja, pitanja o smislu: odakle dolazimo, ko smo i kuda idemo. Kroz traganje, naslućivanje, likovni izraz se menja prateći metanoju u mom duhovnom životu. U želji da će ova izložba oplemeniti, podstaći na promenu posetioce, radujem se svakom susretu u galeriji Spomen-doma „Stefan Mitrov Ljubiša”, kazala je umjetnica. Izložba je otvorena u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.
Iz postavke Metanoja
Sandra Pavlović Ranković je diplomirala na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, na odsjeku Zidno slikarstvo. Od 2020.godine članica je Udruženja umjetnika Švedske – Svenska Konstförbundet. Ostvarila je brojne samostalne projekte, pored ostalih i oslikavanje restorana „Vagonˮ u Beogradu, mural u Osnovnoj školi Mladost, Novi Beograd, serija slika „Rađanjeˮ za bolnicu „dr Dragiša Mišovićˮ u Beogradu, celivajuća ikona Svetog Save za Sabornu crkvu u Južnoj Mitrovici, ikona „Svete Mučenice Svetog Vladike Nikolajaˮ, 100 x 100 cm, ulje na platnu za Mitropoliju crnogorsko-primorsku, blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, oslikavanje osnovne škole u Geteborgu – Ryska-Svenska skolan i Götenborg, ikonostas za kapelu hrama Sv. Stefan Dečanski u Geteborgu. Učesnica je projekata u oblasti zidnog slikarstva u crkvama Svete Trojice u Zubinom potoku, Svetog Kozme i Damjana kod Prokuplja, Svetog Đorđa u Hrtkovcima i crkve kod Šida, izrada mozaika za hramove u Boleču, Bijeljini, Staroj Pazovi, Jakovu, Đakovici, Crvenki, Zubinom Potoku, Bijeljini, Han Pijesku. Učestvovala u pozlaćivanju tavanice i zidnih ukrasa u privatnoj vili u Moskvi, Rusija. Kao saradnik, učestvovala u projektima iz oblasti konzervacije i restauracije zidnih slika: u Crkvi Svetog Tome u selu Žukovica kod Petrovca, Crna Gora; u Crkvi Svete Bogorodice u manastiru Gradište u Buljarici, Crna Gora; Crkvi Bogorodice Odigitrije u Pećkoj patrijaršiji, pod zaštitom UNESKO-a, Kosovo i Metohija. Učestvovala na restauraciji slikanog vitraža Saborne crkve u Sremskim Karlovcima.
