Prvi put u Portonovom, u nedjelju 30. jula od 21 sati pred publikom na prelijepom Vista trgu, Ivan Bosiljčić uz pratnju vrhunskih muzičara će predstaviti svoj autorski projekat “Naše veče”.
Filmska muzika, ruske romanse, savremena pop muzika, isprepletana poezijom najvećih pjesnika poput Šantića, Rakića, Antića, Dedića, Rajića, Jesenjina, Bodlera, Radičevića i drugih je ono u čemu će publika uživati na jednoj od omiljenih lokacija posjetilaca Portonovog.
Ovo muzičko-poetsko veče predstavlja kombinaciju različitih umjetničkih formi i obrada popularnih muzičkih tema od 60-ih godina do danas i izaziva veliko interesovanje kako domaće tako i inostrane publike.
Ivan Bosiljčić, pored dramskog, ima višegodišnje iskustvo u mjuziklu. Dobitnik je brojnih nagrada, pored ostalih i Sterijine nagrade, a poznat je po desetinama uspješnih televizijskih uloga.
Publika je burnim emotivnim reakcijama dočekivala Bosiljčićeve nastupe kako u velikim koncertnim dvoranama, tako i na teatarskim scenama Beograda, Novog Sada, Skoplja, Podgorice, kao i u gotovo svim gradovima regiona, ali i na turnejama u Austriji, Švajcarskoj, Norveškoj, Švedskoj, Kanadi i na lslandu.
Jedini način da se uvjerite zašto su reakcije publike ovako burne je da to sami doživite već ove nedjelje u Portonovom.
Karte je moguće kupiti online, putem Gigstix website-a, a uz svaku kartu uključena je i čaša vina kao znak dobrodošlice.
Kalendar događa u Portonovom dostupan je na OVOM linku.
Master zidnog slikarstva Sandra Pavlović Ranković predstavlja se retrospektivnom izložbom u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša”u Budvi
Akademska umjetnica Sandra Pavlović Ranković, master zidnog slikarstva, predstavlja se likovnoj publici u Budvi retrospektivom radova nastalih poslednjih 15 godina stvaralaštva na izložbi pod nazivom “Metanoja”, koja je u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” otvorena u postavci kustoskinje Danke Mitrović, diplomirane vajarke. Metanoja uhrišćanskoj teologiji se obično shvata kao „preobražavajuća promena srca”, a posebno kao “duhovno obraćenje“. Termin sugeriše odricanje, promjenu mišljenja, pokajanje i pomirenje, a umjetnica je kroz svoj likovni izraz pratila promjene u svom duhovnom životu.
-Izlažem slike iz različitih serija jer želim da ukažem na kontinuitet u razvoju tema vezanih za suštinska pitanja, pitanja o smislu: odakle dolazimo, ko smo i kuda idemo. Kroz traganje, naslućivanje, likovni izraz se menja prateći metanoju u mom duhovnom životu. U želji da će ova izložba oplemeniti, podstaći na promenu posetioce, radujem se svakom susretu u galeriji Spomen-doma „Stefan Mitrov Ljubiša”, kazala je umjetnica. Izložba je otvorena u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.
Iz postavke Metanoja
Sandra Pavlović Ranković je diplomirala na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, na odsjeku Zidno slikarstvo. Od 2020.godine članica je Udruženja umjetnika Švedske – Svenska Konstförbundet. Ostvarila je brojne samostalne projekte, pored ostalih i oslikavanje restorana „Vagonˮ u Beogradu, mural u Osnovnoj školi Mladost, Novi Beograd, serija slika „Rađanjeˮ za bolnicu „dr Dragiša Mišovićˮ u Beogradu, celivajuća ikona Svetog Save za Sabornu crkvu u Južnoj Mitrovici, ikona „Svete Mučenice Svetog Vladike Nikolajaˮ, 100 x 100 cm, ulje na platnu za Mitropoliju crnogorsko-primorsku, blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, oslikavanje osnovne škole u Geteborgu – Ryska-Svenska skolan i Götenborg, ikonostas za kapelu hrama Sv. Stefan Dečanski u Geteborgu. Učesnica je projekata u oblasti zidnog slikarstva u crkvama Svete Trojice u Zubinom potoku, Svetog Kozme i Damjana kod Prokuplja, Svetog Đorđa u Hrtkovcima i crkve kod Šida, izrada mozaika za hramove u Boleču, Bijeljini, Staroj Pazovi, Jakovu, Đakovici, Crvenki, Zubinom Potoku, Bijeljini, Han Pijesku. Učestvovala u pozlaćivanju tavanice i zidnih ukrasa u privatnoj vili u Moskvi, Rusija. Kao saradnik, učestvovala u projektima iz oblasti konzervacije i restauracije zidnih slika: u Crkvi Svetog Tome u selu Žukovica kod Petrovca, Crna Gora; u Crkvi Svete Bogorodice u manastiru Gradište u Buljarici, Crna Gora; Crkvi Bogorodice Odigitrije u Pećkoj patrijaršiji, pod zaštitom UNESKO-a, Kosovo i Metohija. Učestvovala na restauraciji slikanog vitraža Saborne crkve u Sremskim Karlovcima.
Vode na sjeveru Atlantskog okeana postigle su u srijedu rekordnu dnevnu temperaturu, pokazuju prvi podaci koje je u petak objavila Američka agencija za promatranje oceana i atmosfere (NOAA) čija su mjerenja počela početkom 1980-ih.
– Naša analiza pokazuje da je 26. jula izmjerena najviša prosječna temperatura vode na površini sjevernog Atlantika, 24,9 Celzijevih stupnjeva”, rekao je za AFP Xungang Yin, znanstvenik u Nacionalnom središtu za informiranje o okolišu (NCEI) NOAA-e.
Ovaj rekord posebno iznenađuje jer se događa rano tijekom godine a ne početkom rujna, kada je sjeverni Atlantik inače najtopliji.
Prethodni rekord izmjeren početkom rujna 2022. iznosio je 24,89 Celzijevih stupnjeva, što je neznatno manje nego ove godine, rekao je Xungang Yin.
Očekujemo da će temperatura na površini sjevernog Atlantika “nastaviti rasti u kolovozu”, upozorio je, pa se očekuje novo rušenje rekorda.
Sjeverni Atlantik je postao simbolična točka promatranja prekomjernog zagrijavanja oceana na planetu pod utjecajem klimatskih promjena prouzročenih stakleničkim plinovima.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac javila se iz Opatije u N1 Studio uživo pa komentirala aktualnu turističku sezonu i sve što se veže uz nju.
“Nakon konferencije o ulasku Hrvatske u eurozonu i Schengen, imat ćemo i sastanak s cijelim turističkim sektorom. Tamo se nalaze svi relevantni dionici iz njega, predsjednik Vlade i sva ministarstva. I porazgovarat ćemo o svim relevantnim temama za turizam, kao i o Zakonu o turizmu. Ali i temama za koje u turističkom sektoru smatraju da je bitno raspraviti”, rekla je Brnjac, piše N1 televizija.
Otpočetka godine je u Hrvatsku došlo više od deset milijuna turista, a trenutno se na Jadranu odmara njih oko milion.
“Na vrhuncu smo sezone, imali smo najbolju predsezonu u povijesti i jako dobri rezultati se nastavljaju. Želja nam je imati i uspješnu postsezonu, na čemu i radimo. Mnogo se mijenja, kao klimatske promjene, koja utječe na turizam. Također, drago nam je da cijeli sektor više ne govori samo o turističkoj sezoni”, kazala je ministrica pa pojasnila:
“Promet od lipnja do rujna čini oko 80 posto, a naš je cilj da se on ravnomjerno rasporedi tijekom cijele godine.”
Kako je to uopće moguće učiniti?
“Uvidjeli smo glavne izazove hrvatskog turizma i potrebu zakonskog okvira koji će omogućiti upravljanje turizmom na svim destinacijama. Svaki grad ima svoje specifičnosti pa uzimamo podatke i gledamo koje su potrebe, na čemu raditi i u kojem smjeru određenu destinaciju razvijati. Naravno, moramo pritom paziti i kako sačuvati prirodna bogatstva.”
Pojasnila je i kako se Zakonom o turizmu konkretno pomaže određenim destinacijama da naprave nešto za sebe.
“Svi koji su prvenstveno u indeksu turističke razvijenosti 1 i 2, a to su oni koji imaju izrazito razvijenu turističku djelatnost, morat će planove upravljanja donositi temeljeno na nosivim kapacitetima. Kao električna energija, voda… jer događalo se da nema dovoljno pitke vode. Računat će se koliko određena destinacija može primiti turista. Temeljem tih odluka dobit će pravu sliku što imaju od svojih turističkih resursa pa dobiti preporuke što promijeniti. Primjerice, možda imaju previše jednodnevnih gostiju, što bi moglo dovesti od odluke ograničavanja njihovog broja. Sad postoji zakonski okvir za egzatno prepoznati što im je potrebno i u kojem smjeru razvijati turizam.”
Spominje se i ekološka taksa, a to znači naplatu ulaska na određena mjesta.
“Jedinice lokalne samouprave će odlučiti cijenu i novac će ići direktno u njihov proračun, ali striktno namijenjeno za komunalije, ozelenjivanje njihove politike i sve problematike koja ide u tom smjeru. Kroz zakon su uključeni gradonačelnici, načelnici i župani, a morat će donositi kvalitetne odluke temeljem plana upravljanja. Sve mora biti transparentno, što znači da mora postojati mogućnost uključivanja udruga, građana, tako da svi mogu biti uključeni.”
Apartmanizacija je gorući problem hrvatskog turizma i novi zakon bi trebao doskočiti upravo toj pojavi.
“Kad se bude vidjelo koliki su nosivi kapaciteti, za svaku destinaciju ćemo znati ima li nečega previše ili nečega nedostaje. Nakon toga će se moći donijeti odluka o obustavi izdavanja dozvola za smještaj.”
Zvuči dobro, ali lokalni moćnici često zaobilaze zakone i pravila pa se svejedno gradi više nego što bi trebalo. Problem su i cijene
“Turisti žele ići u održive destinacije pa bi ignoriranje planova upravljanja bilo rezanje grane na kojoj sjedite. Što se cijena tiče… Svi koji su radili na podizanju kvalitete, imali su bolji promet nego proteklih godina. Sve one koji neopravdano podižu cijene, gosti će kazniti i neće im to zaboraviti. Ipak, svjedočila sam podizanju kvalitete i to je ono što nas treba veseliti”, zaključila je ministrica pa se osvrnula i na, ove sezone, zanimljive cijene sladoleda:
“Ako se podigla kvaliteta i mogu opravdati cijene, nemam ništa protiv, to je u redu. Ako se ništa nije promijenilo, mislim da će gosti, vi i ja to znati prepoznati.
Zaposleni u Institutu “Dr Simo Milošević” i građani blokirali su u petak na dva sata granične prelaze prema Hrvatskoj, Debeli brijeg i Kobila. Time su, kažu oni, još jednom poslali poruku odgovornima u državi i opštini da se Institut mora spasiti. Blokada je trajala od 18 do 20 sati.
Ubrzo nakon početka blokade stvorile su se kolone automobila i sa crnogorske i hrvatske strane.
Član Izvršnog odbora Sindikata Instituta, Dragan Vlaović, kazao je da su se okupili da bi opet ukazali na stvari koje dugo muče Institut, a koje Vlada nikako da usvoji.
“Bićemo uporni da iznesimo i Vladi i vlastodršcima da nećemo odustati od naših zahtjeva, da bi radnici znali šta dalje da očekuju. Vrlo je bitno da nam već jednom pošalju poruku šta žele sa nama. Tražimo rješenje, ali na izmaku smo snaga i nemogu da shavtim da je tolika neozbiljnost ka Institutu”, kazao je Vlaović za Radio Crne Gore.
Blokada granice – foto RCG
Ubrzo nakon početka blokade stvorile su se kolone automobila i sa crnogorske i hrvatske strane.
Član Izvršnog odbora Sindikata Instituta, Dragan Vlaović, kazao je da su se okupili da bi opet ukazali na stvari koje dugo muče Institut, a koje Vlada nikako da usvoji.
“Bićemo uporni da iznesimo i Vladi i vlastodršcima da nećemo odustati od naših zahtjeva, da bi radnici znali šta dalje da očekuju. Vrlo je bitno da nam već jednom pošalju poruku šta žele sa nama. Tražimo rješenje, ali na izmaku smo snaga i nemogu da shavtim da je tolika neozbiljnost ka Institutu”, kazao je Vlaović za Radio Crne Gore.
Vrlo je bitno, dodao je, da se nađe rješenje da Institut radi i da se izvuče iz problema.
Blokada saobraćaja, u špicu turističke sezone, u organizaciji Sindikata Instituta Igalo i Unije slobodnih sindikata dolazi u trenutku kada je Institutu stigao na prinudnu naplatu stari dug prema beogradskoj Jugobanci AD u stečaju.
Sa svim kamatama i troškovima on iznosi oko sedam i po miliona eura.
Pozorišnim spektaklom “Paklena komedija” u izvedbi holivudske zvijezde Johna Malkovicha uz pratnju 25 članova Wiener Akademie orkestra otpočeo je bogat program prvog izdanja Rubix festivala u Porto Montenegru, koji će trajati do nedjelje, 30. jula.
Festival je nastao u saradnji organizacije Fešta i kompanije Adriatic Marinas, te je premijerne večeri na Synchro scenu okupio mnogobrojnu publiku iz Crne Gore, regiona i svijeta, među kojima su se našle istaknute zvanice iz svih sfera društvenog i kulturnog djelovanja.
Vrata festivala su otvorena u 19 sati, nakon čega je upriličen petnaestominutni audio-vizuelni spektakl. Čast da otvori prvo izdanje festivala pripala je izvršnom direktoru Adriatic Marinas, Davidu Margasonu.
“Razgovarali smo o organizovanju ovog događaja skoro dvije godine. Ovo je kulminacija izuzetnog rada velikog broja ljudi i trebalo bi mi cijelo veče da se zahvalim svim tim ljudima, ali oni znaju o kome govorim. Pitanje koje smo često dobijali jeste zašto se naš festival zove Rubix, a odgovor je da se život svima pretapa iz posla u opuštanje, naš profesionalni život se spaja sa našim privatnim životom. Svi tražimo rješenje za zagonetku zvanu život. U Rubix-u smo odluči da spojimo teatar, muziku, umjetnost i tehnologiju i na taj način pružimo svoj odgovor” kazao je Margason.
Otvaranje Rubix festivala, Izvršni direktor Porto Montenegra, David Margason
Dodaje da je riječ o umjetnosti koju možete uvesti i koristiti u vašem svakodnevnom životu, a dodatan cilj manifestacije je da donese novi život na Synchro stage koji će u narednom periodu postati centar za performanse, izložbe i kreativnu produkciju.
“Ovo će se pretvoriti u novu vrstu rizorta, ova scena i ovaj prostor će omogućiti ljudima da istraže svoje kreativne želje i mogućnosti. Rubix će postati godišnji predvodnik za sve te ljude, koji će se okupljati jednom godišnje kako bi razmijenili svoja iskustva. Ovo je mnogo važnije od jednog događaja večeras, riječ je o dijelu mnogo većeg plana kojim bi se unaprijedilo ovo područje, Tivat, ali i cijela Crna Gora,” objasnio je izvršni direktor Adriatic Marinas.
Publika- Rubix
Dio tog transformativnog procesa za sada je obuhvatio otvaranje muzičkog studija, pokretanje 24 Hour radijske stanice, filmskog-video studija. Puccini orkestar koji je nastupio nakon Johna Malkovicha i publici ponudio nesvakidašnje obrade legendarnih muzičkih hitova, u produkciji DJ Chris Young i agencije Deepsonar, takođe je rezultat skorašnjih napora produkcijskog tima u filmskom i muzičkom studiju.
Ovakve napore da se Porto pozicionira kao destinacija kulture podržava i podržavaće Ministarstvo kulture i medija, što je sa zadovoljstvom potvrdila i sama ministarka resornog ministarstva, mr Maša Vlaović.
“Čini mi izuzetno zadovoljsto da vas večeras pozdravim u Tivtu, gradu u kojem su kultura i umjetnost uvijek imali posebno mjesto. Prvo izdanje Rubix-a, višeslojnog umjetničkog festivala predstavlja jedinstven fenomen koji će svoju publiku naći u svim ljubiteljima kako savremenog, tako i tradicionalnog. Festival predstavlja osvježenje i narednu fazu savremenih manifestacija u Crnoj Gori. Organizatori su brižljivim balansom teatra, muzičko scenskih aktivnosti, istraživanja u oblasti likovnosti, kao i književnim programom stvorili unikatnu publiku generisanjem jedinstvenih senzacija,” kazala je mr Vlaović.
Dodala je da je izuzetno ponosna što su svjetski priznati umjetnici, nalik velikom Johnu Malkovichu odabrali Synchro scenu u Porto Montenegru da prikažu sav svoj talenat i svoja nova umjetnička istraživanja.
Rubix
Promocija Tivta kao jedinstvene destinacije bogate kulturno – zabavnim programom nastavlja se već večeras kada će uživo nastupiti čuveni britanski bend Morcheeba, nakon koga na scenu stiže Francesco Tristano, poznati virtuoz na klaviru, kompozitor i producent koji će prirediti spektakl spajajući koncertni klavir i elektronske zvukove. Iste večeri, Kotor Art će predstaviti projekat Vienna Calling sa članovima Bečke filharmonije.
Festival će trećeg dana, u nedelju 30. jula zatvoriti muzička zvijezda, čuveni britanski DJ Damian Lazarus, propraćen nastupom jermenske zvijezde DJ Armen Miran-a!
Organizatori pozivaju sve zainteresovane da se priključe ovim senzacionalnim događajima, te da osim u glavnom progamu uživaju i u muzeju, izložbama, marketplace-u, gastro kutku ali i drugim mnogobrojnim sadržajima koje nudi prvo izdanje Rubix festivala.
Opersko izvođenje Marije Nešić photo Dejan Milicevic
Koncert je zakazn za nedjelju, 31. jula u 21 sat u Amfiteatru u marini
Operska umjetnica, sopran Marija Nešić nastupiće po drugi put u Luštici Bay, na koncertu u nedjelju, 31. jula u 21 čas u Amfiteatru u marini Luštica Bay. Na repertoaru će se naći napolitanska muzika i remek-djela klasičnog repertoara italijanskih kompozitora, ali i kompozicije iznenađenja koje umjetnica uvijek nenajavljeno izvede na koncertu.
Popularne pjesme ”O sole mio”, ”Granada”, ”Chitarra romana”, Nešićeva izvodi na poseban način, uz interesantan performans i pojavu koja očarava publiku pa su njeni koncerti pravi specijalitet za poštovaoce čuvenih kompozicija italijanske muzike.
„Pored standardnog repertoara koji izvodim na koncertima, a koji se sastoji od napolitanskih pjesama, arija, možete često čuti i popularne pop pjesme, obrađene u operskom maniru. Volim da eksperimentišem, da istražujem svoj glas, pomjeram granice i razbijam predrasude.“, kaže Nešićeva o repertoaru koji izvodi. Ona često otpjeva i nešto što publika uopšte ne očekuje.
Publika će na koncertu imati priliku da, pored nevjerovatne energije i bogatog soprana Marije Nešić, uživa u muzici petočlanog orkestra, koga čine pijanista Milivoje Veljić, harmonikaš Nenad Ljubenović, gitarista Zoran Anić, perkusionista Dmitrij Ivanilov, basista Stevan Kovačević. Uz ovaj muzički sastav Marija nastupa na mnogim koncertima i festivalima a u planu su joj koncerti u Londonu, Barseloni, Marbelji i mnogim drugim destinacijama.
Zvucima oboe odali počast vezi studenta i profesora - foto M.D.P.
1 od 5
Svi zajedno nakon koncerta
Sendi Džiu Sju, oboa i Lju Guejđing za klavirom
Publika oduševljena nastupom
Sa učesnicima i organizatorima i novinarka Boka Newsa
Student i profesor pobrali aplauze
NASTUPOM VRSNIH UMJETNIKA NA POZORNICI KOTORARTA KROZ PROJEKAT “CIAO” OSTVAREN KULTURNI MOST IZMEĐU KINE I EVROPE
U skladu sa nazivom “CIAO”, što na kineskom znači “most”, a na italijanskom “zdravo”, oboista prof. Lin Ćing, istaknuti predavač na Viskoj školi za muziku “Feliks Mendelson Bartoldi” u Lajpcigu i na Muzičkom konzervatorijumu u Sijanu, osmislio je program kojim je višeslojno predstavio ideju povezivanja svoje rodne Kine i Evrope. U tome su mu se na koncertu u Crkvi sv. Duha pridružili pijanistkinja Lju Guejđing, njegova životna i muzička saputnica, specijalizovana za izvođenje istorijske instrumente (baso kontinuo) i oboista Sendi Džiju Sju, master student na Univerzitetu za muziku i pozoroište u Lajpcigu, u klasi prof. Nika Dojča i prof. Lin Ćinga. Publika istančanog ukusa, formiranog i uz ovakve prograsme KotorArt- Don Brankovih dana muzike, ali i gosti iz Narodne Republike Kine, pozdravili su umjetnike toplim aplauzom poslije svake izvedbe.
-Kompozitor Pol Paterson, autor prvog komada koji sam svirao (Dijalog, op.49), bio je moj profesor na Njujorškoj akademiji i moj vrlo dobar prijatelj, tako da je komad vrlo intiman, vrlo težak i tehnički komplikovan. Komponovan je 1980. godine i njegov tempo je bio 220, što je u to vrijeme bilo prebrzo, te je smanjio tempo na 180, kako bi javnost mogla da shvati šta je pokušao da uradi. Kad sam upoznao g-dina Patersona, rekao je da bi želio da čuje kako prvi umjetnik svira originalno djelo na 220- zato je ovo za mene u emotivnom smislu vrlo bitno, objašnjava prof. Ćing za Boka News.
Kompozitori druga dva djela, prvog iz zbirke “Pet komada u narodnom stilu, op.102” koji je izveo Sendi Džiju Sju, i “Pjesme uz klavir, op.63” izvedene u triju za dvije oboe – Lin Ćing i Sendi Džiju Sju i klavir- Lju Guejđing, Robert Šuman i Feliks Mendelson živjeli su u Lajpcigu, Njemačka, a prof. Lin Ćing predaje u Lajpcigu, gdje na Muzičkoj akademiji studira i njegov student Sendi. Zato je maestro Ćing izabrao autohtone komade iz Lajpciga.
-Sandi je dobio treću nagradu na Ženevskom takmičenju, jednom od najvećih svjetskih za obou, zato mi je drago što je moj gost na koncertu, da pokažem koliko je kompetentan, objašnjava maestro Ćing.
Sendi Džiu Sju, oboa i Lju Guejđing za klavirom
Džao Điping je jedan od najznačajnijih kineskih kompozitora koji je poznat po djelu “Tri komada iz Skice Šan Nana” i njegov brat je bio Ćingov profesor. Prvi snimak te muzike je uradio upravo on, a za maestra Ćinga je značajan i zato što je od njega naučio mnogo stvari u vezi emotivnih elemenata tog komada. S tim u vezi, izveo je i “Proljećnu pjesmu” savremenoga kineskog autora Đanera Džua.
-Vrlo je važno da se kineska muzika prikaže kroz lični aspekt studenta-profesora-studenta, kaže oboista Ćing za Boka news. On i njegova supruga su oduševljeni Starim gradom, koji su tokom kratkoga boravka detaljnije razgledali. Obožava Kotor, kaže, a naročito voli mačke (ima ih šest kod kuće).
Kao član žirija Međunarodnog takmičenja 桥CIAO 2023, koje je održano u Kotoru, prof. Ćing je prijatno iznenađen visokim umjetničkim kvalitetima takmičara.
-Pokazali su u velikoj mjeri kvalitete svojih ličnosti, što je zanimljivo za kineske i crnogorske muzičare, koji pokazuju entuzijazam i motivaciju da rade u budućnosti, kazao je Ćing.
Publika oduševljena nastupom
Povezali mostove
Da bi se ostvario ovaj kulturni most između Kine i Evrope- Crne Gore i Srbije, u okviru KotorArta, potrudili su se prof. dr Vladimir Tomašević, rukovodilac Instituta za umetničku igru, dekan Fakulteta za inženjerski menadžment i predsjednik Organizacionog odbora, te njegov zamjenik, prof. Aleksandar Ilić, kao i ekspert za duvačke instrumente prof. Dragan Lazić sa Fakulteta muzičkih umetnosti- Beograd, uz podršku Ambasade Kine i Međunarodnog kulturnog udruženja u Šangaju.
Održan II Sastanak Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone u Tivtu
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović predsjedavao je drugim po redu ovogodišnjim sastankom Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone. U Tivtu trenutno boravi 9.243 domaćih i stranih turista, što je na nivou rezultata iz prošle godine.
“Evidentno je 17% više gostiju u tivatskim hotelima, dok je u privatnom smještaju registrovano 6% manje gostiju u odnosu na prethodnu godinu”, istakla je direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević. Po njenim riječima, gosti u Tivtu se u najvećoj mjeri žale na uslove na plažama, a vezano za zakup ležaljki, pokrivenost plaža ležaljkama, te na pojavu pasa lutalica i cijene usluga u gradu.
Potpredsjednik opštine dr Andrija Petković osvrnuo se na probleme u snabdijevanju Tivta električnom energijom tokom juna i jula. On je više informacija zatražio od predstavnika Elektrodistribucije Milinka Papovića. Papović je informisao prisutne da su u protekom periodu evidentirane dvije havarije na glavnim strujnim vodovima. Po njegovim riječima problem u Tivtu jeste preopterećenost mreže zbog činjenice da posljednjih godina ekspanziju gradnje nije pratio razvoj mrežnih kapaciteta. Predsjednik opštine je naveo da je Opština imala sastanak sa predstavnicima CEDIS-a, da je upoznat sa problemima i da će biti neophodni radovi na jačanju elektro-distributivne mreže u Tivtu.
Sastanku Koordinacionog time je prisustvovao Draško Lončar koordinator Uprave za inspekcijske poslove za Tivat. On je istakao kako su inspekcijski organi u Tivtu za nepunih mjesec dana izrekli prekršajne naloge u iznosu od 140.000€. Inspektori su kaznene naloge ispisivali zbog nepoštovanja radnog vremena, neprijavljenih radnika, neangažovanja propisanog broj spasilaca na plažama.
Tivat – plaža – foto R. Stjepčević Boka News
Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom su učesnike sastanka obavjestili o smanjenim gužvama na trajektu, te istakli probleme koji postoje u odnosima sa zakupcima plaža na teritoriji opštine Tivat. Na sastanku je istaknuta potreba za sakncionisanjem onih zakupaca koji ne poštuju odredbe ugovora sa Morskim dobrom. Članovi tima su predstavnicima ovog javnog preduzeća prenijeli pritužbe građana kada je u pitanja rad trajekata na liniji Kamenari-Lepetani, ali i sporne situacije sa tivatskih plaža.
O čistoći plaža ove godine staraju se i ekipe zaposlenih u Komunalnom preduzeću Tivat. Direktor Komunalnog Vučeta Stanišić naglasio je da se radi punim kapacitetima, te da se rad organizuje dvokratno i u dežurstvima shodno povećanoj potrebi tokom ljetnjih mjeseci. Zahvaljujući dežurstvima, u popodnevnim časovima djeluje se na posebno frekventnim tačkama u gradu. Kao poseban problem istaknut je način na koji trgovinski objekti odlažu otpad, ali i čistoća samih prilaza ovim objektima. Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor obići će trgovinske objekte i apelovati na povećanu brigu o čistoći.
Tivat – foto Boka News
Rad tivatske policije usmjeren je na odvijanje saobraćaja, a službenici policije u stalnom su kontaktu sa opštinskim službama i preduzećima. Evidentirana je pojačana pojava prosjačenja na ulicama Tivta, pa je dogovorena zajednička akcija policije i službenika Sekretraijata za inspekcijski i komunalni nadzor. Iz ovog opštinskog sekretarijata najavljen je nastavak akcije kontrole buke ali i kontrole nepropisno parkiranih vozila.
Sekretarijatu za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti naložena je izrada odluke o upotrebi električnih trotineta, odnosno zabrani njihovog korišćenja u određenim gradskim zonama.
Iz Vodovoda i kanalizacije Tivat vodosnabdijevanje grada ocjenjuju redovnim. Potrošnja vode je na nivou prošlogodišnje, iako je evidentiran porast broja potrošača za 10-15%. Direktorka Parking servisa Snežana Vukosavović Novosel za naredni period najavila je modernizaciju procesa naplate parkinga, pa se trenutno radi na nabavci parkomata na parkingu u Arsenalskoj ulici.
Služba zaštite i spašavanja u stanju je pripravnosti. Komandir Milorad Giljača naglasio je problem nepropisnog parkiranja u ulicama u gornjim djelovima grada, što onemogućava pristup sa vatrogasnim vozilima u slučaju potrebe za intervencijom. On se osvrnuo i na tragični događaj u blizini plaže Plavi horizonti kada je stradala jedna osoba, te istakao da je osoba stradala u pokušaju pružanja pomoći drugom licu, što u medijima nije adekvatno prenešeno.
U turističkoj ambulanti Doma zdravlja Tivat dnevno se pregleda oko 35 pacijenata. Nisu zabilježene veće gužve, a za ponedjeljak je planirano otvaranje dječjeg dispanzera koji je renoviran zahvaljujući donaciji Luštice Development.
Kulturne manifestacije u Tivtu odvijaju se predviđenom dinamikom i privlače pažnju domaćih i gostiju.
Jastozi su jedna od najcjenjenijih namirnica na svijetu, a interes gurmana za mesnatim repom ne smanjuje se iako cijena leti u nebo. Dvjesto eura za kilogram u restoranu ili upola manje na ribarnici odbit će svakoga tko ima dovoljno savjesti u novčaniku. No uzgajivačima ribe zvuči primamljivo iako je taj proces vrlo kompliciran.
Jedino mjesto na svijetu gdje se uzgaja Homarus gammarus poznat i kao evropski jastog nalazi se u Francuskoj, na farmi King Lobsters Normandie u gradu Breville-sur-Meru. Otvorena je prošle godine i već daje rezultate.
Uz logistički izazov odvajanja svake jedinke u posebnu košaru/kavez kako se međusobno ne bi pojele, najveći je zalogaj osigurati dovoljno kvalitetne hrane za mališane u razvoju. Najslađa su im jaja od škampa Artemia cysts koja se uzgajaju na istome mjestu.
