U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 27 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe teže povrijeđene, a deset lakše.
Prema podacima policije, najviše saobraćajnih nezgoda se dogodilo u Baru – šest, u Podgorici pet, a u Bijelom Polju i Herceg Novom po četiri.
Tri nesreće su evidentirane u Budvi, dvije u Ulcinju, a po jedna u Pljevljima, Nikšiću i Tivtu.
Izdata su 396 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 34 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela 11 pari registarskih tablica.
“Moji posljednji dani u ulozi ambasadorke u ovoj dinamičnoj i prelijepoj zemlji dobar su trenutak da razmislim o prethodne tri godine ispunjene događajima, ali i o stanju naših bilateralnih odnosa. Bilo je to vrijeme političkih promjena bez presedana, jer je politički model Crne Gore prošao kroz tranziciju, koja je, mada ponekad neugodna, omogućila prelazak u živopisnu višepartijsku demokratiju”, kazala je prenoseći svoj lični stav britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks Agenciji MINA.
Veoma jasna načela Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti vanjske politike bila su moje sidro u vremenu promjena u Crnoj Gori. Mi poštujemo suverenitet drugih zemalja i promovišemo demokratske principe. To znači da se ne miješamo u politiku ili izbor političkih lidera – o tome odlučuje vaš narod i predstavnici koje narod izabere.
Britanski pristup vanjskoj politici podrazumijeva da njegujemo odnose između naših zemalja, bez obzira koja je stranka u Vladi. Politički smo neutralni. Ali dubina naše saradnje uvijek će zavisiti od toga u kojoj mjeri dijelimo interese i vrijednosti. To što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora ostvarile rast saradnje u brojnim oblastima, uključujući nepokolebljivu podršku Ukrajini, svjedoči o našim zajedničkim vrijednostima – našim evroatlantskim vrijednostima.
Jedno od najvećih zadovoljstava mog posla kao diplomate je prilika da se upoznam sa različitim ljudima. U Crnoj Gori sam se susrela sa svim političkim partijama, svim vjerskim poglavarima, nevladinim organizacijama, privrednicima, medijima, drugim ambasadama i onoliko predsjednika opština širom zemlje koliko sam uspjela. Za diplomate, ti susreti su ključni kako bismo stekli širu perspektivu. Susret sa nekim ne znači da nekoga podržavamo, već da pokušavamo da ih saslušamo. Na kraju krajeva, ako želite da utičete na nekoga, morate ostvariti kontakt sa njima. To su osnove diplomatije.
Bilo je divno čuti od brojnih ljudi sa kojima sam se susrela da je otvoren i neutralan pristup britanske vlade dobrodošao u ovoj zemlji. Ali naša pozicija takođe pruža municiju onima koji žele da budemo bliži u našoj podršci (ili kritici) jedne ili druge strane u političkoj debati. Vidjeli smo kako obje strane političkog spektra u Crnoj Gori kritikuju britansku vladu (a ponekad i mene lično) jer ne pružamo direktnu podršku jednoj od strana.
Javni diskurs, kritički stavovi i preispitivanje tih stavova suštinski su elementi zrele demokratije, gdje postoji sloboda govora i sloboda medija. Idealno, to bi vodilo do kvalitetnijih debata, do dijeljenja novih perspektiva, do boljeg međusobnog razumijevanja, i do toga da svi učesnici debate postanu i mudriji i tolerantniji. Nažalost, posebno na društvenim mrežama, prečesto se srijećemo sa raspravama osmišljenim da izazovu mržnju i podjele, a ponekad možemo posumnjati da potiču iz vanjskih državnih izvora, koji ciljaju da ostvare upravo ovaj efekat. Ovo je problem rasprostranjen u cijelom svijetu, koliko u Ujedinjenom Kraljevstvu, toliko i u Crnoj Gori.
Upravo zbog toga moramo iznova preispitivati ono što čitamo, a to je razlog zbog čega je Britanska ambasada podržala projekte o regulisanju i profesionalizaciji medija, kao i promovisanju medijske pismenosti u školama. Britanski novinar i ekonomista Tim Harford rekao je da je dobar metod za prepoznavanje namjerno plasiranih (dez)informacija da razmislite da li ono što ste pročitali izaziva emocije – da li vas možda ljuti. Ako je to slučaj, vjerovatno je to bila namjera autora. Možda bi onda trebalo da posmatramo one koji objavljuju ljutite komentare na internetu kao žrtve dezinformacija i manipulacija, izazvanih takvim izvorima.
Crna Gora je ponosna i izdržljiva nacija, čiji su građani strastveni prema ciljevima u koje vjeruju, koja dijeli naše euroatlantske vrijednosti i ima kapacitet da ispuni svoje ambicije i težnje, uključujući pristupanje Evropskoj uniji. Uspjeh u tome će zahtijevati otpornost na namjerne pokušaje da se posiju podele, i povratak racionalnoj javnoj debati i razumu, da bi se te vrijednosti očuvale i ojačale – na društvenim i u tradicionalnim medijima, u Skupštini i unutar zajednica.
Kao ambasadorka, fokusirala sam se na podršku tom procesu, jer cijenimo stabilnost koju bi on donio zemlji i širem regionu. Ponosna sam što je, tokom svih promjena na političkoj sceni od mog dolaska, britanska Vlada nastavila da podržava jačanje demokratskih institucija u Crnoj Gori – ne samo kroz rad sa medijima, već i kroz institucije vladavine prava i izborne procese. Neutralna pozicija Ujedinjenog Kraljevstva, usidrena u našim zajedničkim vrijednostima, zajedno sa riješenošću da se izdignemo iznad buke dezinformacija i da promovišemo povratak razumu, poslužila je objema stranama.
Potpredsjednik opštine Tivat dr Andrija Petković ugostio je danas mlade Tivćane, pripadnike RE populacije, koji sa velikim uspjehom pohađaju srednje škole u Tivtu i drugim crnogorskim gradovima. Sabrija Rama, Mendona Ćuškaj, Đulijano Baljaj i Matej Vučković uzorni su đaci koji u planu imaju nastavak školovanja i skoro zaposlenje.
„Čestitam vam na tome što ste odabrali obrazovanje kao svoj prioritet. Vaš primjer i naša podrška, nadam se, motiv su drugima da krenu vašim stopama“ istakao je potpredsjednik opštine i podsjetio da zajedno moramo graditi društvo jednakih šansi za sve.
„Sekretarijat za društvene djelatnosti kontinuirano pruža podršku pripadnicima RE populacije u Tivtu, sa posebnim fokusom na obrazovanje. Zanimanja koja ste odabrali su tražena i nadam se da ćete edukaciju nastaviti, a zatim i pronaći posao u struci“ – istakla je ovom prilikom sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Uspješnim srednjoškolcima uručene su novčane nagrade.
Protekle godine izrađen je nacrt Lokalnog akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u opštini Tivat za period 2022-2026 godine, kojim se definišu lokalne politike od značaja za RE populaciju. Opština Tivat svake godine obezbjeđuje školski pribor za sve osnovce, školske torbe za đake prvake i besplatan školski prevoz za učenike osnovnih i srednjih škola. Opština Tivat je u prethodnom periodu podržala projekat „Prevencija ranih brakova u RE zajednici“, ali i inicijativu Evropske unije i Savjeta Evrope „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!”. Već tradicionalno lokalna uprava najmlađe pripadnike RE populacije u Tivtu obraduje poklonima u vrijeme novogodišnjih praznika.
Luc (Euthynnus Alletteratus) prvi je rođak tune. Sličan, a različit. Velika većina prosječnih konzumenata i kupaca na peškarijama teško će ih po izgledu razlikovati.
Gastronomski gledajući, meso mu je lošije kvalitete od tunjevine, što se očituje i u njegovoj cijeni koja je skoro dvostruko niža. Ali, kvaliteti i cijeni unatoč, luc ipak ima vrlo visoke nutricionističke vrijednosti, visok udjel omega 3 nezasićenih kiselina i sl.
Živi u jatu i najčešće se lovi mrežom plivaricom. Međutim, ribolovci koji ga love panulom mogu uživati u tzv. „litttle big game“ ribolovu.
Napominjem kako se recept koji slijedi može koristiti za svaku pečenu ili friganu ribu: srdele, inčune, lokarde, palamidu ili tunu, te sve vrste bijele ribe. Kod pripreme ribe na saur mogu se koristiti i razne kombinacije plave i bijele ribe. Međutim, plava riba ima jači karakter kod konzumacije ovakvog jela. Jednostavno, bolja je na saur od bijele ribe!
Sastojci:
– očišćeni pečeni ili frigani luc; 3/4 – 1 kg
– maslinovo ulje; 3 dcl (2 dcl za marinadu + 1 dcl za friganje kapule)
– vinska kvasina; 2 dcl (ukoliko je jaka dodati 1 dcl vode)
– prošek; 1 dcl prošeka (ili 1 jušna žlica šećera)
– češnjak; 4-5 režnjeva grubo sjeckanih
– peršin; 1/4 vezice
– lovor; 2 lista
– ružmarin; 1 grančica (cijela ili ogulite listiće, kako volite)
– bosiljak svježi; nekoliko listića (ili prstohvat sušenog)
– klinčić; 5-6 komada
– muškatni oraščić; nariban u količini po želji
– limun; polovica nasječena na kolutove
– papar i sol; prema želji
– kapula; 4 srednje velike, nasjeckane na tanke polumjesece
– balzamični ocat; do 1 dcl (može i crno vino)
Priprema ribe:
Ispečenoj ili friganoj ribi odvojite glavu i rep, očistite je od peraja, kože, krupnijih kostiju, iskomadajte na veće komade i poslažite u posudu u kojoj ćete je kasnije držati i servirati. Pri čišćenju ne treba gledati baš svaku košćicu ili dlačicu kako se riba ne bi previše usitnila.
Priprema marinade
U posudi zakuhajte saur (marinadu) od ulja, kvasine i prošeka s češnjakom, peršinom, lovorom, ružmarinom, bosiljkom, klinčićima, muškatnim oraščićem i limunom, posolite i popaprite. Kuhajte desetak minuta, maknite s vatre i hladite. Izvadite listove lovora i grančicu ružmarina.
Možda vam se čini kako je u marinadi prevelik broj raznih dodataka. Međutim, budite sigurni kako ćete kod konzumacije osjetiti baš svaki od začina posebno.
U dubljoj tavi na maslinovu ulju dinstajte nasjeckanu kapulu, polako i strpljivo miješajte, neka sva kapula dobije boju, tj. karamelizira se. Na kraju posolite i dodajte balzamični ocat, te nastavite kuhati dok tekućina ne ishlapi.
Toplu (ne prevruću) pripremljenu marinadu prelijte preko očišćene, u posudi poslagane ribe. Zatim po površini poslažite karameliziranu kapulu. Ukrasite s kojim kolutom limuna.
Serviranje i prilozi
Serviranje jela slijedi tek kad se prožmu svi okusi ribe, marinade i kapule. To spajanje traje najmanje 5-6 sati, najbolje preko noći. Ovako pripremljenu ribu držite u frižideru, a možete je konzumirati i do 6 dana nakon mariniranja.
Kod ovog jela za prilog predlažem toplu palentu. Kombinacija toplog priloga i hladne ribe na saur je predobra. Možete koristiti i neki drugi topli prilog, npr. pire od krumpira s rikulom, rižot od špinata i sl.
Dobar tek želi Vam Žele!
/Željko Višić/
Fragmenti bespilotne letjelice pronađeni su rano jutros u središtu Moskve, oko dva kilometra od glavne zgrade Ministarstva obrane, prenijele su ruske državne novinske agencije pozivajući se na hitne službe.
Rusija razmišlja o “snažnom odgovoru” za napade na Moskvu i Krim
Rusija si daje za pravo “snažno odgovoriti” na napade dronovima na Moskvu i na anektirani poluotok Krim u ponedjeljak koje pripisuje Ukrajini, objavila je ruska diplomacija.
– Na ove događaje gledamo kao na novo posezanje ukrajinskih političkih i vojnih čelnika za terorističkim metodama radi strašenja civilnog stanovništva, ističe se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
– Iza ovih drskih čina ukrajinskih neonacista stoji želja Zapada za pogoršanjem situacije (u ukrajinskom sukobu), dodaje ruska diplomacija, najavivši da će “pronaći i kazniti” sve krivce.
Izvor u ukrajinskom ministarstvu obrane koji je htio ostati anoniman, potvrdio je za AFP da je napad na Moskvu izveo GUR, vojna obavještajna služba.
Ruska vojska je objavila da je pogodila dva ukrajinska drona koja su pala a da pritom nitko nije stradao, jedan blizu ruskog ministarstva obrane, a drugi na trgovački centar na jugu Moskve.
U novom ukrajinskom napadu dronovima u ponedjeljak pogođeno je skladište streljiva na Krimu, u okrugu Džankoj, na sjeveru anektiranog poluotoka, rekao je ruski guverner Sergej Aksjonov.
Prihod od usluga trajektne linije protekli vikend je iznosio preko 100 hiljada eura, saopšteno je iz Javnog preduzeća morsko dobro.
Iz Morskog dobra, koje upravlja trajektnom linijom Kamenari-Lepetane, kazali su da je prihod u subotu iznosio 48,55 hiljada eura, a u nedjelju 51,55 hiljada eura.
„Sa zadovoljstvom ističemo da smo premašili iznos od dva miliona eura prihoda od kada je krenula naplata od usluge prevoza trajektne linije Kamenari-Lepetane“, navodi se u saopštenju Morskog dobra.
Oni su najavili da će na kraju jula saopštiti zvaničan rezultat prihoda i rashoda, kako bi javnost bila upoznata sa rezultatima poslovanja u tom mjesecu.
„S obzirom na to da je jul prvi mjesec od kada je kompletirana flota i uspostavljen redovan servis na trajektnoj liniji, na kraju mjeseca ćemo dostaviti zvaničan rezultat prihoda i rashoda, kako bi javnost bila upoznata koliki je profit za tekući mjesec“, rekli su iz Morskog dobra.
Prvo mjesto za mjesec jun 2023. i vaučer u iznosu od 50 eura, u nagradnoj igri “Ulov mjeseca” koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Ilija Purlija sa ulovljenim gofom od 42 kg.
Ilija je gofa ulovio na “čeku”, na 17 metara dubine. Lokacija ulova bio je Petrovac, iza ostrva Katič. Borba je, zbog izuzetno dobrog pogotka, trajala nepunih 10 minuta. Prilikom ovog ulova korištena je puška slovenačkog proizvođača Carbonia
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Evald Alivodić sa gofom od 27,6kg.
Gof je uhvaćen na pendulu, na potezu Bar – Sutomore. Kao mamac korišten je živi širun, a borba je trajala 20 minuta. Evald je od opreme koristio štap Tubertini Vitality 12-20lb, mašinicu Penn Phantom 2, kao i konac Sakura 50lb.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Nikola Bulajić sa gofom od 17,3 kg.
Nikola je gofa ulovio u akvatoriju Bara na 7 metara dubine. Pri ovom ulovu koristio je podvodnu pušku.
Crna Gora je dobila jedanaesti zaštićeni proizvod oznakom kvaliteta, odnosno oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta, riječ je o gotovom jelu (gastronomskom specijalitetu) „Peraška torta“
Uspostavljanje sistema zaštite i podizanja vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i hrane sa geografskim oznakama, kao i sistema za zaštitu proizvoda s posebnim svojstvima i karakteristikama, koja proizilaze iz tradicionalnih načina proizvodnje i pripreme čine osnovu politike kvaliteta. Širom svijeta javljaju se rastuća očekivanja i zahtevi potrošaca za hranom i poljoprivrednim proizvodima koji nose oznaku određenog kvaliteta, posebno onog kvaliteta koji je povezan sa porijeklom, tradicijom i specificnim znanjem i vještinama.
Crna Gora je dobila jedanaesti zaštićeni proizvod oznakom kvaliteta, odnosno oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta, riječ je o gotovom jelu (gastronomskom specijalitetu) „Peraška torta“. Pokretači i nosioci ovog zaštićenog naziva je NVO „Društvo prijatelja grada Perasta“ iz Kotora.
Za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je ovo izuzetno važan doprinos jer je ovo DRUGI proizvod zaštićen kao garantovano tradicionalni specijalitet.
Pravni efekti registrovanja naziva GTS nijesu direktno vezani za koncept teritorije kao što su geografske oznake i svi proizvođači koji proizvode u skladu sa specifikacijom imaju pravo da koriste registrovani naziv, bez obzira gdje se nalaze tj. gdje se proizvodnja obavlja, ako ispunjavaju zahtjeve propisane usvojenom na (prehrambene) proizvode koji su rezultat proizvodnog procesa koji odgovara tradicionalnom načinu pripreme i obrade tih proizvoda ili je su proizvodi proizvedeni upotrebom sirovih materijala ili sastojaka koji se tradicionalno koriste u proizvodnji. Zaštićeni naziv garantovano tradicionalnog specijaliteta ili sa njom povezanim nacionalno propisanim znakom (logotipom), više se ne može koristiti na deklaraciji sličnih poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji ne ispunjavaju uslove iz objavljene specifikacije garantovano tradicionalnog specijaliteta.
GTS je šema vrlo specifična, jer potencijalno može obuhvatiti veliki broj korisnika. Naime, oznaka GTS se može koristiti za proizvode sa posebnim karakteristikama proisteklim iz upotrebe tradicionalnih sastojaka ili tradicionalnog načina pripreme. “Tradicionalan” označava dokazanu upotrebu proizvoda na tržištu kroz vremenski period koji pokazuje prenošenje sa generacije na generaciju, u trajanju od najmanje 30 godina.
„Peraška torta“ predstavlja nematerijalno dobro povezano sa područjem Perasta koji čini sastavni dio kulturnog dobra Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koji je pod UNESCO-vom zaštitom.
„Peraška torta“ je specijalitet među desertima koji ima svoj jedinstveni recept i metod proizvodnje koji zahtijeva veliku preciznost, vještinu i znanje. Smatra se crnogorskim kulinarskim specijalitetom i tradicionalnom i autentičnom odlikom bokeške kuhinje, već decenijama unazad. Jedinstveni recept je rezultat vještina i znanja bokeških domaćica i metoda proizvodnje koji zahtjeva veliku preciznost, te se na ovaj način priprema samo u toj regiji. „Peraška torta“ je najpoznatija i najstarija delicija iz Boke. „Peraška torta“ je sočna i prhka, mirisna i bogata. Ovaj autentična, tradicionalna delicija je danas obavezna pri slavljima, okupljanjima, redovna ponuda u kućama i ugostiteljskim objektima Perasta i Boke.
„Peraška torta“ je desert (pekarski i poslastičarski proizvod), koji se sastoji od tijesta i fila (nadjeva). Tijesto se priprema uz upotrebu sledećih sastojaka: žumanca, šećer, puter, bijelo vino, narendane kore limuna. Fil/nadjev čine sledeće sirovine: bjelanca, šećer, mljeveni badem, Maraschino liker, mljeveni keks/prezla, sok od limuna, arome. Zbog obilja i bogatstva sastojaka, ukusa i mirisa, te vještine njihove obrade i izrade, uključujući i dekoraciju nazvana je i Bokeškom kraljicom slatkiša. Peraška torta je delicija nekadašnjih otmjenih i bogatih trpeza, danas čini tradicionalni dio proslava i okupljanja, na meniju tradicionalnih jela u kućama i ugostiteljskim objektima.
Elementi koji „Perašku tortu“ već vjekovima i decenijama omogućavaju status autentičnosti i prepoznatljivosti su:
– Metod proizvodnje i
– Senzorna svojstva.
Za naše Ministarstvo, kao i za Crnu Goru ovo je značajan korak. Kvalitet i raznovrsnost proizvodnje u oblastima evropske poljoprivrede čine jednu od najvažnijih naših snaga, jer obezbjeđuju konkuretnu prednost i opstanak malim, specifičnim i tradicionalnim proizvođačima i daju veliki doprinos njenom kulturnom i gastronomskom naslijeđu. Zaštita, kao što je ova je posljedica vještina i odlučnosti proizvođača koji su održavali tradiciju, ali su vodili računa i o razvoju novih sastojaka i načina proizvodnje, modernizaciji proizvodnje i proizvoda kao i valorizaciji kroz sektor turizma. Zaštitom ovakvih proizvoda postižemo prepoznatljivost na tržištu, kako na regionalnom tako i na međunarodnom, na ovaj način proizvod doprinosi prepoznatljivosti mjesta i regiona. Promocija i zaštita proizvoda oznakama kvaliteta doprinose ruralnom razvoju, diverzifikaciji prehrambenih proizvoda i većem izboru potrošaca. Zaštita naših specifičnih proizvoda doprinosi i bogatjoj turističkoj ponudi, te razvoju samih turističkih destinacija.
O PREDSTAVI:
Autori Igor Sviderski, Urša Rupnik i Mojca Majcen istražuju mogućnosti kanalisanja frustracija užurbanog života 21. veka kroz ritmično plesanje, ljepljenje, kolažiranje i reproduciranje različitih sadržaja i kompozicionih situacija. Ponavljanje radnji u različitim kontekstima i trenucima otvara uvid u mogućnosti razumijevanja užitaka, koji ponekad prerastaju u opsesiju, frustraciju i brišu granicu između agonije i zadovoljstva.
Measure of pleasure istovremeno je kritika današnjice i apel na bolje sjutra. Današnja kritika je uglavnom usmjerena na trenutnačno kvazi blještavilo, naglašavajući “demokratski” izraz svojih misli, gdje je svaki stručnjak u roku od 5 minuta za svakoga i gdje svako sa zadovoljstvom zadržava “pravo” da izrazi svoje mišljenje, ali bezodgovornosti. I svi bi učinili sve za tih 5 minuta slave. Beskompromisno pozivajući se na neoliberalne, konzumerističke, kapitalističke reći: “Sve, više i više i bolje i najbolje”, koje slijepo slijedimo, živimo u u svijetu u kojem je izgled važniji od mozga, živimo u kulturi pakovanja koja mrzi sadržaj. Istovremeno, predstava nije samo kritika današnjice, ona je i obraćanje i želja da se prepustimo, uživamo i budemo ono što jesmo. Pa makar danas junak iz bajke, a sutra filmska zvijezda. Ako tako osjećamo, budimo ono što osjećamo. Samo da ostanemo vjerni sebi. Hajde da proslavimo zadovoljstvo svakog trenutka.
Predstava je namenjena publici od 17 godina, a posebno generaciji od 20 do 35 godina koju je najteže dovesti u pozorište da pogleda modernu plesnu predstavu. Stoga, naša predstava neće ih samo privući u pozorište, već će im ponuditi i 40 minuta čistog klupskog užitka u pozorištu.
REAKCIJE PUBLIKE :
“Top energija, odlična izvedba, hteo sam za vama zaplesati I želja mi se ostvarila.”
“Predstava super kombinuje izmedju performativnim i plesnim izrazom, svidelo mi se preigravanje sa tekstom, koji je jako pametno postavljen i kritikuje današnje vreme.”
“Budite duh plesa dalje i svuda… svojom posebnošću i ljubavlju prema zadovoljstvu pokreta”
“Hvala vam na divnoj, jedinstvenoj predstavi koja treba da ŽIVI! Neka živi i inspiriše nas sve plesom, pokretom i energijom!”
“40 minuta čistog plesnog užitka!”
Utorak, 25.07. – Studio za svobodni ples i Plesni Teater Ljubljana
Plesna predstava MEASURE OF PLEASURE
Ljetnja pozornica Tivat u 21:30h
Autori: Urša Rupnik, Igor Sviderski i Mojca Majcen
Izvođači Mojca Majcen, Luka Ostrež, Urša Rupnik i Igor Sviderski
Režija i dramaturgija Alen Jelen
Muzika: David Nik Lipovac
Svetlostni dizajn: Danilo Pečar
Kostimografija: Anka Rener Kremžar
Izrada kostima: Cvetka Božič
Fotografije: Drago Videmšek
Tradicionalno donatorsko krstarenje Bokom “Rotary Boka Cruise” u organizaciji Rotari kluba Kotor, održano je po peti put u subotu, 22. jula na turističkom brodu ”Katica”.
Cilj ovogodišnjeg krstarenja bilo je prikupljanje sredstava za realizaciju projekta uređenja prostora i postavljanje javne česme kod Gurdića i južnog ulaza u Stari Grad Kotor, kao jedne od značajnih lokacija u našem gradu koju svakodnevno posjeti veliki broj turista i građana. Projekat je pokrenut u okviru još jedne u nizu akcija Rotarijanaca za dobrobit lokalne zajednice, u saradnji sa Opštinom Kotor i Turističkom organizacijom Kotor.
Putem sponzorstava, donacija i učešća u nagradnoj lutriji prikupljeno je 7100 eura kako bi ovaj cilj bio postignut. Predsjednica Rotari kluba Kotor Aleksandra Ivanović obraćajući se prisutnima napravila je osvrt na dosadašnji rad kluba i predstavila akcije koje su u toku. Ona je ovom prilikom istakla: “Naše aktivnosti su bile usmjerene na nabavku medicinske opreme Domovima zdravlja u Kotoru i Tivtu, Specijalnoj bolnici u Risnu, Psihijatrijskoj bolnici, i Bolnici Kotor tokom pandemije korone. Školama u Kotoru i Tivtu pomogli smo kod rekonstrukcije učionica, uređenja školskih dvorišta, donirali tablet računare, knjige i instrumente za muzičku školu, stipendirali najbolje učenike. Posebno smo ponosni na akciju “Morski svijet djeci Kotora i Tivta” u okviru koje smo tokom protekle godine omogućili posjetu Akvarijumu Boka djeci iz svih škola i vrtića.
Pažnju smo posvetili i organizacijama koje čuvaju tradiciju Kotora i Boke, kupovinom 2 odore za Bokeljsku mornaricu i horne za Gradsku muziku Kotor, te pomagali kod nabavke opreme za lokalne sportske klubove.
Sa zadovoljsvom ističemo da smo upravo finansijski zaokružili naš prvi Global grant projekat u iznosu od 40.000 eura u saradnji sa Rotari klubom iz Barija. Projektom “Rotari za preciznu medicinu” omogućićemo nabavku opreme za Centar za biomedicinska istraživanja Medicinskog fakulteta pri Univerzitetu Crne Gore i specijalizaciju za jednog doktoranda u Italiji.
U toku je i kampanja “Zajedno do Pariza 2024. godine” koju realizujemo u partnerstvu sa Crnogorskim olimpijskim komitetom sa ciljem da se za sve sportske saveze u Crnoj Gori obezbijedi savremena mobilna oprema za rehabilitaciju sportista tokom učešća na takmičenjima.”
Pored sponzora, prijatelja Rotarija i članova porodica, Rotari klubu Kotor podršku su pružili Rotari klubovi iz Distrikta 2483 i regiona: RC Smederevo, RC Kaštela, RC Beograd Skadarlija, RC Novi Sad-Dunav, RC Beograd-Metropolitan, RC Beograd-Čukarica, RC Beograd-Stari Grad, RC Beograd-Singidunum, RC Koronado-Kalifornija, RC Budva, RC Bar, RC Podgorica, RC Ulcinj, RTC Budva, RTC Bologna Est. novi klub u Crnoj Gori koji je čarterovan prije mjesec dana, Rotari E – klub Crna Gora.
Značajnu podršku Kotorskim rotarijancima dali su i članovi lideršip tima Rotari Distrikta 2484 Srbija i Crna Gora – Bane Ranđelović, koordinator Rotari Zone 21, Nikola Božić, past Guverner Distrikta 2483, Veliša Stamatović, dolazeći Guverner za 2025/26 godinu i zamjenik Guvernera za Crnu Goru, Srđan Grgić.
Donatorsko krstarenje je svojim prisustvom uveličao ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker sa suprugom Elvirom Zlatić Presker, doskorašnjom predsjednicom Međunarodnog kluba žena Crne Gore, sa kojima je RC Kotor ostvario saradnju na Diplomatskom bazaru u decembru prošle godine. Takođe, dogadjaju je prisustvovao i Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, partner Rotari kluba Kotor u kampanji “Zajedno do Pariza 2024. godine”.
Past – predsjedniku Rotari kluba Kotor, Janku Rackoviću, uručeno je PHF priznanje i nagrada za rad i zalaganje u klubu.
“V Rotary Boka Cruise” podržali su sledeći donatori i sponzori: Rotari klub Bar, Rotari klub Ulcinj, Rotari E- klub Crna Gora, Crnogorski olimpijski komitet, Rotari klub Budva, preduzeće “ALL ING” d.o.o Kotor, “Kotorski sladoled” doo, Kotor, Krsto Niklanović, Rotari klub Solin iz Hrvatske, Psihijatrijska bolnica Kotor, „Koložunj d.o.o“, “Školjke Boke”, Restoran “Bonaca”, Restoran bar “Teraca”- Kotor, hemijska čistionica “Limili”, poslastičarnica “Catarissimo”, Hotel “Cattaro”, Caffe bar “Forza” ,Aromaterapeut Sanja Batuta, butici “Lisca CG”, Poslovni centar ” Vukšić”, Restoran “Recoletta”, Tivat, firma “Dubovina” Tivat, “Selfie Look” Studio Tivat, Salon ” Miro” Tivat, “Emilly hair salon”, Fiziocentar Tivat, Nikša Miljanić, Vesna Mačić, Biserka Milić, Vesna Matijević, Maja Danilović, Frizerski salon “Mirjana” i restoran “La Catedral”.
Gosti su imali jedinstvenu priliku da u okviru ovogodišnjeg krstarnja prisustvuju Fašinadi u Perastu, te da simboličnim bacanjem kamenja učestvuju u ovom tradicionalnom običaju za očuvanje i zaštitu ostrva Gospa od Škrpjela. U okviru muzičkog programa nastupali su klapa INCANTO, i DJ Tiffany.
© BokaNews, 2021
