Kroz platformu Od malih nog(u) istražuje kako da tinejdžere vrate u pozorište

0

 

Kroz platformu Od malih nog(u) istražuje kako da tinejdžere vrate u pozorište
Tijana Grumić

Tijana Grumić: Program 31. KFPD je veoma uspješan – nema nijedne predstave koja djeci podilazi,  potcenjuje ih ili iznosi pred njih problematične stavove i ideje


Poslednjih nekoliko godina dramaturškinja Tijana Grumić iz Beograda  sa velikim zadovoljstvom prati Kotorskog festivala pozorišta za djecu, ali su njene predstave prvi put izvedene u ovom 31. festivalskom zdanju- i to ne jedna, nego tri. Predstavila se kao sjajna autorka  tekstova ili dramatizacija za predstave: “Mogućnost zabavljanja kod ptica”- u izvedbi BITEF teatra, “Mulan”, produkcija Pozorišta za decu i mlade Kragujevac i “Snežna kraljica” Malog pozorišta “Duško Radović”.  To je lijepa prilika da kroz tri različita djela dopre do dječijih srdaca i na taj način utiče na formiranje njihovih ličnosti. Ovako značajan prostor koji je Tijani Grumić ustupila selekcija festivala upućuje na  to koliko cijene njeno stvaralaštvo, a za nju to, kaže, „predstavlja veliku čast i zadovoljstvo, ali na neki način i odgovornost“.

-Zanimljivo je što su ti tekstovi međusobno vrlo različiti, pa su samim tim i predstave različite i obraćaju se raznovrsnoj publici, te svako u njima može pronaći nešto što mu je interesantno, kaže u intervjuu za Boka news Tijana Grumić, predavačica na Katedri Dramaturgija pri Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.

Snježna kraljica

Učestvovali ste u okruglim stolovima Festivala – da li je došlo do konkretnih zaključaka? Dugi niz godina se samo priča na temu formiranja pozorišta u Kotoru, ali nikako da se učini taj korak naprijed – da li je moguć prelazak Festivala u instituciju, u kojoj mjeri je održiv menadžerski tip pozorišta?

-Format okruglih stolova na ovom i drugim festivalima je važan jer je to prilika da se na njima sretnu ljudi koji bi se u drugim okolnostima teže našli na istom mestu i razmenjivali ideje. Za Kotorski festival i Kotor uopšte važno je što se uopšte pokrenula priča o osnivanju pozorišta na ovaj način, a sledeći korak ipak ne zavisi samo od entuzijazma i volje ljudi uključenih u festival, već u najvećoj meri od donosilaca odluka. Mislim da smo na oba okrugla stola ove godine izneli neke konkretne ideje, razmenili iskustva i primere dobrih praksi iz regiona i, bar kad je u pitanju pozorište, te ideje i primeri naći će svoje mesto i na jednom dokumentu koji će predstavljati zaključak svega onoga o čemu smo govorili, a koji će kao predlog biti poslat gradskom Sekretarijatu za kulturu.

Koje su to teme, forme i kakav bi trebalo da bude medijski pristup u osnivanju teatra za starije od 11 godina?

-Platforma Od malih nog(u) čija sam jedna od osnivačica ove godine, uz podršku zaklade Kultura nova iz Hrvatske, sprovodi istraživanje koje će ispitivati upravo potrebe publike starije od 11 godina, a čiji će ishod biti kreiranje jednog priručnika za pozorišne umetnike i umetnice koji žele da se bave pozorištem za ovu uzrasnu grupu. Kroz naše međusobne razgovore, nas okupljenih oko platforme, a onda i na okruglim stolovima poput ovog na Kotorskom festivalu ili nekim drugim, uvideli smo da je ovo period kada pozorišta za decu gube svoju publiku, odnosno kada ta deca ulaze u tinejdžerski period i više ih ne zanima pozorište za mladu decu, a kada još uvek nisu dovoljno zrela da prate sadržaj za mlade (tinejdžere starije od 15 godina) ili odrasle. Ovo istraživanje, koje će biti sprovedeno u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji, zato će ispitivati i koje su to teme i šta su forme koje su njima prijemčive.

Mulan

Da li se teatar u dovoljnoj mjeri i na pravi način bavi temama koje zaokupljaju pažnju i život mladih danas?

-Pozorišni stvaraoci vrlo često potcenjuju decu i mlade kao publiku i prilaze im tako što im podilaze, međutim, uvek se nađu svetli primeri predstava koje se na dobar način hvataju u koštac sa temama koje se zaista tiču mladih, koje konsultuju publiku kojoj se obraćaju i tokom stvaranja predstave, kako bi oslušnuli njihove potrebe, a onda i pravili nešto što je relevantno za njih i što im je važno. Takav način rada i dalje nije u dovoljnoj meri zastupljen na repertoarima pozorišta, ali mislim da su festivali prilika da se na jednom mestu sakupe dobri primeri rada i da iz njih mnogo dobije kako publika, tako i umetnici i umetnice koji žele da rade u pozorištu za decu i mlade.

Kako ocjenjujete program ovoga izdanja KFPD? Na čemu bi trebalo još da se poradi nakon tri decenije opstajanja i postojanja?

Snježna kralčjica

Mislim da je program 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu i mlade veoma uspešan budući da nema nijedne predstave koja deci pristupa onako kako sam govorila u prethodnim odgovorima, a to je da im podilazi, da ih potcenjuje i da iznosi pred decu problematične stavove i ideje. Ovogodišnje festivalske predstave su zanimljive u svom pristupu, u istraživanju jezika pozorišta, u temama koje obrađuju, estetski su relevantne i daju deci priliku da razmišljaju. Mislim da bi za buduća izdanja festivala ovakva vrsta pristupa selekciji morala biti zadržana. Osim toga, nadam se da će se u budućim festivalskim izdanjima naći i nekoliko predstava više, ali svesna sam da to zavisi od mnogo faktora na koje ljudi koji se bave selekcijom ne mogu uvek da utiču.

 Šta trenutno radite, šta pišete, dramatizujete…

Mogućnost zabavljanja…

-Upravo sam završila prvu fazu proba za novu predstavu u Gledališču Koper u Sloveniji koju radim sa rediteljkom Sonjom Petrović, a preko leta me čeka dramatizovanje knjige Kanjec filma Vere Cenić za pozorište ,,Bora Stanković“ u Vranju. Osim toga, ono čemu se posebno radujem, jeste što će do kraja godine početi probe mog novog teksta Svet zaslužuje kraj sveta koji je ove godine pobedio na jednom regionalnom konkursu. Što se tiče festivala, nakon završenog Sterijinog pozorja na kom sam se pozorijanskoj publici predstavila dvema predstavama, i sada nakon KFPD, čeka me mali odmor do nekih sledećih festivala.

Spuštena zavjesa 31. KFPD

 Nagrade za „Mulan“ i „Ronju“

Nagrada Dječjeg žirija „Dragan Radulović“ 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu dodijeljena je predstavi „Mulan“ Pozorišta za decu i mlade Kragujevac.

Predstavi „Ronja, kći razbojnika“ Pozorišta za djecu i mlade iz Skoplja, laureat je Nagrade žirija Grada. Svečana dodjela nagrada održana je na Ljetnjoj pozornici  uz prigodan program koji su  vodili Miloš Kašćelan i Irina Maliković, uz „asistenciju“ Vile Alkime, koju je animirala glumica Jelena Đukić.

Djevojčica Djeljana Ibraimi vratila je ključeve grada lokalnoj samoupravi, ispred koje ih je preuzeo Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine. Prisutnima se obratila Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za nkulturu, sport i društvene djelatnosti,  koja je Goranu Jovanoviću, predstavniku Fondacije „Budi human“ uručila poklon-vaučer sa 8 189, 73 eura, prikupljenih tokom Festivala od naplate ulaznica.

Predstavom „Pjeva mi se pjesma: Orkestra Pokoloka“ u izvedbi Teatra Poco Loco iz Hrvatske, spuštena je zavjesa 31. KFPD.

 M.D.Popović

Foto: Portret Tijana Grumić- privatna arhiva

Fotografije sa predstava „Mogućnost zabavljanja kod ptica“, „Snežna kraljica“ i „Mulan“: Krsto Vulović

Pušači treba da znaju: Postoji način da ostavite cigarete

0
Pušači treba da znaju: Postoji način da ostavite cigarete
Quit,Smoking,Today

Jaka volja, odluka i istrajnost…mnogi pušači svjesni su da put do prestanka konzumiranja cigareta zahtijeva disciplinu i vrijeme. Međutim, uprkos poznatim upozorenjima o štetnosti duvanskog dima po zdravlje, neki pušači se  jednostavno ne odlučuju da prestanu.

Prestanak pušenja je istovremeno najbolja ali i nimalo laka odluka. Zato na ovom putu treba sagledati opcije.

Šta su opcije?

Informisanje o manje štetnim izborima može biti prvi korak za sve one koji, iako svjesni da je najbolje da u potpunosti ostave cigarete, to iz nekog razloga ne učine.

Globalno najpoznatija alternativa, koja je ujedno dostupna već tri godine i u Crnoj Gori, je IQOS – uređaj koji zagrijava a ne sagorijeva duvan.

Ovu alternativu, u ovom trenutku, koristi preko 25 miliona ljudi širom svijeta.

Manje štetna alternativa

Kad već ne možeš u potpunosti da zauvijek ugasiš cigaretu, onda barem smanji štetu.

Proizvodi koji zagrijavaju duvan, umjesto da ga sagorijevaju, kao što je IQOS, štetne materije smanjuju i do 95%.

I ne stvaraju duvanski dim, a on je glavni krivac u procesu pušenja.

Naime, duvanski dim je mnogo više od običnog dima koji nam je neprijatnog mirisa ili „štipa“ za oči. Mnogo veće posljedice ostavlja po naše zdravlje, ali i po zdravlje pasivnih pušača.

Naime, kada se cigareta upali duvan počinje da gori i stvara se duvanski dim kroz koji pušači unose ne samo nikotin već i više od šest hiljada materija, od kojih se za oko 100 zna da su štetne ili potencijalno štetne, među kojima su ugljen monoksid.

Ovaj ključni problem koji stvara duvanski dim naučnici su uspjeli da eliminišu tako što su kreirali novu tehnologiju konzumiranja duvana, poput IQOS-a.

IQOS i slični uređaji prilikom korišćenja ne stvaraju dim, a bitna razlika je takođe i to što cigarete stvaraju katran koji nastaje kao proizvod sagorijevanja. To se na primjeru IQOS-a ne dešava budući da ovaj sistem ne zagrijava duvan, i tako ne proizvodi katran. Prilikom pristupanja ovoj vrsti koncepta smanjenja štete, važno je ukazati da ovakvi proizvodi nisu bez rizika te da njihovo korišćenje oslobađa nikotin, koji izaziva zavisnost.

Milatović: Za narod Crne Gore ne postoji važniji datum od 13. jula (FOTO, VIDEO)

0

Crna Gora slavi 13. jul – Dan državnosti –

Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.


To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim prisajedinjenjem Srbiji, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.

Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donijeta je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.

Milatović: Za narod Crne Gore ne postoji važniji datum od 13. jula

Predsjednik CG Jakov Milatović – foto Služba predsjednika

Za narod Crne Gore ne postoji važniji datum od 13. jula jer je njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti, poručio je crnogorski predsjednik  Jakov Milatović.

Milatović je, na prijemu povodom Dana državnosti na Cetinju, rekao da su vjekovi borbe za opstanak, na kamenoj raskrsnici Evrope, učinili Crnu Goru simbolom istrajnosti, čiji je svaki pedalj slobode skupo plaćan životima njenih najboljih sinova i šćeri.

“Luča nepokornosti nikad nije ugašena na ovom našem kršu”, dodao je Milatović.

On je kazao da nema 13. jula 1941. bez 13. jula 1878. godine.

Prema njegovim riječima, dva istovjetna datuma u mjesecu, razdvojena 63 godine, zapravo su simbioza slobode i prkosa, kao najvažnijih karakternih odrednica crnogorske državotvorne težnje.

Milatović: Za narod Crne Gore ne postoji važniji datum od 13. jula (FOTO, VIDEO)
Predsjednik CG Jakov Milatović – foto Služba predsjednika

“Ne postoji važniji datum za naš narod od ovog koji je povod okupljanja, jer je njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja naše države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti”, poručio je Milatović.

On je kazao da se kao predsjednik raduje što svi zajedno večeras, bez obzira na naciju, vjeru ili politička uvjerenja, mogu složno da pošalju poruku da od slobodne, antifašističke i jednake Crne Gore nemaju većeg ideala.

Milatović je rekao da svako vrijeme nosi nove izazove.

“A na nama danas je da temelje koje smo osvojili na Berlinskom kongresu i žrtvu učesnika 13. julskog ustanka koju smo dali u narodnooslobodilačkoj borbi, ugradimo u našu budućnost i budućnost naše djece”, rekao je Milatović.

On je kazao da sjećajući se žrtve predaka, u godinama koje dolaze, “nama ostaje lakši dio posla”.

Predsjednik CG Jakov Milatović – foto Služba predsjednika

“Da u miru nastavimo da izgrađujemo našu Crnu Goru, čineći je poželjnim mjestom za život svih nas i stojeći nepokorno na braniku njene slobode”, dodao je Milatović.

Prva dama Milena Milatović kazala je da su žene Crne Gore svojom nepokolebljivom hrabrošću i snagom dale nemjerljiv doprinos u borbi za slobodu, i zajedno sa muškarcima učestvovale u obnovi zemlje poslije rata.

Milena Milatović – foto Služba predsjednika

“Time su trasirale put u konstituisanju novog društvenog poretka koji je doveo do sve većeg učešća žena u političkom i javnom životu u Crnoj Gori”, dodala je Milatović.

Ona je kazala da se žene moraju boriti za smanjenje ekonomskog potiskivanja žena, kao i za dodatno veće uključivanje na svim nivoima odlučivanja.

“Nikada ne smijemo prestati da radimo na podsticanju još veće zastupljenosti žena u politici, biznisu, nauci”, rekla je Milatović.

Ona je poručila da žene zajedničkim snagama moraju učiniti sve da iskorijene svaki vid nasilja, uključujući i rodno-zasnovano, koje, kako je rekla, nažalost, u nekim slučajevima ima tragičan ishod.

13.jul – 10,15

Besplatan ulaz u nacionalne parkove za Dan državnosti 13. jul

0
Besplatan ulaz u nacionalne parkove za Dan državnosti 13. jul
Nacionalni parkovi CG

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore  svim građankama i građanima čestita Dan državnosti i poziva sve ljubitelje prirode da 13. jula besplatno posjete Durmitor, Biogradsku goru, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije, kao i Botaničku baštu “Dulovine” u Kolašinu i PP Ulcinjska Solana.

Nacionalni parkovi Crne Gore su predjeli izuzetnih prirodnih vrijednosti koji predstavljaju staništa za brojne rijetke i zaštićene biljne i životinjske vrste. Turistička ponuda nacionalnih parkova zasniva se na aktivnom boravku posjetilaca u prirodi. U sklopu ponude svakog parka nalaze se centri za posjetioce, u kojima se mogu dobiti informacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima parka i njegovoj turističkoj ponudi.

Nacionalni parkovi CG

Osim raftinga rijekom Tarom, tu su i pješačke, edukativne, tematske i biciklističke staze, zatim krstarenje Skadarskim jezerom, kajakarenje i vožnja drvenim čamcima na Crnom, Biogradskom i Skadarskom jezeru, posmatranje ptica, dječija igrališta, sportsko-rekreativni ribolov, posjeta Hridskom jezeru (jezero sreće) u NP Prokletije.

Nacionalni parkovi Crne Gore vam žele srdačnu dobrodošlicu i ugodne praznične dane!!!

U subotu, 15. jula “Muzika u svitanje” u Gornjoj Lastvi

0
U subotu, 15. jula “Muzika u svitanje” u Gornjoj Lastvi
Muzika-u-svitanje 1. jula

Nastupa harfistkinja Milica Kankaraš


Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“ Gornja Lastva organizuje koncert „Muzika u svitanje“ u čarobnom pejzažu Vrmca, u Gornjoj Lastvi.

Koncert će biti održan u subotu, 15. jula a počinje u pet sati. Nastupa harfistkinja Milica Kankaraš.

Organizator je obezbijedio besplatan prevoz do Gornje Lastve. Kombi kreće sa autobuske stanice u 4:40.

Koncert je dio projekta „Dani pejzaža“ i podržan je od Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.

Koncert GPD Tivat povodom Dana državnosti

0
Koncert GPD Tivat povodom Dana državnosti
GPDT – koncert Dan državnosti

Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat, najstarija institucija kulture u našem gradu, darovaće nam svečani koncert povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore.

Svečani koncert pod dirigentskom palicom kapelnice Nevile Klakor biće održan u četvrtak, 13. jula, od 20.30 sati na gradskoj rivi Pine.

Sve spremno za otvaranje hotela za 14. jul, turistički obilasci Svetog Stefana probudili veliko interesovanje

0
Sve spremno za otvaranje hotela za 14. jul, turistički obilasci Svetog Stefana probudili veliko interesovanje
Sveti Stefan

Nakon dvije godine koliko je bio zatvoren, Aman Sveti Stefan otvara svoja vrata u petak 14. jula. Test gosti od strane Amana, zadovoljni onim što su vidjeli i iskusili, dali su zeleno svjetlo za otvaranje kapaciteta za turiste.

“Raskošno utočište sa svojih osam apartmana, samostalnim spa centrom i ekskluzivnim plažama sa zadovoljstvom ponovo prima goste. Otvaranje ljetnje sezone u petak, 14. jula”, navedeno je u objavi na Instagramu.

Sveti Stefan nudi turističke ture za mnogobrojne turiste koji mogu da obiđu grad-hotel u jednoj od šest dnevnih tura sa ulaznicom koja košta 25 eura. Djeca mlađa od 12 godina na Sveti Stefan mogu ući besplatno. Zimska cijena ulaznice je 10 eura i biće upriličen veći broj dnevnih tura, dok su ture van sezone za sve obrazovne institucije na teritoriji opštine Budva besplatne. Plan je da od ove zimske sezone ture budu besplatne i za sve obrazovne institucije sa teritorije Crne Gore.

Poređenja radi obilazak Zidina i Lovrjenca u Dubrovniku po osobi se naplaćuje 35 eura, dok je cijena za djecu do 18 godina ulaznica 15 eura, te se cijena koju Aman Sveti Stefan čini pristupačnom za sve ono šro može da ponudi.

Sveti Stefan foto M.Marušić

Na ostrvu se redovno održavaju crkvene službe i tom prilikom na istim prisustvuje preko 100 ljudi.

Posljednjih dana bilo je mnogo nagadjanja oko otvaranja hotela Aman Sveti Stefan. Mnogi portali i televizije u poslednja 3 dana objavljivali su informacije da je hotel zatvoren i da neće biti otvoren a da nismo uspjeli da dobijemo potvrdu ili demanti takve informacije jer se Adriatic properties i Aman ne oglašavaju kako ne bi remetili arbitražni postupak te smo odlučili da posjetimo Sveti Stefan i sami provjerimo te informacije…

Sveti Stefan – foto Aman

U međuvremenu stigla je i potvrda Amana da se dio kapaciteta otvara 14.07. kako je bilo i najavljivano.

Podsjetimo, pred međunarodnim Arbitražnim sudom u Londonu i dalje se vodi spor koji “Adriatic properties” Petrosa Stathisa, koji je zakupac hotela Sveti Stefan, koji je u vlasništvu države Crne Gore.  vodi zahtijevajući da mu se nadoknadi šteta.

Lagani ljetnji ručak – omiljene lignje na brodet kombinujte s jednostavnom palentom

0
Lagani ljetnji ručak – omiljene lignje na brodet kombinujte s jednostavnom palentom
Brudet od lignji Photo: Di-Maris Zadar

Naziv potiče od talijanske riječi brodetto (juha, ujušak) i odnosi se isključivo na riblje ili morsko jelo. Liganja se još nismo zasitili za ovo ljeto, a ova verzija nam se činila kao super odmak od klasičnih priganih liganja  ili onih sa žara. Čak smo i prilog od krompira rado zamijenili palentom.

Idealan dodatak lignjama bit će upravo jednostavna kuvana palenta, lagani letnji ručak.

Trebat će vam:

800 g svježih liganja

2 manje kapule

3 režnja češnjaka

1 čajna žličica začina iz Dalmacije (ružmarin, vrijesak, majčina dušica…)

1,5 dl crnog suhog vina

1 grančica peršina

150 g palente

1,5 dl ribljeg temeljca ili vode

30 g maslaca

1 manja grančica peršuna

1 žlica košerve (koncentrata od rajčice)

1 lovorov list

maslinovo ulje

so i papar

Priprema:

Recept se može raditi na dva načina: s očišćenim lignjama ili “na šporko”, odnosno neočišćenim. Ako se čiste, lignje narezati na veće komade. Kapulu očistiti i narezati na krupnije, češnjak i peršin očistiti i narezati na sitno, posuti s malo soli i ostaviti sa strane.

Na zagrijanom maslinovu ulju pirjati kapulu i podlijevati prema potrebi temeljcem dok se ne raspadne – oko 20 minuta. Pojačati vatru, dodati konzervu i kratko zapeći, dodati lignje i začine te kada nestane tekućine, podliti s malo vina. Kada vino ispari, dodati malo temeljca, a kada sve zavrije, i preostalo vino i temeljac – tekućine treba biti prst ili dva iznad liganja. Kuhati na laganoj vatri oko 30 minuta dok se tekućina ne reducira i umak ne zgusne.

Palentu skuhati s maslacem, najbolje u temeljcu.

Tivćanka pružala seksualne usluge državljaninu Hrvatske, pokušala da ga ucijeni snimkom u dogovoru s mužem

0
Tivćanka pružala seksualne usluge državljaninu Hrvatske, pokušala da ga ucijeni snimkom u dogovoru s mužem
Policija Tivat – foto Boka News

Tivćanka T.H.J (40) i njen muž N.J. (39) uhapšeni su zbog sumnje da su muškarcu iz Hrvatske pokušali da iznude 250.000 eura kako ne bi objavili snimke sa eksplicitnim sadržajem, saopštila je Uprava policije (UP).

“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, aktivnostima iz svoje nadležnosti, rasvijetlili tri krivična djela i uhapsila tri osobe, dok je protiv jedne podnijeta krivična prijava, a dvije osobe su procesuirane prekršajno zbog zloupotrebe narkotika.  Tivatska policija je, po nalogu postupajućeg tužioca, uhapsila T.H.J. (40) i N.J. (39), oboje iz Tivta, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ucjena u pokušaju na štetu muške osobe iz  Hrvatske”, navodi se u saopštenju Uprave policije (UP).

Oštećeni je, kako je navedeno, prethodne četiri godine posjećivao T.H.J. koja mu je u više navrata “pružala usluge masaže i seksualnih usluga, za šta je uzimala novčanu nadoknadu u iznosu od 100 eura”.

“Nakon izvjesnog vremena, u dogovoru sa svojim suprugom N.J., ona je počela da ucjenjuje oštećenog tražeći mu novac u iznosu od 250.000 eura, kako ne bi snimljeni eksplicitni materijal proslijedila njegovoj supruzi”, kazali su iz UP.

Osim toga, kako dodaju, ona mu je upućivala prijetnje po bezbjednost njegove djece.

Iz UP su saopštili da kontrolom vozila kojim je upravljao A.N. (38) iz Cetinja policija je pronašla i oduzela ručno pravljeno vatreno oružje u obliku hemijske olovke sa tri metka cal. 22 mm.

“A. N. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, kazali su iz policije.

Državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta je krivična prijava protiv D.G. (47) iz Cetinja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa.

“D.G.  je, kako se sumnja u mjestu Radovići, 7. decembra 2022. godine, koristeći odsustvo oštećenog, provalio u stan i ukrao torbu sa ličnim stvarima. D.G. je, prethodne sedmice, uhapšen u Podgorici zbog sumnje da je izvršio pet krivičnih djela krađa”, naveli su iz policije.

Tokom sprovođenja „Racije“, policija je kod jednog stranog državljanina pronašla manju količinu marihuane.

“Protiv njega je podnijeta prekršajna prijava zbog izvršenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.  Zbog počinjenog prekršaja iz gore pomenutog Zakona uhapšen je R.F. (35) iz Azerbejdžan. Kod njega je policija pronašla i oduzela oko 27,6 grama marihuane”, zaključuju iz UP.

Autorsko veče Gorčina Blagojevića

0
Autorsko veče Gorčina Blagojevića
Autorsko veče

Autorsko veče Gorčina Blagojevića održaće se 15. jula u 21 sat u Kući nobelovca Iva Andrića.

Gorčin Blagojević rođen je u Nikšiću, gdje i danas uglavnom živi. Njegovi romani „Cerada od sopstvene kože“ i „Bezimeni vrh“, doživjeli su višestruka izdanja i izuzetne akademske kritike. Novele, eseje i kritike koje piše objavljuju brojni časopisi.

Studirao je u Beogradu, a diplomirao na Katedri za srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta. Tu je i magistrirao, na temi „Poezija i poetika pjesnika Ranka Jovovića“.

Blagojevićev magistarski rad prvi je u Crnoj Gori, nakon niza godina, odbranjen na ćirilici, što je izazvalo veliku polemiku. Nakon brojnih sabotaža, uspio je da na velika vrata vrati srpski jezik i pismo na Univerzitet u Crnoj Gori. Blagojević je autor poznatog satiričnog eseja o trideset crnogorskih jezika.

O njegovom djelu govoriće univerzitetski profesor, jedan od naših vodećih književnih kritičara, prof. dr Radoje Femić.