Komunalno Tivat nabavilo dva nova specijalna vozila
Komunalno preduzeće Tivat u prethodnom periodu sprovelo je nabavku dva nova specijalna vozila čime se direktno unapređuje proces održavanja čistoće ulica.
Kupljena je čistilica marke „Karcher“ ukupne vrijednosti 139.755,00€. U pitanju je multifunkacionalna radna mašina za čišćenje javnih površina. Posjeduje sistem vakuumskog usisavanja, dvije rotacione četke, spremnik za prihvatanje otpada zapremine 1,3m³, a opremljena je i kabinom sa pregledom 360º. U narednom periodu biće kupljeni i priključci koji će omogućavati pranje pod pritiskom, te pranje kamenih i mermernih površina.
Takođe, nabavljeno je novo vozilo cistijerna ukupne vrijednosti 74.995,00€. Zapremina ove cistijerne iznosi 10.000 litara, a ima ugrađenu vodenu centrifugalnu pumpu protoka 1100 lit/min.
Godišnjicu od otvaranja prve dionice auto-puta Bar-Boljare, najkompleksnijeg građevinskog projekta u istoriji naše zemlje, u Monteputu dočekuju sa pozitivnim rezultatima.
“U prethodnih 12 mjeseci auto-putem je prošlo 2.157.601 vozilo i za to vrijeme od naplate putarine prihodovano je 8.749.820 eura. Rekord po broju prolazaka vozila ostvaren je sedmog avgusta prošle godine i tada je auto-putem prošlo ukupno 14.325 vozila“, izjavio je izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.
Posebno je ponosan na činjenicu što se u prethodnih godinu dana nije dogodila nijedna saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom.
Auto put – Crna Gora – foto Mediabiro
“Od otvaranja auto-puta zabilježeno je 50 saobraćajnih nezgoda. Sa povrijeđenim licima ukupno 12. Lakše tjelesne povrede zadobilo je 13, a teške tjelesne dva lica. U 38 saobraćajnih nezgoda zabilježena je samo materijalna šteta“, saopštio je Ljiljanić, dodajući da je saradnja sa Upravom policije i mobilnom jedinicom Saobraćajne policije na visokom nivou.
Kada je riječ o dugo najavljivanom nastavku izgradnje ostalih dionica, zaključkom Vlade Crne Gore iz maja 2023. godine, zadržana su sredstva iz dobiti Monteputa i usmjerena su za izradu glavnog projeka od Mateševa do Andrijevice, kao i za izradu idejnog projekta dionice Andrijevica-Berane-Boljare.
“U završnoj fazi je izrada elaborata eksproprijacije za dionicu Mateševo-Andrijevica, tako da ćemo sljedeće godine pokrenuti postupak eksproprijacije zemljišta, a paralelno sa tim očekujemo završetak projektne dokumentacije i raspisivanje tendera za izvođača radova“, naglasio je izvršni direktor Monteputa.
Auto put – Crna Gora – foto Mediabiro
U toku je priprema tenderske dokumentacije za izgradnju prvih benzinskih stanica na dionici od 41 km, dok je tokom septembra planirano objavljivanje tendera za dugoročan zakup lokacije.
“Nakon izbora najbolje ponude i zaključenja ugovora, u roku od godinu dana možemo da očekujemo da benzinske stanice sa pratećim sadržajima budu otvorene, što će upotpuniti uslugu na auto-putu“, zaključio je Ljiljanić.
Od ukupne naplate putarine, udio od 15 odsto ima elektronska naplata (ENP), pa su iz tog razloga u Monteputu trenutno posvećeni unapređenju sistema i proširenju naplatnog centra Mateševo, odnosno stvaranja uslova potrebnih da započnu promociju i masovniju upotrebu ENP.
Marina Porto Montenegro u Tivtu zvanično je ušla u najuži izbor za ACREW Superyacht Business nagradu, za najbolju marinu za superjahte. Ova nagrada priznanje je visokog profila za najbolje od najboljih marina svijeta, koja podrazumijeva objekte svetske klase, uslugu na najvišem nivou i pozitivna iskustva članova posade.
Superyacht Business Awards smatra se prestižnim i priznatim globalnim programom nagrada, pri čemu je ACREW mreža od preko 15.000 kapetana i članova posade koja je pozvana da glasa za kompanije u domenu superjahti koje zaslužuju svjetsko priznanje u svojoj oblasti.
Nagrada Najbolja marina za superjahte ističe pobjedničku marinu za pružanje najviših standarda usluga i pogodnosti kapetanima i posadama sa superjahti, zajedno sa njenom spremnošću da pomogne gostima – time osiguravajući ugodan i prijatan boravak za sve.
Pobjednici će biti objavljeni 21. avgusta, kada se svi glasovi prebroje.
Nakon što je Porto Montenegro osvojio ovu nagradu 2021. i zatim dobio drugo mjesto 2022. godine, tivatska marina ima namjeru da ponovo dobije prvo mjesto ove godine.
Svi zainteresovani mogu glasati za Porto Montenegro putem linka:
Povodom 35 godina rada „Luke Kotor“, sinoć je zvanično otvorena Marina Kotor, a vrpcu su simbolično presjekli predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednica Odbora direktora preduzeća Ljiljana Popović Moškov.
„Ukupni kapacitet marinskog dijela povećan je gotovo tri puta u odnosu na dosadašnji i iznosi 173 priveznih mjesta. Prvi put u okviru marine obuhvaćeno je i 40 komunalnih vezova za potrebe naših građana“, rekla je Popović Moškov, dodajući da je kontrola ulazaka i izlazaka na gatove tehnološki modernizovana pomoću kartica koje će korisnici dobiti , a čitava marina je pod video nadzorom. U narednim danima očekuje se uspostavljanje pokrivenosti marine wi-fi signalom za sve njene korisnike, a omogućeno je i on line bukiranje.
„Ovom investicijom Luka Kotor je stvorila preduslove za još veću afirmaciju grada za nautički turizam, dala gradu reprezentativnu marinu u skladu sa prostorom i njenim položajem, a istovremeno realizovala jednu od preuzetih obaveza na osnovu kojih je dobila ugovor o koncesiji“ – kazala je Popović Moškov.
Kompanija i u narednom periodu nastaviti da radi na osavremenjavanju svih vidova usluga koje, kako je kazala, nautičari i brodari očekuju da dobiju kada uplove u luku i pristanu u marini. U godinama redovnih uslova za poslovanje, Luka Kotor, raznim vrstama lučkih usluga na kvalitetan način opsluži i do 490 brodova, koji dovedu i do 800.000 turista u sezoni. Pored brodova luku godišnje posjeti i do 900 jahti, kazala je Popović Moškov.
Gradonačelnik Vladimir Jokić uputio je komplimente menadžmentu preduzeća na tome što je „u rekordno kratkom roku“ uspio da od ideje dođe do realizacije ovako značajnog projekta.
„Da investiciju od 1,3 miliona eura pretvore u realnost i stvore mogućnost da večeras zajednički otvorimo nove prostorne kapacitete luke Kotor. O značaju luke Kotor za grad ne treba trošiti puno riječi, dovoljno je osvrnuti se oko sebe. Gotovo sve što vidimo u ovom gradu nastalo je kao rezultat pomorskih aktivnosti njegovih građana, kao rezultat rada onoga što je bila Luka Kotor u svim njenim oblicima postojanja u proteklih milenijum ipo ili dva“, ocjenio je Jokić.
„U koliko u Kotor ne budu uplovljavali brodovi, onda ni Kotor više neće biti grad. Zbog toga i ovo proširenje kapaciteta, ali i buduća proširenja kapaciteta, kao što je izgradnja pilona za sigurno privezište velikih brodova, obezbjeđivanje sigurnih sidrišta prema Dobroti i Orahovcu, čini nešto što je naša nužda i naša obaveza kako bi stvorili mogućnosti da i u narednim godinama i decenijama Luka Kotor uspješno posluje. Takođe, ono što je sigurno opredjeljenje ne samo ovog rukovodstva, nego siguran sam i svakog budućeg, jeste da Luka Kotor ostane u većinskom vlasništvu Opštine Kotor, a da što se tiče akcionarskog udjela, on može samo da se uvećava u korist grada, a nikako da se smanjuje“, kazao je predsjednik Jokić.
Otvaranje izložbe – foto Radio Kotor
Nakon svečanog otvaranja marine, u galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Luka i grad – život i trajanje“, koja je priređena u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore (PMCG) u Kotoru.
Otvarajući izložbu, autor postavke, kustos Pomorsko tehničke zbirke u Pomorskom muzeju, Ilija Mlinarević, poručio je da je cilj da se približi i dokaže neraskidiva veza grada Kotora i njegove luke.
Kotorska luka vjekovima je bila jedini izlaz u svijet, na Mediteran kojem pripada, poručio je Mlinarević.
Violinista Nemanja Radulović nastupiće sa svojim ansamblom Double Sens na koncertu pod nazivom Put oko svijeta povodom svečanog otvaranja XXII KotorArt Don Brankovih dana muzike , 13. jula od 21.30 sati na trgu ispred Katedrale sv. Tripuna u Kotoru. Program je dio koncertne turneje i promocije novog albuma Roots (Korijeni) snimljenog za Izdavačku kuću Varner Klasiks 2022. godine.
Na repertoaru koncerta naći će se objedinjeni aranžmani tradicionalne i savremene muzike, kroz muzičko putovanje svijetom – od srpskog i balkanskog folklora, preko melodija evropskih zemalja, sve do zvukova iz udaljenih krajeva Kine, Indije i Japana. Većinu aranžmana, uz Nemanju Radulovića, radio je pijanista Aleksandar Sedlar, koji je i sam gost koncerta.
Don Branko Sbutega – foto M. Marušić
Ulaznice za događaj mogu se nabaviti preko GigsTix mreže, putem njihovog sajta www.gigstix.me kao i na određenim Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore.
Nemanja Radulović, srpsko-francuski violinista koji svojom jedinstvenom energijom, uzbudljivom virtuoznošću, dubinom izraza i avanturističkim programom potvrđuje ideju da muzika zbližava ljude, posljednji album, Roots (Korijeni), objavio je za Izdavačku kuću Varner Klasiks, 2021. godine. Prethodili su kompakt-diskovi za izdavačke kuće Dojče Gramofon i Juniverzal Mjuzik Grup. Nastupao je u najprestižnijim svjetskim salama poput njujorškog Karnegi hola, amsterdamskog Koncergebaua, sale Berlinske filharmonije, sale Plejel u Parizu, Pozorišta na Jelisejskim poljima, hola Suntori u Tokiju itd. Kao solista, nastupa sa vodećim svjetskim orkestrima, među kojima su: Londonska, Minhenska i Njujorška filharmonija, Berlinski, Tokijski, Montrealski, Geteborški i Sidnejski simfonijski orkestar, Kraljevska filharmonija iz Liverpula, Drezdenska državna kapela itd. Redovno održava resitale s harfistkinjom Marijel Norman, pijanistkinjama Lor FavrKan i Suzan Manof. Bio je pobjednik violinskih takmičenja Jozef Joakim u Hanoveru, Žorž Enesku u Bukureštu i Stradivarijus u Kremoni. Studirao je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, na Visokoj školi u Sarbrikenu, Akademiji Štaufer u Kremoni i na Pariskom konzervatorijumu.
Double Sens osnovan je 2008. godine, kada je violinista Nemanja Radulović okupio neke od svojih omiljenih muzičara iz Francuske i Srbije da sviraju zajedno u kamernom orkestru. Ujedinjeni prijateljstvom, sa jakom ljubavlju prema muzici i izrazitom strašću prema njenom dijeljenju na sceni, članovi Orkestra sviraju zajedno širom svijeta, a nedavni i budući nastupi uključuju koncerte u Pozorištu na Jelisejskim poljima, bečkom Koncerthausu, dizeldorfskom Tonhaleu, Mersejskoj operi, Kolarčevoj zadužbini, Koncertnoj sali u Kjotu, sali Berlinske filharmonije. Orkestar je snimio pet albuma, među kojima su The 5 Seasons (Deka, 2011) i Journey East (Dojče Gramofon, 2015). Radulović i Double Sens snimili su prvi put CD za Izdavačku kuću Varner Klasiks 2022. godine. Ideja za album razvila se za vrijeme pandemije kovida-19, kada je Radulović tokom izolacije imao vremena da dublje promisli muziku danas, ali i muziku prošlosti i budućnosti. S tim u vezi, kompakt-disk pod nazivom Roots objedinjuje aranžmane tradicionalne i savremene muzike, kroz muzičko putovanje svijetom – od srpskog i balkanskog folklora, preko melodija evropskih zemalja, sve do zvukova iz udaljenih krajeva Kine, Indije i Japana.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.
/M.D.Popović/
Don Branko Sbutega – osnivač KotorArta
branko-sbutega
Don Branko Sbutega (1952.−2006.) bio je župnik crkve svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i glazbenu školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za svećenika je zaređen 15. jula 1979. godine na otoku Gospe od Škrpjela.
Nakon potresa 1979. radio je na obnovi sakralnoga i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u talijanskoj Padovi. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je s humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.
Kao erudit, poliglot i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizovao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative među kojima je i Grupa književnika 99. Osnovao je festival KotorArt.
U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, toleranciji i promociji suživota tokom godina jugoslavenske krize. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske neovisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.
Djelatnici Lučke kapetaniej jutros su u moru ispred Splita uočili tijelo muškarca kojeg su izvadili iz mora na brod te doveli do kopna i obavijestili policiju.
O događaju je obaviješteno i nadležno Državno odvjetništvo koje će obaviti očevid uz nazočnost sudskog vještaka. Prema prvim informacijama policije, najvjerojatnije je došlo do sudara dva broda na moru ispred Splita. U ovom trenutku provodi se kriminalističko istraživanje.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture poslalo je priopćenje vezano uz pronalazak tijela muškarca u moru u Splitu.
– Lučka kapetanija Split zaprimila je 11. jula u 8:55 sati dojavu da krene prema ulazu u Kaštelanski zaljev, na mjesto navodnog sudara gdje je uočena osoba u moru, bez svijesti. Na dojavljenu poziciju žurno je isplovio spasilački brod “Pojišan”, koji je na dojavljenoj poziciji pronašao mušku osobu bez svijesti, koja je nedugo zatim predana djelatnicima Hitne medicinske pomoći na gatu Svetog Nikole i koji su utvrdili smrt – poručili su iz Ministarstva.
Kontrole koje vrše inspektori mogu se podijeliti u dvije kategorije kontrola na samom moru i akvatorijumu i kontorlu na kopnu, kazao je Ivan Knežević, inspektor za Morsko ribarstvo
Kontrole kako na moru, tako i na kopnu su česte jer se ribarska industrija u Crnoj Gori svakodnevno susreće sa nelegalnim izlovljavanjem, zbog čega se preduzimaju mjere kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje ribnih resursa, kazao je Ivan Knežević, inspektor za Morsko ribarstvo.
– Inspektori Morskog ribarstva su oformljeni pri Ministarstvu šumarstva i poljoprivrede, a jedan od glavnih zakona po kojem postupaju je Zakon o morskom ribasrtvu i marikulturi. Kontrole koje vrše inspektori mogu se podijeliti u dvije kategorije kontrola na samom moru i akvatorijumu i kontorlu na kopnu. Inspekcijski nadzor kontorle na moru se ogleda u tome da se vrši pregled ribolovnih alata i opreme, koju sami ribari posjeduju, zatim odgovarajuću dozvolu za obavljanje te djelatnosti, veličine i količine ulova koji se zatekne prilikom samog ulova, kao i evidenciju ulova. Što se tiče kontrole na kopnu, to se odnosi na promet količine morske ribe i organizama u restoranima, hotelima i samim pijacama, a ona se ogleda u tome da se za ribu stavljenu u promet, traži dokaz o porijeklu, računa, dnevnih ulova i evidenciju ulova – kazao je Knežević.
– Te kontrole su sve češće, jer imamo dosta prijava da se u pojednim područjima obavlja nelegalan izlov, baš prije par noći smo imali jednu aktivnost sa graničnom policijom Budva, na teritoriji mora od plaže Jaz, do Buljarice i u tom predjelu zatekli smo dva slučaja nedozvoljenog ribolova, od čega je jedan bio sportsko rekreativni, a drugi privredni ribolov bez dozvole. Za prethodne akcije bih napomenuo, da kada se vršio pregled kritričnih tački za izlov ribe uz pomoć ekslploziva, pa je tom prilikom pronađena manja količina eksplozivnih naprava, koja je dalje procesuirana od strane nadležnih organa – kazao je on.
– Imamo saradnju sa Morskim dobrom, oni upravljaju parkom prirode Platamuni, Katič i Stari Ulcinj, oni su u fazi završnice formiranja zaštitarske službe i nadam se da ćemo u budućnosti zajedno vršiti kontrole – istakao je Knežević.
riba
Nenošenje i neposjedovanje dozvola spadaju u sitne prekršaje, dok su veći prekršaji izlov ribe uz pomoć ekploziva, kao i podvodni ribolov uz pomoć ronilačkih aparata, koji se odvija u kasnim večernjim satima.
– Dinamit je u znatnoj mjeri suzbijen, no ipak ima nesavjesnih pojedinaca koji i dalje to čine. Problem je takođe i ribolov dozvoljenim alatom ali bez odgovarajuće dozvole – ističe Knežević.
Dinamit je jako štetan po biodiverzitet, a jednako je problematičan i izlov školjki prstaci, zbog čijeg se izlova razbijaju stijene i razuđuje obala čime se pričinjava velika šteta- napominje Knežević.
– Kaznena politika utiče destimulativno na same prekršioce za fizičko lice kazna je od 250 do 2.000 eura, dok je za pravno lice kazna od 500 do 20.000 eura. Ministarstvo poljoprivrede je oformirlo radnu grupu za izradu novog Zakona o morskom ribasrtvu i marikultiuri i u tom zakonu će biti prepoznate kritične tačke odnosno kritični načini riblova i u tom smislu će biti i strožije kazne. U samu izradu tog zakona su uključene i institiucije, Ministarstvo poljoprivrede, inspekcije, Institut za biologiju mora, od kojih imamo stručnu i naučnu podršku, NVO sektor, kao i policija – kazao je.
Kontrola ulične prodaje ribe
– Ulična prodaja ribe je ista kao kontrola restorana, hotela i pijaca. U tim kontrolama od lica zahtijevamo dokaz o porijeklu za zatečenu morsku ribu u vidu računa, faktura ili dnevnih ulova – kazao je Knežević.
Riba
Nelegalni prodavci ribe imaju mjesta na kojima se redovno mogu pronaći, ali kako je Knežević istakao mnogo ih je manje od legalnih prodavaca.
Knežević je napomenuo da su kod građana već prepoznati kao neko ko se odaziva na pozive savjesnih pojedinaca, te da su dostupni 24 časa za prijavu nelegalnih aktivnosti, a ovim putem je ohrabrio građane da sve više prijavljuju nelegalne aktivnsoti i jer se na taj način u znatnoj mjeri olakšava rad inspekcije.
Oružani sukob u Ukrajini nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da dominira i porazi Moskvu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u razgovoru za indonezijske novine objavljenom u srijedu.
Cilj “kolektivnog Zapada predvođenog SAD-om” je jačanje svoje globalne hegemonije, izjavio je Lavrov za list Kompas.
Ruski ministar trebao bi ovaj tjedan prisustvovati summitu Istočne Azije i regionalnom forumu ASEAN-a u Jakarti, kao i američki državni tajnik Antony Blinken.
– Zašto oružani sukob u Ukrajini ne prestane? Odgovor je vrlo jednostavan – nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da očuva svoju dominaciju i prevlada opsesivnu želju da Rusiji nanese strateški poraz od svojih kijevskih marioneta, navodi se u transkriptu razgovora objavljenog na internetskoj stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Lavrov je također optužio Kijev da ignorira indonezijski mirovni plan i umjesto toga promovira vlastiti “paket ultimatuma”.
Ukrajina je odbacila indonezijski plan, koji je uključivao poziv na uspostavu demilitarizirane zone, ponovivši stav Kijeva da Rusija treba povući svoje trupe iz Ukrajine, podsjeća Reuters.
Crnoj Gori se danas očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na važnijim putevima i prilazima gradskim sredinama, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise i izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta, pa se saobraća jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Uprava prihoda i carina (UPC) oslobodila je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom plaćanja akcize na gorivo za tri trajekta: Vasilije, Ruka pravde i Trideseti avgust.
Morsko dobro je operater jedine trajektne linije u državi Kamenare-Lepetani i preuzelo je od Pomorskog saobraćaja koje takođe nije plaćao akcize na gorivo za svojih šest trajekata koje je državna firma preuzela.
Trajekt Vasilije je nedavno vraćen kotorskoj kompaniji Briv construction od koje je unajmljen.
Iz UPC Vijestima je rečeno da im se Morsko dobro 10. marta obratilo zahtjevom za dobijanje dozvole za oslobođenog korisnika akciznih proizvoda i da je nakon sprovedenog postupka ispitivanja ispunjenosti uslova donijela odluka 27. aprila o izdavanju dozvole.
“Na osnovu te dozvole Morsko dobro može, u okviru svoje djelatnosti za namjene iz člana 54 Zakona o akcizama, nabavljati akcizne proizvode bez plaćanja akcize, odnosno za upotrebu mineralnih ulja kao gorivo u pomorskom saobraćaju to jest za trajektnu liniju Kamenare-Lepetane.
Odluka je u skladu sa odredbama Zakona o akcizama, kojima je regulisan institut oslobođenog korisnika akciznih proizvoda.
“Dozvola je izdata za trajekt Vasilije na 80 hiljada litara dizel goriva, sa rokom važenja do 22. avgusta i za trajekt Trideseti avgust na 450 hiljada litara dizel goriva na rok od 12 mjeseci od dana izdavanja dozvole”, kazali su iz UPC.
Kako su naveli, 30. juna Morsko dobro je podnijelo dopunu zahtjeva za nabavljanje mineralnih ulja – dizel goriva bez plaćanja akcize za brod Ruka pravde, po kojem će UPC nakon sprovedenog postupka, donijeti zakonitu odluku.
