Ljubav Tivćana ka pozorišnoj umjetnosti ne jenjeva. Voljeli su, umjeli i znali sami da režiraju i igraju „na daskama koje život znače“, a i kada su se odlučili na profesionalnu produkciju nisu omanuli. Svjedočanstva o vijeku pozorišnih dešavanja ispisao je istaknuti hroničar, novinar i publicista Slavko Krstović.
Maksim Zloković piše u monografiji Tivta (odjeljak „Kultura i prosvjeta u tivatskoj opštini“) da je krajem 1919. godine u kući Frana Staničića („Franova kazerma“) osnovan „Hrvatski dom“, u kome su se igrale pozorišne predstave, priređivale igranke i koncerti, te da je Dom prestao sa radom 1923. godine.
Na žalost, ne iznosi podatake kada su se i koje su se predstave igrale, što nije slučaj sa Tomislavom Grgurevićem. On u članku o Petru Peru Staničiću („Boka“, br. 44, str. 5, 01.05.1973.g.) zapisuje sjećanja najznamenitijeg tivatskog pozorišnog amatera i navodi podatak da je Staničić u maju 1923. godine započeo svoju karijeru suflirajući u predstavi „Protekcija“ Branislava Nušuća, koju su izveli diletanti Sokolskog društva Tivat – Lastva.
Ta 1923. godina mogla bi se uzeti kao godina u kojoj je utemeljen pozorišni život u gradu, jer su sačuvani podaci o predstavi koja se odigrala 11. novembra.
Prvo je objavljena najava:
„Sloboda, ili smrt“
Tivat, 11. novemb.
Večeras u 20 sati naša podružnica Jugoslovenske Matice priređuje svečanost u sali gosp. Turka s ovim programom: a) pozdrav predsjednika, b) „Sloboda, ili smrt“, drama u 5 čina od (nadučitelj Marković), izvađaju mjesni i sokolski diletanti uz sudjelovanje građanske glazbe. Za ovu je svečanost veliki interes u općinstvu.
„Novo doba“, br. 264, str. 3, 15.11.1923.g.
Potom su iste nove pisale o viđenom:
„Sloboda ili smrt“ od gosp. nadučitelja Markovića
Tivat, 12. novem.
Sinoć je Jugoslavenska matica priredila svečanost Rapalskog dana, kojom je postigla potpuni moralni i materijalni uspjeh. Na toj svečanosti Tivat je pokazao koliko njegovi građani osjećaju za narodnu stvar i svoju neiskupljenu braću, jer se je skoro cio našao ove večeri u dvorani gosp. Turka, besplatno ustupljenoj. Tačno u 8 sati večeri predsjednik Matice otvorio je svečanost patriotskim govorom, završio sa poklikom: živio Kralj i živila Jugoslavija, našto je naša građanska glazba odsvirala državnu himnu. Zatim je slijedila predstava drame „Sloboda ili smrt“ od gosp. nadučitelja Markovića. Sujet je drame intrige Venecije kod Habzburgovaca kako da se unište senjski uskoci. U drami je mnogo aluzija na današnji odnos s našim prekomorskim susjedom. Komad je posve uspio, a diletanti su dokazali što sve može dobra volja i nastojanje oko nečega što je srcu priraslo. Svi su odigrali svoje uloge na opće zadovoljstvo. Naročito treba istaći gđu Vičić, gce Grunbaum i Darlić, te gg. Lonza, Grubišić, Kristan, Đurović, Grunbaum, Matošić, Bolić, Sladović, Ivančić, Mihanek, Radović, Kubiček, Belan i Darlić.
Čast našim diletantima koji nam eto priuštiše nekoliko sati izvanrednog uživanja. Danas se, u znak žalosti, viju zastave na po stjega.
„Novo doba“, br. 270, str. 4, 22.11.1923.g
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat priredilo je 6. februara 1926. godine veliku društvenu zabavu u prostorijama hotela „Soko“, a tokom te zabave izvedena je drama u 3 čina od dr Miladina Veličkovića Svinjareva u kojoj su igrali: gospođa K. Vičić, gospođice Z. Darbić, M. Disopra, A. Zajc i M. Babić, te gospoda S. Sladović, D. Kristan, T. Darbić i J. Grinbaum. Čist prihod sa zabave, koja se okončala plesom i izborom kraljice plesa, bio je namijenjen za „popravak strunenata i nabavku novih“.
Prelistavajući požutjele novinske stranice naredna godina u kojoj se bilježi pozorišna aktivnost diletanata, kako su se između dva svjetska rata nazivali glumci amateri, je 1928.
Sokolska zabava u Tivtu
Sokolsko društvo u Tivtu, priredilo je dne 20. o. mj. u prostorijama hotela „Soko” svoju prvu sezonsku zabavu. Bila je prikazana sa strane diletanata sokolskog društva u Tivtu, pod vodstvom brata kapetana Stojanovića, koji je i sam igrao glavnu ulogu, Nušićeva komedija „Sumljivo lice”, koja je izvedena vrlo dobro i na opšte zadovoljstvo prisutnih, tako da su pojedine scene bile više puta popraćene burnim aplauzom.
Čestitamo bratu Stojanoviću i našim diletantima, i želeći im uspješan i ustrajan rad, nadajmo se, da će nas ove sezone počastiti sa više lijepih pozorišnih komada.
Nova pozornica je bila izvanredno uređena. Osobito priznanje na radu ide bratu starosti Lesu i braći: Jerebu, Cotiću, Brani, Pilatu, Someru i Jambroviću, koji nijesu žalili ni truda ni muke i više dana do kasno u večer neumorno radili i time doprinijeli lijepom uspjehu zabave.
Zabava je bila vrlo dobro posjećena, kao nikada do sada, a počastili su je svojim posjetama, kao i uvijek, g. g. kapetan bojnog broda Jeločnik i načelnik Tivta Vuksanović, sa gospođama.
Preko igranke koja je trajala do zore, svirao je odlično orkestar ratne mornarice. Uopće je zabava, koliko u moralnom toliko u materijalnom, pogledu dobro ispala. Za pohvaliti je također, Upravu Podoficirske Čitaonice i g. Nikolu Bausa, marinskog vođu, koji su i ovom prilikom izašli u susret mjesnom sokolskom društvu, davši svoje klupe i stolice na raspolaganje.
Tivat, 22. oktobra 1928.
„Narodna riječ”, br. 36, str. 4, 27.10.1928.g.
Iste godine članovi Hrvatskog tamburaškog društva „Napredak“ iz Gornje Lastve prvi put izvode pozorišne komade.
„Odjelu financijske kontrole Tivat Društvo prijavljuje zabavu koja će se održati 14. aprila 1928. godine u prostorijama gospođe Marije K. Marković sa sljedećim rasporedom kako stoji u dopisu: deklamacija, ‘Ne zovi vraga’ (šaljiva igra u jednom činu), ‘Zimski kaput’ (šaljiva igra u jednom), šaljiva pošta i ples. Početak zabave bio je zakazan za 8 sati uveče. Ulaznice za članove 3 dinara, a za one koji nisu članovi 6 dinara. Za ovu zabavu zahtijevano je žigosanje 60 ulaznica po 6 dinara i 40 ulaznica po 3 dinara i šaljive pošte 50 komada po 1 dinar. Na ukupnu sumu od 530 dinara obračunata je taksa od 20% ili 106 dinara.
Vjerovatno je i u ranijoj aktivnosti, pored tamburaškog zbora, djelovala i dramska grupa, ali je ova zabava bila događaj na kome se prvi put pominju pozorišni komadi koji su na zabavama izvođeni.“, navod je iz publikacije Anđelka Stjepčevića „Stoljeće kulture u Gornjoj Lastvi“. I svi naredni podaci u ovom tekstu preuzeti su iz tog, za to selo i za sam Tivat, izuzetno važnog djela u kome se nalazi pregled pozorišnih predstava HZD „Napredak“, Narodne čitaonice, Kulturno prosvjetnog društva „Naprijed“ i Kulturno prosvjetnog društva „Ilija Marković“.
Na osnovu zapisa u „Jadranskoj straži (br. 2, 1929.g.) zna se da su pripadnici Mornarice Kraljevine Jugoslavije u Tivtu imali pozorišnu družinu, sačinjenu od podoficira podmoričke flotile. U hercegnovskom Narodnom domu 5. januara 1929. godine premijerno su izveli dvije jednočinke (komedije), koje su privukle brojnu publiku. Po datumu izvođenja logično se zaključuje da je ova pozorišna družina djelovala i prethodne, 1928. godine.
– 15. novembar, gostiona g-đe Marije K. Marković: „Falsifikat“ drama u jednom činu, „Bijesan pas“ šala u jednom činu i „Sprema se na bal“ solo scena.
– 1. decembar, gostiona d-đe Marije K. Marković: „Ne zovi vraga“, šaljiva igra u jednom činu i „Tko je sluga“ dječija šala u jednom činu.
Ostaće tajna koja se predstava igrala na pozorišnoj večeri sa plesom, koju je 5. aprila 1930. godine organizovao Športski klub „Orjen“. Na pozivnici kap. Tripu Matkoviću i njegovoj cijenjenoj obitelji zapisano je da će se veče održati u dvorani restauracije „Sokol“, da će svirati provorazredni jazz Kr. Mornarcie, ali se ne navodi koja će se pozorišna predstava igrati.
Nisu samo fudbaleri ostavili trag u priči o pozorištu, deset godina kasnije učinili su to i stonoteniseri. Tivatski Table Tenis Club „Jadran“ u domu Jadranske straže organizovao je 6. travnja zabavu sa plesom uz prikazivanje pozorišnog komada u 2 čina „Grgičine gusle“ /prikaz iz ličkog života/.
* * *
Gornja Lastva, godina 1931.
– 4. veljače, gostiona Marije K. Marković, „Zaboravljeni kišobran“
– 15. april, gostiona g-đe Marije K. Marković, „Hipnotiziran“ vesela igra u jednom činu, „Dražestan suprug“ lakrdija u jednom činu i „Randevu“ šala u jednom činu.
Potvrda o pozorišnim aktivnostima u Glazbeno prosvjetnom društvu Tivat je i fotografija iz arhiva Borisa Bora Peana, na kojoj je diletantska družina Društva koja je igrala predstavu „Čikina kuća“. Datum na poleđini fotografije je 5. maj 1931. godine.
Godinu kasnije, muški naraštaj Sokolskog društva Tivat, na akademiji priređenoj u počast stogodišnjice rođenja Miroslava Tirša, izvodi, ostavljajući lijep utisak na prisutne, kazališni komad „Sokolić“.
U Gornjoj Lastvi publika je 1932. godine, u gostioni g- đe Marije K. Marković, vidjela pet predstava:
– 7. januar, „Ljubi slobodu“ šala u jednom činu i „Nemam vremena“ šala u jednom činu.
– 17. april, „Amerikanci dvoboj“ šala u jednom činu i „Purgeri i gospon“ šala u jednom činu.
– 4. jun, „Pero Tamburica“ šala u jednom činu.
Mirko S. Starčević, student prava, režirao je 1933. godine pozorišni komad „Nada Istre“, koji su povodom proslave Svetog Save igrali članovi Kulturno- prosvjetne sekcije Narodne Odbrane u Krtolima. U „Glasu Boke“ (br. 11, str. 3, 03.02.1933.g.) je zapisano da je predstava izazvala buru oduševljenja.
Sokolsko društvo Tivat sumiralo je šta se radilo u prvih pet mjeseci 1933. godine, a između ostalog istaknuto je da je 6. maja održana akademija na kojoj je izveden igrokaz „Nevidljivi Jurić“, od V. Cara Emina. „Moramo osobito naglasiti, da je tehnički deo bio izveden tako lepo i tehnički doterano, da su bile predmetom jednodušnog priznanja cele publike, što dokazuje maran i požrtvovan rad našeg načelništva“, navod je iz „Sokolskog glasnika“ (br. 22, str. 4, 26.05.1933.g).
Narodna odbrana u Krtolima priređuje u februaru 1934. godine zabavu u prostorijama mjesne osnovne škole, o kojoj je „Glas Boke“ (br. 66, str. 5, 10.03.1934.g.) pisao: „Zabavu je otvorio brat N. Barbić pozdravom gostima. Zatim su članovi kulturne sekcije Narodne odbrane davali komade „Dedinu priču“ od Paunkovića i „Školskog nadzornika“ od K. Trifkovića, a nekoliko đaka mjesne osnovne škole izrecitovalo je par vrlo lijepih deklamacija. I komadi i deklamacije izvedene su s dosta umjetničkog razumijevanja i ukusa, što je publika oduševljeno nagradila burnim odobravanjem.
Za ovako lijep uspjeh ove zabave doprinijeli su članovi sekcije dosta truda i žrtava, a u prvom redu njihov pretsjednik brat Vaso. Đ. Barbić, koji je diletante marljivo spremio i rukovodio vježbama. Ovo veče nam je pokazalo što se može kad se hoće!“
LUTKARSKO POZORIŠTE
Po do sada pregledanoj arhivskoj građi prvo lutkarsko pozorište u Zetskoj banovini osnovano je u Tivtu 1934. godine.
Pozoriše s lutkama
Pozorište s lutkama Sokolskog društva Tivat proslavilo je svoje svečano otvorenje u domu Jadranske straže 12 juna ove god. uz prikazivanje veoma poučne i duhovite pripovjetke „Dobro se nagrađuje dobrim“ od brata Gustava Herolda. Posjeta je bila iznad očekivanja. Preko 300 dece iz Tivta i Lastve uz pratnju svojih nastavnika, te oko 100 odraslih članova Sokola prisustvovalo je ovom svečanom otvorenju. Oduševljenju dječjem nije bilo kraja a ne manje interesovanje vladalo je i kod odraslih, tako da je ova pripovijetka u toku jedne sedmice 3 puta bila s uspjehom prikazana.
Lutkarska trupa namjerava u skoro vrijeme gostovati na Cetinju i u ostalim većim mjestima župe Cetinje.
„Glas Boke, br. 84, str. 3- 4, 14.07.1934.g.
Rad lutkarskog pozorišta Sokolskog društva Tivat
Sokolsko društvo u Tivtu, pored rada na tjelesnom, prosvjetnom, muzičkom i streljačkom uzgoju, osnovalo je i sekciju „Pozorišta lutaka“. Ova vrlo korisna i uzgojna grana uspješno se sprovodi. Za kratko vrijeme po osnivanju uspjelo se da se ovo pozorište snabdije svim potrepštinama i dekoracijama, te bi se svojom kvalitetom moglo takmičiti sa prvim pozorištima ove vrste u Savezu. Kako je ovo pozorište prvo u našoj Župi, pa i na teritoriji čitave Zetske banovine, davano je nekoliko pretstava u mjestima Boke Kotorske kao i u Cetinju. Tako na dan 21 februara t. g. pozorište je napravilo izlet u Hercegnovi gdje je prikazivan vrlo poučni komad „Dobro pobjeđuje“ čiji je autor sami pročelnik ovog pozorišta, brat Herold Gustav. Isti komad je dobio treću nagradu pri zadnjem konkursu Prosvjetnog odbora Saveza te je nagrađen sa 500 dinara. Isto tako prikazivan je isti komad u Kotoru 3 marta tek. god. koji je u svakom pogledu uspio. Sama posjeta govori koliko ima interesovanja za ovu stvar. Naročito veliko interesovanje je kod mlađih naraštaja, koji sa puno pažnje i uživanjem prate pretstave. Za ovakove uspjehe doprinose i sama Sokolska društva, što je bio slučaj u Hercegnovom i Kotoru, gdje se naišlo na potpuno razumijevanje. Pozorište ima namjeru da posjeti još neka mjesta Boke Kotorske, nakon čega bi se napravila turneja po Crnoj Gori, kako bi se članstvo i u unutrašnjosti upoznalo sa ovom korisnom i uzgojnom granom života u sokolstvu.
Krš., „Glas Boke“, br. 116, str. 3, 09.03.1935.g.
„Iz izveštaja pretsednika lutkarskog pozorišta brata Stojanovića vidi se, pisao je „Sokolski glasnik“ (br. 11, str. 3, 13.03.1936.g.) „da je ova korisna grana u društvu mnogo uznapredovala. Prikazivano je nekoliko poučnih komada te se postigao moralni i materijalni uspeh.“ Jedan od tih poučnih komada bila je bajka u 3 čina „Princeza trnoružica“.
Lutkarsko pozorište u novinama se pominje još 1937. godine. „Otsjek ‘Lutkarskog pozorišta’ u tivatskom Sok. društvu već je u kratkom vremenu uspio da prikaže svome članstvu nekoliko vrlo uspjelih pretstava sa poučnim komadima. Naročito zadovoljstvo ono priređuje svom mlađem članstvu. Lutkarski otsjek namjerava da uskoro napravi jednu turneju po Zetskoj banovini, a također i u Boki Kotorskoj, kako bi se sa ovom vrlo korisnom granom sokolskog rada upoznala i šira javnost“, zapis je iz „Glasa Boke“ (br. 209, str. 4, 16.01.1937.g.)
* * *
Amateri u Gornjoj Lastvi ponovo su se aktivirali 1935. godine:
– 29. jun, pred crkvom Male Gospe: „Poša po vragu“ šala, „Jazavac pred sudom“.
– 28. april, gostiona g-đe Marije K. Marković: „Stidljivi mladoženja“ i
„Nezapočeto i nesvršeno predavanje“.
Naredne godine na repertoaru su:
– 25. januar, gostiona g-đe Marije K. Marković: „Mudriji od mudrijeg“ drama u tri čina.
– 31. oktobar, Jugoslovenski dom u Donjoj Lastvi: „Nasamareni stric“ komedija u tri čina, „Duge hlače“ solo scena.
Godine 1936. bilježe se i predstave Hrvatskog pjevačkog društva „Ljudevit Gaj“ iz Donje Lastve. Naziv šaljivog komada, izvedenog februara mjeseca na zajedničkoj zabavi u Donjoj Lastvi sa PD „Zvonimir“ iz Mula, nije sačuvan, ali se zna da je mjesec dana kasnije u Jugoslovenskom domu odigrana komedija „Liječnik protiv volje“ od Molijera.
Kulturni rad društva „Ljudevit Gaj“ iz Lastve
Kotor, 12 V.
Prošle nedjelje u društvenoj dvorani priredilo je Hrvat. pjev. društvo „Ljudevit Gaj“ iz Donje Lastve svečanu akademiju u čast hrvatskih velikana Zrinjskog- Frankopana. Društvena dvorana bila je premalena da primi sve one, koji su htjeli da prisustvuju istoj. Među publikom bio je prisutan i g. Anđelo Marković, zastupnički kandidat sa liste dr. Mačeka u srezu boko-kotorskom.
Sam program akademije bio je dobro spremljen. G. Josip Talijić u svom zaista sadržajnom, jakom i patriotskom govoru u iscrpnim crtama istakao je značaj Zrinjskog- Frankopana u kulturnoj i političkoj povijesti hrvatskog naroda. Pjevački zbor je zatim otpjevao Zajčevu „U boj, u boj“ i Novakovu „Bog i Hrvati“. Poslije su društveni diletanti sa puno osjećaja i sigurnosti odigrali Ogrizovićev komad „U bečkom N. Mjestu“ koji je mnogom prisutnom izazvao suzu na oko. …
„Jadranski dnevnik“, br. 112, str. 4, 13.05.1936.g.
Naredne su godine diletanti „Ljudevita Gaja“ pripremili poznati hrvatski igrokaz „Graničari“ (s pjevanjem i plesom u tri čina) od J. Freundereicha, a s muzikom od Zajca. Premijera je bila u Jugoslovenskom domu.
Uspjeh „Graničara“ u Lastvi
Pjevačko društvo „Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi pokazalo je u kratkom razdoblju svoga opstanka vidan uspjeh u prosvjetno- kulturnom djelovanju svojim brojnim zbornim nastupima u mjestu i van mjesta. Tako je i posljednjom svojom pozorišnom priredbom na Duhove pružilo građanstvu iz mjesta i okoline neočekivan užitak, odigravši „Graničare“ pravom glumačkom vještinom i dobrom spremom. Glavne uloge bile su u rukama lica sa umjetničkim shvaćanjem i osjećanjem. I pjesma i gluma izvedene su u lijepom skladu. Bogatijom garderobom i scenarijom ansambl bi dao utisak dobre pozorišne družine.
Priređivači su zasluženo nagrađeni posjetom kakvu Lastva još nije vidjela, napetom pažnjom publike za čitavo vrijeme pretstave i dugotrajnim aplauzom iza svakog čina.
Ovaj uspjeh dao je družini potstreka, pa će sa svojim pretsjednikom na čelu, koji je istovremeno i režiser komada, posjetiti još neka mjesta u Boki. Nadati se da će ovoj turneji uspjeti još i bolje, a vjerujemo da će vrijedno građanstvo, koje znade cijeniti društveni prosvjetni rad, ukazati ovom Društvu punu pažnju, te mu svojom posjetom pružiti moralnu i materijalnu pomoć.
„Glas Boke“, br. 226, str. 2, 22.05.1937.g.
Nekoliko dana kasnije, diletantska sekcija Pjevačkog društva „Ljudevit Gaj“ igrala je ovu predstvu u prostorijama „Jadranske straže“ u Tivtu. Posjeta je, po zapisu iz „Glasa Boke“, bila jako slaba, a i sama gluma nije bila na onoj visini kao što je bila u Lastvi. Na raspoloženje diletanata, novinarska je konstatacija, vjerovatno je uticala slaba posjeta.
Prosvjetno tamburaško društvo „Sloga“ iz Mrčevca imalo je među svojim članovima i ljubitelje glume, koji su na prvoj zabavi Društva, održanoj 17. srpnja 1937. godine, izveli dva kazališna komada.
Nazivi za ta dva komada su neznani, baš kao i za dva komada odigrana na zabavi u korist siromašnih đaka, koju je 22. novembra 1937., na dan sv. Cecilije, priredilo Gospođinsko udruženje u Tivtu. Znano je da je u komadu, koji je sam napisao, uspješno glumio intendantski major Stojanović, te da nije izostao ni moralni, ni materijalni uspjeh zabave.
Iz 1938. godine tek jedan navod:
„Liječnik protiv volje“ od Moliera
U subotu 30 apila o. g. omladina u Lepetanima održala je uspjelu zabavu u prostorijama kuće g. I. Zifre. Mladi diletanti su veoma dobro odigrali „Liječnika protiv volje“ od Moliera, iza čega se razvio ples do kasno doba noći. Odaziv publike bio je preko svakog očekivanja.
„Glas Boke“, br. 274, str. 4, 07.05.1938.g.
O pozorišnim aktivnostima u 1939.g. nema vijesti u novinama, koje, očito je, nisu pratile šta se dešava u Gornjoj Lastvi. Nakon dvogodišnje pauze igraju se:
– 18. mart, kuća Ivović u Ćukose: „Mića kao vojnik“ i „Mića na zanatu“ solo scene, „Grozna četvrt sata“ šala.
– 29. april, kuća Ivović u Ćukose: „ Gluvi zet“ šala u jednom činu,
„Moderni prosjak“ solo scena, „Smušenjak“, solo scena- 18 juna, na prostoru pored crkve: „Grižnja savjesti“ drama u tri čina, „Gluvi zet“ šala u jednom činu.
– 9. decembar, kuća Ivović Ćukose: „Petrek pri fotografu“ šala u jednom činu, „Dimnjačar“ solo scena.
Godina 1940. donosi „šetnju“ od Krtola, preko centra grada do Gornje Lastve:
Uspelo veče „Bratstva Sv. Save“ u Tivtu
Pododbor „Bratstva Sv. Save“ u Tivtu održao je uspelu zabavu u dvorani „Jadranske straže“ u korist „Zimske pomoći“. O patronu pododbora govorio je
upravitelj Građanske škole g. Milutin Drecun. Diletanti su prikazali pozorišni komad „Pod maslinama na Krfu“. Zabavu su posetili oficiri ratne mornarice sa komandantom arsenala g. Vladimirom Saškijevićem na čelu. Režiser ove uspele priredbe je pretsednik Bratstva g. Bogoljub Milošević.
„Pravda“, br. 12.680, str. 18, 20.02.1940.g.
Naše vijesti – Krtoli
U subotu 9 ov. mj. Sokolska četa u Krtolima održala je vrlo lijepo i uspjelo pokladno zabavno veče, u dvorani Osnovne škole u Radovićima. Odigran je komad „Šolja čaja“, kojemu je prisustvovao veći broj naroda iz okolnih sela. Poslije zabave razvila se igranka. Odboru koji je pripremio ovu uspjelu zabavu treba odati priznanje, osobito učitelju g. Vasu Barbiću, koji se zauzimao da ova zabava bolje uspije.
„Glas Boke“, br. 368, str. 4, 16.03.1940.g.
Vijesti iz Boke – Tivat
Čitaonica radnika Pomorskog arsenala priredila je 4 ovog mjeseca pod pokroviteljstvom komandanta Pomorskog arsenala kapetana bojnog broda g. Saškijević M. Vladimira u prostorijama Podmorničke flotile svoju prvu zabavu, na kojoj je – pored ostalih tačaka programa – vrlo uspjelo izveden pozorišni komad „Ujež“ od Branislava Nušića. Uprkos slabom vremenu zabava je bila brojno posjećena i potpuno uspjela. Čist prihod bio je namijenjen u korist narodne odbrane.
„Glas Boke“, br. 376, str. 4, 18.05.1940.g.
Veličanstvena Sokolska Akademija u Tivtu
Sjajan uspjeh Sokolske akademije koja je održana 12 o. m. na ljetnoj bašti Sokolskog društva Tivat, oduševljeno je zadovoljila bez razlike sve prisutne, kojih je bilo preko jedne hiljade. Davno većeg moralnog i materijalnog uspjeha Tivat nije doživio. … Divno i do savršenstva precizno prikazan je alegorički komad „Pastirče“.
„Glas Boke“, br. 385, str. 2, 20.07.1940.g.
Gornja Lastva
– 6. januar, kuća Ivović u Ćukose: „Pjevački zbor u Trkljevcima“ šala u jednom
činu, „Petrek pri fotografu“ šala u jednom činu, „Mali fotograf“ solo scena.
– 6. februar, kuća Ivović u Ćukose: „Novo poduzeće“ šala u jednom činu (u okviru karnevalske priredbe).
– 16. jun, pred crkvom Male Gospe „Grižnja savjesti“ drama u tri čina.
– 7. septembar, kuća Ivović u Ćukose: „Analfabeta“ šala u jednom činu, „Dugme“ šala u jednom činu.
– 7. decembar, kuća Ivović u Ćukose:„Analfabeta“ šala u jednom činu.
Iz ove godine i jedna zanimljivost, rijetkima znana:
Igrokaz „Fabijola“
U Domu Jadranske straže u Tivtu, sa mnogo uspjeha, davan je od strane Časnih sestara iz Hercegnovoga igrokaz „Fabijola“. Priredbu je svojom posjetom uveličao preuzvišeni biskup Butorac kao i veliki broj sveštenstva.
„Glas Boke“, br. 383, str. 4, 06.07.1940.g.
Pred sam početak II svjetskog rata na području Kraljevine Jugoslavije u Krtolima se igrao „Jazavac pred sudom“.
Vijesti iz Boke- Krtoli
Bratstvo Sv. Save za podizanje pravoslavne crkve u Tivtu priredilo je pokladno veče 1 marta sa pozorišnim komadom od Petra Kočića („Jazavac pred sudom“) u prostorijama Osnovne škole u Radovićima. Čisti prihod namijenjen je za podizanje pravoslavne crkve u Tivtu.
Za ovako uspjeli program ima se zahvaliti gospodinu Ćetkoviću, činovniku Kr. pomorskog arsenala. Po završenom programu nastalo je narodno veselje do kasno u noć.
„Glas Boke“, br. 412, str. 3, 08.03.1941.g.
/NASTAVLJA SE…/
