Otkako je eskalirao sukob Izraela i Hamasa, svijet je u strahu od zatvaranja Sueskog kanala, kojim prolazi 12% svjetske trgovine i kroz koji na dan prođu brodovi s teretom vrijednim 10 milijardi dolara. Zatvaranje kanala sasvim bi sigurno za posljedicu imalo poskupljenje sve robe, pa tako i hrane.
Kada je prije dvije godine Sueski kanal bio zatvoren zbog nasukavanja golemog broda, posljedice su bile dalekosežne. Pola godine trebalo je da se normaliziraju dobavni lanci.
Već s prvim danima rata, reagirale su svjetske burze. Od početka sukoba cijena sirove nafte skočila je za 10%. Zatvaranje kanala posljedično bi se odrazilo ne samo na naftu nego i na cijenu druge robe.
– Sigurno će imati utjecaja na sve ostale robe, pa tako i na hranu, jer to je zakon spojenih posuda i rast cijena nafte ne može se ne odraziti na rast drugih proizvoda, rekao je za HRT Robert Jurišić, agroanalitičar.
Stručnjakinja Zvjezdana Blažić ipak ne očekuje da će u Europa biti gladna jer proizvodi dovoljno za svoje potrebe, ima i za izvoz, no broj gladnih u svijetu, zbog sukoba, sigurno će rasti. Hrvatska najviše hrane uvozi iz zemalja unutar europskih granica pa bi dijelila europsku sudbinu.
– Ono što je sigurno, ako bi se sukob proširio ili duže trajao, s obzirom na utjecaj na cijene energenata, da to dovodi do velikih gospodarskih poremećaja, svi napori koji su učinjeni od strane Vlade i centralnih banaka vezano uz suzbijanje inflacije bi tada pali u vodu i u tim situacijama vrlo vjerojatno bi došlo i do inflacija cijena hrane, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu i poljoprivrednu politiku.
Za brojne osiromašene građane to bi bio novi udarac. Iako inflacija posustaje, mnogima su izdaci za hranu i dalje preveliko opterećenje
