16 C
Kotor

Slušaj online radio

Montenegro prajd: Samoodređenje znači kraj straha, opresije i tišine

Montenegro prajd 2023.

Samoodređenje je posjedovanje sopstvenog života, briga o sebi, kraj opresije, straha i tišine, a početak oporavka i ljubavi, poručeno je sa 11. Montenegro prajda koji je danas održan u Podgorici.

Organizatori Prajda su, kako prenosi PR Centar, pozvali na usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju.

Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda i aktivista Asocijacije Spektra, Aleksa Radonjić, poručio je da bez prihvatanja nema promjene.

On je kazao da je najveća pobjeda opresivnih sistema upravo uvjerenje da je sloboda prijetnja.

„Tehnike manipulacije tome i služe – kad izgubimo sebe drugi nam odrede to ko jesmo. Reći da niko ne smije biti prisiljen da odstrani dio svog tijela najmanje je politično, a jedino zdravorazumno. Jedino što bi trebalo hirurški odstraniti su prsti politike sa naših tijela, nehumanost, hipokrisija, eugenika”, naveo je Radonjić.

On je pozvao sve da se prisjete ko su bili prije nego što im je rečeno ko bi trebalo da budu i čemu taj zaborav služi.

“Sjetimo se da samo mi znamo ko smo i da je samo naše pravo da sebe odredimo. Pozivam sve nas da osjetimo jačinu riječi “jesam”, da pravo taj osjećaj ne oduzimamo nikome, jer ga tako oduzimamo sebi“, kazao je Radonjić.

On je pozvao „na otvorene oči pred nepravdama“.

„Stojimo čvrsto za samoodređenje koje znači kraj straha, opresije, žrtvovanja, kolonijalizma, etničkog čiščenja, kraj tišine, zaboravljanja, genocida, femicida, prodiranja u tjelesnu autonomiju, sterilizacije i kraj fašizma“, poručio je Radonjić.

To, kako je naveo, takođe znači i početak moći ljudi i zajedništva, odgovornosti, oporavka, obnove, početak ljubavi, života, neraskidive povezanosti, početak samoodređenja.

PR koordinatorka Montenegro prajda, Jana Vlahović, podsjetila je državne organe na Zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodređenju, koji tek treba da dođe na dnevni red u Skupštini.

Ona je dodala da se još čeka usklađivanje zakonskih odredbi sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.

“To je takođe samo dio naše borbe, jer se LGBTIQ zajednica i dalje suočava sa mnogim problemima u našem društvu”, istakla je Vlahović.

Aktivistkinja Asocijacije Spektra, Iskra Đurišić, kazala je da je ovo njen prvi Prajd i da je tu kako bi sve podsjetila da su ulice kojima šetaju svačije, da je pravo da se samoodredimo svačije, da je sloboda svačija i dostižna.

“Ove godine osjećam ponos i čast što sam mogla da dam glas drugoj trans ženi, a i što se konačno moj glas ovdje sa vama snažno čuje. Danas hodamo za slobodu, za samoodređenjenje. Nijedna trans osoba ne treba i ne smije da prolazi kroz nehumanu praksu sterilizacije“, poručila je Đurišić Đurišić.

Aktivista Kvir Monenegra Kosta Mijušković, poslao je snažnu poruku da je seksualnost i pol sam sebi odredio, jer bi ga drugi samo zbunjivali i pravili od njega ono što nije, a smatra da njegova ličnost nije problematika za diskusiju, već su to siromaštvo, obezvrijeđena ljudska prava i životni standard.

“Montenegro prajd, Crnogorski Ponos, je protest, stub slobode koji daje jednake prilike svima. Danas imamo priliku da budemo bliže samoostvarenju, samoupravi i samoodređenju“, istakao je Mijušković.

Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, kazao je da se na poštovanju ljudskih prava treba u kontinuitetu raditi, ali da ima velikih pomaka.

“Mi kao ministarstvo i Vlada radimo da što više pobljšamo položaj LGBTIQ zajednce. Sa Asocijacijom Spektra i Savjetom Evrope, radimo na novom Zakonu o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju“, rekao je Đeka.

On je ocijenio da Crna Gora prednjači u odnosu na ostale zemlje kada je riječ o tom Zakonu.

„Očekujem da do kraja ove ili početkom sljedeće godine imamo taj Zakon pred Skupštinom, koji će, naravno, unaprijediti položaj LGBTIQ zajednice”, kazao je Đeka.

Partneri ovogodišnjeg Montenegro prajda su Asocijacija Spektra, NVO Juventas, Blender, Udruženje STANA, Biza, NVO Art Attack, produkcija Cut Up, NVO Škart, Sektretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Kancelarija za LGBTIQ lica, a saradnici CKZ Ribnica i 201 Engaging Space.

Donatori su Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava, ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske i Velike Britanije, Fondacija Wenner-Gren i Evropska unija posredstvom m:base programa Centra za građansko obrazovanje.

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije