10.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Odjeci Dana Mula – susret sa Veljkom Krulčićem – Maurovićev “Stari mačak” i za nove generacije

Detalji iz Maurovićevog stvaralaštva

Umjetnik, strip-crtač Andrija Maurović je živio u nizu državnih zajednica, od Austrougarske, preko Kraljevine Jugoslavije, NDH do SFRJ, puno vlasti je promijenio, nije on samo jugoslovenski autor stripova, nego je on vrijedan i značajan u svjetskim razmjerama, ističe Veljko Krulčić iz Zagreba, autor knjige “Maurović: od Mula do Mula”. Krulčić se bavi popularizacijom stripa, priprema knjige, izložbe, predavanja, izdaje stripove… Strip je, kaže u razgovoru za Bokanews, njegova “pasija” od djetinjstva. Tako je Krulčić u saradnji sa istoričarkom književnosti Stankom Janković Pivljanin iz Kotora osmislio izložbu “Maurović se vraća doma!”, koja je otvorena 21. aprila u okviru “Dana Mula”, održanih povodom 120 godina od rođenja i 40 godina od smrti čuvenog slikara, ilustratora i strip-crtača Andrije Maurovića (1901–1981). Krulčić nam da se stariji Muljani sjećaji kada je Maurović 1975. godine zadnji put bio na Mulu i kako je tada otišao “gore na groblje” – to pokazuje “da nije izgubio svoj odnos sa starim krajem”.

– Fascinantno je to što su se ljudi u Crnoj Gori, u Kotoru, na Mulu našli i nakon toliko godina su Andriju Maurovića “vratili doma”. Drago mi je što se njime ponose, jer Andrija Maurović kože biti jedan od “brendova” Mula. Vrlo malo, ne samo u ex YU nego i u svijetu ima jedno malo mjesto koje na ovaj način želi da se oduži tom svom sugrađaninu, koji je bio ne samo strip-autor, nego je bio i primjenjeni umjetnik, crtao je sve što se tiče likovnosti. Muljani i Muljanke mu se odužuju ne samo spomen-pločom, nego i ovim prvim naučnim skupom, što je raritet- toga ni kod nas u Zagrebu nema. Takođe i   RTCG  je snimila film „Andrija Maurović: mag stripa“ (scenario Bogić Rakočević i Derviš Selhanović, režija Saša Terzić), što je fantastična stvar da su se njega sjetili. Nažalost, taj film nije prikazan u Hrvatskoj, ja sam ga večeras prvi put video, a to upravo govori da je Maurović još uvijek zanimljiv i važan. I lijepo je da mu se i Crna Gora, makar je tu živio vrlo kratko vrijeme, na taj način odužuje, da ga drži kao svoga. Sporedno je odakle potiče čovjek, važno je da je to lijepo, trebamo se ponositi dobrim stvarima, izuzetnim ljudima, a Maurović to jeste, ističe Krulčić.

 Podsjeća da je Maurović u razdoblju od sredine 20-ih do kraja 60-ih godina, dok je intenzivno to radio, bio najtraženiji primjenjeni umjetnik-ilustrator u zagrebačkim medijima. Prije II Svjetskog rata sarađivao je sa dnevnim listom “Novosti” i tjednikom ”Oko”, za vrijeme NDH, od 1943. do 1945. godine – sa “Zabavnikom”u Zagrebu, a poslije rata je, što se tiče stripova, najviše radio za “Plavi vjesnik”, s tim da je nekoliko godina radio kao ilustrator beogradskog vojnog lista “Front”, a puno je naslovnih stranica uradio za “Džepnu knjigu” Sarajevo.

Detalji iz Maurovićevog stvaralaštva

-On je jako kvalitetno i brzo crtao i to je volio raditi- ako nije imao neku narudžbu, on je to radio iz svoje duše. Surađivao je ne samo sa izdavačima iz Zagreba nego i sa izdavačima iz Beograda, Sarajeva, Novog Sada, ko god mu je nešto naručio, to je radio. On je brend jugoslovenskog stripa, među prvima u Evropi crtao je vestern-stripove, što je manje poznato, o “Starom mačku”, onda “Trojica u mraku” i “Sedma žrtva”. Neki od tih stripova su bili čak toliko popularni da su čitatelji znali telefonom zvati u redakciju “Novosti” da saznaju sutrašnji nastavak stripa. Toliko je dobro zarađivao da je, navodno, prije II Svjetskog rata od nekog mjesečnog honorara koji je dobivao, da je mogao kupiti omanju kuću u Zagrebu, objašnjava nam Krulčić i dodaje da je Maurović poslije rata II Svjetskog rata nastavio rad, bio je maksimalno angažovan, crtao je čitav niz političko-propagandnih plakata, toliko je bio dobar da su ga tražili i on je ispunjavao sve zahtjeve.

-Njegovo djelo je vrednovano kroz reprinte stripova, izložbe… prošle godine na Međunarodnom festivalu stripa koji se održavao u septembru u SKC-u u Beogradu pripremio sam izložbu “Stari mačak, ponovno- Prvi puta u Beogradu”. Zanimanje postoji, ljudi hoće da se taj njegov opus prikazuje. U duhu svog vremena Maurović je stvarao u ograničenim tiražima, to je u suštini kulturno naslijeđe. Ne mogu se upoređivati filmovi 40-ih, 50-ih, 60-ih godina sa današnjim, pa ni stripovi, to je sasvim različito, ali činjenica je da ti Maurovićevi stripovi i dan-danas imaju neodoljivi šarm. Ako im se posvetiš, možeš uživati u kvalitetu te vizuelne naracije, poručuje Veljko Krulčić.

Detalji iz Maurovićevog stvaralaštva

Strip ima budućnost

-Novinski strip će preživjeti ovo doba digitalizacije, kao što će i film. Novinar sam po profesiji i vidim da ovo vrijeme nije dobro, živimo u dobu isforsiranih vrijednosti, kažu da je “sve genijalno”, “sve je dobro”, a nije dobro. Knjiga i tisak (štampa) će ostati, to jesu male naklade (tiraži) -kad uzmeš knjigu, a isto je i sa stripom, imaš drugačiju percepciju nego kad nađeš nešto na internetu.

/M.D.Popović/

Najčitanije