Povodom proslave Dana grada Splita i njegovog zaštitnika svetog Dujma, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić boravi danas u Splitu.
Jokić se susreo sa gradonačelnikom Splita Ivicom Puljkom, a bio je i gost na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća grada Splita u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Kotor i Split njeguju čvrste prijateljske odnose, a viševjekovnu istorijsku povezanost potvrđuje i najjužnija crkva posvećena svetom Dujmu, koja se nalazi u Škaljarima.
Split – Dan grada 2024. – foto Grad Split
Jokić i Puljak razgovarali su o izazovima koje nosi aktuelna turistička sezona, kao i mogućnostima intenziviranja saradnje u oblastima zajedničkog interesovanja dvaju gradova.
Ovom prilikom Jokić je splitskom gradonačelniku uručio prikladan poklon sa motivom kotorskog Starog grada.
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina - foto TO Kotor
1 od 9
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina
“Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina“ naziv je manifestacije koja je održana protekle subote na Pjaci od kina u Kotoru.
Brojni posjetioci bili su u prilici da degustiraju mušlje koje su na tradicionalan način pripremili bokokotorski marikulturisti, a za dobru čašu vina pobrinula se vinarija “Storia di Pietra”. Mediteransko veče upotpunio je “Trio mare bend”.
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina – foto TO Kotor
Ispred Udruženja „Marikultura“ Luka Milošević pozdravio je prisutne i zahvalio se prije svega Turističkoj organizaciji (TO) Kotor, na čelu sa direktorom Jovanom Ristićem na organizaciji večeri i svesrdnoj podršci.
“Mušulju uzgajamo u šest uzgojnih zona u Boki, gdje posluju 20 farmi školjki i dvije farme ribe. Kompletan uzgoj se odvija u organskom sistemu, što znači da je mi ne prehranjujemo i ne tretiramo, ona sama filtrirajući vodu sakuplja minerale i fitoplankton koji joj je glavna hrana. Mušulja je izuzetne visoke nutritivne vrijednosti što je favorizuje da postane brend Crne Gore. Koraci u tom cilju su odrađeni, te se nadam da ćemo je već sljedeće godine imati kao crnogorski brend”, kazao je Milošević.
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina foto TO Kotor
Vinariju “Storia di Pietra” predstavio je Stefan Kašćelan, naglasivši da već od XIV vijeka postoje zapisi o trgovini vina i vinove loze na području Boke.
“Naša vinarija smještena je nekih 10 kilometara nadomak Kotora. Nalazimo se na južnoj padini Lovćena, osunčani cijeli dan. Sunce, kao i sudar primorske i planinske klime čine uzgoj naše vinove loze savršenim. Nadamo se, a tome i težimo da će naš proizvod biti, ne samo na ponos grada Kotora, već i cijele Crne Gore”, istakao je Kašćelan.
Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina – foto TO Kotor
Direktor TO Kotor Jovan Ristić pozdravio je prisutne, zahvalio svima koji su učestvovali i pomogli da se održi manifestacija.
“Oduševljen sam što ste se večeras okupili u velikom broju i prepoznali ovaj događaj kao nešto izuzetno ozbiljno i važno za naš grad. Mušulja jeste jedan od prepoznatljivih proizvoda našeg zaliva, ali i osnova mnogih prekrasnih jela. Ovo je prvo okupljanje na “Danima bokeljske mušulje i kotorskog vina”. Nadam se da će manifestacija postati tradicionalna”, poručio je Ristić.
“Dani bokeljske mušulje i kotorskog vina“ održana je u okviru programa “Proljeće u Kotoru”.
Ko god je prethodnih dana trgovao u samoposlugama i mega-marketima, a malo je onih koji nisu imali tu potrebu, zbog većeg broja neradnih dana uslovljenih prvomajskim, uskršnjim praznicima i neradnom nedeljom, suočio se sa činjenicom da će morati da odvoji dvadeset do četrdeset minuta čekanja u redovima koji su vodili do kasa za naplatu. Prije nešto više od četiri godine, u Crnoj Gori je stupio na snagu zakon da sve prodavnice nedeljom treba da budu zatvorene, a on je odnedavno ponovo aktualizovan preporukom Socijalnog savjeta.
Preporuka Socijalnog savjeta koja će se naći u zakonskoj regulativi je da trgovine treba da rade nedeljom, bar u vrijeme turističke sezone i za vrijeme novogodišnjih praznika. To bi podrazumijevalo da zaposleni koji rade nedeljom, imaju uvećanu dnevnicu i pravo na dodatni slobodan dan.
Sve ove okolnosti, podstakle su nas da istražimo što o ovoj temi misle zaposleni trgovci, a što potrošači.
Zaposleni u trgovini smatraju da je pitanje radnog vremena i prava zaposlenih na odmor i slobodno vrijeme, istovremeno i etičko i društveno pitanje. Nedelja se tradicionalno smatra danom odmora i porodičnih aktivnosti, a otvaranje prodavnica nedeljom može dovesti do preopterećenja zaposlenih i narušavanja ravnoteže između posla i privatnog života, pa je zato donesen zakon da se nedeljom ne radi. Što se tiče moguće promjene odluke i otvaranja radnji, kažu da ih za to niko nije pitao.
Anketa u prodavnici jednog velikog trgovinskog lanca, ali i malim radnjama u Herceg Novom, pokazala je da su zaposleni radnici izričito protiv uvođenja radne nedelje. Ovo su neki od njihovih odgovora:
– Šta turistima realno treba? Otvoreni su restorani, otvorene su apoteke, benzinske stanice, supermarketi nisu baš toliko neophodni. Nisam za rad nedeljom.
– Ako turisti mogu da dođu na sedam dana, mogu sve da kupe za tih par dana, nedelja stvarno nije toliko neophodna.
– Ne treba uvoditi radnu nedelju, zato što i mi imamo pravo da jedan slobodan dan provedemo sa porodicom. Neće se propasti za taj jedan dan. Na benzinskoj imate sve.
– Ja sam protiv radne nedelje. Želim jedan dan odmora. Niko od kolega nije za radnu nedelju.
– Ne, stvarno, neću da radim nedeljom. Onaj što to predlaže ne radi ni subotom.
Radnica u jednoj hercegnovskoj trafici kaže da se u trafikama nedeljom pazar ne uvećava, iako prodavnice ne rade. Prodaja je približno ista kao i svakog radnog dana.
Što se tiče mišljenja potrošača, ona su podijeljena i čini se da je veći broj onih koji bi nedeljom ostavili vrata prodavnica zatvorena.
Neki od anketiranih potrošača su odgovorili:
– Ne, nikako ne treba uvoditi radnu nedelju. Žene treba da odmaraju, da uživaju, da budu zdrave.
– Ja jesam za to da rade prodavnice nedeljom. Smeta turistima, eto zbog toga.
– Neka imaju i zaposleni u trgovini svoj dan kao i ostali, pogotovu oni što imaju porodicu. To je jedini dan koji mogu da budu zajedno. Ja ne kažem za sezonu, tada može da radi dežurna prodavnica, jedan put „Idea“, jedan put „Aroma“ i to ne mora puno radno vrijeme, već od 10 do 18h. Jer… ljudi nemaju što kupiti kad je sezona, a trgovci kada nije sezona, neka odmaraju kući. Ali, nas ne pita niko.
– Jesam da se radi nedeljom, ali i taj koji pristane, neka se dobro plati. Ranije, kad su imali razvijen turizam Opatija, Dubrovnik, Herceg Novi radilo se nedeljom, eventualno do 9h, pa smo svi preživjeli.
– Ukrajinac sam. Živim tu više godina. Tamo kod nas u Ukrajini je sve radilo dan-noć, nedeljom, svaki dan. Sada je to normalno.
Ako se osvrnemo na rad prodavnica nedeljom u zemljama u okruženju, Zapadnoj Evropi i širom svijeta, možemo zaključiti da praksa varira od zemlje do zemlje.
U Srbiji trgovine rade i nedeljom i za vrijeme praznika. Evropske zemlje imaju različitu praksu. U Hrvatskoj trgovine mogu raditi samo 16 nedjelja u godini, a samostalno biraju kad će raditi. U Njemačkoj i Austriji postoji strogo regulisanje radnog vremena nedeljom i trgovine su, uglavnom, zatvorene. U Velikoj Britaniji i Francuskoj trgovine često rade nedeljom, posebno u većim gradovima i turističkim područjima.
U Skandinavskim zemljama – Švedskoj, Norveškoj i Danskoj nedelja je rezervisana za odmor i porodične aktivnosti, pa su trgovine često zatvorene ili rade skraćeno.
U mnogim dijelovima SAD-a prodavnice rade i nedeljom. Međutim, u nekim manjim gradovima ili ruralnim područjima trgovine mogu imati skraćeno radno vrijeme ili biti zatvorene, što je slučaj i u Australiji.
Pitanje radnog vremena trgovina nedeljom, u turističkim mjestima u Crnoj Gori, vrlo je kompleksno i zahtijeva razmatranje različitih faktora.
S jedne strane, turizam predstavlja važan segment ekonomije Crne Gore, posebno u ljetnjim mjesecima. Upravo nedelja može biti ključni dan za kupovinu suvenira, poklona i drugih proizvoda od strane posjetilaca koji borave u primorskim mjestima. Zbog toga, otvaranje prodavnica nedeljom može biti korisno kako bi se zadovoljile potrebe turista i omogućila dodatna ekonomska aktivnost. Takođe, time bi se smanjile pretjerane gužve početkom vikenda koje se uočavaju kako u prodavnicama, tako i u saobraćaju.
Sa druge strane, nedelja je dan tradicionalno rezervisan za porodična okupljanja, odmor i predah od svakodnevnih obaveza, što može imati uticaj na odluku o otvaranju trgovina u tom danu.
Konačno donošenje zakona bi trebalo bi da bude rezultat šire društvene rasprave i uzme u obzir interese svih relevantnih strana – turista, zaposlenih, lokalne zajednice i poslodavaca. Potrebno je usaglasiti ekonomsku korist sa socijalnim i kulturnim vrijednostima, ali i sa uvećanim potrebama kupaca za vrijeme turističke sezone i praznika, kako bi se postigao najbolji mogući rezultat za sve.
Prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije, odnosno podacima iz sustava eVisitora, u aprilu je na području Dubrovačko – neretvanske županije ostvareno 149.798 dolazaka turista i 448.204 noćenja što je 7,5 % više dolazaka i 15 % više noćenja u odnosu na april 2023. godine.
Najviše gostiju je došlo iz Ujedinjene Kraljevine, Hrvatske, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke.
Uspoređujući kumulativ za prva četiri mjeseca ove godine s istim razdobljem u prošloj godini, zabilježen je rast od 6 % u dolascima i 12 % u noćenjima. Trenutno na području Županije dubrovačko – neretvanske boravi oko 21.000 gostiju.
U Pesaru je u Pomorskom muzeju otvorena međunarodna izložba “Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.-1850.)”. Izložba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog stoljeća koje su izradili razni jadranski i jonski uredi, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, zabilježbi u mornarskim školama ili bratovštinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima, koje je prikupio hrvatski znanstvenik Nikola Čolak (Janjevo, 1914. – Padova, 1996.) u nizu Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća.
kako piše Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, autorica, Zrinka Podhraški Čizmek, analizirala je preko 25.000 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po različitim nazivima, usustavila ih historiografskom metodom, dodatno obogativši istraživanja konzultacijskom platformom s talijanskim, hrvatskim, crnogorskim i grčkim pomorskim znanstvenicima i stručnjacima.
Ovaj zahtjevan poduhvat, uz temeljito istraživanje ikonografije, omogućio je slikovito rekonstruiranje 62 plovila zahvaljujući umjetničkom talentu Luigija Divarija, stručnjaka za povijest pomorstva. Plan je da izložba putuje tijekom 2025.–2026. godine počevši od Zagreba, gdje će Hrvatski povijesni muzej izvesti izložbu u četverojezičnom formatu, na razne dogovorene lokacije: Krk, Cupra Marittima, Trst, Pula, Rijeka, Bakar, Lošinj, Split, Korčula, Dubrovnik, Kotor, Atena i Zadar.
Tekstove izložbe koje je pripremila Zrinka Podhraški Čizmek na hrvatskom i talijanskom jeziku,a preveli su na engleski Mateo Bratanić sa Sveučilišta u Zadru i na grčki Gerassimos Pagratis s Nacionalnog i Kapodistrijskog Sveučilišta u Ateni. Izložba će potom biti dostupna na internetskim stranicama različitih uključenih institucija, zajedno sa svom relevantnom bibliografijom, rezultat međunarodne znanstveno-istraživačke platforme koja je održana između studenog 2021. i ožujka 2022.
“Tipologija jedrenjaka koji su znanstveno obrađeni i prezentirani na panoima u smislu istraživanja povjesničara zahtijevala je ozbiljan napor traganja za pisanim dokumentima i slikama koje nam je omogućilo ovakav ishod.
Veliki broj brodova različitih tipova koji se prvenstveno manifestiraju u obliku trupa i raznolikim formama snasti potvrđuju genijalnost i domišljatost morskih ljudi koji su živjeli na obalama Jadranskog i Jonskog mora. Naravno, njihova plovidba ne staje samo u ovimovim vodama nego se, u promatranom razdoblju, proširila na Mediteran i druge oceane. Ova izložba upravo je pohvala ljudskom umijeću, hrabrosti i nastojanju s kojom su dokazivali da more ne razdvaja nego spaja. Kao i nekad u plovidbi, tako je i danas ova izložba, zahvaljujući prethodnim vremenima, spojila iznimnu skupinu znanstvenika koji su, predvođeni Zrinkom Podhraški Čizmek, rekreirali nekadašnji svijet”, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru.
Izraelska vojska počela je evakuaciju civila iz istočnog Rafaha u novu proširenu humanitarnu zonu koja uključuje al-Mawasi te dijelove Khan Yunisa i središnje Gaze, objavio je IDF u ponedjeljak ujutro. Evakuacija prethodi planiranim operacijama IDF-a u području Rafaha, izvijestio je The Jerusalem Post.
Nova humanitarna zona uključuje poljske bolnice, šatore i povećanu opskrbu hranom, vodom, lijekovima i drugim potrepštinama.
Osim toga, IDF (izraelske obrambene snage) surađuje s međunarodnim organizacijama i nekoliko zemalja kako bi omogućio povećanje humanitarne pomoći pojasu Gaze, objavila je izraelska vojska.
IDF, u skladu s odlukom političkog vrha, poziva stanovništvo koje je trenutno pod kontrolom Hamasa da se privremeno evakuira iz istočnih četvrti Rafaha u novu zonu. Evakuacija će se provoditi u fazama, u skladu s procjenama situacije.
Poziv na evakuaciju upućuje se putem letaka, SMS-ova, telefonskih poziva i poruka na arapskom jeziku.
– Izraelske snage nastavit će djelovati kako bi se ostvarili ciljevi rata, uključujući razbijanje Hamasa i povratak svih talaca, poručili su iz IDF-a.
Evakuacija vrijedi za ograničeno područje od ponedjeljka, uključujući područje za koje se vjeruje da u njemu trenutačno boravi oko 100 tisuća ljudi.
Vlada je odlučila o evakuaciji u nedjelju navečer, a ministar obrane Yoav Gallant obavijestio je američkog ministra obrane Lloyda Austina o odluci tijekom noći.
Odluka o pokretanju evakuacije slijedila je nakon što je Hamas u nedjelju ispalio baražnu raketnu vatru iz Rafaha prema području Kerem Shaloma. Pritom su poginula tri vojnika, a deset ih je ranjeno. Područje koje se evakuira uključuje i ono s kojeg su ispaljene rakete.
Još nije jasno označava li evakuacija kraj napora da se postigne dogovor o oslobađanju talaca i prekidu vatre.
Izlożba slika njemačke umjetnice Gabriele Schaffartzik, biće otvorena u četvrtak 9. maja u 20 sati u Gradskoj galeriji Kotor.
GABRIELE SCHAFFARTZIK rođena 1964. u Bremenu, Njemačka. Živi i radi u Göttingenu, Njemačka. Studirala je na Georg August-Univerzitetu u Göttingenu i na Akademiji likovnih umjetnosti „Jan Matejko“ Krakov, Poljska.
Osnivač je umjetničke institucije (NVO) „KulturRad“ – organizuje godišnje „Otvoreni atelje” i godišnje grupne izložbe umjetnika u regionu Göttingena. Član je„Njemačkog saveznog udruženja profesionalnih likovnih umjetnika (BBK) i „GEDOK – Društvo udruženja žena umjetnica i prijatelja umjetnosti, Njemačka“.
UNESCO je dao saglasnost na novi izgled stadiona FK “Bokelj”- objavio je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić na svom FB profilu.
-Na ovaj način su stvoreni uslovi za izradu glavnog projekta kako bi naredne godine započeli sa gradjevinskim radovima. Uskoro će Kotor dobiti stadion dostojan grada – saopštio je Jokić.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, krajem marta sastao se sa Dejanom Savićevićem, predsjednikom Fudbalskog saveza Crne Gore,a tema sastanka bila je izgradnja novog stadiona Fudbalskog kluba „Bokelj“ iz Kotora na lokaciji postojećeg u Škaljarima.
Na konkursu Opštine Kotor za izradu idejnog arhitektonskog rešenja stadiona FK “Bokelj” najboljim je proglašen rad arhitekata iz Turske.
Žiri, kojim je predsjedavao prof. dr Veljko Radulović, odlučio se za ovaj rad jer ga, kako je u odluci navedeno, odlikuje jasno kontekstualizovano, visoko tektonično i urbano rešenje sa dobrim rasporedom masa te zadovoljava osnovni oblikovni koncept i ambijentalne činjenice lokacije.
Sa sastanka Jokića i Savićevića, poručeno je tada kako se očekuje da UNESCO da pozitivno mišljenje na projekat, kako bi Opština Kotor u saradnji sa Fudbalskim savezom Crne Gore krenula u realizaciju ove važne infrastrukturne investicije.
Sekretarijat za društvene djelatnosti poziva sve studente i srednjoškolce da prisustvuju edukativnoj radionici pod nazivom “Put od ideje do započinjanja društveno-odgovornog biznisa”, koja se organizuje u okviru saradnje Opštine i NVO Centar za omladinsku edukaciju na projektu Evropske omladinske kartice (EYCA).
Batrić Krvavac, preduzetnik, biće predavač na radionici. Sa mladima će podijeliti svoj preduzetnički put, kroz savjete i korisne primjere iz prakse, a informisaće ih i o programu namijenjenom društvenom preduzetništvu mladih Social Impact Award i pozvati ih da se prijave na ovo takmičenje.
Radionica će se održati u četvrtak, 9. maja u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat u 12h.
Projekat Evropska omladinska kartica (EYCA), realizuje se u partnerstvu NVO Centar za omladinsku edukaciju i Ministarstva sporta i mladih, a uz podršku i aktivno učešće Opštine Tivat, koja na godišnjem nivou obezbjeđuje besplatnu distribuciju EYCA kartica za sve mlade na teritoriji lokalne samoprave, kao i realizaciju programa neformalne edukacije u cilju jačanja vještina mladih.
