Povratak u doba antičkog Rima: Sve generacije uživale u bogatom programu “Rimske noći” u Risnu  

0

Bogat program četvrtog izdanja manifestacije “Rimska noć” oduševio je sve prisutne na šetalištu u Risnu i Risanskoj pjaci. Dvodnevna manifestacija je počela 22. jula sa programom u potpunosti posvećenom djeci.

Najmlađi su prve večeri imali su priliku da pohađaju vajarsku radionicu u saradnji sa vajarom Ivanom Kapičićem, zatim slikarsko-vajarsku sa Dubravkom Milivojević kao i kreativnu radionicu, a bile su upaljene i baklje uz nadzor vatrogasaca DVD “Bogoljub Brezić” iz Perasta.

Zadovljstvo dobrom posjećenošću prve večeri i senzacionalnim programom upriličenim druge večeri, 23. jula, izrazili su organizatori ispred Turističke organizacije Kotor.

“Bilo je mnoštvo djece, veliko je zadovoljstvo svakako biti dio ovog projekta. Drugo veče su uveličali Andrija Ramadanović koji je prezentovao oružje i držao predavanje o rimskom dobu i Medieval Kotor koji je organizovao mnoge igre zabavnog karaktera za djecu. Održana je i prezentacija rimskih mozaika, a posjeta lokalitetu je omogućena u periodu od dva sata. Takođe, prisutni su mogli da se upoznajeu sa streličarstvom, mogli su da oslikaju lica, naprave rimsku frizuru, a takođe su mogli da se slikaju u rimskim odorama,” objasnila je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.

Velika atrakcija za najmlađe posjetioce druge večeri održavanja manifestacije bio je punk Streličarskog kluba “Kotor”, koji je na bezbjedan način svim zainteresovanim približio discipline streličarstva.

“Pokušavamo da budemo neizostavni na ovakvim manifestacijama kako bi sugrađanima i prijateljima predstavili ovaj olimpijski sport, ali i umjetnost  vještine gađanja lukom i strijelom. Upravo zbog toga smo ovdje kako bismo djelićem klupske opreme, koja je u potpunosti bezbjedna za sve generacije i uzraste, a posebno za djecu, dočarali duh starih vremena,” kazao je predstavnik Streličarskog kluba Kotor, Nikola Vukčević.

Zahvaljujući kontinuiranoj saradnji sa TO Kotor, svoje značajno mjesto na manifestaciji “Rimska noć” pronašli su i predstavnic društva Medieval Kotor.

“Mi smo ovdje da malo animiramo djecu, oživimo istoriju i da pokažemo važne elemente za istorijsku rekonstrukciju. Značaj događaja kakav je Rimska noć je u tome da se ljudi povežu sa nekom zaboravljemo dimenzijom istorije ovog mjesta. Najmlađima ulazi u svijest da je ovo grad iz nekog davnog, rimskog perioda, te im je to zanimljivo, bajkovito. Cilj je da se oni inspirišu sada, kako mi za nekih 15, 20 godina djelovali ispravno i shodno sa vrijednošću ovog mjesta,” ispričao je Milosav Vanja Pavlović ispred Medieval Kotor.

Nakon edukativnog i zabavnog sadržaja koji je ponuđen na šetalištu, bogat program manifestacije se nastavio na Risanskoj pjaci, gdje su prisutni sa uzbuđenjem dočekali nezaboravni performans Dioklecijanove legije i njenih gladijatora.

“Dijoklecijanova legija je studentsko udruženje koje se bavi promovisanjem rimske kulture na području Splita i okruženja u Dalmaciji, trenutno brojimo 25 do 30 članova. Ovo nam je svima radost, hobi, uživancija. Na ovaj način smo nastavili dugogodišnju saradnju sa Risnom i TO Kotorom, svake godine smo ovdje da uveličamo “Rimsku noć”. Izgledamo dobro i izuzetno radimo rimske formacije i gladijatorske borbe, te se nadamo da će nas zvati i iduće godine,” kazao je jedan od članova Dioklecijanove legije koji se ovom prilikom našao u ulozi Centuriona.

Nastup Dioklecijanove legije se i ovog puta pokazao izuzetno uspješnim, te je cijela publika uzbuđeno pratila svaku formaciju, borbu gladijatora i tačku plesačica, dok su najviše uživala djeca.

Rimska noć 2023.

“Ljudi bi zaista trebali doći pogledati baš ovakve nastupe jer je riječ o pokazivanju kulture koja se prije događala na ovom mjestu. U pitanju je kulturološko uzdizanje za ljude koji gledaju, ali i takođe za nas,” pojasnio je voditelj iz Dioklecijanove legije.

Vrhunac večeri bili svakako su plesovi sa sabljama i vatrom koje su spretno izvodila  “Ujedinjena plemena”, koja čine skupine plesnih grupa Walde i Niprije kao i udruženja Red Rays i Vodorige.

Na samom kraju, svi prisutni su imali priliku da se zaslade delicijama koje su za mnogobrojne posjetioce vrijedno pripremile Žene Risna.

“Veliku zahvalnost dugujemo NVO Žene Risna, Mjesnoj zajednici Risan, Komunalnom preduzeću i DVD “Bogoljub Brezić”iz Perasta, koji su nam kao i do sada asistirali u svim ovim dešavanjima, Posjećenost je bila jako velika, mi smo kao organizatori veoma zadovoljni. Ovo nam je pokazatelj da ova manifestacija ima veliki potencijal da postane tradicionalna te da su mještani i naši dragi gosti veoma zadovoljni,” podvukla je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.

Aktivisti CDPR obilazili plaže i dijelili brošure…

0
Aktivisti CDPR obilazili plaže i dijelili brošure…
CDPR brošure

„Čuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati”


Povodom odlične julske posjete gostiju koji su napunili crnogorske plaže, kao i tropskih temperatura i visokog nivoa ultravioletnog zračenja, aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) posjetili su od početka tekućeg mjeseca, a naročito vikendom, pojedine plaže na crnogorskom primorju od plaža na tivatskoj rivijeri (Belane, Gradska plaža, Kalardovo, Kamelija, Oblatno, Opatovo, Palma, Plavi horizont, Stara i nova Račica, Seljanovo, Verige), pa preko kotorskih od Stoliva do Kostanjice sve do krajnjeg zapada i novskih plaža od Kamenara do Igala i Njivica), gdje su prisutnim gostima dijelili edukativni materijal CDPR-a.

U brošuri „Čuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati” koja je znajući i očekujući da će ogroman broj turista posjetiti ove godine Crnu Goru odštampana u velikom broju primjeraka, pobrojane su preporuke CDPR-a u vezi nekih koristi od sunčanja,
ali su navedene i štetnosti od efekata sunčanja, koje ne zastarijevaju, već naprotiv doprinose da Vi i Vaša koža brže starite i obolijevate.

Tako su u pomenutoj brošuri navedene osnovne naznake vezane za navedenu temu, a to su:

da je sunčanje zdravo, što nije potpuna istina, kako se mjeri nivo ultravioletnog zračenja (UVZ-a), koliki je rizik obolijevanja od kancera kože, velika zabluda da tumore kože ne treba operisati, jer je hirurška intervencija zapravo najbolji, a često i jedini način liječenja ovih tumora i ne smije se odlagati i na kraju najvažnija preporuka:

REDOVNO KONTROLIŠITE SVOJU KOŽU!

Istovremeno su u brošuri dati savjeti da postupate „Pametno sa suncem”, gdje je nabrojano osam osnovnih preporuka, kao što su:

1.ne sunčajte se između 10 i 17 sati,
2.tražite sjenku ili je stvarajte,
3.nosite šešir sa širokim obodom,
4.nosite naočari za sunce,
5.pokrijte ruke i noge,
6.nosite bijelu ili svijetlu laganu odjeću,
7.nanesite kremu za sunčanje (sa faktorom minimum 30) i
8.bebe mlađe od godinu dana vrlo malo ili uopšte ne iznosite na sunce.

Indija – Evo oceanskih bokuna, od kozica do tuna

0
Indija – Evo oceanskih bokuna, od kozica do tuna
Indija – riblja pijaca – foto AFP

Žene čekaju kupce u ribarskoj luci Kasimedu u Chennaiju u Indiji nakon dvomjesečnog lovostaja, čiji kraj je jedva dočekalo oko trideset i pet hiljada ribara koji tamo žive.

Već dugi niz godina ribari se žale na neadekvatne uslove rada, najviše na nedostatak infrastrukture i nisku razinu higijenskih uvjeta u luci, zbog čega ne mogu plasirati svoj ulov strancima, pa se snalaze na razne načine prevozeći ribu u druge regije, poput Goe i Kerale. No i za takav transport nedostaje im operativnoga kapaciteta.

Lani je njihova egzistencija bila posve neizvjesna jer je vlada kasnila s isplatama naknada za vrijeme lovostaja, pa su u pitanju bile čak i školarine za djecu ribara.

BiH: 19 godina od obnove Starog mosta u Mostaru

0
BiH: 19 godina od obnove Starog mosta u Mostaru
Mostar – foto vizit mostar

Proteklo je punih 19 godina otkako je Stari most u Mostaru zasjao punim sjajem i drugi put spojio obale Neretve. Otvaranju obnovljenog Starog mosta prisustvovao je veliki broj gostiju iz svijeta, čak 56 stranih delegacija, a tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić poručio je da je obnova ujedno pobjeda mira i suživota u Mostaru i Bosni i Hercegovini. Događaj na platou ispod mosta pratilo je više od 500 akreditovanih novinara.

Inicijativu o obnovi odmah po završetku rata pokrenuo je tadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević. Već 1996. tokom posjete Mostaru, predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel izrazio je spremnost da Vlada Republike Turkye u potpunosti finansira izgradnju, što nije prihvaćeno zbog ideje međunarodnog projekta, pa je Turkiye postala prvi počasni donator.

Podrška obnovi uskoro je stigla iz drugih zemalja svijeta. Uz pomoć američke administracije, donacije za izgradnju uručile su Francuska, Nizozemska, Italija, Hrvatska, Aga Khan Foundation, Irsica,Word monument fond i druge institucije i pojedinci. Projekat su u partnerstvu sa Gradom Mostarom preuzeli Svjetska banka i UNESCO.

Važnu ulogu u samoj obnovi imala je u tom trenutku mlada arhitetktica iz Mostara Maja Popovac. Bila je to, kako kaže, prekretnica u njenoj profesionalnoj karijeri.

“Veliki projekat i veliki tim ljudi. Svaki novi dan za mene je bila nova škola. Kada je riječ o samom poslu, mostovi su od tada u mom fokusu. Mostar danas ima spomenik koji želi vidjeti, dodirnuti i na njega kročiti pola svijeta. Most je uprkos ljudskoj zlobi značio vedriju budućnost za našu djecu i za nas“, govorila je Popovac.

Godinu nakon obnove most je uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Stari most je izgrađen prema nacrtima turskog arhitekte Mimara Hajrudina između 1557. i 1566. godine. Srušen je 9. novembra 1993. granatama ispaljenim sa položaja Hrvatskog vijeća obrane. Nedavno je Centar za mir Mostar objavio snimke granatiranja sa položaja HVO-a. Upravo će Centar za mir večeras simbolički, odaslati čestitku i poruka zahvalnosti svima koji su dali doprinos i uzeli učešće u obnovi mosta, skokom sa prelijepog luka uz baklje tačno u 22 sata.

Jubilarna 20. Fašinada cup regata – titulu najbržeg broda i prelazni pehar osvojio je brod Stravaganzza

Jubilarna 20. Fašinada cup regata uspješno završena ceremonijom dodjele nagrada u subotu u Perastu.

Tokom dva dana takmičenja, jedrilo se po slabom do umjerenom oštrijalu na relaciji Perast-Tivat. Na regati je učestvovalo 42 broda sa 170 članova posade, raspoređenih po klasama: Open, Race, J70, Katamaran i Ojedrene barke.

Titulu najbržeg broda na regati i prelazni pehar osvojio je brod Stravaganzza, sa skiperom Nikom Kmetovićem iz JK Orsan.

Regata “Fašinada Cup” se ove godine održana je po 20. put u čast lokalnog običaja “Fašinada” koji se u Perastu održava od 1452. godine.

20. Fašinada cup regata – foto Dalibor Ševaljević

Regata je realizovana uz pomoć Opštine Kotor, T.O. Kotor i Porto Montenegro Yachting Club-a, kao i tradicionalnih sponzora “Unibrand”, “Bellatrix yachting”, “Golden Group”, “Miro&sons”, “Brokva”, “Kotorska suvenirnica”, “Fleka” i “Pixap”.

Jedriličarski klub Lahor zahvaljuje svim učesnicima i želi im dobar nastavak
jedriličarske sezone.

 Kompletna fotogalerija nalazi se na FB stranici Fašinada cup regate.

Zelenski obećao odmazdu za ruske napade na Odesu

0
Zelenski obećao odmazdu za ruske napade na Odesu
Ruski ratni brod
Foto: Ruskoministarstvo obrane / Reuters

Rusi su šestu noć zaredom gađali Odesu krstarećim projektilima Kalibr koji uspješno zaobilaze sustave protuzračne obrane. Napad se dogodio nakon što su, prema tvrdnjama Rusije, ukrajinske snage ponovno bespilotnim letjelicama napale anektirani poluotok Krim.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je Rusiji odmazdu zbog najnovijih raketnih napada na ukrajinski crnomorski lučki grad Odesu.

– Raketiranje mirnih gradova, raketiranje stambenih zgrada, katedrale… Ne može biti opravdanja za to rusko zlo, napisao je Zelenski u nedjelju u objavi na Telegramu.

– Kao i uvijek, ovo zlo će izgubiti. I definitivno će biti odmazde nad ruskim teroristima za Odesu. Osjetit će oni ovu odmazdu, poručio je.

Rusija se u ponedjeljak jednostrano povukla iz sporazuma o izvozu žitarica postignutog uz posredovanje Ujedinjenih naroda i otad svakodnevno bombardira Odesu.

Fašinada – Drevni običaj povezuje ljude, poziva na mir i poštovanje različitosti

Učesnici 572. Fašinade podarili otoku Gospa od Škrpjela kamenje doveženo u 19 barki


Ljepotom vizuelnog, duhovnog i kulturnog sadržaja, običaj „Fašinada“ stalno privlači nove, mlade učesnike, koji su garancija njegovog održavanja i opstajanja za buduće naraštaje. Mladići Zoran Pisarov (20 god.) iz Vršca i Uroš Radomirović (16 god.), Beograđanin porijeklom iz Šibenika, koji tokom ljeta borave u porodičnoj vili u Stolivu, odrastali su godinama samo gledajući „Fašinadu“, ali su je ovoga puta „ovjerili“ vezujući se u niz i bacanjem kamenja uz hrid, a potom i polivanjem vodom.

-Predivan doživljaj je veslati i „zalili kamenom“ otok, dati simbolično svoj mali doprinos da se on učvrsti, kažu ovi momci. Sa druge strane, Bobi-Borivoje i njegov brat od ujaka- dondo Ivan, decenijama učestvuju u fešti, na šta ih, kao starosjedioce i potomke Peraštana/ki, obavezuje poštovanje predaka.

-Nažalost, ova divna tradicija je prešla u totalnu komercijalu- pohlepu za novcem, primjećuje ovaj tendem, misleći na komercijalizaciju cijelog običaja, a to se primjećuje i po velikoj frekvenciji svakojakih plovila koja su nemilice sa svih strana oblijetala oko „Fašinade“.

Po ustaljenoj praksi, defile od 19 barki na vesla okićenih granama jablana, natovarenih kamenjem i povezanih konopima, krenuo je sa Pošova: u prvoj barci, kojom su zaveslali Marko Lindi i Toni Gudelj, otisnuli su se don Srećko Majić, peraški župnik, Mladen Dabižinović, predstavnik „peraške komunitadi“, te istaknuti članovi zajednice: Andro Radulović, Đorđe Lazarević, Mario Brainović i Dragan Gudelj. Za njima, vezani „fašom“, u drugoj barci i pjevači u narodnoj nošnji: don Ante Dragobratović, Slavko Dabinović, Marijan Milošević, Krsto-Kiko Smodlaka i Tonći Vukičević.  Potom „faša za fašom“, još 17 barki. Pjevači su, po tradiciji, veslajući duž obale Penčića do crkve sv. Nikole pjevali izvornu pjesmu – bugaršticu „Oj vesela veselice”, a potom, praćeni zvonjavom sa zvonika i “Dvoje mi drago zaspalo”. Došavši do kraja peraške obale, Fašinada je skrenula ka školju, praćena mnoštvom plovila, od SUP-daski, preko čamaca i ojedrenih barki, do glisera i luksuznih jahti, sa kojih su razdragani putnici snimali i slikali tok fešte, kao jedinstvenu uspomenu sa ljetovanja.

Fašinada – Bobi i dondo Ivan – foto M.D.Popović

Odvezujući barke, uz odjeke zvona sa crkve na školju, učesnici Fašinade su ukrug obale otoka predali moru kamenje, a podržavajući tradiciju, i putnici turističkog broda “Katica” su organizovano u more bacili kamenje sa palube.

Fešta je nastavljena na trgu ispred župne crkve sv. Nikole u Perastu, gdje su uz popularne ritmove bokeških pjesama nastupili članovi grupe “Tri kvarta”, stvarajući odličan štimung za ljubitelje igre i plesa svih generacija.

Ovo je 572. Fašinada – održava se neprekidno od 1452. do 2023. godine, potsjeća don Srećko, koji je prije 20 godina uz pomoć Peraštana uspio da kamenjem potopljenim u armirani beton, opaše otok prstenom širine jednog metra. Danas sa statusom nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, “Fašinada” sobom nosi višeslojni značaj.

-Ovo je divan običaj koji ljude povezuje, puno je stvari koje danas razjedinjuju porodice, mjesta. Vjerski sadržaj je voziti kamenje, očuvati jedno svetište od propadanja, zatim, kulturni sadržaj – tu se pjevaju dvije arhaične bugarštice iz nototeke Dionizija de Sarna San Đorđa, muzičko naslijeđe Perasta, koje se gaji preko običaja i prenosi pokoljenjima. Takođe, Fašinada nosi u sebi i jedan folklorni značaj – okićene i povezane barke, pjevači u bokeškoj nošnji. Isto tako, običaj povezuje sve ljude bez obzira na nacionalnost, vjeroispovjest… Sama riječ “Fašinada” (ital. fashinare -dovoženje, poznate su “faše” u Veneciji), donosi lijepe sadržaje koje su generacije znale prepoznati, sačuvati i vjerujem da i mi u sadašnjosti želimo to prenijeti  budućim naraštajima, kazao nam je don Srećko, rizničar Crkve Gospa od Škrpjela.

Fašinada – Pogled sa obale – foto M.D. Popović

Običaj potsjeća i na braću Mortešiće, koji su na jednoj hridi našli sliku-ikonu Bogorodice sa Isusom urađenu na kedrovoj dasci, osvijetljenu u noći. Uzeli su je, ponijeli u porodičnu kuću, a kada je jedan od braće teško obolio, pomolio se pred ikonom i ozdravio. Peraštani, tada veoma pobožni, kao da su prepoznali čudesno djelo, te su iz kuće Mortešića u velikoj procesiji 1484. godine prenijeli sliku u prvu kapelicu sagrađenu na otoku Gospa od Škrpjela. Kasnije su proširili otočić, pa sagradili drugu crkvu, opet proširili i sagradili današnju.  Ikona je rađena u vizantijskom stilu, sa elementima gotike-renesanse i zna se njen autor- Lovro Marinov Dobričević iz kotorsko-dubrovačke ikonopisačke škole.

Fašinada – Faculetima pozdravile Fašinadu sa balkona – foto M.D. Popović

Da je ovaj običaj postao poznat u širim okvirima i da će putem tv-kanala “Nacionalna geografija” stići u sve krajeve svijeta, uvjerio nas je Dragan Trifunović, kamerman koji je dronom snimao cijeli tok fešte. Gledaoci će moći da pogledaju reportažu u okviru emisije “Europe from about” (Evropa iz vazduha) u serijalu za Balkan. Fašinadu su ispratili i članovi ekipe HRT-a i gosti iz Italije.

Zahvaljujemo brodskom prevozniku “Luna”, koji je omogućio novinarki “Boka News-a da sa mora i sa otoka isprati “Fašinadu.

Gospa od Škrpjela – foto Boka News

Brakovi na otoku

Najprije dođu kao turisti, a onda iznad oltara vide vjenčiće sa vjenčanja i požele da sklope brak baš pred ikonom Gospe od Škrpjela.

-Od januara do sada na otoku Gospa od Škrpjela sklopljenio je deset brakova, a najavljeno je još šest, prije neki dan još dvoje mladih tražili su termin za vjenčanje. Zanimljivo je da su rijetka vjenčanja mještana, to su više internacionalni brakovi. Ima ih iz desetak država- Kanade, V. Britanije, Irske, Italije,  Francuske, Njemačke, Poljske, Mađarske, čak iz zemalja bivšeg SSSR-a. Može biti “mješoviti brak”- jedna osoba treba biti katolik, ali osoba koja je druge vjerske zajednice (pravoslavac, musliman…)poštuje slobodu partnera/ke da obred obavi u skladu sa tim. Neki dan je bilo vjenčanje – ona je katolkinja iz Kanade, a on musliman iz Turske – on zadržava  svoje, samo ona dobiva pravo da kasnije sudjeluje u svim vjerskim činovima katoličke vjere. Ovim činom ljubavi partneri jedno drugome omogućavaju da svako može prakticirati svoju vjeru, objasnio nam je don Srećko. Prije tri dana “Gospi” je darivana nova zavjetna pločica, koja je našla mjesto među preko dvije hiljade takvih, ugrađenih u plafon i zidove crkve. Vjernici u zadnje vrijeme Riznici zavjetuju jako puno slika.

/Tekst i foto: M.D.Popović – Boka News/

Reagovanje – Pogrešno tumačenje načina korištenja ležaljki stvara probleme, koristite dio plaže van zone naplate

0
Reagovanje – Pogrešno tumačenje načina korištenja ležaljki stvara probleme, koristite dio plaže van zone naplate
Plaža ispred JK Delfin – foto Manor – plaža Amaia

Reagovanje – Obraćam se ispred firme Manor Hotels d.o.o. iz Tivta koja je zakupac plaže Amamia C5 pored JK-a Delfin a povodom današnjeg teksta i izjave vaše čitateljke, oko načina korištenja plaže i plažnog mobilijara, kaže se u reagovanju predstavnika kompanije, Petra-Stefana Žurić.

“Naime, regulativa JP Morsko dobro je takva da se ležaljke ne na plaćuju poslije 17 sati u cilju sprečavanja duplog izdavanja istih ležaljki, tu činjenicu da se ležaljke ne mogu naplatiti nakon 17 sati je gospođa čiji ste tekst objavili razumjela tako da može u 17 sati doći i koristiti naš mobilijar što je suprotno regulativi i zakonu. Još jednom želim da objasnim da ležaljke koje se ne izdaju poslije 17 sati nisu slobodne za koristenje do 20 sati do kada je zvanično radno vrijeme kupališta jer iste ne predstavljaju javno dobro već se nalaze u privatnoj svojini, znači prosto rečeno zabrana naplate nakon 17 sati ne omogućava korisnicima ulazak na dio plaže sa mobilijarom i korištenje istog jer je on predmet privatne, odnosno pravne svojine.

Zbog pogrešnog tumačenja regulative JPMD smo imali veliki problem jer 10-ak ljudi svaki dan dođe na dio kupališta sa mobilijarom u 16.45 sati i tačno u 17 sati legnu na ležaljke i ne žele da ustanu jer su razumjeli da je mobilijar slobodan za korištenje nakon 17 sati, što ne odgovara činjeničnom stanju i dovodi do velikog broja primjedbi i žalbi gostiju koji plate svoje usluge i žele u miru da borave na kupalištu.

Takođe je netačna izjava gospođe da kupalište ne raspolaže slobodnom zonom kupališta, odnosno površinom od 50% istog za namjenu korisnika kupališta koji leže na peškirima.

Plaža Seljanovo – foto čitateljka

U prilogu vam dostavljam i fotografije jasno obilježene slobodne zone na kupalistu, na kojoj cijenjena gospođa bez ikakve smetnje može da boravi na svom peškiru ukoliko ne želi da boravi u zoni naplate plažnog mobilijara, kaže se u saopštenju koje potpisuje, Petar-Stefan Žurić.

Morinjska gitarijada

0
Morinjska gitarijada
Morinjska gitarijada 2023.

16. po redu Morinjska gitarijada održati 28. i 29. jula na glavnoj plaži u Morinju.

Prvu veče, 28. jula nastupaće Kud idioti tribute bend “Lutke na koncu” od 22 sata. Sledeću veče, 29. jula od 21h nastupaće: “DST” iz Nikšića, “Dža ili Bu” iz Beograda i “Vizant” iz Nikšića.

Sponzori ovogodišnje gitarijade:

Turistička Organizacija Opština Kotor, Sekretarijat za kuturu,sport i društvene djelatnosti opštine Kotor, Fish Computers Bijela.

Svečano otvorena 67. Bućarska olimpijada u Đurđevom brdu odakle je sve i počelo davne…(FOTO, VIDEO)

0

Tradicionalna 67. bućarska Olimpijada otvorena je u subotu u  Đurđevom brdu u organizaciji BK Brđanin.

Olimpijadu je otvorila Olivera Miškovic Vidojević sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat.

Olimpijski plamen je zapalila mala Klara Bošković, potomak Krsta M. Boškovića koji je potakao ideju o organizaciji Bućarske olimpijade još davne 1952. godine.

“Srdačno vas pozdravljam u ime Opštine Tivat, Sekretarijata za društvene djelatnosti i u svoje lično ime. Zadovoljstvo nam je da je Opština Tivat i ovog puta izašla u susret najstarijoj sportsko turističkoj manifestaciji u gradu. Proglašavam tradicionalnu 67. bućarsku Olimpijadu otvorenom“, kazala je Mišković Vidojević.

Otvaranje 67. Bućarske olimpijade – Olivera Miškovic Vidojević – foto R. Stjepčević

Prisutne je pozdravio  Mato Krstović, kapiten Brđanina.

“Tu su koračali naši preci  provodili dane, družeci se i igrajuci. Ovdje su se smijali, pjevali, jedili se i vikali. Ali, doma odlazili sretni…” – rekao je između ostalog Mato Krstović.

Otvaranje 67. Bućarske olimpijade – M. Krstović foto R.Stjepćević

Otvaranju je prisustvovao veliki broj mještana i turista, kao i ambasador Hrvatake u Crnoj Gori Veselko Grubišic koji je i bacio prvu buću. Svečano otvaranje uveličalo je nastupom GPD Tivat.

Istorija ekipnog ženskog bućanja počinje da se ispisuje od 1986. godine, doajenke ženskog bućanja, Mira Vuksanović i Slavica Čelanović  sinoć su bacile počasnu buću.

Kako su nam kazali organizatori za takmičenje se prijavilo 75 ekipa.

Nakon svečanog otvaranja odigrana je revijalna partija između domaćina 67. Olimpijade,  Brđanina  i prošlogodišnjeg pobjednika Palme iz Donje Lastve.