Na ovogodišnjem Međunarodnom takmičenju gitarista (Montenegro International Guitar Competition) koji se od 1. do 3. juna održavaju u Centru za kulturu Tivat, nadmetaće se 37 solo gitarista i par kamernih ansambala i to iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije.
Nakon takmičarskog, održaće se i koncertni dio programa u okviru kog će nastupiti klasični hrvatskih gitarista, Neno Munitić i poznati bosanskohercegovački kantautor, Al Dino. U oficijelnom dijelu programa, 3. juna sa početkom u 20h, na sceni Centra za kulturu Tivat, nastupiće poznati klasični gitarista i kompozitor iz Hrvatske, Neno Munitić. Publika u Tivtu imaće jedinstvenu priliku da na koncertu pod nazivom „Ribar plete mrižu svoju“ čuje dvije tradicionalne pjesme u obradi za gitaru, kao i devet originalnih kompozicija ovog muzičara, među kojima je i nova kompozicija – „Romansa“ – koju će Munitić premijerno izvesti u Tivtu.
Pored promocije klasične gitare i klasičnog stvaralaštva, kroz programski segment Festival plus, gitaru kao instrument približavamo i široj javnosti. Stoga je gost ovog dijela programa biti bosanskohercegovački pjevač, instrumentalista i kantautor – Al Dino. Njegov koncert zakazan je za 2. jun u 20h, takođe u Centru za kulturu Tivat. Ulaz na oba koncerta je slobodan.
Festival realizuje Anagastum Guitar Society, uz podršku Centra za kulturu Tivat.
Dobili produženi boravak i rekonstruisano igralište, čekaju izgradnju fiskulturne sale
Programom pod nazivom “Igrajmo se bezbrižno sada kao i nekada“ učenici, nastavnici i cijeli kolektiv OŠ “Ivo Visin“, zajedno sa gostima i zvanicama, juče (utorak, 30. maj) su u Domu kulture (Dom slobode) na Prčanju proslavili Dan škole.
Bila je ovo prilika da se u školskoj godini koja je na izmaku uruče priznanja i knjige najuspješnijim učenicima: lučonoši, polumaturantu Jovanu Krivokapiću, odlikašima Ekaterini Prohorovoj, Darku Ćosoviću i Matiji Paskoviću, te nizu učenika koji su postigli uspjeh u različitim edukativnim i sportskim aktivnostima. Potsjećajući na dostignuća u prethodnoj godini, direktorka Petra Ćetković je prisutnima iznijela i planove za naredni period.
-Od ove godine naši najmlađi učenici-drugari, imaju mogućnost da poslije redovne nastave i dalje borave u prostorijama škole, u našem „produženom boravku“. Roditelji bezbrižno završavaju svoje radne obaveze do kraja radnog dana, dok njihova djeca imaju vaspitačicu, topli ručak, crtani film, aktivnosti u prirodi. Inicijator i realizator koji je pomogao opremanju „Produženog boravka“ je Opština Kotor, istakla je Ćetković i dodala da su učenici ove godine učestvovali na Prvoj kotorskoj školskoj olimpijadi, a 19. novembra je u okviru škole otvoren i restaurirani multifunkcionalni sportski teren na Prčanju. Takođe, uz podršku Opštine, OŠ „Ivo Visin“ je dobila idejno rješenje za izradu glavnog projekta za fiskulturnu salu, čija se izgradnja sa nestrpljenjem očekuje.
Iz programa proslave
Obilježili su značajne svjetske datume, održali edukativne interaktivne radionice za djecu i roditelje, družili su se na izletima, posjetama raznim ustanovama, učestvovali su na karnevalskim manifestacijama u Prčanju i Kotoru, bazarima, a posebno su ponosni na javni čas na temu zdravlja. Dali su svoj doprinos na školskom i opštinskom takmičenju u recitovanju, na likovnim konkursima, takmičenju u robotici, a pokazali su i humanost i ljubav za drugare postradale u zemljotresu u Turskoj.
Sala puna zvanica, roditelja i nastavnika
-Sa učenicima se okrećemo očuvanju životne srtedine, a sve prenosimo na zajednicu i okolinu. Ulaskom naše škole u međunarodni projekat „Eko škola“, dobili smo eko-odbor koji je veoma aktivan. Izabrali smo logo, a iza nas ima preko 20 odrađenih radionica na temu ekologije i zaštite životne sredine. U saradnji sa NVO „Eko Delfin“ realizovali smo projekte „U zdravom tijelu imam zdrav duh“, „Održivi razvoj- da znam i da činim“, a u septembru nas čeka još jedan veliki projekat. Tu je i projekat CEDIS-a „Podvuci zeleno“ i prve kalifornijske bio-gliste su „došle“ kod nas. U sklopu ekološke sekcije odradili smo dva velika konkursa koja je organizovalo JP „Komunalno“ Kotor, naglasila je direktorka, koja je uručila zahvalnice i pojedincima i firmama koji su svojim angažmanom podržali aktivnosti škole.
U bogatom programu koji su osmislili u saradnji sa nastavnicama, učenici su pjevali u horu, svirali na gitari, pjevali na italijanskom, izveli su skečeve „Pera kao doktor“, „Jarić polaže ispit“, igrokaze „Crvenkapa“, „Pompijeri“ sa bokeškim izrazima, „ Učenici mučenici“, te odlomak iz serije „Đekna“, a recitovali su i stihove „Za igru se ti odluči“ i odigrali plesnu koreografiju „Hajde da ludujemo“.
Uče se solidarnosti
-Naša škola odiše kulturom, znanjem, kućnim vaspitanjem, odgovornošću, sportskim duhom, osmjehom, radošću, plemenitošću. Mi umijemo da kažemo „hvala“ i „izvoli“, „šta te boli?“, da podijelimo marendu, a oni koji ne znaju, kod nas, u našoj školi će naučiti. O tome svjedoče i oni koji su imali priliku da dođu kod nas da nas posjete i mi smo im na tome zahvalni, kazala je ditrektorka.
Raznolik i bogat program za Šibenčane i goste organiziran je tokom prva dva junska vikenda na Zlarinu, a kako bi što više građana moglo uživati u ljetnim danima na otoku, razgledati Centar koralja Zlarin, družiti se uz glazbu i sudjelovati u ostalim aktivnostima, organiziran je i besplatan brodski prijevoz iz Šibenika.
Za Zlarin će biti organiziran prijevoz iz Šibenika. Brod Ina s Gata vrulje za Zlarin u prvom vikendu lipnja isplovljava ukupno četiri puta.
Karte za brod mogu se besplatno preuzeti u Kući umjetnosti Arsen, pri čemu je važno voditi računa da se putnici koji su za Zlarin isplovili u prvom terminu vraćaju sa Zlarina u Šibenik također u prvom terminu, a putnici koji su na Zlarin otišli u drugom terminu, vraćaju se drugim terminom, kako bi svi imali osigurano mjesto na brodu. Kapacitet broda je ograničen, i u jednoj vožnji može prevesti najviše 200 putnika, naglašavaju iz Tvrđave kulture koja upravlja Centrom koralja.
Ulaz u Centar slobodan je od petka 2. juna, zaključno s nedjeljom 11. juna, do kada posjetitelji mogu razgledati obnovljenu Kuću Kažerma u kojoj je vrlo zanimljivo ispričana priča o neraskidivoj stoljetnoj vezi koralja i Zlarinjana.
Posjetitelji koji Centar požele razgledavati u prva dva junska vikenda, moći će se otokom i provozati biciklima koje će moći bez preuzeti bez naknade. Oba vikenda na Zlarinu traje i akcija slobodnog učlanjenja u Klub prijatelja, koji omogućuje besplatan ulaz na šibenske tvrđave i ulaznice za koncerte po prijateljskim cijenama.
Evropska komisija pregovara s kanadskim proizvođačem o nastavku proizvodnje protupožarnih zrakoplova, a interes za kupnju koja bi se u cijelosti financirala iz evropskog proračuna izrazilo je šest zemalja članica, među kojima je i Hrvatska.
“Komisija planira organizovati i financirati kupnju kanadera, a Hrvatska je prijavila interes za dva takva zrakoplova”, izjavio je u utorak u Bruxellesu ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut.
Trut je u utorak sudjelovao na svečanosti obilježavanja 10. obljetnice osnutka Koordinacijskog centra za odgovor na izvanredne situacije (ERCC) i početka priprema za ovogodišnju protupožarnu sezonu. Tom prigodom je povjerenik za krizno upravljanje Janez Lenarčič uručio je zahvalnice zemljama koje sudjeluju u privremenoj zračnoj floti za gašeje šumskih požara u okviru sustava rescEU, u kojima Hrvatska sudjeluje sa svoja dva kanadera te ugovore kojima se pokrivaju operativni troškovi korištenja tih letjelica.
Proizvođač kanadera je prije nekoliko godina prekinuo proizvodnju tih zrakoplova za gašenje požara. Sada Komisija pregovora s kanadskom tvrtkom De Havilland, koja bi trebala ponovno pokrenuti proizvodnju.
Hrvatska je jedna od šest zemalja članica koja je izrazila interes za kupnju dva kanadera. Osim Hrvatske to su još i Portugal, Španjolska, Francuska, Italija i Grčka. Dodatno, Grčka i Španjolska iz svojih proračuna trebali bi financirati kupnju još po 5 zrakoplova tako da će ukupna narudžba biti 22 zrakoplova. Cijena jednog zrakoplova je oko 52 milijuna eura bez PDV-a, a cijeli iznos pokriva EU.
Kako se doznaje, pregovori Komisije s kanadskim proizvođačem daleko su poodmakli i preostalo je još ispregovarati jamstvo kanadske vlade, koja bi trebala vratiti sredstva ukoliko se dogodi nešto neplanirano, to jest u slučaju da proizvođač ne može isporučiti naručene zrakoplove. Proizvodnja bi se trebala ponovno pokrenuti 2026. a početkom 2028. zrakoplovi bi trebali biti isporučeni.
Ti zrakoplovi činili bi stalnu flotu EU-a za gašenje požara. Zemlje koje su ih naručile moći će ih koristiti za gašenje požara na svom teritoriju, a u slučajevima kada neka zemlja zatraži pomoć preko Koordinacijskog centra za izvanredne situacije morat će ih tamo poslati.
Instrument rescEU, koji raspolaže zajedničkim europskim rezervama resursa, uključuje flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, kao i medicinsku opremu i terenske bolnice u slučaju zdravstvene krize. Riječ je privremenom mehanizmu, a Komisija planira uspostaviti trajni rescEU i zajedničku nabavu protuporažarnih zrakoplova, što će se financirati iz europskog proračuna.
Operativne troškove korištenja protupožarne flote, plaće pilota, gorivo, dežurstvo pokriva Europska komisija. Hrvatska će ove godine dobiti oko 1,8 milijuna eura za pokrivanje troškova korištenja svoja dva kanadera koje je stavila na raspolaganje sustavu rescEU.
Sustav rescEU u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ove će godine u odnosu na prošlu udvostručiti vatrogasnu flotu pripravnu za gašenje šumskih požara, koji sve češće haraju Europom.
RescEU je prošle godine imao na raspolaganju flotu od 13 letjelica za gašenje požara, 10 kanadera, dva air traktora i jedan helikopter. Po dva kanadera dale su Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija i Španjolska, dva air traktora dala je Švedska te Grčka jedan helikopter. Ove su godine svoje zrakoplove odlučile staviti na raspolganje još i Cipar, Češka, Njemačka i Portugal.
Osim toga će Austrija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Latvija, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija poslati skoro 450 vatrogasaca koji će biti unaprijed raspoređeni u područjima visokog rizika od šumskih požara u Francuskoj, Grčkoj i Portugalu.
Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut sudjelovao je u utorak u ime potpredsjednika vlade Davora Božinovića na neformalnom ministarskom sastanku.
Mještani Njeguša obratili su se javnosti kako bi vlast konačno riješila brojne probleme sa kojima se suočavaju. Oni su pozvali prmijera Abazovića, tužilaštva, medije, ministarstva, lukalnu upravu da spriječe devastaciju Lovćena
Saopštenje prenosimo integralno:
Obraćam vaam se sa ljubaznom molbom i prezentovanjem činjenica vezanih za NP-Lovćen u ime mještana i inicijativnog odbora Njeguša. Svrha našeg obraćana i molba je mogućnost da se sa predstavnicima JPNPCG, Ministarstvom turizma, predstavnikom Agencije za zaštitu životne sredine, jednim od predstavnika mještana, jednim predstavnikom nevladinog sektora i sa novinarom koji se bavi istraživačkim novinarstvom napravi emisija vezana za NP-Lovćen i svemu onome što se dešava na području Lovćena takođe u posebnom prilogu vam šaljemo dokumentaciju, rješenja i dokaze koji svjedoče o devastaciji, degradaciji uništavanju ambijentalnih i pejzažnih cjelina NP-Lovćen za šta smo sigurni da postoje i veliki elementi krivične odgovornosti JPNPCG kao upravljača zaštićenog područja. No krenimo redom:
1.Nelegalne naplatne rampe na lokalitetima Bjeloši i Krstac na kojima uprava JPNPCG naplaćuje mimo zakona prolazak kroz regionalni put Cetinje-Ivanova korita-Međuvršje-Krstac. Nakon našeg obraćanja Ministarstvu kapitalnih investicija, Direkciji za inspekcijski nadzor državnih puteva br. Up inn. Br 10/3-709/23-387/4 od 28. 04. 2023 godine zaveden u Upravi za saobraćaj br 01-454 1/1 od 03.05. 2023. godine radi davanja izjašnjena po pitanju naplatnih rampi i zasustavljanja saobraćaja na regionalnim putevima R-25 i R-25. 1 izdaje se sljedeće rješenje. IZJAŠNJENE u kome se između ostaloga kaže: ,,Uprava za saobraćaj podržava i zalaže se za ubiranje prihoda, valorizaciju i zaštitu Nacionalnih parkova Crne Gore. Smatramo da JP Nacionalni parkovi treba da ubira prihode od posjetilaca nacionalnih parkova ALI NE I OD KORISNIKA DRŽAVNOG PUTA koji prolaze državnim putem koji je u zahvatu nacionalnog parka. Svi korisnici predmetnih regionalnih puteva nijesu i posjetioci nacionalnog parka. Značajan dio mreže državnih puteva Crne Gore (magistralni i regionalni putevi) su u zahvatu nacionalnog parka. Korisnicima državnih puteva data je mogućnost da biraju koji državni put žele da koriste da bi stigli do željene destinacije. JPNPCG treba da nađu način da naplaćuju naknadu od posjetilaca nacionalnog parka a da korisnici državnog puta mogu bez zasustavljanja i kontrole stići na željenu destinaciju. Smatramo da Nacionalni parkovi Crne Gore nemaju zakonske mogućnosti da vrše zasutavljanje saobraćaja na državnom putu. Uz prilog prilažemo svu neophodnu dokumentaciju. Angažovanjem našeg pravnog zastupnika mještana Dr. Aleksandar Saše Kovačevića 069-369-101 prilažemo vam dokumentaciju u mejlu.
Kao što vam je poznato na prostoru NP-Lovćen na katunu Kuk se grandioznim predstavlja izgradnja žičare. Katun Kuk, katun Zlatarice, obližnji katun Bižaljevac, kao i padine Štirovnika su najstrožija zona NP-Lovćen koja je degradirana od strane izvođača radova, pored toga na pomenutim lokalitettima CEDIS je mimo planskih dokumenata i bez elaborata o procjeni uticaja na životnu sredine probio pristupne puteve do dalekovoda. Pri tome je degradirao ambijentalne cjeline, uticao na floru koju čine brojni endemi, subendemi i relikti prošlosti Balkanskog poluostrva. Neposredno u blizini žičare na lokalitetu Zlatarice na južnim padinama planine Lovćen, unutar istoimenog Nacionalnog parka, 1969. godine naučnici Blečić i Mayer otkrili su za nauku novu podvrstu Edriantus wettsteinii ssp. lovcenicus – Lovćenski zvončić. Ova podvrsta nastanjuje suvu i zemljištem oskudnu podlogu odnosno kamenjare i pukotine stijena nad Bokokotorskim zalivom. Biljka raste u jastučićima a prepoznatljiva je po ljubičastim zvončastim cvjetovima. Cvjeta tokom jula. Lovćenski zvončić se nalazi na nacionalnoj Listi zakonom zaštićenih vrsta, a prepoznat je i kao IPA vrsta (Important Plant Areas). Sama populacija je sa brojnim građevinskim radovima na ovom području i njegovoj neposrednoj blizini ugrožena a ćute svi od nadležnih institucija preko mistarstava što nam ipak svjedoči o velikom i mogućem ličnom intresu mitu i korupciji. Aktuelni premijer Abazović je itekako znao dobro da štiti Sinjajevinu dok se NP-Lovćen tako lako prepušta uništavanju i degradaciji.
Katun Bižaljevac stroga zona zaštite NP-Lovćen je degradiran putevima koje je CEDIS probio bez saglasnosti i zakonskog utemeljenja do dalekovodnih mjesta.
Pero Radnjić predstavnik mještana
Pri tome je uništio i degradirao brojna staništa munike (Lat. Pinus heldreichii) je crnogorična vrsta drveta iz porodice borova i tercijerni relikt i subendemit Balkanskog poluostrva. Najčešće naseljava strme, kamenite i stjenovite terene i obrazuje čiste i mješovite šume s drugim četinarima i lišćarima. Naučni naziv munika je dobila po njemačkom botaničaru Heldrajhu (Theodor Heinrich Hermann von Heldreich, 1822—1902). No, priča o munici predstavlja jednu od najznačajnnih kako naučno-istraživačkih tako i popularnih priča koja je vezana ne samo za Lovćen, već i druge planine u Crnoj Gori i na Balkanskom poluostrvu na kojima su staništa munike. Pored toga na pomenutom katunu dovedene su u opasnost i dva viševjekovna svoltana ubla koja imaju ,,živu žicu” vode na pomenutom lokalitetu građevinske mašine su u neposrednoj blizini ublova sabile teren i dovele u opasnost urušavanje ublova kao i nestanak ,,žive žicu” koju predstavljaju primjer autentične crnogorske arhitekture.
Turistička sezona se bliži a problemi mještana do sada nisu naišli na razumijevanje, razgovr ili bilo kakvu podršku što je njihova obaveza a naše pravo. Bronji problemi u NP-Lovćen mogu dovesti do mnogo ružnih slika jer mi smo spremni da se svim demokratskim i ztakonom propisanim sredstvima se borimo za ono što smatramo da je naše neotuđivo pravo koje nam garantuje ustav i zakoni države Crne Gore.
Pozivamo premijera u tehničkom mandatu Abazovića da na ovom primjeru pokaže svu snagu pravne države o kojoj toliko često govori a ima li boljeg primjera od Lovćena. Ako je znao tako da srcem brani Sinjajevinu. Neka se na isti način i odnese prema planini koja je ponos svih nas u Crnoj Gori.
Primjer devastacije
Pozivamo medije, državnog i specijalnog državnog tužioca, predstavnike svih relevantnih ministarstava, opštinu Cetinje da se aktivno uključe u rješavanje brojnih i nagomilanih problema koje smo ovdje samo dijelom predstavili uz svu neophodnu dokumentaciji. Pozivamo vladu i premijera Abazovića koji je tako zdušno branio Sinjajevinu da se po ovim pitanjima oglasi i uključi u rješavanje problema. Šta je sa degradacijom Lovćena od strane neodgovornih investitora takozvane žičare ali i CEDIS-a koja podliježe krivičnoj odgovornosti i šta je sa prijavama JPNPCG da li one leže i fijokama zarad nečih ličnih i privatnih intresa. Zašto uprava JPNPCG ćuti o svemu što se dešava i dokle će to ćutanje da traje, stoji u saopštenju koje potpisuje predsjednik Odbora mještana Perica Pero Radonjić i kontakt osoba(067-300-808) i član Odbora Dragan-Duda Čavor (069-040-692).
Troje poginulih u požaru u austrijskoj bolnici, uzrok cigareta Foto: Ilustracija / Shutterstock
Troje starijih pacijenata poginulo je u požaru u austrijskoj bolnici u blizini Beča, izvijestile su lokalne zdravstvene vlasti.
Plamen je izbio na odjelu na trećem katu bolnice Landesklinikum Mödling u blizini Beča.
Istražitelji pretpostavljaju da je uzrok bila cigareta.
Pomoć je stigla prekasno da bi spasila trojicu muškaraca na odjelu, rekao je Matthias Hofer, glasnogovornik pokrajinske zdravstvene agencije (LGA), a prenijela novinska agencija APA.
Prema riječima glasnogovornika policije, tragovi upućuju na to da je tinjajuća vatra krenula s kreveta 75-godišnjeg pacijenta za kojeg se znalo da je strastveni pušač. Tehnički kvar kao uzrok požara nije utvrđen, rečeno je.
Muškarac i još dvoje pacijenata na odjelu, u dobi od 78 i 81 godinu, smrtno su stradali. Jedna žena zadobila je lakše ozljede.
Vatrogasne službe angažirale su 170 vatrogasaca koji su nakon dva sata ugasili požar.
Oko 90 pacijenata je moralo biti prebačeno, a operacije u bolnici su otkazane za taj dan.
Landesklinikum Mödling ima gotovo 340 kreveta i svake godine ambulantno liječi oko 34.000 pacijenata.
Međunarodni naučno-stručni skup “Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke” u okviru “Neđelje arhiva” Državnog arhiva Crne Gore sa Cetinja, biće održan u četvrtak 1. i petak 2. juna u Crkvi Svetog Duha u kotorskom Starom gradu.
Organizatori skupa su Državni arhiv, Opština Kotor i kotorske ustanove kulture, a na njemu će govoriti više od 30 ljudi od struke i nauke iz zemlje i inostranstva koji će javnosti predstaviti teme vezane za rad Miloša Miloševića, ali i Boku Kotorsku – njena dostignuća u domenu arhivistike, bibliotekarstva, muzeologije, pomorstva, istorije, zaštite kulturne baštine, umjetnosti i pjesništva. Ulaz će biti slobodan.
Naučno-stručni skup “Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“ najavljujemo prvi put u nadi da će ova manifestacija postati redovna, važna i tradicionalna
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, poslovne psihologije, arhitekture, književnosti u stripu i knjiga za djecu.
Ljeta sa Marijom Olje Svićević Ivančević mozaik je sastavljem od pet epizoda iz života pet generacija žena jedne porodice koje nose ime Marija. U dalmatinskom gradiću stotinu godina sjećanja prenose žene. U nizu epizoda prepričavaju se intimni događaji koji nisu ni spektakularni ni revolucionarni iako je u pozadini uvijek ili neki rat ili društvene okolnosti koje snažno određuju privatni život. Šta su radile i o čemu su mislile naše pretkinje, kako su odrastale i preživljavalie nezamislive tragedije i kako su se radovale i ljubile – sve te priče se kao savremeni mitovi prenose sa ženskog koljena na koljeno. Izdavač je Booka.
Afera Kristi roman je autorke Nine de Gramot. Nakon što je obavijestio svoju ženu Agatu Kristi o namjeri da se razvede kako bi se oženio ljubavnicom, Arčibald odlazi na vikend sa prijateljima. Iste večeri, poznata književnica nestaje. Njen automobil pronađen je ujutro na ivici litice. Svi pretpostavljaju da je u pitanju očajnički gest pošto je imala težak nervni slom. Hiljade ljudi, uključujući i policajce, dobrovoljce, pse, cijela Engleska mobilisana je da je traži kao da je muka koje je natjerala da pobjegne učinila od nje najvažniju osobu na svijetu. Izdavač je Dereta.
Propast dinastije Obrenović Đorđa S. Simića knjiga je koja predstavlja prvi istorijski portret četiri znamenita srpska vladara. Pred nama je slikovita i pouzdana panorama srpske političke istorije 19. vijeka. Ovo je istovremeno i dragocjeno svjedočanstvo iz pera neposrednog svjedoka i poznavaoca javnih i zakulisnih političkih prilika svoga vremena. Rukopis nastao prije više od sto godina i tek nedavno pronađen, vjerno oslilava ličnosti Miloša, Mihaila, Milana i Aleksandra Obrenovića. Uz odgovarajuće fotografije ova knjiga je pravo otkriće. U njoj su sabrani učinci glavnih predstavnika jedne dinastije. Izdavač je Laguna.
Navike uspešnih ljudi knjiga je zahvaljujući kojoj je Brendon Berčard postao najprodavaniji autor na listi Njujork tajmsa. Još prije 20 godina Berčard je počeo tražiti odgovore na ova tri pitanja: zašto neki pojedinci i timovi uspijevaju brže od ostalih i održavaju taj uspjeh nakon dužeg perioda, od onih koji uspiju, zašto su neki očajni, drugi postaju srećni na svom putu i šta motiviše ljude da uopšte posežu za višim nivoima uspješnosti i koje navike im pomažu da napreduju. Poslije opsežnog istraživanja i rada u ulozi vodećeg instruktora uspješnosti, Berčard je pronašao odgovore i podijelio ih sa nama. Izdavač je Sezam Book.
Kratka istorija arhitekture knjiga je koja nas približava opštem razvoju ove materije sa sjajnim izborom ilustracija načinjenih na osnovu obimnog i temeljnog rada na dokumentaciji. Porijeklo umjetnosti arhitekture zasniva se na ljudskoj želji da gradi kuću bogova, drugačiju, veću, tehnički složeniju. Ta kuća je tokom većeg dijela istorije bila hram, koji je kasnije zamijenjen palatom, industrijskom arhitekturom, neboderima.
Gorski vijenac u stripu: Urednici ovog specifičnog izdanja su, kao ljudi posvećeni stripu, dugo vrebali priliku i pregovarali sa raznim autorima da bi do ovakvog specifičnog izdanja došlo. Dodatno su bili podstaknuti saznanjem da većina učenika u školi ne pročita Gorski vijenac do kraja, ponajviše zbog nerazumijevanja arhaičnog jezika. Slikovni prikaz će većini približiti lakše razumijevanje i djelo približiti mladim naraštajima. Crteže potpisuje Geza Šetet, a izdavač je Forma B.
Ajkula sa nežnim srcem i druge bajke knjiga je Ivana Ivanjija. Životinje se ne razlikuju mnogo od ljudi. Plaše se svega što im se čini neobičnim, a nikako ne vole osobe koje se ne pokoravaju uobičajenom redu i poretku. Ivanji nas upoznaje sa jednom ajkulom koja nije ni nalik onome što obično mislimo o pripadnicima njene vrste. Saznaćemo takođe kako je vuk promijenio ćud i šta je radilo jagnje u vučjoj koži, a poslušaćemo i priču jednog oblaka. U ovim divnim bajkama kriju se mnoge istine i važne poruke koje, iako nam ih prenose razne životinje, treba upamtiti kako bismo postali bolji ljudi. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Ukupno deset nagrada CIM Foruma otišle su u ruke Dejana Spirkoskog iz Skoplja, kreativnog direktora velike internacionalne kompanije „Publicis group“ iz Sjeverne Makedonije. Ovi kreativci zaslužni su za advertajzing članova grupacije „Dojče Telekoma“, a malo ljudi kod nas zna da je ovoga ljeta njihov izbor je „pao“ na glumca Petra Strugara, koji je tako postao aktuelni „brend-ambasador“ Telekoma Crne Gore.
Prvi put „Publicis MK“ dolaze na Forum i -evo pregršt nagrada. Izdvajamo Prvu nagradu kategoriji „Creative use of media“, za kampanju „Smooth On“ koju je kreirala ekipa „Publicis Makedonia“, zatim, u kategoriji „Social media & Influencer“, Prva nagrada agenciji „Saatchi & Saatchi“ Skoplje za kampanju „5G for beginners“, realizovanu za „Crnogorski Telekom“, kao i Nagrada „Special award for social responsibility“ agenciji „Publicis Macedonia“ za kampanju „Skopsko CSR – Our pride, our responsibility“, koja je osvojila još i Prvu nagradu u kategoriji „PR“.
-Naš primarni tim radi za Crnogorski Telekom i iz tog domena smo „pokupili“ pet nagrada, a to je za onu kampanju sa Petrom Strugarom (5G za početnike), a sada ide nova faza te kampanje, kad prođe ljetovanje. Kampanju sa Strugarom u odjeći viteza možete i sada da vidite na televiziji u Crnoj Gori – prva faza je priprema, druga faza je pakovanje i putovanje i treća faza je ljetovanje. Ove godine smo odlučili da Petar Strugar bude „brend-ambasador“ Telekoma Crne Gore, tako da spremamo projekte sa njim uz tim-liderku Jelenu Vekić. Postoji i drugi tim „Publicisa“, koji radi za „Skopsko Smooth“ (pivo) i „Tikveš“ (vina) i on je pokupio nagrade za te projekte (art- direktorka Simona Ničeva, a kreativni direktor te kampanje je Milan Stojanov), objašnjava mladi menadžer.
Okupljanje na Forumu i razmjena kreativnih ideja mnogo im znači.
-Naravno da znači, svako ovakvo okupljanje je dobra šansa da upoznate nove ljude, da proširite poznanstva, da čujete novine iz svijeta medija, advertajzinga, kreativnih industrija… Obožavam ovakve festivale, često posjećujem medijski festival u Rovinju, dugo vremena se održava i Međunarodni advertajzing festival nove Evrope “Golden Drum”, a mislim da CIM Forum u Kotoru ima potencijal da preraste u veliki regionalni festival. Ima sve te elemente za uspješnu realizaciju: na primorju je, dešava se pred početak sezone, a ima odlične predavače, govornike, panel diskusije…Mislim da će naredne godine biti još bolji, poručuje Dejan Spirkoski.
Predsjednik Opštine Željko Komnenović danas je održao sastanak sa članovima Koordinacionog tima za pripremu i praćenje turističke sezone u Tivtu, a u fokusu razgovora bilo je regulisanje saobraćaja, vodosnabdjevanje grada, ali i problem nedostatka kadra sa kojim se, pored privrede, trenutno suočava i veliki broj javnih organa i službi.
“Sabraćajne gužve i vodosnabdjevanje sa Regionalnog vodovoda su ključni sistemski problemi sa kojima ćemo se suočiti ovog ljeta, a čije je trajno rješavanje u rukama državnih organa i Vlade” naglasio je Komnenović na početku sastanka.
On se osvrnuo na radove na magistrali u Opatovu koje izvodi kompanija “Montecco” za potrebe CEDIS-a, a čiji se završetak, zbog vremenskih uslova i nedostatka radne snage, mjesecima odlaže, zbog čega Tivat i primorje trpe veliku štetu. Poručio da su lokalna uprava i službe trenutno upućeni sami na sebe u rješavanju svih problema i obezbjeđivanju uslova za redovno odvijanje turističke sezone, koja je prema svim pokazateljima već počela.
Po posljednjim podacima Turističke organizacije, u Tivtu boravi 3069 gostiju, što je za gotovo 1000 više nego u istom periodu rekordne 2019. godine. V.d. direktorke TO Tivat Nina Lakićević istakla je da su najave za glavnu turističku sezonu izuzetno dobre, a trenutno najveći broj turista dolazi iz Rusije, Srbije, zatim Velike Britanije, Ukrajine, Njemačke i Turske. Na tivatskom aerodromu avio kompanije trenutno saobraćaju na ukupno 40 destinacija. Nedavno su otvorene nove vazdušne linije prema Baltičkim zemljama i Izraelu, a od nedjelje kreće i linija sa Kuvajtom. Veći broj dolazaka registruje i Granična policija, iz koje ističu da je u maju ove godine na graničnim prelazima registrovano 31% više stranih gostiju nego prošle, odnosno 6% više nego 2019. godine.
Tivatski vodovodni sistem, iako sa najmanjim gubicima na mreži od svih primorskih opština, 95% neophodnih količina vode tokom ljetnjih mjeseci obezbjeđuje od Regionalnog vodovoda “Crnogorsko primorje”, koji se zadnjih godina suočava sa velikim padom vodostaja na izvorištu Bolje sestre usljed dugogodišnjeg nezakonitog vađenja šljunka. Iz tivatskog “Vodovoda i kanalizacije” trenutno sprovode aktivnosti na povezivanju sistema sa Hercegnovskim vodovodom kako bi obezbjedili dodatno vodosnabdjevanje u slučaju potrebe. U redovnoj komunikaciji sa Regionalnim vodovodom prati se situacija oko vodosnabdjevanja i količina vode.
Sa sastanka Kordinacioonog tima
Kada su građevinski radovi u pitanju, kao i prethodnih godina, u skladu sa opštinskom odlukom u periodu glavne turističke sezone biće primjenjene restriktivne mjere sa zabranom izvođenja svih radova od 15. juna do 15. septembra, a uz izuzetke samo za pojedine projekte od opšteg i strateškog interesa.
V.d. direktora Direkcije za investicije Vlado Brguljan kazao je da se u narednim danima očekuje početak radova na izgradnji nove škole u Radovićima, okretišta kod OŠ “Drago Milović”, saobraćajnice na Cacovu i parkinga kod Muzičke škole, zatim i asfaltiranje više lokalnih saobraćajnica, kao i sanacija krova od gradske kapele za šta su neophodni povoljni vremenski uslovi. DOO “Komunalno” Tivat od narednog ponedjeljka kreće sa ljetnjim režimom rada i dežurstvima, a u sezonu ulazi sa pojačanom radnom snagom i opremom. U prethodnom periodu nabavljeno je 50 novih kontejnera zapremine 1.1m3 kao i dva nova press kontejnera, dok su istovremeno sa više lokacija uklonjeni nefunkcionalni podzemni kontejneri. Takođe, a u toku je procedura za nabavku specijalnog vozila za odvoz smeća, kao i čistilice za ulice, koji će značajno doprinijeti povećanju nivoa čistoće grada.
Koordinator Odjeljenja bezbjednosti Tivat Petar Rolović kazao je da će u saradnji sa Opštinom Tivat, ovog ljeta biti angažovan značajno veći broj saobraćajnih službenika u cilju regulisanja i ubrzanja protoka saobraćaja, a u planu je i organizovanje dodatne saobraćajne patrole na putnom pravcu prema Radovićima i Krašićima.
Od ukupno 44 registrovana kupališta u Tivtu, njih 30 biće u zakupu ove sezone. JP Morsko dobro do sada je zaključilo ukupno 77 ugovora za privremene objekte, terase, pristaništa i kupališta u Tivtu. U saradnji sa opštinskim Sekretarijatom za inspekcijski i komunalni nadzor JPMD vrši kontrolu privremenih objekata na obalnoj liniji i od 1. juna kreće sa drugim krugom kontrole svih objekata. Uskoro se očekuje dolazak i uključenje u saobraćaj četvrtog trajekta na liniji Kamenari – Lepetani. Iz Uprave za inspekcijske poslove najavljeno je da će od 3. jula do 30. avgusta biti pojačan rad inspekcijske kontrole na čitavom primorju, sa naglaskom na hotelske smještaje, ugostiteljske i trgovinske objekte, kupališta, suzbijanje sive ekonomije i rad bez odobrenja, te očekuju dobru saradnju sa svim lokalnim nadležnim službama.
Sezonu ljetnjih manifestacija, koncertom na Pinama 19. maja otvorila je TO Tivat, koja zajedno sa tri lokalne ustanove kulture najavljuje bogato kulturno ljeto, brojne fešte i događaje već od juna, među kojima i Sedamnaesto izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista od 1-3. juna, Treći Međunarodni karneval od 8-11. juna i manifestaciju Žućenica fest koja je zakazana za 17. jun.
Krajem juna u organizaciji JU Centra za kulturu Tivat počeće još jedno izdanje Festivala Purgatorije, u okviru kojeg će tokom jula i avgusta biti priređeno čak 40 programa, od čega i dvije pozorišne premijere u produkciji i koprodukciji CZK. Svoj drugi po redu ljetnji program najavila je i JU Gradska biblioteka Tivat, koja će Tivatsko književno ljeto 2023 otvoriti početkom jula. Kulturne sadržaje organizovaće i JU Muzej i galerija Tivat, iz koje najavljuju i radove na uređenju kapele Sv. Mihovila u kompleksu Buća. Do 20. juna očekuje se i dolazak mobilnih tribina za prostor Atrijuma Buća, što će omogućiti održavanje kulturnog programa i na tom prostoru tokom ljeta.
