Jubilej Kuće slobodne misli u Kavču okupio aktivistkinje iz Crne Gore

0

Nenasilna komunikacija  -temelj humanog društva


Kakva će biti budućnost Kuće slobodne misli u Kavču, to ne znamo, ali smo nakane, kad smo i danas ovdje došle, da idemo dalje, poručila je Ervina Dabižinović u ime organizatorki iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje „Anima“ Kotor, pozdravljajući učesnice radionice „Nenasilje“, održane povodom obilježavanja 15 godina od osnivanja pomenute Kuće u Kavču. Aktivistkinje-članice različitih civilnih organizacija iz  Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja, Bara, Herceg Novoga prethodno su na Trgu od oružja učestvovale u performansu pod nazivom “Što ćemo sada!“,  kojim su poručile da u današnje doba kada je sve postalo potrošna roba, u Crnoj Gori jedino „Pobuna nije potrošena”.

 Uopšteno, pojam „Kuće slobodne misli“ za učesnice radionice, kako su same izjavile, znači „mjesto gdje salobodoumni čovjek može da iskaže svoje mišljenje i da razmjeni znanja i iskustva sa drugim ljudima“, „da se slobodno izrazimo, a da nam niko ne zamjeri, nego nas sasluša i da oko toga raspravljamo, sloboda misli-sloboda govora“, “mjesto propitivanja samoga sebe da li si kreativan, da li si dovoljno slobodan i da li uskraćuješ slobodu nekome“, „prostor u kome nema govora mržnje koji je sveprisutan i previše slobodan“. Kuća slobodne misli asocijacija je za „univerzalno sredstvo samospoznaje, spoznaje sopstvene svrhe, da slobodno mislim, da se izrazim, da budem to što jesam“, a dugoročni san osnivačica je da cijela Crna Gora u bliskoj budućnosti bude „Kuća slobodne misli“.

Ljupka Kovačević je održala radionicu o nenasilnoj komunikaciji, te potsjetila na principe Maršala Rozemberga, na čijim temeljima je „Anima“, uz finansijsku podršku UNICEF-a prije više godina sprovela program „Čuvari osmjeha“ sa izbjeglicama, školarcima, predškolcima. Kroz 20 radionica edukovani su nastavnici, a oni su „nenasilnu komunikaciju“ sprovodili u radu sa djecom.

I same aktivistkinje „Anime“ su u svim programima-radionicama koje su radile, nastojale da primjene elemente nenasilne komunikacije i da to bude prepoznatljivo, makar u ovom insistiranju na razgovoru u krugu, bez čega nema učenja, ravnopravnosti i nenasilne komunikacije u zajednicama.

-Sve ono što mi radimo svakodnevno, u stvari je nasilna komunikacija, a to je da procjenjujemo, dijagnostikujemo, govorimo o drugima, opisujemo, naređujemo,  ucjenjujemo, zaplašujemo, da izazivamo kod ljudi osjećanja krivice i stida- znači stalna manipulacija koja izaziva (uslovno rečeno) negativna osjećanja, a ne tu pozitivnu, osposobljavajuću procjenu. Rozemberg smatra da se te vještine komunikacije mogu naučiti, da nas one osposobljavaju da „nenasilno razmjenjujemo vlastita bogatstva i rješavamo razlike“: „Osposobljavajuće procjene su ove, koje pružaju ljudima priliku da jedni druge njeguju, prosvećuju i štite, jezgo su komunikacije koja je neophodna za nenasilnu razmjenu odnosa“.

Kad komuniciramo, poruka koja kod drugoga izaziva dobru namjeru da učestvuje i da uradi ono što želimo je da kažemo šta opažamo, što vidimo, što osjećamo povodom toga što vidimo, da kažemo što cijenimo (zašto nam je to važno) i da kažemo što molimo, poručuje Kovačević i dodaje da je otpor kod ljudi veći što su kazne veće.

Mirovne poruke na Trgu od oružja – ANIMA

Kuća u selu Kavač iz 1810. godine, koju je Ljupka Kovačević naslijedila od svojih babe i đeda, preuređena je i otvorena na međunarodni Dan ženskih akcija za mir i razoružanje, 2008. godine, po ideji arhitektica Tatjane Rajić, Aleksandre Kapetanović i Biljane Gligorić iz Centra za održivi prostorni razvoj „Expeditio“ , u saradnji sa aktivistkinjama Centra za mirovno i žensko obrazovanje „Anima“. Opremu je obezbijedila švedska organizacija „The Kvinna till Kvinna Foundation“ koja godinama finansira alternativni program Ženskih studija u Crnoj Gori, a želja osnivačica je da se kuća i prostor oko nje koriste za odmor i razvoj kritičke svijesti. Namijenjena je psihološkoj podršci i osnaživanju ljudi kroz kreativne aktivnosti koje imaju veze sa lokalnom društvenom zajednicom, sa građanima/kama Crne Gore, koji (koje) žele da se razvijaju kroz politike mira i rodne ravnopravnosti. Otvorena je za razne donatore, zainteresovane za mogućnosti koje ovaj prostor nudi, za sve žene koje žele da se uključe u rad „Anime“ kroz realizaciju novih projekata.

Zdravica za jubilej – ANIMA

Nema promjena bez uznemiravanja

-U periodu poslije ratova, kad kao društveno promišljajuće i društveno angažovane osobe doživite rat u nekim zrelim godinama, onda vam se sruši jedan svijet i onda ste u očaju nekoliko godina i taj prostor, ako imate sreće, iskoristite da radite i da učite. Tako je bilo sa nama u „Animi“- nastojale smo da učimo da bismo više mogle da djelujemo društveno na jedan drugačiji način, a ne samo u svojoj profesiji.

Godina proglašenja nezavisnosti Crne Gore, 2006, veoma je važna za nas. Od 1998. do 2006. godine je bio razvijen i „Animin“ „Ženski program“. Bilo je to vrijeme optimizma da smo mi mala, nezavisna država, da mi, ako neke stvari odradimo na vrijeme i pošto nas ima nekolicina, možemo da napravimo jak uticaj na institucije i na državu, da što prije uskočimo u „demokratski svijet“ i u nekakvo normalno življenje. Vjerovale smo da Crna Gora ima jako puno resursa, prirodnih i ljudskih i da je to pravi momenat za pravo djelovanje, posebno za rad u „Animi“. Do 2008. godine je bilo vrlo jasno da su ti koji su vjerovali u to i htjeli da svoj život posvete angažmanu za razvoj demokratskog društva, da su iznevjereni, prevareni. Onda, poslije toga se više ne date, onda žele da vas unište, kako ne bi bilo nikoga ko ih uznemirava.

Sve dok nema uznemiravanja – nema nikakvih promjena. Oni  koji uznemiravaju, oni su vjesnici promjena – ne ni većina, ni masa, ni poilitičke partije, ni nevladine organizacije, nego- ti koji uznemiravaju. Meni se činilo, sad kada gledam, kada smo osnivale Kuću slobodne misli u tom zanosu 2008. godine, da smo mislile da će 2023. godine Crna Gora biti „Kuća slobodne misli“, a to znači naš san, poručila je Kovačević.

/M.D.P./

Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” obilježava sedamdeset godina postojanja

0
Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” obilježava sedamdeset godina postojanja
Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota”

Zdravstvena ustanova Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” danas obilježava sedamdeset godina postojanja.

Od svog osnivanja, više puta je mijenjala status i naziv, ali je njena uloga ostala ista, a to je da kao stacionarna ustanova zbrinjava, liječi i unaprjeđuje i rehabilituje zdravlje mentalno oboljelih osoba.

Sastavni dio bolnice danas su odjeljenja za akutne psihoze, za produženo liječenje, za liječenje bolesti zavisnosti, zatim Odjeljenje za forenzičko-sudsku psihijatriju te Otvoreno odjeljenje za akutne psihoze i EEG odsjek dok u ambulante i službe bolnice spadaju Služba urgentne medicinske pomoći, Služba za dječju i adolescentnu psihijatriju, Psihološka služba, Služba za okupacionu i radnu terapiju, Služba za socijalni rad, Služba zajedničkih poslova i Centar za promociju nauke i razvoj projekata.

Zaposlenih je 197, što je za ustanove ovog tipa nedovoljno prema svjetskim standardima.

Značajno je istaći da broj prijema u Specijalnoj bolnici za psihijatriju “Dobrota” konstantno raste 10 do 15 odsto godišnje te da je u uslovima koje karakterišu stalni pritisak i tehnička oskudica dosta teško raditi.

Radi se o jedinoj bolnici u zemlji koja se bavi ovom problematikom, odnosno najtežim psihijatrijskim poremećajima.

Ima 233 kreveta, a kapaciteti su, najčešće, popunjeni.

Prilika je da na današnji dan podsjetimo nadležne i čitavu javnost da bez ove bolnice ne bi mogao funkcionisati cjelokupni zdravstveni sistem u zemlji.

Zato je ne bi trebalo “uzimati zdravo za gotovo” i njeno funkcionisanje ne bi smjelo da bude “na margini”. Resorna ministarstva i fondovi trebalo bi da ulože više pažnje, energije i finansijskih sredstava za bolje funkcionisanje bolnice.

Do sada to nije bio slučaj.

Radi se o kompleksu koji čine stari objekti, a ukoliko se za njihovu rekonstrukciju ne izdvoje određena sredstva, dovešće se u pitanje funkcionisanje bolnice “Dobrota”.

Ovaj datum je, takođe, prilika da se zahvalim svim zaposlenima i nekadašnjim radnicima bolnice koji su svojim entuzijazmom doprinijeli funkcionisanju rada ustanove, jer bez dodatnih napora koji su uložili i ulažu, naš bolnički sistem ne bi funkcionisao.

Zahvalnost dugujemo i svima koji su donacijama pomogli i još uvijek pomažu da bolnica funkcioniše i koji ne zaboravljaju najranjivije kategorije društva.

I pored pomenutih poteškoća koje značajno otežavaju proces rada, naša vrata otvorena su i za sve one koji žele savjet, razgovor i pomoć koja se odnosi na mentalno zdravlje.

Specijalna bolnica za psihijatriju jedan je od glavnih stubova zaštite javnog zdravlja i tome bi, još jednom ističem, trebalo posvetiti dužnu pažnju, poručio je direktor bolnice dr Aleksandar Mačić.

Abazović prvi premijer na obilježavanju deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine

0
Abazović prvi premijer na obilježavanju deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine
Foto Vlada CG

Herceg Novi – Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović predvodio je danas delegaciju Vlade Crne Gore na obilježavanju 31 godine od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz 1992. godine, koju su organizovale NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje.

Delegaciju Vlade su, pored premijera Abazovića, predstavljali i ministar pravde Marko Kovač i državni sekretar Ministarstva odbrane Krsto Perović koji su nakon minuta ćutanja položili cvijeće ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi.

Foto Vlada CG

Ovo je Crna Gora koja ne bježi od prošlosti i koja se suočava sa njom. Učimo na istorijskim greškama da bi u budućnosti bili bolji, istakao je premijer Abazović tim povodom.

Resilient Lady na debitantskom putovanju uplovila u Boku

0
Resilient Lady na debitantskom putovanju uplovila u Boku
Kruzer – Resilient Lady u kotoru – foto Boka News

U luku Kotor jutros je uplovio najnoviji brod kompanije Virgin –  Resilient Lady. Kruzer je na svom debitantskom putovanju od 14. maja 2023. od grčkih ostrva stigao do Jadranskog mora.

Brod je u Boku uplovio iz Dubrovnika sa 1.089 članova posade i 1.281 putnika. Prema najavama iz Luke Kotor, isploviće večeras u 19 sati za Krf.

Resilient Lady treći je brod  nove Virgin flote  za koji je kompanija dobila najveće nagrade putničke industrije i imaju vrlo visoku stopu povrata s do 40% gostiju  koji su ponovno rezervisali svoje sljedeće krstarenje.

Inače, danas je u kotorskoj luci uplovilo pet kruzera koji su doveli više hiljada turista i članova posade.

Kanadski turista upao biciklom u mandrać na Prčanju – nevolje sa rupama i kamionima

0

Sve se ipak dobro završilo, čovjek koji je sa bicikla upao s puta u mandrać na Prčanju, prošao je bez povreda, što je njegovoj ženi vratilo osmijeh na lice, a uz pomoć mještana u gustoj morskoj travi pronašao je i svoje naočari i mobilni telefon, što je za njega bilo veliko olakšanje i motivacija da zajedno nastave započetu vožnju ka Lepatenima.

Bračni par Džejms i Kerolajn Kameron iz Kanade htjeli su da danas (četvrtak, 25. maj) uživaju vozeći se kružno od Kotora do Lepetana, pa trajektom na drugu stranu kroz Kostanjicu, Morinj, Risan i Perast i nazad do Kotora, ali su bili ometeni i usporeni zbog radova na lokalnoj cesti i gustim kamionskim saobraćajem na toj dionici.

– Vidio sam kako je čovjek pao sa bicikla u mandrać- uznemirio se brundanjem kamiona koji je išao iza njega, okrenuo se, a nije vidio isječenu rupu na cesti, izgubio kontrolu i sa sve biciklom sletio s ivice puta. Vozač kamiona mu je pomogao da se izvuče iz vode. Srećom te nije udario u kamen ili o uvicu barke, dobro je prošao. Donio sam grabulje pomoću kojih je izvukao i svoje naočare, priča nam Stevo Popović, koji je pritrčao da im pomogne. Džejms i Kerolajn pričaju za Bokanews da su u Crnu Goru doputovali 21. maja iz grada Edmontona  (Kanada) i smjestili se u Kotoru, gdje namjeravaju da ostanu do 6. juna, a vrijeme će provoditi radno i u rekreaciji.

Grabuljama izvukli naočare – foto M.D.P

-Smjestili smo se u jednom kotorskom hotelu, odakle obavljamo svoje poslove „online“, ali i koristimo slobodno vrijeme za odmor. Jutros smo iznajmili dva bicikla, ja sam nagovorila supruga da se provozamo do trajekta u Lepetanima i onda da se sa druge strane vratimo u Kotor, ali desio nam se peh, upao je u more sa ivice puta, gdje je asfalt bio isječen. Užasno je što na ovako uzanom putu saobraćaju tako veliki kamioni, kaže Kerolajn, srećna što se njen muž izvukao bez ijedne ogrebotine.

 Džejms hvali ljepote prirode, pogodnu ravnu cestu oko Bokokotorskoga zaliva, kao stvorenu za biciklizam,  ali primjećuje da kamionima ovdje nije mjesto.

– Divno je ovo prirodno i kulturno nasleđe, sviđa nam se što je sve ravno duž obale, nema uspona na putu, a brda su okolo. Bilo bi dobro da lokalna zajednica napravi gornji put za auta i kamione, a ovaj donji da bude za šetnju, bicikle, šteta je što je  ovaj priobalni put ovako devastiran. Prije nekoliko dana smo putovali autobusom iz Kotora do Budve i u tunelu Vrmac smo bili zaglavljeni oko 40 minuta,  bio je to užasan osjećaj. Tek je početak sezone, kako li će biti u julu, avgustu, pitaju Kameronovi.

Nakon što se Džejms prosušio, obrisao naočare i mobilni telefon, nastavili su put ka Stolivu, ne odustajući od svoje namjere da vide zaliv sa svih strana. I, naravno, uz osmijeh kojim su pozirali za Boka News.

/M.D.P. /

Crna Gora ostaje bez Sea Dance festivala

0
Crna Gora ostaje bez Sea Dance festivala
Sea Dance

Sea Dance, ovjenčan titulom Najboljeg evropskog festivala i jedan od najznačajnijih festivala Mediterana, koji je domaćoj turističkoj privredi do sada donio preko 60 miliona eura i neprocjenjivu promociju širom planete, neće ove godine biti održan na crnogorskom primorju, saopštili su organizatori.

Razlog ovome, kako su naveli u zvaničnom saopštenju, je blokada podrške državnih institucija festivalu, koju je bez ikakvih osnova naložila Agencija za zaštitu konkurencije, kategorišući dosadašnju saradnju države i Opštine Budva sa festivalom kao “državnu pomoć”, iako je, kako su kazali, potpuno jasno da je u pitanju komercijalna saradnja u vezi sa realizacijom muzičkog festivala, a u cilju pospješivanja budvanskog turizma i promocije destinacije.

– Ovo je potpuno jasno i transparentno definisano u Ugovoru koji je Opština Budva zaključila sa festivalom, u kojem postoje konkretne obaveze obje strane, a koji je usvojila Skupština Opštine Budve 2015. godine, nakon opsežne javne rasprave duge gotovo godinu dana. Ovakve komercijalne saradnje sa državnim institucijama Exitovi festivali imaju u brojnim zemljama širom svijeta, uključujući više zemalja Evropske unije, na čije propise se Agencija u ovom slučaju poziva. Među njima je i Sea Star festival u Hrvatskoj, koji je prethodnog vikenda sa ogromnim uspjehom održan u Umagu pred preko 40.000 ljudi i uz značajnu podršku Grada Umaga i Hrvatske turističke zajednice. Pokretanjem postupka, Agencija za zaštitu konkurencije je naložila Opštini Budva, Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore i Turističkoj organizaciji Opštine Budva da obustave svaku saradnju sa Sea Dance festivalom, time onemogućivši njegov dalji rad, i to samo nekoliko mjeseci pred planirano održavanje, navodi se u saopštenju.

Kako su dalje naveli, imajući u vidu to da u prethodnih devet godina nijedan državni organ nije uputio ni najmanju primjedbu ovog tipa, te da je postupak pokrenut baš sada, pred predstojeće izbore – čitava situacija navodi na sumnju da su posrijedi predizborni politički obračuni, čiji muzički festival ne želi da bude dio, niti kolateralna šteta.

Sea Dance

– Žao nam je zbog naših brojnih fanova u Crnoj Gori, ali nažalost u ovim uslovima nije moguće realizovati Sea Dance festival na crnogorskoj obali. Mi već imamo ponude za održavanje ovogodišnjeg izdanja festivala od nekoliko zemalja, među kojima su Hrvatska, Bugarska i Turska, a sve zahvaljujući reputaciji i prihodima koje Exitovi festivali donose destinacijama u kojima se održavaju, istakao je Dušan Kovačević, osnivač EXIT i Sea Dance festivala, dodajući da će se ubrzo znati destinacija na kojoj će biti održan Sea Dance ove godine, te da će definitivnu odluku o preseljenju donijeti nakon razgovora sa partnerima iz Opštine Budva.

– Sea Dance festival je do sada crnogorskoj turističkoj privredi donio desetine miliona eura, dok se u dokumentu koji je usvojila Vlade Crne Gore 2014. godine ističe da su procjene da će Sea Dance do 2025. crnogorskom turizmu donijeti preko 100 miliona eura i da će u “značajnoj mjeri doprinijeti poboljšanju poslovanja, ne samo turističke, već i ukupne privrede Crne Gore”.

Sea Dance je prvi festival koji je EXIT realizovao van Srbije, dok je Exitov tim prošle godine organizovao 26 događaja u 10 zemalja Evrope i svijeta. Ostaće upisano u festivalskoj istoriji Crne Gore da je Sea Dance već nakon prvog izdanja dobio najprestižniju nagradu za „Najbolji evropski festival“ u kategoriji do 40.000 posjetilaca dnevno, te da je svake godine od tada ovaj najveći crnogorski festival bio izglasan u top deset najboljih festivala Evrope u pomenutoj kategoriji”, naveli su organizatori.

Oni navode da su veliki svjetski mediji, kao što su CNN, New York Times, Guardian, Metro, Daily Mirror i mnogi drugi opisivali su Sea Dance kao jedan od najboljih svjetskih festivala na Mediteranu, te višemilionskom broju čitalaca redovno preporučivali da posjete Crnu Goru i Sea Dance, čime su proširili turističku ponudu Budve i Crne Gore, i predstavili je kao vrhunsku svjetsku manifestacionu turističku destinaciju.

– Sea Dance je u Crnu Goru doveo neke od najvećih svjetskih muzičkih zvijezda, među kojima su The Prodigy, Jamiroquai, David Guetta, Skrillex, Underworld, Fatboy Slim, John Newman, Sean Paul, Robin Schulz, Boris Brejcha, Tale of Us, Sven Väth, Nina Kraviz, Amelie Lens, Maceo Plex, Richie Hawtin, Rudimental, Róisín Murphy, Hurts, Lost Frequencies, Nile Rodgers, Mahmut Orhan, kao i najveća regionalna imena. Svi oni su tokom prethodnih devet godina uspostavili neraskidive veze sa domaćom i svjetskom publikom, stvarajući prijateljstva, uspomene i emocije koje će još dugo odjekivati jadranskom obalom Crne Gore, zaključuje se u saopštenju.

Letovi Tivat – Kuvajt od 4. juna do 5. oktobra

0
Letovi Tivat – Kuvajt od 4. juna do 5. oktobra
Putovanje, – Aerodrom
Avio kompanija Jazeera Airways pokrenuće ove godine liniju između Kuvajta i Tivta. Kompanija će na ovoj relaciji letjeti u periodu od 4. juna do 5. oktobra, a sve operacije će se vršiti avionom Airbus A320neo.

Letovi će se odvijati dva puta sedmično četvrtkom i nedeljom.

Kada je riječ o povezanosti Crne Gore sa ovim dijelom svijeta, podsjećamo da će kompanije Flynas i Flyadeal spajati našu zemlju sa Rijadom, dok će do Izraela letjeti Israir, Arkia, Sun-Dor i Air Montenegro.

Festival “Bruna Špiler” – savršena prilika za mlade solo pjevače

0
Festival “Bruna Špiler” – savršena prilika za mlade solo pjevače
Festival “Bruna Špiler”

Međunarodno takmičenje solo pjevača “Bruna Špiler”, jedinstveno u Crnoj Gori, obnovljeno je nakon šest godina i biće održano od 26. do 29. maja u Domu kulture u Bijeloj. Koncert Belkanto za sjećanje biće priređen 28. maja, a uz žiri sačinjen od eminentnih stručnjaka, takmičenje donosi pregršt vrijednih nagrada i novu kategoriju – No age limit.

Kako je saopšteno na današnjoj konferenciji za novinare, poput velikih operskih kuća koje se nalaze uz rijeke ili mora, organizatori jubilarno 10. izdanje festivala smještaju u obnovljeni Dom kulture u Bijeloj, kazala je jedna od direktorki takmičenja Milica Milanović.

“Divan ambijent za naše učesnike daće dodatnu motivaciju svima njima i mir nakon nastupa. Takmičenje ove godine donosi novu kategoriju No age limit. To će biti prilika da čujemo i velike pjevače, a mlađima će pokazati kojim pravcem treba da idu”, istakla je direktorka Milanović i zahvalila MZ Bijela što su prepoznali značaj festivala ne samo kao kulturni već i kao turistički segment.

Uvažavajući kvalitete Međunarodnog takmičenja Bruna Špiler, MZ Bijela je bez dileme prihvatila predlog da budu suorganizatori programa koji okuplja mlade vokalne soliste iz regiona i ostalih zemalja Evrope, kazao je predsjednik Nikola Samardžić.

“Bila nam je želja da budemo podrška manifestaciji koja je visoko cijenjena. Znamo da su Institut Igalo, Herceg fest, Herceg-Novi bili dobri domaćini prethodnih godina, ali znamo da i Bijela može isto, a zajedno ćemo moći i još bolje”, istakao je Samardžić i poželio da festival očuva kontinuitet u narednim godinama.

Festival je podržao opštinski Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, a kako je istakla sekretarka Ana Zambelić Pištalo, takmičenje je još jedan dokaz da je Herceg-Novi grad kulture i mladih.

“Programima organizovanim od 26. maja do 3. juna iz Herceg-Novog šaljemo poruku da je naš grad – grad po mjeri djeteta. Raduje nas što je kultura dostupna svima, na cijeloj teritoriji hercegnovske opštine. Vjerujem da će, nakon zastoja u organizovanju festivala, iz objektivnih ili manje objektivnih razloga, ova godina predstavljati novi početak i dodatni zamajac da ova manifestacija bude unaprijeđena, a rezultati takmičenja budu na ponos svima nama, kazala je sekretarka Zambelić Pištalo.

Jedna od osnivača, a sada umjetnička direktorka festivala Mirela Šćasni istakla je zahvalnost što je obnovljen festival koji je veoma značajan za solo pjevače u Crnoj Gori i šire jer im omogućava da čuju i vide kako treba da izgleda solo pjevanje kada stignu do fakulteta i svršenih solo pjevača.

“Ono im daje snagu da se trude i krenu, a svima koji su dolazili, takmičenje je bilo odskočna daska. Mnogo smo ponosni kada sagledamo kakve su rezultate postigli prethodni pobjednici ovog takmičenja. Oni sada pjevaju u najvećim kućama u svijetu i Evropi”, kazala je Šćasni.

Žiri čine eminentni profesori iz Evrope, kazala je jedna od direktorki takmičenja Marijana Šovran.

“Predsjednica žirija je vrsni pedagog solo pjevanja i nastavnik disanja Snežana Nina Brzaković koja dolazi iz Berlina gdje je angažovana u Berlinskoj filharmoniji i Štac operi, a pomogla nam je u razvoju ideja za jubiralni festival. Članovi žirija su Edita Garčević Koželj koja predaje na Konzervatorijumu u Ljubljani, zatim direktorica festivala i fondacije Operosa Ketrin Hataja, Marina Cuca Franović profesor u MŠ Vasa Pavić, zatim direktor Zadužbine Ilije Kolarca u Beogradu Aleksandar Peković kao i profesorica sa Bečkog univerziteta Klaudija Viska”, kazala je Šovran.

Obezbjeđen je bogat fond nagrada – novčane za najbolje takmičare, ali i druge kao što su dvadeset dana školovanja u Njemačkoj, angažman u operi na festivalu Operosa u Herceg-Novom, te počasna priznanja – Nagrada prof. Radmile Smiljanić za najperpektivnijeg pjevača sa najljepšom bojom glasa, kao i Nagrada prof. Mirele Šćasni za najtelontovanijeg takmičara u najmlađoj kategoriji.

Učesnicima će biti uručene knjige “Umjetnost solo pjevanja” autorke Brune Špiler, Novljanke, vokalne solistkinje i izuzetnog pedagoga po kojoj se takmičenje i zove.

Program počinje u petak, 26. maja u 19:00 sati, a koncert Belkanto za sjećanje biće održan u nedelju, 28. maja u 20:00 sati u Domu kulture u Bijeloj.

Organizaciju su podržali i NVO Bruna, turističke organizacije Herceg-Novi, Kotor i Tivat, te brojni partneri i prijatelji festivala.

Pozorišna predstava “Nora – kuća lutaka”

0
Pozorišna predstava “Nora – kuća lutaka”
Nora

U okviru Festivala vjetra 2023 u organizaciji JK Delfin, pozorišna predstava “Nora – kuća lutaka” autora Henrika Ibsena,  koja je rađena u koprodukciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnik i Gradskog kazališta  Jozo Ivakić iz Vinkovci,  biće odigrana pred tivatskom publikom, u petak, 26. maja tekuće godine, u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 21:00h

Prva premijera predstavae “Nora – kuća lutaka” je bila u pozorišnoj sezoni 2022/23 u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića a adaptaciju i dramaturgiju potpisuje Antonele Tošić te  je za režiju zadužen Paolo Tišljarić.

U komadu Igraju: Matea Marušić – Nora, Matija Grabić – Helmer, Marija Šegvić – Linde, Bojan Beribaka – Krogstad i Hrvoje Sebastijan – doktor Rank. U atorskom timu su takođe Ana Mikulić (kostimografkinja), Žarko Dragojević (autor muzike), Marko Mijatović (dizajner svjetla), Linda Valjalo (koreografkinja), Paola Dražić Zekić (muzička korepetitorica / višeglasna obrada), Aljoša Rebolj (fotograf), Miran Brautović (dizajner video projekcija) i Tajana Martić (jezična savjetnica).

Lutkina kuća, drama je koja od svoje praizvedbe u Kopenhagenu 21. prosinca 1879. godine ne prestaje da intrigira ni publiku ni pozorišne umjetnike. Nordijski dramatičar Henrik Ibsen postigao je s njom ne samo golem veliki uspjeh već i snažno uzdrmao niz društvenih struktura što su se našle pogođene kritičkim mislima ove drame. Drama završava kada glavna protagonistica Nora, koja je dotad bila u naizgled skladnom braku sa advokatom Torvaldom Helmerom, napušta svoj dom da bi mogla postat osoba kakva želi biti, a ne samo lutka za igranje u rukama svog muža. Ibsen je pozorište smatrao javnom govornicom na kojoj autor izražava i bori se za svoje ideje bez obzira na moguće negativne reakcije publike koja je zarobljena u naučenim društvenim obrascima. Nora je simbol pobune, ona ne želi više nikome polagati račune, pravdati svoje postupke ili dati drugom da odlučuje umjesto nje. Želi vlastito pravo izbora i odlučivanja. 143 godine kasnije,  tamo gdje Nora završava, počinje naša predstava…

Ulaz je slobodan

H.Novi – uspostavljena saradnja Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije i novosadskog Biznis inkubatora

0
H.Novi – uspostavljena saradnja Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije i novosadskog Biznis inkubatora
Foto Opština HN

Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi ozvaničio je saradnju sa Biznis inkubatorom iz Novog Sada. Biznis inkubator NS je već deceniju prisutan kao značajan katalizator za pokretanje poslova mladih preduzetnika u Vojvodini i mjesto koje spaja znanje i potrebnu infrastrukturu za pokretanje biznisa.

Fokus ovog inkubatora je pružanje podrške projektima koji su bazirani na znanju i novim tehnologijama čije potencijalno tržište svojim obimom ima mogućnost za visoku skalabilnost. Specijalizovani su za rad sa timovima u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i kreativnih industrija.

“Opština Herceg Novi u svom Strateškom planu razvoja ima projekat Biznis inkubatora, čija je realzacija prema Akcionom planu predviđena za 2024. godinu. Obzirom na njihovo veliko iskustvo u otvaranju i vođenju poslovnog inkubatora ovog tipa, mogu da izrazim veliko zadovoljstvo što otpočinjemo saradnju sa Biznis inkubatorom NS. Danas smo ozvaničili saradnju i dogovorili okvir i obim te saradnje. Suštinski,  radi se o pomoći Opštini Herceg Novi odnosno Sekretarijatu u uspostavljanju, odabiru najoptimalnijeg modela organizovanja, vođenju i drugim neophodnim radnjama za uspješnu implementaciju ovog projekta. Sva ova podrška i pomoć za našu Opštinu je besplatna, na čemu neizmjerno zahvaljujem direktoru dr Đorđu Celiću. Takođe napominjem da je suvlasnik odnosno suosnivač Biznis inkubatora NS, pored Pokrajinske vlade i Grada Novog Sada, i Fakultet za tehničke nauke Univerziteta u Novom Sadu. To je još jedna bitna kopča za nas. ETF uskoro otvara odjeljenje u Trebinju, gdje će i studenti iz Herceg Novog imati priliku da stiču obrazovanje iz oblasti IKT-a. Na taj način zaokružujemo ono što je jedan od naših prioriteta – obrazovanje mladih za potrebe poslova iz oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija i podrška tim mladim ljudima za otpočinjanje poslovanja”, istakao je sekretar Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije, Nenad Vitomirović.

On je prethodnog dana bio gost na Danima ženskog preduzetništva koji su organizovani od strane Sekretarijata za privredu i turizam pokrajine Vojvodine. Tom prilikom, Vitomirović je imao razgovore sa pokrajinskim Sekretarom za privredu i turizam dr Nenadom Ivaniševićem i državnom sekretarkom ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Danijelom Mirjanić o razvoju preduzetništva i osnaživanju žena u biznisu. Sastanku je prisutvovala i Generalna konzulka Crne Gore u Vojvodini, Nevenka Ćirović.