Izvođač sanacije i rekonstrukcije šetališta u Igalu, kompanija Briv, ima rok do 1. juna da privede kraju prvu fazu radova, kako je predviđeno i tenderom. Iz ovog preduzeća uvjeravaju da će posao biti završen prema dogovorenoj dinamici.
Kako je za RTHN kazao predsjednik Opštine Stevan Katić, izvođaču je poslato nekoliko urgencija zbog kašnjenja, jer su kritike stizale na račun lokalne uprave, koja je sve poslove oko ovog projekta na vrijeme završila.
– Izvođač je na početku konsolidacije tog gradilišta imao problema, mi smo ga ozbiljno upozorili, čak i zaprijetili raskidom ugovora, da se taj posao mora završiti na vrijeme, jer je to najfrekventniji dio Herceg Novog, koji mora spremno da dočeka glavnu ljetnju turističku sezonu – navodi on.
Katić objašnjava da je posao komplikovan, te da su brojni problemi pratili sam početak radova.
– Preko 50 godina u tom dijelu radilo se na jedan i drugi način. Građani koji žive tamo nelegalno su se priključivali, veliki je broj instalacija, koje nisu zavedene u katastru instalacija. Bilo je puno problema sa nelegalnim priključcima. Veliku neodgovornost pokazali su i građani koji tamo žive, ali slična je situacija bila i sa privrednim objektima. Sve smo to uzeli kao olakšavajući faktor – objašnjava Katić.
Iz projekta – Šetalište Igalo
Dinamika radova, nakon opomena iz lokalne uprave, danas je zavodoljavajuća, angažovan je veliki broj radnika na gradilištu, posao se obavlja kvalitetno, što potvrđuje i nadzorni organ.
– Bez obzira na sve što se u međuvremenu događalo sa izvođačem i podizvođačima, sigurno je da će ta prva faza radova biti gotova u narednih mjesec, kao što je i ugovorom predviđeno. Radovi će u oktobru biti nastavljeni, kako bi do naredne ljetnje sezone imali kompletno urađeno dionicu šetališta u Igalu – ističe Katić.
Ovaj potez Obale Nikole Kovačevića nakon sanacije i rekonstrukcije imaće kompletno novu javnu rasvjetu, nove odvode za atmosferske padavine, a biće popločan behaton pločama.
Turska nacionalna avio kompanija Turkish Airlines od 2. juna povećava broj letova na liniji Istanbul-Tivat. Letoviće će biti realizovani svim danima, osim utorka i nedjelje.
Do sada su liniju sedmično održavali sa tri leta, dok će od sljedećeg mjeseca biti pet, prenosi portal Zamaaero.com.
Kompanija Air Montenegro na istoj liniji leti sedam puta nedjeljno.
Bez učinkovitog suzbijanja sredozemne voćne muhe Ceratitis capitata, štete na mandarina mogu biti i stopostotne, a iz dostavljenog Akcijskog plana do 2025. godine vidljivo je da je sve palo samo na monitoring, ranu detekciju i obavješćivanje, što nije ni blizu dovoljno, upozoravaju proizvođači agruma iz Doline Neretve.
Kako navodi predsjednik Udruge Neretvanska mladež i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, Željko Bjeliš, posljednjih 20-ak godina, otkako je uveden SIT program odnosno tehnika sterilnih kukaca, pokazao je zadovoljavajuću učinkovitost. Sada je taj program upitan, a time i proizvodnja.
– Jedina metoda suzbijanja – praćenja, koja bi se naredne tri godine možda provodila je masovni ulov. Međutim, s obzirom da u dostavljenom dokumentu nemamo podatak o površini na kojoj bi se provodio, a uzimajući u obzir predviđeni broj lovki 3.000 – 4.000 komada te uvažavajući preporuku o potrebnom broju lovki po jedinici površine, zaključujemo da masovni ulov nije u funkciji suzbijanja, nego tek praćenja intenziteta pojave sredozemne voćne muhe – napominje.
Što je sa sterilnim muhama?
Smatra da bi tehnikom sterilnih kukaca trebao biti obuhvaćen cijeli geografski prostor doline Neretve, ukoliko se želi pravi učinak suzbijanja. Akcijskim planom, međutim, nisu definirane površine pod SIT-om. S obzirom na datum, ispuštanje se već trebalo početi provoditi, ali koliko je na terenu primjetno, sterilne muhe se još ne ispuštaju, a pitanje je hoće li se ove godine ikako ispuštati.
– Nemamo informaciju je li dogovorena suradnja sa dobavljačima i hoće li provedbe ove godine biti – pojašnjava dalje dodajući da su stoga proizvođači, ali i otkupljivači – trgovci zabrinuti, znajući koje probleme i poteškoće u distribuciji mogu očekivati.
U ime proizvođača naglašava da je provedbu mjera prikupljanja i zbrinjavanja otpalih plodova biljaka domaćina, potrebno tehnički razviti, tj. nabaviti ili konstruirati priključne uređaje za strojno prikupljanje otpalih plodova. Za ovaj dio prikupljanja i zbrinjavanja je potrebno angažirati jedinice lokalne samouprave, koje bi kroz komunalna poduzeća sustavno i planski odrađivale taj posao.
– Po tko zna koji put, napominjemo da je pravovremena i cjelovita berba mandarina najjači alat u suzbijanju sredozemne voćne muhe, a kako bi to proveli predložili smo mjere još u dopisu od 16. siječnja 2023. – podsjeća Bjeliš.
Riječ je o mjeri povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju za 20% količina, koje obično ostanu neubrane; uključiti mandarine u Program potpore za posebno osjetljive sektore i to preradu u sekundarne proizvode: sok, džem i sl. te posebnim programom potpore proizvođače animirati na provođenje kvalitetnijih mjera sanitacije, uključujući opremanje potrebnim oruđima i financijsku nadoknadu.
Navodi i da krčenje samoniklih biljaka domaćina predstavlja veliki problem svima. Zapuštene površine, kojih nije malo, posebno nedostupne i usitnjene površine, veliki su izvor infekcije, ne samo sredozemnom voćnom muhom već i drugim opasnim štetočinjama.
Što se tiče uspostave suradnje s proizvođačkim udrugama, potrebno je uključiti što veći broj udruga proizvođača mandarina, ali i Udrugu Mandarina, s obzirom na značaj pčela u opstanku čovječanstva.
Na margini interesa donositelja odluka
Edukacija je, kaže, uvijek dobrodošla, međutim poljoprivredni proizvođači su često siti predavanja i edukacija koje redovito prolaze kao uvjet okolišnih mjera, a sada i svih drugih. Ono što njih zanima je koje sredstvo, na koji način i kojem trenutku upotrijebiti, kako bi zaštitili svoje poljoprivredne kulture, u ovome slučaju mandarine. To je najlakše preko lokalnih portala, web stranica JLS i društvenih grupa.
– Mandarina i cijela poljoprivreda doline Neretve na žalost i dalje ostaje na margini interesa svih donositelja odluka, a poljoprivredni proizvođači prepušteni sami sebi – ističe dodajući da se iz dostavljenog Akcijskog plana iščitava nedostatak volje – ambicije svih mjerodavnih i smatraju potrebnim kontinuirano poticati sve organizacijske i upravljačke razine na jedinstveni cilj, a to je pravovremeno, kvalitetno i cjelovito suzbijanje sredozemne voćne muhe u dolini Neretve.
– Ukoliko je provedba SIT tehnike za ovu godinu upitna ili neprovediva, potrebno je “pod hitno” razviti alternativni način uz sva dostupna sredstva i uključenje svih dionika procesa, kako bi se izbjegle neželjene posljedice – zaključuje Željko Bjeliš.
U akvatoriju Umaga jučer poslijepodne nestala su dva ribara. Nakon dojave o nestanku pokrenuta je potraga u kojoj su sudjelovala plovila Lučke kapetanije Pula i ispostave Poreč.
Potraga je obustavljena sinoć u 20 sati i nastavlja se jutros. U pripravnosti su plovila hrvatske obalne straže, a zbog blizine granice o svemu je obaviještena i talijanska obalna straža.
– Jučer u poslijepodnevnim satima, nakon dojave o nestanku dvojice ribara hrvatskog državljanstva, pokrenuta je koordinirana akcija traganja. U akciji sudjeluju službenici Lučke kapetanije Pule, postaje pomorske i aerodromske policije Pula, Rijeka i Zadar, dok su jedinice Obalne straže RH stavljene u stanje pripravnosti, objavili su iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
O svemu je informirana i talijanska obalna straža. Traganju su se pridružili i neki građani sa svojim brodicama.
Sabotaža je uzrok iskakanja teretnog vlaka iz tračnica drugi dan za redom u ruskoj oblasti Brjansk na granici s Ukrajinom, priopćile su u utorak Ruske željeznice.
U priopćenju kompanije navodi se da je uzrok nesreće “neovlašteno miješanje”.
U ponedjeljak je, u istoj oblasti, nakon eksplozije također iskočio jedan vlak iz tračnica, rekao je guverner Brjanske oblasti koja graniči s Bjelorusijom i Ukrajinom.
Ruski dužnosnici kažu da su skupine proukrajinske sabotaže izvele višestruke napade takve prirode otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022.
– Neidentificirana eksplozivna naprava aktivirala se kod željezničke postaje Snežeckaja. Nema žrtava, objavio je guverner regije Brjansk Aleksander Bogomaz na Telegramu.
– Rezultat je iskakanje lokomotive i nekoliko teretnih vagona, dodao je.
Željeznička stanica Snežeckaja nalazi se jugoistočno od Brjanska.
Prema izvješćima, vlak koji je u ponedjeljak iskočio s tračnica prevozio je naftu i drvne proizvode i oko šest od 60 vagona ležalo je prevrnuto u jarku.
Iskliznuće vlaka dogodilo se nekoliko dana pošto je napad dronom izazvao požar u skladištu goriva u lučkom gradu Sevastopolju na Krimskom poluotoku koji su 2014. okupirale ruske snage.
Ti se incidenti smatraju pokušajima prekidanja ruskih linija opskrbe gorivom i streljivom dok se Ukrajina priprema za protuofenzivu koja se očekuje sljedećih dana.
Predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović kazao je kako očekuje da će već od četvrtka “imati treći trajekt”.
“Siguran sam da ćemo onda, u vrlo kratkom periodu, formirati flotu koja će dati puni servis koji je, po kapacitetima, veći u odnosu na one koje smo imali u istom periodu prošle godine”, rekao je on sinoć u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti.
Rađenović je naglasio i da su za tri mjeseca uštedjeli građanima milion i po eura.
Naveo je da je prošlog petka raspisan tender kojim se traži zakup trajekata.
“Mislim da ćemo sjutra imati neke konkretne ponuđače, tako da ćemo već od preksjutra moći, ukoliko se to realizuje, da startuje još jedan trajekt. Tender se zatvara u 15 sati, očekujem da ćemo imati potpisan ugovor već sjutra, kako bi preksjutra možda već još jedan trajekt, pored dva postojeća, mogao da saobraća”, rekao je Rađenović.
Na pitanje kad bi brod mogao biti u funkciji, rekao je da “što se nas tiče, mogu od preksjutra”.
Rađenović je naveo da Morsko dobro raspisuje i hitnu javnu nabavku za još tri trajekta, koje će kupiti po hitnom postupku, na osnovu zaključka Vlade.
“Onda ćemo oglasiti javni poziv za nabavku još trajekata… Mislim da su se stekli uslovi da, za kratki period, ne više od 20 dana, nabavimo veći broj trajekata, ne manji od onoga što smo imali u prethodnom periodu”, dodao je.
Na pitanje od kojih kompanija se već za par dana može iznajmiti jedan ili dva trajekta, Rađenović je kazao da je ranije stavio do znanja javnosti i Pomorskom saobraćaju, koji je ranije saobraćao na liniji Kamenari – Lepetane, mogućnost da daju brodove u zakup ili da Morsko dobro od njih otkupi flotu.
“Taj poziv i danas važi, to nije ništa sporno”, kazao je.
Jedini uslov za ponuđače je, ističe, da brodovi ispunjavaju karakteristike za obavljanje prevoza na pomenutoj trajektnoj liniji.
Eksluzivni hoteli Sveti Stefan i Miločer na budvanskoj rivijeri, najposjećenijem dijelu crnogorske obale, još jedno ljeto, treće zaredom, dočekuju zaključani.
Član skupštinskog Odbora za turizam Predrag Sekulić ocjenjuje da Crna Gora zbog toga trpi dvostruku štetu, materijalnu kroz gubitak stotine radnih mjesta i desetina miliona poreskih prihoda i još veću nematerijalnu:
– Jer svjetski brend kao što je Aman Resort ne posluje više u Crnoj Gori.
Zakupac hotela Adriatic Properties i operater Aman Resort su zatvorili hotele pred sezonu 2021. jer, kako su naveli, više nijesu mogli da garantuju privatnost svojim gostima na plažama koje su zakupili uz hotele.
Ograde na prilazima ovim plažama su srušene u martu te godine tokom protesta dijela mještana i čelnika budvanske vlasti iz Demokratskog fronta (DF), Demokrata i pokreta URA koji su tražili bezuslovan pristup zakupljenim hotelskim plažama.
U pitanju su četiri plaže koje su decenijama bile za goste tih skupih hotela i onih koji su mogli da plate više od stotinu eura dnevno za plažni mobilijar.
Dio mještana i lokalna vlast su se protivili još jednom poslu Adriatic Propertisa – izgradnji nekretnina u kompleksu hotela vrijednog 70 mil EUR na istoj ekskluzivnoj lokaciji.
U protestima je učestvovao i tadašnji predsjednik Budve, Marko Carević iz Demokratskog fronta (DF).
– Kršeći pravila civilizacijskog ponašanja oni su otjerali Aman, a posljedice ćemo osjećati godinama, i nakon što se okonča arbitraža – ocjenjuje Sekulić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Crna Gora je posao sa Adriatic Properties ugovorila dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja je avgusta 2020. izgubila izbore od snaga prosrpskog i proruskog DF, Demokrata i pokreta URA, koje vladaju i u Budvi.
Tužba na tužbu
Spor će se rješavati pred sudovima.
Naime, nakon što su zatvorili hotele, s obrazloženjem da ne mogu da garantuju gostima mir i diskreciju, Adriatic Properties je tužio državu Crnu Goru i vlasnika hotela preduzeće Sveti Stefan hoteli arbitražnom sudu u Londonu.
Tuženo preduzeće u kome većinu akcija ima država, krajem 2021. je uzvratilo pokretanjem arbitražnog postupka protiv Adriatic Properties-a, s namjerom da, kako su naveli, zaštite prava, kapital akcionara i imovinu, čija se vrijednost nekorišćenjem umanjuje.
Ni iz Adriatic Properties-a, niti Sveti Stefan hotela nisu odgovorili na pitanja RSE dokle se stiglo u procesu arbitraže.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) izostali su konkretni odgovori s obrazloženjem da je riječ o “pravnom postupku povjerljivog karaktera”.
– Ukoliko Adriatic properties ima iskrenu želju da ponovo otvori Sveti Stefan, u crnogorskoj Vladi će za to imati partnera, ali samo u Ustavom i zakonima propisanim okvirima – naveli su za RSE.
Crnogorskoj vladi na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem, liderom pokreta URA, prije osam mjeseci je izglasano nepovjerenje.
Crnoj Gori prijeti višemilionska odšteta
Milo Đukanović, za vrijeme čije vlasti je ugovor sklopljen, nedavno je kazao da je Aman “istjeran iz Budve”, te da prema njegovim saznanjima državi prijeti plaćanje odštete nakon arbitraže.
– Kako neko očekuje da kada otuđi 150 ili 160 miliona iz državnog budžeta, zarad svojih iskompleksiranih potreba u ravni političkih obračuna, da to može proći bez krivičnopravne odgovornosti? Nikako – kazao je Đukanović 9. marta ove godine u Budvi.
I Sekulić, poslanik Đukanovićeve opozicione DPS, nije optimista kada je riječ o arbitraži:
– Dovoljno je da zakupci pokažu snimak na kojem se vidi da su opštinski čelnici željeli da poruše sve pred sobom. Čini se da će to biti loše ne samo po ishod postupka, nego i po imidž Crne Gore.
Poslanica parlamentarne većine i predsjednica Odbora za turizam Tamara Vujović očekuje da ih iz Ministarstva turizma tokom maja obavijeste o toku arbitražnog spora.
– Prazan krevet je najgori krevet u turizmu – kaže Vujović za RSE i dodaje da duga arbitraža ne ide u prilog ni državi, ni zakupcu.
Nepoznanice i o hotelskim plažama
Iz Javnog preduzeća Morsko dobro, koje gazduje crnogorskom obalom, nije odgovoreno na pitanja RSE da li će ovog ljeta ulaz na hotelske plaže Svetog Stefana i Miločera biti slobodan, te ko je zadužen za njihovo održavanje.
Prethodna dva ljeta ove plaže su bile bez pratećih ugostiteljskih sadržaja i plažnog mobilijara, a društvenim mrežama su se širile slike njihove zapuštenosti i smeća.
Iz Morskog dobra nisu odgovorili ni na pitanje da li su ove plaže i dalje u zakupu Adriatic properties i, ukoliko nisu, hoće li biti ponuđene na tenderu.
Turizmolog i bivši direktor Sveti Stefan hotela Miško Rađenović kaže da sadašnje stanje nikome ne odgovara, jer se zatvarnjem hotela mijenja ponuda, uređenost mjesta i struktura gostiju.
– I pored toga što je taj slučaj na arbitraži u Londonu, ako su dvije strane zainteresovane da se hotel otvori, to se može postići uz napore i dobre razgovore – kaže Rađenović za RSE.
Adriatic Properties je od Privrednog suda tražio da donese odluku kojom bi se zabranile aktivnosti koje mogle štetiti njima kao zakupcu, ali je sud to odbio.
Od privatizacije do zatvaranja
Hoteli Sveti Stefan, Miločer i nekadašnja Kraljičina plaža izdati su 2007. u dugoročan zakup grčkoj kompaniji Adriatic properties biznismena Petrosa Statisa, godinu nakon sticanja državne nezavisnosti Crne Gore.
Menadžment hotela nakon renoviranja 2013. je dodijeljen svjetski poznatom Aman Risortu iz Singapura.
Kasnije je Đukanovićeva vlast aneksima ugovora zakup za hotel Sv.Stefan produžila do 2049.godine, uz smanjenje godišnje zakupnine sa 1,6 miliona na 1,1 milion eura.
Produžen je i rok zakupa za nekadašnji hotel Kraljičina plaža, koji je porušen da bi se na njegovom mjestu gradio novi sa oko 130 soba, od čega skoro polovinu čine apartmani za prodaju, zbog čega je protestvovao dio mještana i lokalna vlast.
Mreža organizacija pod nazivom Europa nostra koja se bavi zaštitom nasljeđa, uvrstila je sredinom aprila kulturni pejzaž Svetog Stefana među sedam najugroženijih mjesta evropske baštine.
Povodom jubilarne desetogodišnjice proslave Dana kanadskog filma (National Canadian Film Day), a koji se ove godine obilježava u Kanadi i širom svijeta na preko 1500 lokacija, Herceg Novi i Crna Gora po prvi put učestvuju u ovoj manifestaciji.
Ambasada Kanade u saradnji sa JUK „Herceg Fest“ i Izdavačkom kućom Clio Vas poziva na dvodnevni filmsko-kniževni program za ljubitelje filma, uz poseban program namijenjen mladima.
Program DANI KANADSKOG FILMA U HERCEG NOVOM biće održan u JUK “Herceg Fest”, Dvorana PARK po sljedećem rasporedu:
srijeda, 3. maj u 18:30
Razgovor o knjizi Vek kanadskog filma kanadskog autora i profesora sa Univerziteta u Kalgariju Džordža Melnika
Učestvuju:
dr Jelena Mišeljić, prodekan za nauku i međunarodnu saradnju, Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Univerzitet Crne Gore
Na početku razgovora biće prikazano i video obraćanje autora Džordža Melnika.
Knjiga Vek kanadskog filma nudi prikaz jedne fascinantne filmske tradicije, posebnosti koja je privukla pažnju najšire filmske javnosti.
Melnik se bavi erom nijemog filma krajem XIX vijeka; dinamikom razvoja filmske umjetnosti tokom dvadesetih godina XX vijeka; uticajem Nacionalnog borda za film; usponom igranog filma u Kvebeku četrdesetih godina; ključnim ostvarenjima u oblasti igranog i animiranog filma koja su uticala na kulturne osnove kanadskog društva.
Jedino stalno i produbljeno istraživanje raznovrsnog kanadskog filma koji se uvijek obraćao na jezicima mješovite kanadske populacije, po mišljenju autora, osigurava njegov napredak. Džordž Melnik je profesor emeritus na Fakultetu za komunikacije i kulturu Univerziteta u Kalgariju. Autor je i urednik više od trideset publikacija o kanadskoj kulturi i društvu
srijeda, 3. maj u 19:30
projekcija filma: BAFI SENT-MARI: NASTAVI DALJE (BUFFY SAINTE-MARIE: CARRY IT ON, 2022)
režija: Medison Tomas (Madison Thomas)
Život, muzika i aktivizam legendarne pjevačice porijeklom iz plemena Kri i tekstopisca Bafi Sent-Mari istražuju se u ovom inspirativnom dokumentarnom filmu. Bafi dijeli svoju životnu priču, od ranih dana u svijetu muzike, do aktivizma u koji je još uvijek uključena. Film se takođe prepliće sa intervjuima sa ključnim figurama iz njenog života, uključujući ikone kao što su režiserka Alanis Obomsavin (Abenaki), Džoni Mičel, i Robi Robertson.
Prevod sa engleskog jezika i titlovanje filma obezbijeđeni
Ulaz slobodan
četvrtak, 4. maj u 12:00
Predavanje : MULTIKULTURALNA KANADA: MLADI, NAUKA I UMJETNOSTI
projekcija filma : KLUB VINLAND (LE CLUB VINLAND, 2020)
režija: Benua Pilon (Benoît Pilon)
Ova fascinantna drama priča priču o bratu Žanu (Sebastijen Rikar), svešteniku koji je i nastavnik u region Šarlevoa u Kvebeku 1940-ih. Strastveni arheolog amater, Žan planira ekspediciju sa svojim učenicima da pronađu dokaz o prisustvu vikinškog naselja duž obale rijeke Sen Loren. Film je osvojio tri nagrade Iris, uključujući i za Sebastijana Rikara kao najboljeg glumca.
Prevod sa francuskog i titlovanje filma obezbijeđeni
U Institutu “Simo Milošević” od danas će boraviti prva od šest ovogodišnjih grupa od 120 norveških pacijenata.
Direktor marketinga i prodaje u Institutu, Nikola Mračević, rekao je za Novski portal da će toliko biti pacijenata i u drugoj grupi, u sljedeće dvije predviđeno je po 80, a u posljednje dvije biće po 120 Norvežana.
Očekivalo se sedam grupa, u okviru državnog programa, sa preko 700 pacijenata, a do smanjenog obima je došlo zbog manjeg fonda Norveške za liječenje njihovih državljana u inostranstvu.
„Ove godine je manje grupa, jer je njihova država obezbijedila manji budžet. Na rehabilitaciji će ostajati po 28 dana i nastojaćemo kao uvijek i kao svim pacijentima da pružimo sve što možemo“, rekao je Mračević.
Da norveškim pacijentima nije bilo dobro, da im nijesu koristile terapije, da Institut, Herceg Novi i Crnu Goru nijesu doživljavali kao drugu kuću, ne bi dolazili 47 godina na rehabilitaciju.
Zadovoljni su medicinskim kadrom i individualnim pristupom, po principu jedan terapeut jedan pacijent, koji se ne primjenjuje nigdje u Evropi.
Oporave se svaki put poslije rehabilitacije u Igalu, pa se mnogi vraćaju svake, ili svake druge ili treće godine.
Institut je jedina ustanova iz zemlje van Evropske unije (EU), koja je konkurisala na posljednjem tenderu za četvorogodišnji program rehabilitacije norveških pacijenata, i opet visoko rangirana.
Norveški državni program počeo je 1976. godine u starom zdanju Instituta, a nastavljen 1986. u Drugoj fazi. Jedino je bilo manjih prekida u ratnim 90-im i tokom dvije godine pandemije. U Institutu Igalo na rehabilitaciji je bilo do sada preko 50 hiljada pacijenata iz ove skandinavske zemlje.
Danas još nije otvorena Prva faza, jer nema uslova, nema dovoljno sezonaca, a Institutu je i dalje blokiran račun. Sa Norvežanima će tako u Drugoj fazi biti preko 500 pacijenata.
Norvežani su, kao i svi pacijenti, uvijek znali da cijene najvrednije što ima Institut – kadar.
Ove godine za radnike Instituta pružanje usluga je poseban izazov, jer još nijesu primili niti jednu platu za ovu godinu. Praznik rada 1. maj za njih je zato bio u znaku protesta i po ko zna koji put upućenih jasnih zahtjeva Vladi da hitno nađe način za isplatu njihovih zakonom garantovanih zarada.
“Vjetrovito” naslov je novog dokumentarnog serijala čija će se prva epizoda prikazati 2. maja u 20.15 sati na HRT 1, najavio je Novi list. Redateljica je Vlatka Vorkapić, čiji je igrani film “Sonja i bik” jedan od najgledanijih filmova hrvatske kinematografije.
Kroz sveobuhvatnu priču “Vjetrovito” o vjetrovima na Jadranu zrcali se široko područje ljudskog djelovanja od tradicijskih i suvremenih zanimanja, preko narodnih vjerovanja i umjetničkih značenjskih reinterpretacija do suvremenog korištenja u znanosti i industriji, ali i u slobodnom vremenu i razonodi koje se najbolje manifestira u sportovima vezanim uz vjetar.
Sve to obrađeno je u TV seriji “Vjetrovito” čija je naracija podijeljena u četiri epizode, prva je “Čuvaj se bure i cure”, druga “Okreće na jugo”, treća “Svaka vala svoga vitra” i četvrta “Dobar vjetar, zao vjetar”. Prva epizoda posvećena je čuvenoj senjskoj buri.
Uz meteorologe i članove spasilačkih službi, svoja iskustva s burom podijelit će ljudi koji svakodnevno žive s njom, stanovnici otoka i priobalja.
