Trajekt “Ruka pravde” koji je u Grčkoj kupilo JP Morsko dobro iz Budve uplovio je jutros u Luku Zelenika.
Krajem maja preduzeće Morsko dobro kupilo je ovaj trajekt 76 metara dužine, prvobitnog naziva “Telamon”, od grčke kompanije “Karaiskakis Shipping Company” za 3,2 miliona eura.
Kapacitet tog plovila su, kako je ranije saopšteno, 102 putnička vozila.
Trajekt star 23 godine, odnosno sagrađen je 2000. godine.
“Brod predstavlja sasvim drugu vrstu ponude kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta komfora putnika. Smatramo svojim velikim uspjehom što smo u ovako ograničenom vremenskom periodu uspjeli prije svega da identifikujemo odgovarajući brod, a osim toga da obezbijedimo da je brod kupljen slobodan od bilo kakvih pravnih tereta i sl. Brodom upravlja crnogorska posada i ovim putem im čestitamo na dobro odrađenom poslu i želimo im mirno more do uplovljavanja u prvu crnogorsku luku”, saopšteno je tada iz Morskog dobra.
I ove godine tokom ljeta svim turistima i posjetiocima tradicionalno će biti izložen dio eksponata zbirke porodice Radimir u crkvi Svetog Mihovila u Dobroti.
Za temu postavke izabrana je Dobrotska čipka ili Dobrotski vez, koja je predstavljena kroz pedesetak eksponata nastalih u razdoblju od XVI do XX stoljeća.
Predmeti čine dio sakralnih (religijskih) predmeta (oltarnici, burse i sl) dio čine odjevni predmeti (cacara, oglavina, bavarin i drugi eksponati a dio su dekorativni predmeti stolnjaci, miljea, podmetači i sl.
crkva Svetog Mihovila, Dobrota
Izložbu prati prigodni katalog.
Izložba je dostupna za posjetu svakog dana sem ponedjeljka u večernjim satima od 19 do 22 sata do 15. septembra. Ulaz je slobodan, kazao je za naš portal Zoran Radimir vlasnik zbirke i autor izložbe.
Vrijednost i značaj Dobrotske čipke prepoznala je i država Crna Gora i 2013.godine je zaštitila kao nematerijalnu kulturnu baštinu sa s ciljem da ona nastavi da živi prenošenjem znanja njene izrade s koljena na koljeno i kroz naredne generacije.
Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD), 31. po redu, biće održan od 2. do 12. jula u organizaciji Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti.
Festival koji je međunarodnog karaktera, organizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Države. Kada je pozorišni program u pitanju, u planu je da bude odigrano 16 predstava, od kojih 11 u takmičarskom dijelu programa.
Nastupiće pozorišne trupe iz Izraela, Švedske, Španije, Italije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i iz Crne Gore.
Predstave su za svu djecu, uzrasta.
Glavni program Festivala će se, kako je planirano, najvećim dijelom odvijati na Ljetnjoj pozornici i u Kulturnom centru “Nikola Đurković”, dok su ostale lokacije: Pjaca od kina, Glavni gradski trg i zgrada Starog zatvora.
Pored pozorišnog programa, Festival će imati bogat prateći program u kojem su zastupljene sve umjetnosti, a čine ga edukativno-teorijski program, dječje scensko stvaralaštvo i likovni program.
Ove godine biće angažovano oko 300 volontera različitih uzrasta.
Festival će biti otvoren na Ljetnjoj pozornici 2. jula u 21. 30, kada će biti izvedena predstava “Zamislite, djeco…” za koju scenario i režiju potpisuje Dejan Đonović. Naziv predstave koja je rađena u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu ujedno je i slogan ovogodišnjeg Festivala.
Na svečanom otvaranju publici će se obratiti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji će po tradiciji predati ključeve grada djeci i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je i visoki pokrovitelj Festivala.
Dobrodošli u Kotor koji je od 2. do 12. jula najinspirativniji – obojen najvedrijim bojama, posebno miriše na nova znanja, kreativnost i igru i donosi najčistiju energiju – onu koja nas posebno pokreće u danima kada je “grad u rukama najmlađih”!!!
Herceg Novi spreman je za turističku sezonu. Oko 11 hiljada gostiju sada ljetuje u tom gradu. Iz Turističke organizacije napominju da će i ove godine imati manifestacije po kojima je grad od Skalina prepoznatljiv među kojima su dani muzike, filmski festival, a u najavi je i Family fan festival o kojem će se, kako poručuju iz turističke organizacije tek pričati. Cilj je kažu da brendiraju Herceg Novi kao porodičnu destinaciju.
“Što se tiče priprema možemo reći da su one u svojoj završnoj fazi. Gradske službe su zaista uložile velike napore kako bi se ambijent turističkog Herceg Novog doveo u najbolju moguću situaciju. Možemo reći da su i tvrđave već duži period otvorene i obogaćene dodatnim sadržajima”, kazao je Dalibor Vuković iz TO Herceg Novi.
Istakao je da su ugostitelji u hotelijeri pripremili odličan sadržaj.
“Kada prošetate šetalištem možete vidjeti da je posjeta već dosta dobra. Većina plaža je aktivirana i možemo reći da u periodu od nekih 10 dana možemo očekivati pun kapacitet da bude u potpunosti aktiviran”, kazao je Vuković.
Naveo je da je posjeta na veoma dobrom nivou, te da prema posljednjem brojanju stanju z Herceg Novom boravi nešto manje od 11.000 gostiju.
“Period aprila i maja su bili fantastični i ukazivali su na zagarantovane rekorde kada su u pitanju i posjeta i prihodi”, istakao je Vuković.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić potpisao je ugovor sa “Entext inžinjeringom” kao najpovoljnijim ponuđačem na tenderu za izgradnju pristupne saobraćajnice za autobusku stanicu u Igalu. Time je zaokružen višemilionski projekat koji će Herceg Novom konačno donijeti benefite na koje čeka godinama.
Tenderom je precizirana vrijednost radova koja sa PDV-om iznosi oko 800 000 eura, a sredstva obezbijeđuje Uprava za kapitalne projekte po ugovoru koji je potpisala sa Opštinom Herceg Novi za realizaciju putne infrastrukture i niskogradnje.
U ugovoru su definisani podugovarači – Telemont i Geoengineering, oba iz Podgorice.
Izvođač će biti uveden u posao u roku od 15 dana od dana prijave građenja objekta, a potom će imati šest mjeseci za izgradnju pristupne saobraćajnice.
Značaj ove pristupne saobraćajnice, pored njene glavne funkcije, ogleda se i u činjenici da će biti izvedeni i radovi na izgradnji saobraćajne infrastrukture u neposrednoj blizini, kako bi mještani okolnih naselja imali uređene puteve i saobraćajnice koje vode do njihovih domova, bez stvaranja gužvi tokom ljetnjeg perioda.
Svečana dodjela nagrada za najuspješnije tivatske đake – dobitnike priznanja “Luča”, đake generacije i nagrađane na državnim i međunarodnim takmičenjima, održana je danas /ponedjeljak, 19.jun/, u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat. Nagrade najboljima uručili su predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik opštine Jovan Brinić i sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Čestitajući najboljim đacima na uspjehu, Predsjednik opštine im je poručio da žive u zanimljivim i zahtjevnim vremenima. “Vi ste generacije koje su ponikle u vremenu pandemije, ali i u trenutku kada tehnološka revolucija doživljava neslućen rast, kada razmjenjujemo iskustva i mišljenja sa vještačkom inteligencijom. To su izazovi koji vas očekuju, a najveći vaš zadatak biće da se izgradite u uspješne ličnosti koje će doprinijeti našem gradu.” Komnenović je istakao da će lokalna uprava posvetiti pažnju svim učeničkim uspjesima, ali je istovremeneo učenike zamolio da se kao ostvareni profesionalci vrate Tivtu. On je najavio i početak radova na izgradnji novog objekta osnovne škole u Radovićima.
Vuk Samardžić, đak generacije u OŠ “Drago Milović”, zahvalio se gradu u ime svih nagrađenih. On se posebno zahvalio nastavnicima na životnim lekcijama a vršnjacima na drugarskoj podršci. “Učinimo sve da se jednom vratimo našem Tivtu i da pomognemo njegovom razvoju i napretku”, poručio je Samardžić.
Dobitnici priznanja “Luča” i novčane nagrade koju za postignuća dodjeljuje opština Tivat su:
JU OŠ “Drago Milović”: Natalija Grbović, Luka Mikulandra, Janja Stojković, Andrej Nikolić, Vladana Grbović, Anja Grubač, Biljana Matijević, Anja Petrović, Maša Praščević;
JU OŠ “Branko Brinić”: Ekatarina Peričić, Marko Petrović, Petar Jašović;
JU SMŠ “Mladost”: Ivana Petranović, Staša Stojković, Jana Mrvaljević, Ksenija Braletić, Jovana Ljepavić, Marija Luković, Ilija Jelić, Luka Samardžić, Marko Bogetić, Lana Milović, Marija Vraneš, Sonja Matijević, Ivana Francesković, Lara Kružić, Teodora Grče;
Srednja pomorska škola Kotor: Andrija Tučević, Ratko Čejović, Kristian Radović, Savo Sredojević.
Đak generacije u OŠ “Drago Milović” je Vuk Samardžić, a u OŠ “Branko Brinić”, Ekatarina Peričić.
Opštinske nagrade otišle su u ruke i tivatskim đacima koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnim i međunarodnim takmičenjima: Vuk Samardžić, Egor Georgievski, Milica Rančić, Sofia Franović, Ece Dora Taškent, Sofia Verhovskaya, Irina Klakor, Marija Samardžić, Ana Klakor, Dražen Fažo, Teodora Drakul, Nikola Skupnjak, Adrian Gebauer, Valentina Nikolić, Antonija Vidović, Anđela Vlaović, Petar Kustudić, Aleksandar Luković, Ekaterina Zhakulina, Nikolas Ciko, Mila Popović, Doris Franović, Jakov Marković, Damjan Pajović, Francesca Lesjak, Maša Samardžić i Isidora Babić.
Svečanu dodjelu nagrada svojim nastupom uveličala je učenica Muzičke škole Tivat Ece Dora Taškent iz klase profesorice Nevile Klakor.
Shodno Odluci o nagrađivanju učenika osnovnih i srednjih škola iz 2022. godine, novčana nagrada za učenike nosioce diplome “Luča” i đake generacije iznosi 200€. Učenici koji su ostvarili uspjehe na državnim i međunarodnim takmičenjima nagrađeni su novčano iznosima u rasponu od 50€ do150€.
Stručnjak za civilno vazduhoplovstvoAlen Šćuric rekao je u Novom danu, komentarišući otkazivanja letova Air Serbia, da “ako sada imaju takvih problema, svi se bojimo šta će biti u julu, kada se frekvencija povećava i problemi na aerodromima su još veći zbog više prometa”.
Šćuric je rekao da je Air Serbiaa otkazala 11 letova, što je 14,3 odsto svih letova.
„Svaki sedmi let Air Serbia je otkazan. Ja se ne slažem sa objašnjenjem kompanije, da, postoje problemi na aerodromima, vezani su za manjak zaposlenih, ali kompanija to zna, zna za te probleme i trebalo je da to uzme u obzir. Nije trebalo da računa da će i avioni doći baš na dan kada su potpisali ugovor, kao što je znala da su već godinu dana kašnjenja u servisima“, kaže on.
Ističe da su opravdanja „apsolutno neprihvatljiva“.
„Ova otkazivanja i kašnjenja su krenula od marta. Bila su vrlo značajna, to stvara mnogo lošeg po imidž kompanije i nezadovoljstvo putnika“, kaže on.
Upitao je zašto su od silnih kompanija u Kataniji letove otkazale samo dvije – među kojima je i Air Serbia.
„Mislim da su te situacije koristile kao dobar izgovor, jer su mogli otkazati to i te kapacitete prebaciti da druge letove gde im je to trebalo“, kaže on.
On je podsjetio da često piše i pohvalne tekstove o Air Serbia.
„Ne znam nijednu kompaniju koja je imala tako veliku ekspanziju, a da nije bankrotirala. Ovoliko ogromna kašnjenja ne mogu biti dobra. Ja sjutra putujem za Beograd Air Serbia-om, moram da kažem da se pitam da li ću stići u Beograd i kad, imam sastanke, i uveče se vraćam, ne znam da li ću to stići, tako ne smije biti. Putnik koji leti avionom je više manje poslovni putnik, želi tačnost i da može računati na kompaniju“, kaže Šćuric.
Kako je rekao, vama kao putniku je svejedno da li je drugi avion, ako ste vi u njemu.
„Air Serbia je otvorila i jako puno destinacija koje nemaju konkurenciju, tu će itekako poznati rezultate na tim linijama. Vidjećemo na koncu, kroz par godina, kakav će rezultat biti“, kaže.
On je rekao da „ako sada imaju takvih problema, svi se bojimo šta će biti u julu“.
„Kada se frekvencija povećava i problemi na aerodromima su još veći zbog više prometa“, kaže on.
Šta može da uradi kompanija?
„Mogla je otkazati nešto letova, Lufthanza je otkazala 35.000 letova, jer su vidjeli da neće moći. Amerikan, Delta, Junajted su otkazali hiljade letova zbog tamošnjih problema, reagovali su na vrijeme, još u martu, aprilu. Air Serbia to nije uradila“, kaže on.
U Spomen domu „Crvena komuna“ (Petrovac),utorak 20. juna 2023. godine, sa početkom u 20 časova biti otvorena izložba slika umjetnice Ljiljane Kolundžić, pod nazivom Promenade pogleda. Izložba će trajati do 10. jula 2023. godine.
Ljiljana Kolundžić rođena je 1967. godine u Podgorici, Crna Gora. Diplomirala na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću, (likovni odsjek) 1987. godine. Slikarstvo je diplomirala u klasi profesora Dragana Karadžića, na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju1993. godine. Kod istog profesora magistrirala je 2007. godine. Članica je ULUCG od 1994. godine.
Pored crteža, radi slike u kombinovanoj tehnici i kolaže. Njena djela se nalaze u značajnim galerijskim zbirkama kao i privatnim kolekcijama. Pored aktivnog umjetničkog rada, Ljiljana Kolundžić radi kao pomoćnica direktora u JU Muzeji i galerije Podgorice.
Dobitnica je sledećih nagrada :
1988. Druga nagrada za slikarsvo na Jugoslovenskom konkursu – Povodom 25. maja, Podgorica;
Nagrada za slikarstvo “Pivo Karamatijević”, Pljevlja;
Nagrada za slikarstvo”Mlada crnogorska umjetnost”, Podgorica;
Nagrada “Ismet Mujezinović” mladom autoru na XIII Internacionalnom bijenalnom
festivalu portreta – crtež i grafika. Tuzla. Bosna i Hercegovina;
Specijalna nagrada na 5. BIJENALU kolaža u Novom Sadu, Srbija.
Samostalne izložbe :
Galerija Doma omladine, Podgorica;
Galerija ,,Josip Bepo Benković”, Herceg Novi;
Galerija Ljetnikovac Buća, Tivat;
Galerija Dekatera, Kotor;
JU Muzeji i galerije Podgorice;
Gimnazija ,,Petar I Petrović Njegoš’’, Danilovgrad;
JU Muzeji i galerije Podgorice;
Meksički bar, Podgorica;
Galerija Centar, Centra savremene umjetnosti Crne Gore, Podgorica;
Galerija Kulturnog centra na Rsojevici, Danilovgrad;
Galerija SULUJ, Beograd, Srbija;
Gradska galerija, Kotor;
Galerija savremene umjetnosti Java, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
Prostor za umjetnost Podgoričke banke, Podgorica;
Galerija Centar, Centra savremene umjetnosti Crne Gore, Podgorica;
Manifestacija “Srce bira Dragoljuba” održana je juče u Herceg Novom u čast legendarnog bubnjara Dragoljuba Đuričića i podsjetila na veliko djelo ovog Novljanina, njegovu energiju, entuzijazam i ljubav prema muzici. Emocije su bile pomiješane – sreća što žive sjećanja na istinsku legendu i posebno uzbuđenje kada su gradom odjeknuli zvuci bubnja malih, mladih bubnajara i dobošara.
“Lavina” događaja pokrenuta od Dragoljubove kuće kod autobuske stanice gdje je bio start trke sjećanja kojoj se pridružilo dvadesetak učesnika, a najbolji je bio uspješni mladi atletičar iz Herceg Novog Viktor Jančić.
Idejni pokretač događaja je naša mlada sugrađanka – novinarka Viktorija Samardžić, čiju su ideju podržali Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, Turistička organizacija i JUK “Herceg fest”, Muzička škola Herceg Novi, JPU “Naša radost“ i Triatlon klub Herceg Novi.
Srce bira Dragoljub
“Iz Herceg Novog danas šaljemo poruku da ljudi poput Dragoljuba vječno žive u našim srcima i sjećanju. Dragoljub je bio oličenje svestranosti i skromnosti, unikat u svemu što je radio, a mi, njegovi Novljani i prijatelji smo tu da nastavimo gdje je on stao. Dragoljubova energija i entuzijazam su duboko urezani u našim bićima, zato smo danas sa mnogo ljubavi i odgovornosti na ovom mjestu i sigurna sam da nas njegov nebeski ritam prati”, kazala je Viktorijina majka Natalija Preočanin Samardžić.
Na Škveru je priređen kulturno umjetnički program u kojem su učestvovali učenici odsjeka udaraljki i bubnjeva Škole za osnovno muzičko obrazovanje Herceg Novi sa profesorom Oliverom Nedovićem, zatim mališani iz JPU “Naša radost” uključujući i “Male dobošare”, potom “Egzodusi”, sa kojima je i Dragoljub svirao na početku karijere, kao i mladi hercegnovski sastav “Low voltage“.
Na tvrđavi Forte Mare, u večernjim satima, upriličena je tribina “Dragoljubovo srce” na kojoj su njegovi saradnici, prijatelji i porodica evocirali uspomene na djelo slavnog bubnjara i njegov doprinos muzici.
Nekada njihov član, a sada njemu u čast, sinoć je na Forte Mare koncert održala grupa “Leb i sol” koja je oduševila publiku dobrim, starim, kvalitetnim zvukom.
Aerodromi Crne Gore mogu biti profitabilna firma koja, kako je saopšteno, može sama da obezbijedi sopstveni razvoj u skladu sa potrebama države i da u narednih sedam godina ostvare dobit u ukupnom iznosu većem od 120 miliona EUR.
U dokumentu Strateški poslovni plan – postojeće stanje i dinamički prikaz puta ka projektovanom cilju, koji je izradio izvršni direktor ACG Vladan Drašković sa članovima svog najužeg tima saradnika navodi se da bi istovremena investicija u razvoj aerodrome bila 138,4 miliona.
Vijesti imaju uvid u dokument koji je martu predat Upravnom odboru državne kompanije kojim predsjedava Eldin Dobardžić (URA), kabinetu premijera Dritana Abazovića (URA) i Ministarstvu kapitalnih investicija koje vodi Ervin Ibrahimović (BS).
Međutim, niko od njih se do sada nije izjasnio o tom važnom dokumentu koji bi trebalo da državi pomogne u donošenju konačne odluke na koji način će se ponijeti prema kapitalno vrijednom resursu – aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Bivša vlada premijera Duška Markovića (DPS) je prije skoro pet godina pokrenula postupak dodjele crnogorskih aerodroma u dugoročnu koncesiju i završila pretkvalifikaciju zainteresovanih ponuđača, te došla do faze kada su tri ponuđača koja su ušla u uži izbor – Aeroport de Pari i TAV, Inčon airports i Korporasion Amerika airports, trebali da predaju konačne ponude. To je međutim, osujetila pandemija koronavirusa od kada proces davanja aerodroma u koncesiju “visi”, jer vlade premijera Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića od kraja 2020. do danas nijesu odlučile što će da rade u vezi načina na koji će se dalje razvijati i eksploatisati crnogorski aerodromi.
Markovićeva Vlada je, namjeravajući da aerodrome da u 30-godišnji zakup, 2020. projektovala da će za to odmah dobiti startnu jednokratnu naknadu od 100 miliona, godišnju varijabilnu koncesionu naknadu u visini od deset odsto ukupnih prihoda koje ostvari koncesionar, te minimalnu investiciju koncesionara od 200 miliona EUR u aerodrome, da bi njihov kapacitet pratio razvoj turizma i povećanje broja gostiju.
Abazovićeva Vlada u međuvremenu je saopštila da su ti kriterijumi iz današnje perspektive preniski i da se za aerodrome mora i može dobiti bolja ponuda, ali do danas nije donijela formalna odluka hoće li se proces dodjele koncesije započet još 2018. nastaviti, prekinuti i pokrenuti novi.
Funkcioneri URA, predvođeni premijerom Abazovićem, javno su se u međuvremenu založili za davanje aerodroma u koncesiju, mada je sam premijer kasnije lansirao ideju da se podgorički aerodrom zadrži pod državnom upravom, a tivatski da u koncesiju privatnom operateru.
U dijelu javnosti se spekulisalo da Abazović na ovaj način pokušava da tivatski aerodrom “namjesti” kontroverznom albanskom biznismenu Šefketu Kastratiju, bliskom prijatelju albanskog premijera Edija Rame sa kojim je Abazović u izuzetno prisnim odnosima. Kastratijeva firma je operater međunarodnog aerodroma u Tirani.
Drašković je u više navrata javno izrazio veliku rezervu prema planu da se aerodromi daju u koncesiju, naglašavajući da je to mač sa dvije oštrice i potez iz kojeg bi država mogla da ima i niz štetnih posljedica, pogotovo u smislu smanjenja avio-dostupnosti jer će koncesionar prvenstveno gledati svoje komercijalne, a ne šire državne i interese privrede Crne Gore.
Aerodrom Tivat / foto Boka News
Drašković je javno poručivao i da ACG koji imaju dosta problema i opterećeni su neefikasnim upravljanjem političara koje država delegira u Upravni odbor te firme, ipak imaju dovoljno snage i resursa da se sami razvijaju, obnove i prošire kapacitete te državi osiguraju zadovoljenje svih njenih potreba u domenu vazdušnog saobraćaja, što je za Crnu Goru kao turističku zemlju sa lošom saobraćajnom infrastrukturom od izuzetnog značaja.
Argumentaciju za te tvrdnje Drašković i njegov tim iznijeli su u dokumentu Strateški poslovni plan – postojeće stanje i dinamički prikaz puta ka projektova nom cilju, a koji su Vijesti dobile od izvora u Vladi.
“Aerodromi su jedan od glavnih infrastrukturnih monopola, uz mogućnost finansiranja sopstvenog razvoja zadovoljavajućom brzinom, u dobrom kvalitetu i uz pretpostavku upravljanja u skladu sa standardima profesije. Preporuka menadžmenta je da državni monopol ne treba prevoditi u privatni”, piše u dokumentu u kome se dodaje da su “efikasno upravljanje i finansijska dobit za vlasnika ostvarljivi ciljevi i bez koncesije, ako se dopusti sprovođenje promjena.
U dokumentu je data precizna SWOT analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji koje karakterišu aktuelno stanje ACG, te predložen najkraći i najefikasniji mogući put do željenog cilja – efikasnih, modernih i za državu profitabilnih aerodroma koji će zadovoljavati sve njene potrebe.
“Tokom dosadašnjeg rada preduzeće je odstupalo od najbolje prakse primljenjive u industriji, često prihvatajući kompromise koji su više išli naruku socio-političkim interesima, nego interesima preduzeća. To je i razlog što veliki dio aktivnosti koje su definisane u master planu razvoja aerodroma iz 2011, ali i prioriteti u sertifikaciji oba aerodroma i nužnim investicijama u sigurnost i bezbjednost nijesu realizovani u prethodnom periodu, zbog čega preduzeće djeluje organizacijiski i infrastrukturno zapušteno”, navodi se u dokumentu.
