Cijene nekretnina u Crnoj Gori i dalje visoke – kupci iz inostranstva oblikuju domaće tržište

0
Cijene nekretnina u Crnoj Gori i dalje visoke – kupci iz inostranstva oblikuju domaće tržište
Tivat – panorama

Visoke cijene nekretnina već duži period odlika su crnogorskog tržišta, a od dolaska velikog broja državljana Rusije i Ukrajine nakon početka sukoba, cijene zakupa ili kupovine stana znatno su porasle. Kakva je trenutno situacija i šta nam tek slijedi i dalje je nezahvalno prognozirati jer veliki broj faktora utiče na tržište.

To je u razgovoru za Dan istakao Jasmin Jusuf Ličina, izvršni direktor agencije za nekretnine Manzil home nekretnine.

– Trenutna situacija na tržištu nekretnina, što se tiče interesovanja, potražnje i prodaje, veoma je aktivna i u posljednjem periodu nepromjenjiva, a po sudeći iskustvu i radu sa terena naših agenata, mišljenja smo da se to stanje neće promijeniti ni u narednom periodu – kazao je Ličina.

On kaže da se kupci trenutno najviše interesuju za nekretnine u Podgorici, Tivtu, Budvi i Baru.

– Kada je riječ o glavnom gradu, najveće interesovanje vlada za djelove grada oko tržnog centra BIG Fashion (Siti kvart, Master kvart, Central point), blizina Atlas kapital centra, Preko Morače, a u poslednjem periodu interesovanje drastično raste za naselja Stari aerodrom i Zabjelo – navodi Ličina.

Što se tiče eventualnog snižavanja cijena, ili takozvanog hlađenju tržišta, sagovornik Dana ističe da odgovor na ovo pitanje zavisi od dosta faktora.

– Jedan od tih faktora jeste i da li će se nastaviti rast broja stranaca koji dolaze u Crnu Goru radi ostvarivanja prava na boravak i rad po osnovu kupovine nekretnine ili osnivanja kompanija, kao i rast cijena građevinskog materijala, ali i visine prosječnih plata. Mišljenja sam da se ovo stanje neće mijenjati najmanje još dvije godine – rekao je Ličina.Kada je riječ o potražnji nekretnina u starogradnji i novogradnji, on kaže da je potražnja i dalje visoka, iako su cijene starogradnje u rasponu od 1.300 pa do 1.600 eura po kvadratu, dok se cijene u novogradnji kreću u rasponu od 1.700 do 2.500 eura, u zavisnosti od lokacije.

– Ove cijene su bazirane na osnovu Podgorice, jer tu najviše i djelujemo. Cijena izdavanja stanova na teritoriji Podgorice za jednosobne stanove varira, u zavisnosti od lokacije i opremljenosti, od 350 do 600 eura, dok su cijene za dvosobne stanove od 500 pa do 1.200 eura, a u 80 odsto slučajeva su stranci ti koji rentiraju stanove sa visokim cijenama – kazao je Ličina.

Žabljak i Kolašin najskuplji na sjeveru, Boka na jugu

Boka Kotorska – foto Boka News

Kada su u pitanju regije, Ličina kaže da treba istaći da je i sjeverna regija u određenim gradovima, kao što su Kolašin i Žabljak, doživjela rast cijena nekretnina.

– U novogradnji imamo cijene stanova od 1.400 do 2.200 EUR po kvadratu, dok je to u drugim gradovima na sjeveru mnogo manje. Južna regija dosta varira sa cijenama, sve u zavisnosti od grada, luksuznosti i pozicije stembenog kompleksa. Trenutno najjeftinija novogradnja može se naći u opštini Ulcinj, gdje cijena varira od 1.250 pa do 1.800 eura po kvadratu, dok u novogradnji u gradovima kao što su Bar, Budva, Tivat, Kotor i Herceg Novi cijene počinju od 2.000 pa do 11.000 eura po kvadratu (lokacije poput: Dukley gardens, Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi…). Kada je riječ o Podgorici, cijene kvadrata u novogradnji variraju od 1.600 do 2.500 eura po kvadratnom metru, u zavisnosti od lokacije objašnjava Ličina.

Svečano otvoren renovirani stadion FK “Arsenal” iz Tivta

0

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) Dejan Savićević, predsjednik uprave Fudbalskog kluba “Arsenal” iz Tivta Dejan Kandić i izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro Dejvid Margason, danas su svečano otvorili potpuno renovirani glavni stadion FK “Arsenal” i novosagrađani objekat u sklopu stadiona, ukupne površine 250 metara kvadratnih.

“Fudbalski savez, kako u Tivtu tako i u drugim dijelovima Crne Gore, trudi se da što više ulaže u infrastrukturu. U ovaj projekat uložili smo gotovo pola miliona eura. U ranijem periodu ulagali smo u rasvjetu na pomoćnom terenu. Drago mi je što se fudbal probudio u Tivtu”, rekao je predsjednik FSCG Dejan Savićević i “Arsenalu” poželio velike fudbalske uspjehe u narednom periodu.

“Ovo je decenijama očekivani objekat infrastrukture, koji “Arsenal” kao jedan od najstarijih fudbalskih klubova u Crnoj Gori zaslužuje” – istakao je Komnenović i zahvalio FSCG na pomoći da se projekat realizuje.

U otvaranju renoviranog stadiona FK “Arsenala” učestvovao je Dejvid Margason prvi čovjek kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro, glavnog “Arsenalovog” sponzora.

Luka Kotor – kruzing sezona prema planu, tri kruzera sa preko 5.000 turista i članova posade

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Da kruzing sezona ne posutaje i odvija se predviđenim planom najavljenih dolazaka kruzera u našem zalivu, potvrđuje današnji dolazak tri kruzera sa 5.422 gosta, od kojih je 4.124 putnika i 1.298 članova posade.

Prema informaciji iz AD “Luka Kotor” kruzer “Le Jacques cartier” uplovio je jutros iz luke Otranto, a isplovljava u 18 sati za Dubrovnik. Na njemu je 144 putnika i 114 članova posade.

Kruzer “Explorer of the seas” uplovljava iz Ravene u 12 sati. Na njemu je 3.949 putnika i 1. 177 članova posade. Isplovljava za Krf u 19 sati.

Luka Kotor – kruzing sezona prema planu, tri kruzera sa preko 5.000 turista i članova posade
Kotor kruzer – foto Boka News

Brod “Adriatica” uplovljava u 14 sati iz Dubrovnika. Na njemu je 31 putnik i 7 članova posade.

Kontrabasista Zoran Zakrajšek i pjanista  Bojan  Martinović  na Festivalu gudača u Perastu

0
Kontrabasista Zoran Zakrajšek i pjanista  Bojan  Martinović  na Festivalu gudača u Perastu
Festivalu gudača u Perastu

Festival gudača  – Perast 2023 organizuje koncert istaknutih crnogorskih umjetika, Zorana Zakrajšeka i Bojana Martinovića. Oni će nastupiti večeras u 20 sati u Koncertnoj dvorani Muzičke škole ,,Vida Matjan“ u Kotoru – crkvi sv. Duha. Na programu su djela Rahmanjiova, Kusevickog, Parta, Čajkovskog i Pjacole.

 Zoran Zakrajšek potiče iz muzičke porodice. Diplomirao je i magistrirao kod renomiranog pedagoga i muzičara Pavela Aksamita na Muzičkoj akademiji Cetinje, nakon čega je nastavio usavršavanje u Holandiji u klasi profesorice Carol Harte (USA). Polaznik je brojnih kurseva kod pedagoga svjetskog glasa kao što su : Klaus Trumpf, Miroslav Gajdoš, Duncan McTier, Zoran Marković, Paul Erhard, Ovidiu Badila i drugi. Jedan je od najistaknutijih crnogorskih kontrabasista i vođa grupe kontrabasa Crnogorskog Simfonijskog Orkestra . Nastupao je na brojnim međunarodnim festivalima  i saađivao sa najistaknutijim crnogorskim umjetnicima kao što su: Igor Perazić, Miran Begić, Bojan Martinović, Mikhail Bereznitski, Vujadin Krivokapić, Danijel Cerović. Angažovan je na Muzičkoj akademiji Cetinje u formi predavača.

Bojan Martinović,  istaknuti crnogorski pijanista diplomirao je i magistrirao na Muzičkoj Akademiji Cetinje u klasi Vladimira Bočkarjova. Usavršavao se na Konzervatoriju u Beču i pohađao brojne kurseve kod eminetnih umjetnika – Vladimira Ovčinjikova, Dmitrija Baškirova, Christoph Bernera, Noel Floresa, Girgy Nador i drugih. Intenzivno i sa velikim uspjehom nastupa i djeluje kao solista i kamerni muzičar. Sarađuje sa stranim umjetnicima kao što su Viktor Tetrjakov, Marina Yashvili, Duncan McTier, Willhelmas Cepinski, Peter Langgarttner, Miran Begić, Roman Simović, Igor Perazić, Vladislav Igulinski, Ksenija Akeynikova…Na repertoaru ima preko 40 programa solističke, kamerne i orkestarske muzike. Koncertira u zemlji i inostranstvu. Održao je majstorske kurseve na Moskovskom konzervatoriju ,,Petar Iljič Čajkovski“, Unversity of Central Oklahoma, University of Transilvania, Zheijang Conservatory u Hangzhou Kina. Profesor je klavira na Muzičkoj akademiji Cetinje.

Festival gudača se organizuje 14 godina uz podršku Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor a od ove godine značaj Festivala je prepoznalo i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

S broda blizu ciparske obale spašeno 86 migranata

0
S broda blizu ciparske obale spašeno 86 migranata
Migranti

Ciparske vlasti objavile su da su spasile 86 migranata u nevolji koji su bili na brodu u blizini jugoistočne obale tog sredozemnog otoka.

Iz Zajedničkog centra za koordinaciju pomoći (JRCC) saopštili su da je operacija spašavanja dovela na obalu 61 muškarca, šest žena i 19 djece, a svi su živi i zdravi. Patrolni čamac pomorske policije i dva glisera sudjelovali su u operaciji kod rta Greco, u blizini primorskog odmarališta Ayia Napa, priopćio je JRCC. Svi bi trebali biti prebačeni u prihvatni centar za migrante koji se nalazi u predgrađu glavnog grada Nikozije.

Informacije o nacionalnosti migranata i o mjestu polaska broda nisu objavljene.

U istom području su prije peta dana ciparske vlasti spasile 60 migranata u nevolji.

Broj migranata koji dolaze brodovima povećan je u 2023. Prema podacima otočnih vlasti, radi se o zabilježenom povećanju od 60% u prvih pet mjeseci u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Većina ilegalnih migranata koji su uočeni kod rta Greco na brodove se ukrca u sirijskoj luci Tartus.

Tvrdeći da se nalazi na prvoj crti migracijskih tokova unutar Europske unije, Cipar već godinama traži više sredstava i političku potporu Bruxellesa za rješavanje ovog problema. Od travnja do lipnja podnesen je 2381 zahtjev za azil u toj državi. Republika Cipar ima vlast samo nad južnim dijelom otoka, dok je sjeverni dio izbjegao njezinoj kontroli od invazije Turske 1974. godine.

Vlasti tvrde da tražitelji azila predstavljaju 5% od 915.000 stanovnika južnog dijela otoka.

Dalmont prvi u Hrvatskoj izgradio katamaran na hibridni pogon

0
Dalmont prvi u Hrvatskoj izgradio katamaran na hibridni pogon
Katamaran na hibridni pogon Foto: A. Maksimović / Novi list

Iz kraljevičkog Dalmonta mogu se pohvaliti da su prvi u Hrvatskoj izgradili i isporučili brod za komercijalnu plovidbu na hibridni pogon.

Riječ je o 15-metarskom aluminijskom katamaranu pogonjenim dizel-elektro propulzijom koji je jučer, nakon uspješno obavljenih testiranja, iz Kraljevice zaplovio prema dubrovačkom području, gdje će biti obavljena svečana primopredaja, prenosi Novi list.

Ovo dvotrupaško plovilo, širine 5,2 metara i kapaciteta prijevoza 50 osoba te tri člana posade, naručila je Javna ustanova Rezervat Lokrum, a povezivat će Arboretum Trsteno s otokom Lokrumom i tamošnjim Botaničkim vrtom.

Ugovorna vrijednost broda je oko 1,15 milijuna eura s PDV-om, a gradnja ovog katamarana s hibridnim pogonom financirana je u okviru projekta »Povijesni vrtovi dubrovačkog područja«, koji se sufinancira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ključ u ruke

S gradnjom katamarana u kraljevičkom brodogradilištu počelo se u ljeto prošle godine. Upravo je Dalmontova ponuda, po sistemu ključ u ruke, a što u ovom slučaju znači razrađenu projektnu dokumentaciju, kao i samu gradnju, na natječaju ocijenjena i odabrana kao najpovoljnija.

Hibridni pogon ovom će aluminijskom brodu osiguravati maksimalnu brzinu od 18 čvorova, a katamaran je ujedno prilagođen i osobama s invaliditetom.

Katamaran za Lokrum još je jedna konkretna i vidljiva referenca u Dalmontovom iskoraku prema gradnji brodova na »zeleniji« pogon.

Prije tri i pol godine, vrijedi podsjetiti, kraljevičko brodogradilište izgradilo je i isporučilo dva katamarana na čisti elektropogon Nacionalnom parku Krka.

Elektrobrodovi koji već četvrtu sezonu prevoze turiste rijekom Krkom također su izgrađeni od aluminija i tek su metar kraći od novosagrađenog katamarana za dubrovački Lokrum.

Uz elektromotore i akumulatorske baterije koje im osiguravaju dovoljnu energiju za osam sati plovidbe, katamarani u NP Krka na krovnoj konstrukciji imaju i solarnu elektranu uz pomoć koje im je u ljetnim mjesecima osigurana dodatna autonomnost plovidbe.

Zaposleni škver

Proteklih nekoliko mjeseci u Dalmontovim je pogonima u Kraljevici vrlo živo i vrlo zaposleno. Uza završno opremanje katamarana za dubrovački Lokrum privodi se kraju i gradnja brodice za privez koju je ovo brodogradilište ugovorilo s tvrtkom Rijeka plov.

U pitanju je radno plovilo, pogonjeno klasičnim dizelskim motorima, dužine 10,5 i širine četiri metra, koje će pružati usluge priveza i odveza brodova u Kvarnerskom zaljevu, na potezu od Omišlja do Raše te bakarske i riječke luke.

Brodica bi, prema riječima tehničkog direktora u Dalmontu Roberta Miletića, trebala biti spremna za isporuku krajem rujna. Nešto prije toga, sredinom mjeseca, za isporuku će biti spreman i novi plutajući ponton za riječku luku.

Dva takva pontona, koji služe za privez kruzera većeg gaza, a po potrebi i većih trgovačkih brodova, kraljevičko je brodogradilište već isporučilo Lučkoj upravi Rijeka, i to 2019.

Posla u kraljevičkom brodogradilištu, čini se, ni nakon ovih isporuka neće nedostajati. Osim višegodišnjeg projekta na preuređenju broda »Galeb«, koji od potpunog završetka dijeli još zakup(ac) komercijalnog dijela ovog budućeg broda-muzeja, za koji je natječaj upravo u tijeku, u brodogradilištu Dalmont, uz uobičajene remonte, upravo su u pregovorima za potencijalne druge novogradnje.

Kako doznajemo od Miletića, u pitanju je radna brodica za potrebe domaćeg ribogojilišta, dok se s inozemnim klijentima vode razgovori oko gradnje ribarica. Konkretna naznaka ovih potencijalnih poslova trebala bi uslijediti za nekoliko mjeseci.

Jak potres pogodio Kaliforniju – stigla povijesna oluja, bujice, gradovi pod vodom…

0
Jak potres pogodio Kaliforniju – stigla povijesna oluja, bujice, gradovi pod vodom…
Oluja u Californiji – Screenshot: Twitter

Potres magnitude 5.1 pogodio je u nedjelju poslijepodne po lokalnom vremenu područje južne Kalifornije, na koje je stigla i tropska oluja Hilary.

Epicentar potresa bio je na području sjeverno od Los Angelesa, a podrhtavanje su osjetili stanovnici na velikom dijelu južnog područja ove američke savezne države, dok su se pripremali za obilnu kišu i moguće poplave koje donosi tropska oluja.

Potres se dogodio u 14.41 po lokalnom vremenu, a neposredno nakon što se tlo zatreslo nije bilo izvješća o materijalnoj šteti ili ozlijeđenima. Američki sustav upozorenja javio je da nema opasnosti od tsunamija nakon ovog potresa.

Tropska oluja stigla do Kalifornije

Tropska oluja Hilary izazvala je bujične poplave istočno i zapadno od Los Angelesa, nakon što je smrtonosnom snagom projurila meksičkim poluotokom Donjom Kalifornijom. U Los Angelesu su deseci tisuća ljudi ostali bez struje.

Jedna je osoba u Meksiku smrtno stradala u iznenadnim poplavama, gdje su neke ceste odnesene. Fotografije na društvenim mrežama pokazuju bujice kako šikljaju gradskim ulicama koje su pretvorene u rijeke.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom proglasio je izvanredno stanje za veći dio južne Kalifornije, s upozorenjima na iznenadne poplave koja su na snazi najmanje do ponedjeljka u 3 sata ujutro po lokalnom vremenu.

To je područje koje je bilo izloženo dugim sušnim razdobljima. U planinskim i pustinjskim područjima bi u kratkom vremenskom razdoblju moglo pasti od 12 do 25 cm kiše, koliko obično u tim područjima padne na godišnjoj razini.

Jedinstvena u regionu: Čarobna šuma svjetlosnih instalacija i fluorescentnih boja na Paštrovačkoj gori

0
Jedinstvena u regionu: Čarobna šuma svjetlosnih instalacija i fluorescentnih boja na Paštrovačkoj gori
LightLand Montenegro

Da Crna Gora može da se pohvali unikatnim turističkim atrakcijama, ne samo u regionu, već i šire, nije novina. Ovoga ljeta, sudeći prema društvenim mrežama, nezaobilazno mjesto za dnevnu, a posebno noćnu posjetu je Paštrovačka gora i do sada, neviđen, porodični park LightLand Montenegro.

,,Naš park je otvoren prošle godine, sastoji se iz sedam cjelina i prostire se na 25.000 kvadratnih metara. Od atrakcija, ističu se tkz. Kristalna pećina, koju takođe zovemo i Avatar, kao i stepenice iz bajke. Pored toga, imamo vodopad, ljuljaške, mreže za odmor koje su jako primamljive posjetiocima. Trenutno posjedujemo stazu dugu jedan kilometar, ali se svake godine širimo. Svjetlosne instalacije su nabavljene u Crnoj Gori i Ukrajini. Kao što možete da vidite, jedinstveni smo na Balkanu i širem regionu“, ispričao je portparol parka Adis Alić.

Igra svjetlosti i bujna vegetacija, u kombinaciji sa raznovrsnim umjetničkim instalacijama koje zrače flourescentnim bojama, ovoga ljeta predstavljaju najinteresantniji večernji doživljaj koji turista može da iskusi u našoj zemlji.

,,Bilježimo sve veće interesovanje, kako domaćih, tako i stranih gostiju. Većinom dolaze Rusi, Ukrajinci, ali se budi i svijest kod našeg naroda da mogu da uživaju nakon napornog rada. Svake subote održavamo koncerte i organizujemo razne aktivnosti“, izjavio je Alić.

U prilog tome govore i fantastični utisci posjetilaca, a čemu nerijetko svjedoče ponovni dolasci sa porodicom i prijateljima.

,,Drugi put sam ovdje i oduševljeni smo. Kada sam vidjela da je prostor super i za djecu, dovela sam kćerku i kuče. Sve je u prirodi i lijepo je što je temperatura niža. Ovdje smo u jaknama, tako da predstavlja idealan bijeg od vrućine“, prokomentarisala je Budvanka Bojana Rajković.

Sa njom je bio saglasan i Andriješ, koji se prije godinu i po doselio u Crnu Goru sa porodicom.

“Predivno, iznenađujuće, a ujedno i psihodelično mjesto koje opravdava očekivanja. Došli smo na kratko, a zadržali smo se duže od tri sata. Prijatna kuhinja, atomsfera i gostoprimljivost čine mjesto upečatljivim“, zaključio je Rus.

Za ljubitelje fotografije, ovo je idealna lokacija za eksperimentisanje sa noćnim režimima vaših foto-aparata ili mobilnih telefona. Ako i dalje tražite spas od gradske vreve, dobro došli u novi kutak.

Rekordan broj putnika na Debelom brijegu i Dobrakovu

0
Rekordan broj putnika na Debelom brijegu i Dobrakovu
GP Debeli brijeg – foto Vlada CG

Crna Gora ovog ljeta bilježi rekordan broj putnika i vozila koji su prešli granicu na prelazima  Debeli brijeg /GP prema Hrvatskoj i Dobrakovo /GP prema Srbiji.

Na Dobrakovu je od 1. juna do 15. avgusta ove godine 62 odsto više prelaza u odnosu na isti period prethodne.

Debeli brijeg bilježi rast broja prelaza od 4,1 odsto u poređenju sa 2022. godinom.

Iako su gužve velike, dužeg zadržavanja na prelazima nema. Najveća zadržavanja su, kako kažu sagovornici TVCG, vikendom, pri čemu napominju da čekanje na Debelom brijegu zavisi i od rada granične policije Hrvatske.

Najviše gostiju preko Dobrakova dolazi iz regiona, ali i državljani Evropske unije – Njemačke, Mađarske, Rumunije.

I crnogorski aerodomi bilježe dobar promet – od početka godine do sredine avgusta broj putnika je premašio milion i po.

Boka u očima Ljubiše i Crnjanskog

0
Boka u očima Ljubiše i Crnjanskog
Crnjanski

Povodom 130 godina od rođenja Miloša Crnjanskog  i 200. godišnjice rođenja Stefana Mitrova Ljubiše,   Kuturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica  organizuju  u četvrtak 24. 08. u 20 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra predavanje dr Milijane Kandić Simonović “Boka u očima Ljubiše i Crnjanskog“.

Da je Boka svojim prirodnim ljepotama i vjekovnim istorijsko-kulturnim značajem bila inspiracija mnogim umjetnicima u različitim književnim razdobljima pokazuju i djela dvojice velikih pisaca, Stefana Mitrova Ljubiše i Miloša Crnjanskog. Analizirajući objektivna i subjektivna zapažanja o Boki i povodom nje, koja u svojim djelima različitog obima i žanra, „Boka“ i „Boka Kotorska“, iznose ova dva pisca, govoriće se o zajedničkim  uočenim jedinstvenim osobinama ovog geografskog, prirodnog,  kulturnog i kulturološkog  podneblja, ali i, sa druge strane, o autentičnim percepcijama, promišljanjima i  pojedinačnim književnim stilom svakog od njih na podlozi iste teme. U razmaku od pedesetak godina, dugih i  značajnih za višeznačno „putovanje“ naše književnosti od romantizma do avangarde, dva se autora, različito motivisana i sa različitih pozicija pristupajuća toj temi, spajaju na umjetnički i funkcionalno poseban način. Otkrićemo te tačke spajanja i osvijetliti univerzalnost dejstva ljepote, ali i istaći individualne književne vrijednosti oba rukopisa, sagledavajući ih upravo i u kontekstu vremena/epohe u kojem nastaju.

Dr Milijana Kandić Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu je upisala 1988. Magistrirala je, a potom, 2016. godine, i doktorirala nauku o književnosti na polju odnosa poezije i slikarstva. Objavila dvije monografije iz naučne oblasti intermedijalnih istraživanja, kao i više naučnih i stručnih radova. Nakon  višegodišnjeg metodičkog iskustva na matičnom fakultetu, trenutno radi kao profesor na katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj.