Prijeteće pozive po aerodrome, željezničke stanice i hotele u Crnoj Gori upotio je P.M (45) iz Beograda, saopšteno je iz Uprave policije.
U saopštenju se navodi da će se aktivnosti na rasvjetljavanju svih okolnosti i činjenica nastaviti putem međunarodne policijske saradnje i da će biti preduzete odgovarajuće mjere protiv P.M.
“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ‘Jug’, Odjeljenje bezbjednosti Bar jutros su obaviješteni od strane zaposlenih u jednom hotelu u Sutomoru da im je upućen telefonski poziv od strane nepoznatog lica koje je saopštilo da će ‘dići u vazduh’ hotele i željezničke stanice, ne precizirajući koje”, saopšteno je iz Uprave policije.
Upoznat je tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo izazivanje panike i nereda.
“Preduzete su mjere i radnje od strane policijskih službenika barske policije, koji su u saradnji sa službenicima NCB Interpola Podgorica došli do saznanja da je korisnik telefonskog broja sa kojeg je upućen prijeteći poziv P.M (45) iz Beograda. Takođe, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti policija je utvrdila da su pozivi koji su jutros upućeni na telefonske brojeve Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat došli sa iste adrese, odnosno, sa istog broja telefona. Sa tim saznanjima upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji će se izjasniti o kvalifikaciji krivičnog djela”, navodi se u saopštenju.
Aerodromi Crne Gore saopštili su da su jutros poslije devet sati dobili određene prijetnje telefonskim putem, zbog čega su na aerodromima u Podgorici i Tivtu pojačane bezbjednosne provjere.
Zbog prijetnji je jedan avion bio vraćen na dodatnu kontrolu.
Nakon detaljne provjere, avion kompanije Austrian Airlines poletio je sa podgoričkom aerodroma u 10.52. Let je inače bio planiran za jutros u 7 sati.
Razmjena vizija i ideja mladih na temu razvoja turizma u Bokokotorskom zalivu
Mladi NVO Naša akcija i Omladinskog tima Tivat odazvali su se na poziv studentima Univerziteta Wageningen koji u istraživačkom kapacitetu borave u Boki Kotorskoj.
Studenti iz Holandije fokusirali su svoje istrazivanje na razmjenu vizija i ideja mladih na temu razvoja turizma u Bokokotorskom zalivu. Članovi nasih organizacija uputili su ih na mnogobrojne probleme koji iz ugla mladih cine trenutni trend turizma neodrživim, koji ukljucuju zagađenje i ugrozavanje zaliva kruzerskim turizmom, pogresan fokus na elitni turizam, manjak fokusa na ruralni turizam i autenticne proizvode, kulturu i prirodu, kao i infastrukturne probleme i probleme sa cijenama namirnica i smestaja za lokalno stanovnistvo.
Razmjena vizija i ideja mladih na temu razvoja turizma u Bokokotorskom zalivu
Ova ekipa mladih koja je upoznata sa postulatima Evropske zelene incijative kroz ušesće u Erasmus razmjenama i projektu Deal4EU ponudili su i neke solucije koje bi pomogle i preuzmjerile turizam u odrzivom, zelenom smjeru sa naglaskom da se njihov glas malo do nikako ne uvazava u nasem drustvu iako se radi o njihovoj buducnosti.
Istaživački rad studenata Waginingen univerziteta bit ce objavljen za nekoliko mjeseci i dostupan javnosti. #GreanDeal #BayofKotor #NVONasaakcija #NGOOuraction #Omladinskitimtivat #Youthteamtivat #Wadeningenuniversity #sustainabletourism #greendestination
Nakon što su Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat jutros poslije 9 sati dobili određene prijetnje telefonskim putem, bezbjednosne provjere su pojačane. U Podgorici je jedan avion vraćen na dodatnu kontrolu. Saobraćaj, međutim, za sad, nije obustavljen ni u Podgorici ni u Tivtu.
U slučaju novih važnih informacija, ACG će o njima bez odlaganja informisati javnost.
@PolicijaCG obaviještena je od strane osoblja Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat da su im upućena dva telefonska poziva sa inostranog broja telefona, prijeteće sadržine u odnosu na bezbjednost vazduhoplova.@AerodromiCG
— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) May 13, 2023
Crna Gora se, u poređenju sa Hrvatskom, više oslanja na regionalno tržište, gdje dominiraju turisti iz Srbije, BiH i Kosova, dok van regije glavnu ulogu igra Rusija, ocijenio je ekonomski analitičar Darko Đikanović na osnovu istraživanja Adriatic Appraisal Internationala.
On je naveo da su u Hrvatskoj najbrojniji gosti iz Njemačke, kojih dođe 19,9 miliona, a u Crnoj Gori iz Srbije, odakle ih ljetuje 3,1 milion, piše Pobjeda.
„Važno je istaći da prosječni prihod od turista u Hrvatskoj po danu iznosi 150 EUR, dok su u Crnoj Gori 60 EUR niži. Iz podataka o dolascima i noćenjima evidentno je da se zapadni turisti kraće zadržavaju u Crnoj Gori, što može biti usljed nedostatka sadržaja i slabije povezanosti sa zapadnim destinacijama“, rekao je Đikanović.
U Hrvatskoj, nakon njemačkih turista, slijede Poljaci, Slovenci, Austrijanci, Česi dok su u Crnoj Gori najbrojniji, poslije Srba, Bosanci, Rusi, Ukrajinci i gosti sa Kosova. U Sloveniji su najbrojniji turisti iz Njemačke, Austrije, Italije, Češke i Holandije, dok u Srbiji iz Bosne, Turske, Rusije, Crne Gore i Indije. U Sjevernoj Makedoniji, kako dalje govore istraživanja, najviše dolaze iz Srbije, Poljske, Turske, Njemačke i Kosova, a u Bosni iz Srbije, Ujedinjenih Emirata, Hrvatske, Saudijske Arabije i Njemačke.
Đikanović smatra da za Crnu Goru elitni turizam i ekskluzivnost ponude treba da bude strateški imperativ s obzirom na masovnost turista koji u kombinaciji sa ograničenim teritorijalnim kapacitetima funkcionisanje primorskih zajednica dovode do tačke pucanja.
„Taj problem je sve izraženiji i pitanje je koliko će turista doći opet nakon jedne sezone gužvi, neprohodnosti i neefikasne usluge“, rekao je Đikanović.
Posljednjih godina se radilo na razvoju elitnog turizma čemu svjedoče mnogi renomirani hoteli otvoreni i najavljeni u skorijoj budućnosti, ali činjenica ostaje da je Crna Gora i dalje destinacija masovnog turizma koji čini okosnicu prihoda dok je elitni zastupljen u svega par mikro lokaliteta.
„Zbog toga je potreban kontinuirani rad na daljem brendiranju Crne Gore kao destinacije, unapređenju kvaliteta usluga i privlačenju hotelskih lanaca visoke kategorije“, poručio je Đikanović.
Kada je riječ o crnogorskom turizmu, čini se kao da se iz ljeta u ljeto ponavlja obrazac po kojem su resorno ministarstvo i nacionalna i lokalne turističke organizacije pune optimizma, sa potkrepljujućim statističkim podacima o broju posjetilaca.
Sa druge strane, stručnjaci ukazuju da se malo toga u crnogorskom turizmu mijenja nabolje i da se sve svodi na popunjenost kapaciteta 40–ak dana i to pretežno slabo-platežnim gostima iz regiona.
Crnogorski turizam prate nepovoljne političke prilike koje direktno i indirektno destabilizuju turističko poslovanje, neadekvatan destinacijski menadžment sistema, malo učešće zapadnoevropskog tržišta, kratka turistička sezona, problemi neadekvatne infrastrukture i prostornog planiranja, izostanak kriznog plana i adekvatnog tretiranja rizika.
Izvjesno je da ćemo i ovog ljeta biti upućeni na turiste iz regiona, što, naravno, nije dovoljno za održivu turističku sezonu.
Aerodromi u Podgorici i Tivtu su zatvoreni za saobraćaj nakon što je je javljeno da je navodno postavljena bomba.
“Službenici Uprave policije su obaviješteni od strane osoblja Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat, da su im upućena dva telefonska poziva, sa broja iz inostranstva, prijeteće sadržine u odnosu na bezbjednost vazduhoplova. Uprava policije u skladu sa utvrđenim procedurama preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti, o čemu će javnost blagovremno biti obaviještena”, saopšteno je iz Uprave policije.
Ekipe za antidiverzantski pregled upućene su na podgorički i tivatski kako bi obavili pregled.
Službe aerodroma su saopštile pilotima aviona, koji su trebalo nakon devet časova da slete u Golobovce, da kruže iznad i sačekaju dok policija ne završi pregled.
Saopštenje za javnost Aerodroma Crne Gore
Aerodromi nijesu obustavili saobraćaj: Zbog prijetnji pojačane kontrole
Nakon što su Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat jutros poslije 9 sati dobili određene prijetnje telefonskim putem, bezbjednosne provjere su pojačane. U Podgorici je jedan avion vraćen na dodatnu kontrolu. Saobraćaj, međutim, za sad, nije obustavljen ni u Podgorici ni u Tivtu.
U slučaju novih važnih informacija, ACG će o njima bez odlaganja informisati javnost.
Snijeg je u petak pao u dijelovima sjeverne Španjolske, nakon mjeseci bez kiše i uz visoke temperature koje su odavale dojam ljetnog, a ne proljetnog vremena.
Neuobičajen snijeg pao je u La Rayi, planinskom području Asturije, a u mediteranskim dijelovima Španjolske, uključujući Kataloniju i Valenciju padala je tuča i obilna kiša nakon mjeseci bez oborina.
Španjolsku je pogodio najsuši početak godine otkad se mjere temperature, izvijestila je u srijedu državna agencija za vremensku prognozu AEMET.
U prva četiri mjeseca 2023. palo je manje od polovice prosječnih padalina.
Uz to, jedanaest dana je dosad bilo toplije nego inače, dvostruko više od uobičajenog u cijeloj godini.
predstavljeno je idejno rješenje za spomen-ploču Andriji Mauroviću
U okviru manifestacije “Dani Mula” koja je u organizaciji Mjesne zajednice Muo, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, krajem prošlog mjeseca održana u našem gradu, predstavljeno je idejno rješenje za spomen-ploču Andriji Mauroviću.
Kako je podsjetio Srđan Marlović, autor idejnog rješenja, Opština Kotor je u saradnji sa MZ Muo, donijela Odluku o postavljanju spomen-obilježja Andriji Mauroviću u naselju Muo. Radi se o, ističe, zaštićenom UNESCO području.
“Budući da je u pitanju vrijedno graditeljsko nasljeđe, arhitektonska baština, svaki dodatni gest, aplikacija ma objektu predstavlja na neki način zadiranje u integritet. I ukoliko postoji koncenzus da se u taj integritet zalazi, onda to treba učiniti na što suptilniji način, budući da je u pitanju ličnost koja se bavila raznim vidovima umjetnosti, prije svega ilustracijom i stripovima. Na objektu imate dosta otvora koji su naknadno probijani i zapravo nemate adekvatan prostor na kome bi postavili spomen-ploču, a da ona na neki način ne ugrozi percepciju. U pitanju je ličnost koja nije državnik i samim tim obiljewžje mora biti pozicionirano u prizemlju u kojem nema dovoljno prostora.
To je opredijelilo samu geometriju ploče. Ona je trebala da bude nešto duža, vertikalno postavljena i određena pozicijom budući da se tu nalazi stan u kome je on rođen i u kojem je živio u svojim prvim godinama života. Odluka je pala na jednu od pozicija između prozora i vrata ili ipak lijevo od prozora” – kaže Marlović.
Arhitektonski problem, navodi, odnosio se na koji način postaviti ploču.
“Imamo homogenu masu pravljenog zida koja ničim ne smije biti narušena, svojom postavkom ne smije objediniti kompoziciju svih vrata i prozora u prizemlju jer će tako učiniti zidnu masu vizuelno slabom. Odabrano je da kamen koji bude dio obilježja i predstavlja bazu za graviranje podataka bude takav da odgvara koloritu i teksturi. Ona ni na koji način ne smije biti nametljiva i svojim sadržajem može biti prisutna isključivo u vidu sjenke.
Kada odredite lokaciju spomen-ploče, to je samo pola problema. Druga polovina je zapravo na koji način riješiti sami sadržaj ploče. Postoji tekst koji je usaglašen, ali postoji i potreba da se na neki način očuva specifičnost Maurovićevog postojanja, njegovo bića. Ono čemu sam ja težio jeste da se uhvati karakter lika u jednoj neprekinutoj liniji” – objašnjava Marlović.
On je, između ostalog, govorio o postupku stilizacije spomen-ploče Andriji Mauroviću.
“Njegova osnovna mimika jeste ta jedna podignuta, a druga spuštena obrva, prenaglašena gestikulacija i bore koje daju karakter. Naročito je uočena specifična geometrija” – navodi Marlović.
Podsjetimo, manifestacija “Dani Mula” imala je za cilj da naučnoj, stručnoj i široj javnosti vrati fokus na Muo i kulturno nasljeđe malog mjesta koje se definiše kao malo ribarsko mjesto u blizini Kotora. Međutim, kako je kazala organizatorka i kreatorka koncepta Stanka Janković Pivljanin, kada malo zagrebemo ispod površine i krenemo da istražujemo, mi tu, narodski rečeno, nađemo svašta. Na tako malom prostoru koje je bilo prilično siromašno, koje su činili uglavnom ribari, zapravo se krije značajno kulturno nasljeđe.
Treći vikend bogatog programa druge edicije Festivala vjetra u Tivtu počeće u subotu, 13. maja. Tivćani i gosti ponovu su u prilici uživati u kvalitetnim edukativnim, kulturnim i zabavnim sadržajima pod devizom “dobar vjetar, jedriti se mora” koja organizatora, JK Delfin, vodi kroz sportske, ali i uspjehe u promociji sinergije kao osnove održivog razvoja prostora i zajednice.
U saradnji sa JU Muzej i galerija, u subotu od 18 sati u Ljetnjikovcu Buća očekuje nas zanimljivo predavanje na temu “Nestajući kulturni predjeli Boke Kotorske u arheološkim istraživanjima.”
Dok će o arheološkom predjelu Boke Kotorske govoriti doktorand na temi »Arheološki predio Luštice i Grblja«, neumorni istraživač arheolog Miloš B. Petričević, njegova koleginica, arheološkinja fokusirana primarno na istraživanje primorskih kulturnih predjela, Jelena Čelebić, fokus svog izlaganja staviće na izgubljene primorske kulturne predjele, čije se nestajanje ogleda, kako u gubitku vrijednih artefakata prošlosti, tako i u nestajanju umijeća koja su ih gradila.
Na istoj lokaciji, u subotu od 20 sati, uslijediće koncert “Veče gitare”, koji će prirediti učenici i profesori Muzičke škole Tivat i Š.O.S.M.O “Vida Matjan” iz Kotora. Koncert će obilovati programom od klasične muzike, obrada popularne evergreen muzike za gitaru, grupnog muziciranja, do malih muzičko-scenskih djela. Na repertoaru su djela J.S. Bacha, Franciska Tarrege, Antonia Laura, Carla Domeniconia i mnogih drugih.
Program subotnje večeri završiće nastupom tivatskog benda “Milky Wave,” koji je zakazan u DTV Partizan od 21.30 sati.
Bend Milky Wave je energični muzički sastav okupljen 2020. godine sa misijom da dobrim zvukom pomjeri mase svih starosnih doba. Na repertoaru se nalaze elektro/pop/funk/rock hitovi stranih i domaćih izvođača sa zvučnim pečatom gitariste i frontmena Marka Đurišića, basiste Aleksandra Dragojevića i bubnjara Davora Markovića.
U nedjelju nas u DTV Partizan očekuju filmski klasici, koje je u saradnji sa Crnogorskom kinotekom obezbijedila JU Gradska biblioteka Tivat, jedan od saradnika u produkciji ovogodišnjeg izdanja Wind Festa.
Festival vjetra – foto JK Delfin Tivat
“Blade Runner” biće prikazan od 18 sati. U pitanju je američki distopijski SF film noir iz 1982. koji je režirao Ridley Scott, a u kojemu glavne uloge tumače Harrison Ford, Rutger Hauer, Sean Young, Daryl Hannah, Edward James Olmos i M. Emmet Walsh. Centralna ideja filma je da replikanti, tj. roboti, stiču najplemenitije ljudske osobine, a da su istovremeno ljudi te osobine u velikoj mjeri izgubili. Ta uznemirujuća poruka, uz nezaboravne scene i Vangelisovu muziku, čini ovaj film nikad aktuelnijim i jednim od najvećih filmskih ostvarenja u istoriji filmske umjetnosti.
U nedjelju od 21 sat publika je u prilici da na velikom platnu gleda japanski klasik “Rašomon”, snimljen 1950. godine u režiji Akire Kurosave. Glavne uloge tumače Toširo Mifune, Mačiko Kio i Masajuki Mori. Scenario se zasniva na kratkim pričama Rjanosukea Akutagave “U čestaru” i “Rašomon”. Film je široko poznat i smatra se jednim od najboljih filmskih ostvarenjâ svih vremenâ. Govori, između ostalog, i o jednoj velikoj ljudskoj mani: kukavičluku.
Svi programi Festivala vjetra su besplatni za posjetioce.
I ove godine tri vrhunska festivala obilježit će turističku sezonu na Pelješcu. Sve počinje 18. svibnja Festivalom peljeških kapetana. Ova lijepa priča o pelješkoj pomorskoj tradiciji trajat će do 2. juna, dok će od 15. do 30. juna sve biti u znaku Festivala peljeških okusa, a za kraj ljeta – od 31. agusta do 15. septembra – Pelješčane i njihove goste tradicionalno očekuje Festival soli.
Novouređeni Trg Mimbelli u Orebiću predivan je i spreman dočekati goste na otvorenju prvog u nizu ljetnih festivala – Festivala peljeških kapetana. A spreman je i program ovogodišnje manifestacije: prvi dan, 18. svibnja, rezerviran je za besplatnu vođenu turu po Orebiću „Living history“, glazbene nastupe, veličanstveni mimohod kapetana te slastice za koje će biti zaduženi članovi Lige protiv raka.
Taj dan u Pomorskom muzeju otvara se i izložba brodogradnje, koja će se besplatno moći razgledati sve do 15. juna. Inače, tijekom 15 dana, koliko traje Festival peljeških kapetana, stanovnici Pelješca i njihovi gosti moći će uživati u klapskim večerima, premijeri kazališne komedije „Hobotnica“ u izvedbi AKU Kušina, a sve će završiti mornarskom večeri tamo gdje je sve i započelo – na Trgu Mimbelli – uz glazbu uživo, pečenu ribi i, dakako, izvrsno pelješko vino.
Čak 2.000 pomoraca, 250 kapetana i 90 jedrenjaka
Ove godine sudjeluje rekordan broj ugostitelja, vinara i školjkara, njih čak 50, koji će sudjelovati na sva tri Festivala. Kao i ranijih godina, nudit će se najbolje od tradicionalnih peljeških jela po popularnim cijenama, a pelješki vinari osigurat će popust na najmanje jednu etiketu vina.
Orebić je nekada bio pomorsko središte Mediterana; uz Pirej i Hamburg jedini grad kojeg su brodovi pozdravljali sirenama. Mještani bi im odzdravljali mašući plahtama s obale, zvonjavom zvona s Franjevačkog samostana Gospe od Anđela i pucanjem topa s današnje zgrade Pomorskog muzeja u Orebiću. Čak dvije tisuće pomoraca, 250 kapetana te 90 jedrenjaka dala je pelješka rivijera koja će najljepše od tradicije predstaviti kroz sve tri nadolazeće manifestacije.
Festival peljeških kapetana posveta je pomorskoj tradiciji i izvrsna uvertira u ljeto, dok je Festival peljeških okusa prilika da upoznate dušu juga Dalmacije, jer, najbolje se to čini kroz okuse. Volite li, pak, uživati u moru i suncu izvan špice sezone, početak rujna donosi dodatan adut – „slani festival“ i sjajnu zabavu za kraj ljeta“.
Na srbskim televizijama redovito se može gledati premlaćivanje žena i prijetnje pištoljem. Ali to nije fikcija. Takve su im ‘reality‘ emisije u kojima su zvijezde, među ostalima, zloglasni mafijaši i ratni zločinci.
Te emisije jako su popularne već godinama, ali nedavno su postale metom kritika gnjevne javnosti nakon dvaju masovnih ubojstava za koje prosvjednici kažu da su dijelom rezultat kulture nasilja koju šire mediji.
Pijane svađe, ogovaranja i povremene tučnjave već dugo su srž reality televizije širom svijeta.
U Srbiji je taj žanr pao na najniže grane.
Likovi iz podzemlja, ratni zločinci i mentalno nestabilni redovito su glavni likovi serija koje su poznate po neopravdanom nasilju.
Godine 2021. oko desetak sudionika reality showa „Zadruga” ravnodušno je gledalo dok je osuđeni kriminalac davio ženu dok nije izgubila svijest. Riječ je o jednoj od najpopularnijih reality serija u Srbiji.
„Svi prijatelji moje kćeri znaju za njih i njima su samo televizijske zvijezde. Ne kriminalci ni zlostavljači žena, samo zvijezde”, rekao je Dejan Injac (44) iz Beograda, koji se pridružio ovotjednim masovnim prosvjedima kojima se, među ostalim, traži ukidanje takvih emisija.
„Želim da se to jednostavno zabrani. Ti ljudi ne mogu biti uzori.”
Injac u tome nije sam.
Deseci tisuća ljudi zadnjih su dana prosvjedovali na ulicama tražeći da se zabrani nasilne televizijske emisije nakon prošlotjednih uzastopnih masovnih pucnjava u kojima je život izgubilo 17 ljudi uključujući osmero učenika u beogradskoj osnovnoj školi.
Sve snažniji pokret otpora predvodi javnost kojoj je očito dosta sveprisutnog nasilja u Srbiji, u politici i na televiziji.
Mafijaši, ratni zločinci i nogometni huligani redovito su slavljeni i dobivaju prostor u provladinim medijima.
Reality showovi u Srbiji su posebice popularni zadnja dva desetljeća, ali zadnjih godina postali su bitno nasilniji i jako ih promoviraju provladine televizijske kuće.
Dok su se neki od najgorih showova potrošili, turbopopularna Zadruga i dalje se šesto prikazuje na Pinku, jednoj od najvećih televizijskih postaja u zemlji. Neopravdana brutalnost i dalje je sveprisutna na malim ekranima u Srbiji.
Kultura kriminala već dugo je temeljna odrednica društva u Srbiji.
Skupine organiziranog kriminala preuzele su kontrolu nad golemim dijelovima gospodarstva za vrijeme krvavog raspada Jugoslavije 1990-ih, kada su stroge zapadne sankcije primorale obične ljude da se okrenu crnom tržištu za osnovne potrebe.
Mafijaši i pripadnici paravojnih skupina obogatili su se tijekom ratnih godina dok se ostatak zemlje borio za opstanak, učvrstivši u očima javnosti snažnu povezanost između bogatstva i organizirang kriminala.
