Maloljetnici iz Kotora, koji počine lakša krivična djela, mjeru društveno korisnog ili humanitarnog rada, koju im odredi sud, moći će da “odrade” u svom gradu.
“Sporazum o sprovođenju posebne obaveze – društveno korisnog ili humanitarnog rada potpisali su u petak direktorica Komunalnog preduzeća Kotor, Miljana Đurišić i v.d. direktora JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, Vladimir Bujišić, sa Stručnom službom Višeg suda u Podgorici”, navodi se u saopštenju Opštine Kotor.
Dodaju da je predsjednik FK Bokelj, Davor Kumburović, potpisao je sa Stručnom službom Višeg suda sporazum o uključivanju u sportske aktivnosti, što je prvi “put da neka sportska organizacija sa područja Kotora na ovakav način doprinese lokalnoj zajednici“.
Koordinatorka projekta je glavna administratorka u Opštini Marina Bjelja.
“Ugovorne strane su saglasne da je osnovni princip sporazuma najbolji interes maloljetnika, kako bi se kroz primjenu posebne obaveze uticalo na njegov pravilan razvoj i jačanje lične odgovornosti kako ubuduće ne bi činio krivična djela. Organizacija ili ustanova u kojoj se sprovodi društveno koristan ili humanitaran rad dužna je čuvati kao povjerljive informacije vezane za ličnost maloljetnika.
Maloljetnim učiniocima krivičnih djela sa područja naše opštine, koji su učinili lakša krivična djela, sada se od strane suda može izreći jedna od navedenih mjera, čime im se daje šansa da prebrode probleme, socijalizuju se i razviju konstruktivne obrasce ponašanja u budućnosti”, objasnila je Bjelja.
Mađarski Wizz Air danas je najavio dvije nove linije prema Zračnoj luci Dubrovnik. Radi se o sezonskim linijama iz Londona i Wroclawa prema Dubrovniku.
Linija London Luton – Dubrovnik bit će u prometu od 04. jula, četiri puta sedmično, svakog ponedjeljka, petka, srijede i nedjelje sve do kraja ovogodišnjeg ljetnog reda letenja, odnosno 28. oktobra.
Linija Wroclaw – Dubrovnik najavljena je od 04. avgusta, dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom, do kraja septembra, odnosno 25.09.2022.
Na linijama su najavljeni zrakoplovi tipa A320 i A321. Wizz Air planira ukupno 5 redovnih međunarodnih linija prema Zračnoj luci Dubrovnik u ovogodišnjem ljetnom redu letenja. Uz dvije spomenute, u prometu će biti i linije iz Beča, Rima i Varšave.
Kit dug oko 15 metara snimljen je u Jadranskom moru između Murtera i Opata, koji je ulaz u Kornate. Moreplovac Darko Turčinov, koji je snimio kita dok je vozio izletnički brod na Kornate, izjavio je da na tom području nikada nije vidio kita.
Tomislav Gomerčić iz Zavoda za veterinarsku biologiju na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu izjavio je za portal “24 sata“ da je vjerovatno riječ o velikom sjevernom kitu, koji se na svakih nekoliko godina može vidjeti u Jadranu, ali je stalni stanovnik Sredozemlja.
“Ima slučajeva da zalaze i do Jadrana, što nije preterano čudno, ali s druge strane jeste s obzirom na to da nije čest gost“, rekao je Gomerčić.
Martina Đuras sa Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu saglasna je da bi to mogao biti upravo veliki sjeverni kit, čemu u prilog najviše govori boja, način izranjanja i položaj leđnog peraja.
Veliki sjeverni kit je ugrožena vrsta i zaštićen je zakonom. Njegova prosječna dužina iznosi 20 metara.
Manifestacija „Od Uskrsa do Vaskrsa“ koja se organizuje u Budvi, okupila je brojne turiste, kao i građane tog grada, koji su imali priliku da uživaju u bogatom programu.
Predstavnica Turističke organizacije Opštine Budva Anđela Bošković izrazila je zadovoljstvo zbog ove manifestacije i činjenice da se, poslije dvije godine pauze, ponovo druže sa sugrađanima, turistima, kao i ljudima iz raznih krajeva naše zemlje.
„U Budvi sve vrvi od turista ovih dana, iako smo prethodno imali loše vremenske uslove. Plan je bio da održimo predviđeni program i to se ostvarilo. Srećni smo zbog toga. Veliki je broj turista, djece, roditelja koji učestvuju u programu manifestacije „Od Uskrsa do Vaskrsa“, a prisutan je i veliki broj izlagača“, navela je Bošković.
Ona je kazala da će manifestacija trajati do 24. aprila, a odmah nakon nje počinje veliki karneval.
„Poslije dvije godine pauze vraćemo se u punom sjaju. Poslije manifestacije „Od Uskrsa do Vaskrsa“ , 29. aprila počinje karneval. Ove godine smo krenuli u pripreme za sezonu vrlo optimistični, nasmijani, vedri. U Budvi trenutno boravi gotovo 12.000 gostiju, te vjerujemo da će sezona biti zaista uspješna“, poručila je Bošković.
Jelena Rađenović jedan je od izlagača na manifestaciji. Ona se već 12 godina bavi proizvodnjom tradicionalne pašte, a ove godine je dobila poziv od TO Budve da učestvuje na ovom događaju.
Od Uskrsa do Vaskrsa, BD
„Ove godine nas je pozvala TO Budve da učestvujemo na ovoj lijepoj manifestaciji. Imamo mnoge vrste tjestenjine, a pravimo i kolače, tradicionalnu sirnicu koja se proizvodi u Paštorivćima. Manifestacija je vrlo lijepo organizovana, tu je osim nas i još štandova koji učestvuju. Mnogo je djece, ljudi, program je sjajan“, zaključila je Bošković.
Na manifestaciji se, pored ostalih, predstavila i Organizacija žena Budva, u čije ime je Nevenka Ražnatović istakla da prvi put izlažu svoje radove koje pretežno čine uskršnje dekoracije.
„Zadovoljni smo manifestacijom, prilično je posjećena. Mnogo je i turista kojima se dopada sve ovo što radimo“, kazala je Ražnatović.
Pedesetpetgodišnji menadžer i osnivač stranke Pokret Sloboda (GS) Robert Golob jasan je pobjednik nedjeljnih izbora u Sloveniji i jasno je da dosadašnji premijer Janez Janša neće moći formirati novu vladu.
Nakon što je u večernjim satima prebrojana trećina glasova, Golobova stranka dobiva 31,9 posto glasova, što bi joj osiguralo 39 zastupničkih mjesta u parlamentu od 90 mjesta.
Janšinoj bi stranci prema tim privremenim rezultatima pripalo 32 mjesta na temelju osvojenih 26,1 posto glasova, čime ostaje približno na istom rezultatu kao prije četiri godine kada je bila relativni pobjednik s najviše mandata, ali nije uspjela u sastavljanju vlade.
Demokršćanskoj Novoj Sloveniji (NSI) Mateja Tonina koja je sudjelovala u sadašnjoj Jnašinoj koaliciji po trenutnom stanju sa 7,3 posto glasova pripada devet zastupnika, a Socijalnim demokratima (SD) Tanje Fajon sa 6,7 posto glasova osam zastupničkih mandata.
U novi parlament oko 4 mandata dobila bi i Ljevica (L) Luke Meseca, ali je u odnosu na izbore prije četiri godine prepolovila svoj izborni rezultat.
“Neka nam dan donese novu vladu koja će Sloveniji vratiti demokraciju, političku kulturu i Slobodu medija”, kazala je večeras u izbornom stožeru GS-a Golobova potpredsjednica Marta Golob, a izborni pobjednik koji je zbog zaraze koronaviurusom u izolaciji svojim privrženim stranačkim članovima poručio je u videoporuci da im prestoji rad.
“Danas možemo plesati, no sutra je novi dan, moramo početi naporno raditi kako bismo opravdali ovo povjerenje birača”, rekao je Golob u video poruci pristašama.
Janša je u kratkom tvitu nakon objave prvih izlaznih anketa kazao da treba pričekati konačne rezultate, no ministar unutarnjih poslova i član njegove stranke Aleš Hojs priznao je da je Golob relativni pobjednik i dodao da mu čestita.
Politički komentatori u Ljubljani navode da bi Golob, ako se rezultati izlaznih anketa koje su mu večeras davale i veću prednost, mogao formirati i stabilnu vladu u kojoj bi bili samo njegova stranka i Socijalni demokrati.
Analitičari također govore o konsolidaciji političkog prostora jer će u novom parlamentu biti manje stranaka, pa će i politička fragmentacija manje dolaziti do izražaja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju je izabran na drugi petogodišnji mandat pobijedivši Marine Le Pen koja je ostvarila najbolji rezultat krajnje desnice od početka V. republike 1958. godine.
Aktualni šef države ostvario je između 57,6 i 58,2 posto, prema projekcijama.
Francuzi su tako odlučili dati povjerenje vrlo proeuropskom predsjedniku, centristu i liberalu, a ne radikalnoj kandidatkinji koja je svoju kampanju gradila na platformi “nacionalnog prioriteta” i krajnje kritičnosti prema Europskoj uniji.
Emmanuel Macron (44), u nedjelju je postao prvi francuski predsjednik kojemu je pošlo za rukom osvojiti drugi mandat u proteklih 20 godina, otkako je to ostvario Jacques Chirac 2002., kada je pobijedio Jean-Marie Le Pena, oca sadašnje protukandidatkinje.
Ipak, ovi će se izbori pamtiti i po rekordnoj apstinenciji birača koju institut Ifop procjenjuje na 27,8 posto. Tako velik neodziv u drugom krugu ne pamti se od 1969., kada je iznosio 31,3 posto.
Refleks “republikanske fronte” ili barikade krajnjoj desnici koja se aktivirala prije pet godina, oslabio je kod dijela birača nesklonih predsjedniku za kojega kažu da je arogantan i zaštitnik bogatih slojeva, odnosno u dijelu birača u kojih se javio zamor od dvoboja Macron-Le Pen.
Koliko je refleks oslabio govori podatak da je Macron 2017. osvojio 66,10 posto glasova, daleko odmaknuvši pred Le Pen koja je tada dobila 33,90 posto.
Danas 53 godišnja Le Pen može biti ponosna jer je uspjela dosegnuti rekordan broj glasova za krajnju desnicu i sada će njezin prvi izazov biti osvojiti većinu na parlamentarnim izborima u lipnju.
A pred Macronom je velika zadaća okupiti podijeljene Francuze i znati uspješno odgovoriti na bijes francuskih birača koji nisu imućni, onih koji se teško nose s padom životnog standarda i koji su svoje nezadovoljstvo artikulirali prosvjednim pokretom Žutih prsluka 2018/2019., no do danas nisu primili primjeren odgovor na postavljene zahtjeve.
Maron će morati odgovoriti i na tjeskobu i strah narasle zbog kontinuiranih kriza od pandemije covid-19 do rata u Ukrajini.
Tvrdnje predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja da će prihodi od turizma ove godine dostići one iz rekordne 2019. godine, odnosno da će biti veći od milijardu EUR, suviše su optimistične, smatra profesorka na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, Olivera Blagojević.
„Pretpostavljam da su tvrdnje zasnovane na detaljnim istraživanjima tokova međunarodne i domaće turističke tražnje, kao i informacijama koje meni nijesu u ovom trenutku dostupne. Mislim da je to veoma optimistična izjava i bilo bi mi drago, kao i svim građanima Crne Gore da se te tvrdnje ostvare“, rekla je Blagojević Pobjedi.
Ona je kazala da je sadašnje stanje u turizmu Evrope i šire, te samim tim i kod nas, pod uticajem aktuelnih dešavanja, prije svega rata u Ukrajini, kao i ekonomske nestabilnosti prouzrokovane njime.
„Imamo situaciju da kada jenjava pandemija koronavirusa i turizam doživljava oporavak od dvogodišnje krize, trend negativnih dešavanja se nastavlja i uzima svoj danak. Kriza uslovljena ratnim dešavanjima u Ukrajini direktno i indirektno utiče na turizam. Direktni uticaj će se manifestovati padom ili čak izostankom tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije od nekih preko 20 odsto u ukupnom turističkom prometu, zatim negativnim ekonomskim tokovima, padom životnog standarda potencijalnih turista i indirektno kroz strah od širenja i eskalacije sukoba, terorističkim prijetnjama koje izazivaju nemir kao i strah od putovanja“, tvrdi Blagojević.
Izvjesno je, prema njenim riječima, da ćemo i ovog ljeta biti upućeni na turiste iz regiona, što, naravno, nije dovoljno za održivu turističku sezonu. Ističe i da će nam najavljeni novi letovi dovesti i turiste sa novih tržišta.
„U najavi su letovi iz Skandinavije, kao i iz baltičkih zemalja. Kao potencijalno rastuća tržišta izdvajaju se Češka, Slovačka i Poljska, a u najavi je saradnja sa tržištem Saudijske Arabije. Proteklih par godina imamo značajan upliv turista iz Turske. Takođe, Fly Dubai će krenuti sa letovima prema našoj zemlji“, rekla je Blagojević.
Ona je dodala da crnogorski turizam prati niz problema kao što su nepovoljne političke prilike koje direktno i indirektno destabilizuju turističko poslovanje, neadekvatan destinacijski menadžment sistem, malo učešće zapadnoevropskog tržišta, kratka turistička sezona, odnosno visoka sezonalnost, problemi neadekvatne infrastrukture i prostornog planiranja, izostanak kriznog plana i adekvatnog tretiranja rizika.
Kao stručnjak u oblasti turizma Blagojević smatra da nam prioritet treba biti pozicioniranje na turističkoj mapi svijeta, između ostalog i kroz “rebranding“, povratak na najjača emitivna tržišta, odnosno zemlje Zapadne Evrope u smislu organizovanih putovanja, jer je to ključni preduslov održivosti.
Nakon potonuća četiri čamca sa 120 migranata kod obale Tunisa poginulo je 17 osoba, saopštile su državne vlasti.
Tuniska obalska straža u subotu je saopštila da su četiri čamca sa 120 afričkih migranata koji su se uputili ka Italiji potonula kod obale u blizini grada Sfaksa, prenosi Rojters.
Portparol suda grada Sfaksa, Mourad Turki, kazao je da je pet tijela pronađeno danas, uz 12 koje je obalska straža pronašla tokom noći.
Obalska straža je saopštila da je spaseno 98 ljudi.
Obala Sfaksa postala je glavna polazna tačka za ljude koji bježe od sukoba i siromaštva u Africi i na Bliskom istoku i traže bolji život u Evropi.
Nakon trodnevne pauze POVODOM Vaskrsa programi 27. HAPSa biće nastavljeni u ponedeljak 25. aprila. Tada nas očekuje predstava „U AGONIJI“ rađena prema tekstu Miroslava Krleže u adaptaciji i režiji Ane Đorđević. U predstavi igraju sjajna Marija Vicković, Radovan Vujović i Branko Cvejić. Ovo je prva predstava u okviru revije Beo arta na ovogodišnjem HAPSu.
U utorak 26. aprila na redu su „ZABORAVLJENE“ – komad o ženama koje su ostavile snažan trag u srpskoj istoriji, od Mileve Ajnštajn i Milunke Savić do Jelene Lozanić i Nadežde Petrović.
U autorskom timu su: dramaturg Jelena Jovanović, režiju, scenografiju i scenski pokret potpisuje Marija Milenković, tekst je pisala Zorka Novković, a igraju Ana Franić, Vaja Dujović, Nina Nešković, Katarina Radivojević.
Podsjećamo, predstava BALAVA planirana za 27. april otkazana je iz objektivnih razloga, pa će reviju Beo arta zaokružiti predstava „LUTKA SA KREVETA BROJ 21“.
Tekst je pisao Đorđe Lebović čiji je roman SEMPER IDEM proglašen za prvo remek djelo srpske književnosti 21. vijeka.
Priču o Vilmi, bivšoj logorašici „Kuće lutaka“, njenom životu, izborima i dilemi da li progovoriti o zločinu ili ne, na sceni su oživjeli Jasmina Večanski Kujundžić, Branislav Jerković, Jugoslav Krajnov i Marko Marković i učinili da predstavu publika „na prvu“ zavoli do srži.
Predstavu „Lutka sa kreveta 21“ Srpsko narodno pozorište na svoj repertoar, postavilo je u koprodukciji sa Kulturnim centrom Pančeva, produkcijskom kućom „Beo Art“ i Savezom dramskih umetnika Vojvodine.
U finišu HAPS-a – 30. aprila KOZOCID – prema tekstu i u režiji Vide Ognjenović. Dolazi nam Gradsko pozorište sa velikom glumačkom ekipom i predstavom koja je zasluženo dobila čak četiri Sterijine nagrade: za tekst, za glumačko ostvarenje nagrađen je Igor Đorđević, za scenografiju Geroslav Zarić, a predstava je zaslužila nagradu kao najbolja po ocjeni publike.
Nakon trodnevne pauze POVODOM Vaskrsa programi 27. HAPSa biće nastavljeni u ponedeljak 25. aprila. Tada nas očekuje predstava „U AGONIJI“ rađena prema tekstu Miroslava Krleže u adaptaciji i režiji Ane Đorđević. U predstavi igraju sjajna Marija Vicković, Radovan Vujović i Branko Cvejić. Ovo je prva predstava u okviru revije Beo arta na ovogodišnjem HAPSu.
U utorak 26. aprila na redu su „ZABORAVLJENE“ – komad o ženama koje su ostavile snažan trag u srpskoj istoriji, od Mileve Ajnštajn i Milunke Savić do Jelene Lozanić i Nadežde Petrović.
U autorskom timu su: dramaturg Jelena Jovanović, režiju, scenografiju i scenski pokret potpisuje Marija Milenković, tekst je pisala Zorka Novković, a igraju Ana Franić, Vaja Dujović, Nina Nešković, Katarina Radivojević.
Podsjećamo, predstava BALAVA planirana za 27. april otkazana je iz objektivnih razloga, pa će reviju Beo arta zaokružiti predstava „LUTKA SA KREVETA BROJ 21“.
Tekst je pisao Đorđe Lebović čiji je roman SEMPER IDEM proglašen za prvo remek djelo srpske književnosti 21. vijeka.
Priču o Vilmi, bivšoj logorašici „Kuće lutaka“, njenom životu, izborima i dilemi da li progovoriti o zločinu ili ne, na sceni su oživjeli Jasmina Večanski Kujundžić, Branislav Jerković, Jugoslav Krajnov i Marko Marković i učinili da predstavu publika „na prvu“ zavoli do srži.
Predstavu „Lutka sa kreveta 21“ Srpsko narodno pozorište na svoj repertoar, postavilo je u koprodukciji sa Kulturnim centrom Pančeva, produkcijskom kućom „Beo Art“ i Savezom dramskih umetnika Vojvodine.
U finišu HAPSa – 30. aprila KOZOCID – prema tekstu i u režiji Vide Ognjenović. Dolazi nam Gradsko pozorište sa velikom glumačkom ekipom i predstavom koja je zasluženo dobila čak četiri Sterijine nagrade: za tekst, za glumačko ostvarenje nagrađen je Igor Đorđević, za scenografiju Geroslav Zarić, a predstava je zaslužila nagradu kao najbolja po ocjeni publike.
