Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Tivat, u saradnji sa volenterskim klubom SMŠ „Mladost“ , obilježilo je protekle sedmice Dan dobrih djela. U sklopu ovih aktivnosti održano je predavanje na temu „Psihoaktivne supstance“.
Dan dobrih djela je godišnja tradicija koja se organizuje širom svijeta od 2007. godine, a u Evropi se ovaj da obilježava od 2012. godine i okuplja veliki broj volontera koji tog dana šire empatiju, altruizam i humanost.
Predavanje, koje je bilo namenjeno učenicima osmog razreda Osnovne škole „Drago Milović“, održala je dr Bojana Mirović, u čemu su joj pomogli učenici SMŠ „Mladost“ Andrijom Žižićem, Bogdanom Vučkovićem, Viktorom Mihajlovićem i Vojislavom Buzićem.
Dr Milović upozorila je osnovce da psihoaktivne supstance predstavljaju sve materije koje mijenjaju stanje svijesti, opažanje, misljenje, raspoloženje i ponasanje i dovode do nastanka bolesti zavisnosti.
DZ Tivat radionica
Ona je naglasila da borba protiv bolesti zavisnosti ima za cilj podizanje svijesti stanovništva o štetnim efektima psihoaktivnih supstanci i uključivanje cijelog društva pri suzbijanju njihovog korišćenja.
Primarna prevencija odnosno sprečavanje nastanka bolesti zavisnosti je najvažnija. Da bismo to postigli neophodna je edukacija i sistematičan rad sa djecom i omladinom. Kroz aktivnosti Savjetovališta za mlade Dom zdravlja Tivat čini sve da mladima što više približi ovu oblast i uputi u sve opasnosti koje sa sobom nosi upotreba psihoaktivnioh supstanci.
Radovi na dionici auto-puta Počitelj – Zvirovići u Bosni i Hercegovini, u dužini od 11 kilometara, biće završeni do kraja godine, potvrdili su iz Javnog preduzeća Autoceste FBiH.
U pitanju je dionica u blizini Čapljine, a koja će se nadovezati na auto-put koji dalje vodi prema Hrvatskoj i dalje u EU, a koja predstavlja za Crnu Goru najbržu konekciju sa Zapadnom Evropom, nakon južne granice sa Hrvatskom. Nakon završetka ove dionice, od graničnog prelaza Vraćenovići do priključenja na auto-put biće potrebno voziti nešto manje od 100 kilometara magistralnim putem, preko Stoca.
U sklopu ove dionice gradi se most Počitelj, koji, uz tunel Prenj, predstavlja jedan od najzahtjevnijih objekata na koridoru Vc.
S druge strane, dionica vodi prema Mostaru, sa ambicijom da kroz BiH spoji Mađarsku i istočni dio Hrvatske s Jadranskim morem. Cijela planirana dionica duga je više od 330 kilometara, precizirali su iz Autocesti BiH.
Najveći dio od 274,3 kilometra gradi se kroz Federaciju BiH i trenutno je građanima na raspolaganju izgrađenih 126,5 kilometara, a cilj je da u iduće dvije godine cijela sjeverna dionica bude operativna, piše Večernji list BiH.
Nastavak auto-puta prema Crnoj Gori dio je planiranog auto-koridora poznatog kao Jadransko-jonski auto-put, čije projektovanje i način finansiranja još nije utvrđen.
autocesta-Hercegovina
Intenziviranje radova
I dok Crna Gora čeka, najveći infrastrukturni projekt u Bosni i Hercegovini koji će ovu zemlju saobraćajno uvezati s Evropskom unijom biće završen za pet godina.
Riječ je o koridoru Vc na kojem se uskoro otvaraju nova gradilišta te će na gradnji ove, za BiH, najznačajnije prometnice raditi više od 1000 radnika.
Kako su naveli iz JP Autoceste FBiH, pokrenut je snažan investicioni ciklus kojem je primarni cilj do kraja 2028. godine završiti gradnju auto-puta na koridoru Vc. Intenzitet radova pojačava se s dolaskom boljih vremenskih uslova, a u toku su predradnje za početak gradnje tunela Prenj koji predstavlja jedan od najzahtjevnijih objekata na čitavom projektu ove prometnice te će po svom završetku predstavljati deveti najduži tunel u Europi.
Uz most Počitelj u Hercegovini, radi se i dionica od petlje Zenica sjever do južnog dijela Žepča u dužini od 20 kilometara. Takođe, radovi se izvode od entitetske linije prema Tešnju te od Tešnja do južnog dijela Maglaja u ukupnoj dužini od oko 30 kilometara. Ukupna vrijednost radova koji se trenutno izvode na koridoru Vc iznosi više od dvije milijarde KM (nešto više od milijardu eura, prim. Investitor).
Ova godina bit će vrlo dinamična kada je u pitanju nastavak gradnje ostalih dionica na jugu, istaknuli su iz ovog javnog poduzeća.
Naime, kako ističu, planira se brzo otvoriti dva gradilišta na jugu, i to za dionice Mostar sjever – Mostar jug i tunel Kvanj – Buna ukupne dužine 19,4 kilometra. Za dionicu Mostar jug tunel – Kvanj JP Autoceste pokreće nabavku za izradu idejnog i glavnog projekta s geološkim i geotehničkim istraživanjima, čija će realizacija trajati šest mjeseci.
Zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrij Melnik pozvao je na “deset puta više” zapadne vojne pomoći dok se zemlja bori s odvraćanjem ruske invazije.
– Zahvalni smo našim saveznicima za vojnu pomoć. No to nije dovoljno. Ukrajina treba deset puta više da suzbije rusku agresiju ove godine, Melnik, bivši ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj, napisao je na Twitteru.
Melnik je pozvao pobornike Ukrajine da “prijeđu sve umjetne crvene crte” – referenca na oklijevanje među nekim saveznicima u opskrbi Ukrajine posebno snažnim oružanim sustavima – te da potroše jedan posto brutto domaćeg proizvoda (BDP-a) na isporuku oružja Ukrajini.
U slučaju Njemačke, najveće europske ekonomije, samo to bi bilo više od 39 milijardi. No ukrajinski diplomat je rekao da su količine male u usporedbi s potrošnjom saveznika tijekom Drugog svjetskog rata.
Španjolski Leopardi na putu prema Ukrajini
Španjolska je poslala šest glavnih borbenih tenkova Leopard 2A4 Ukrajini, zajedno s 20 laganih oklopnih transportnih vozila, što je prva takva isporuka koju je Madrid obećao Kijevu u jeku ukrajinske borbe protiv ruske invazije. Televizijske slike pokazale su tenkove, stariju varijantu naprednih njemačkih 2A6 tenkova, kako se ukrcavaju na brod u sjevernoj španjolskoj luci Santander.
Tenkovi Leopard 2A4 prije više od jednog desetljeća isključeni su iz aktivne službe u Španjolskoj, a od 2012. godine stoje u skladištu blizu Zaragoze. Prije isporuke, detaljno su pregledani i testirani za uporabu u Ukrajini. U proteklih nekoliko tjedana, 55 Ukrajinaca obučeno je u Španjolskoj za upravljanje i popravke Leopard tenkova. Dodatna četiri Leoparda 2A4 trebala bi biti dostavljena nešto kasnije.
Španjolska ukupno ima 347 tenkova Leopard. Od toga su 108 model 2A4, a 239 noviji model 2A6. Španjolska neće isporučiti nove i snažnije modele tenkova Ukrajini, već stariji tip 2A4.
Ledenjaci se tope spektakularnom brzinom i to ništa ne može zaustaviti, a globalne razine mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvom desetljeću mjerenja od 1993. do 2002., upozorio je u petak UN, a prenose svjetske agencije.
Uoči obilježavanja Dana planeta Zemlje 22. travnja, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u petak godišnje izvješće o stanju svjetske klime, promjenama koje su se dogodile na planetarnoj razini zbog rekordnih razina stakleničkih plinova u atmosferi.
U izvješću se navodi da je prosječna temperatura planeta 2022. bila viša za 1,15 stupnjeva Celzijevih u odnosu prema predindustrijskom razdoblju (1850.-1900.) i da je osam proteklih godina bilo najtoplije od početka mjerenja, unatoč zahladnjenju koje je uzrokovao klimatski fenomen La Nina tri godine zaredom, prenosi AFP.
Svijet bi mogao oboriti novi rekord kad je riječ o prosječnoj temperaturi 2023. ili 2024. zbog klimatskih promjena i očekivanog zatopljenja zbog povratka El Nina, upozorili su klimatolozi.
Po WMO-u, “led na moru kod Antarktike dosegao je najnižu razinu ikad zabilježenu, a topljenje nekih europskih ledenjaka doslovno je oborilo rekorde”.
“Već smo izgubili kad su u pitanju ledenjaci jer je koncentracija CO2 već jako visoka i postoji rizik da će razina mora nastaviti rasti tisućama godina koje dolaze”, rekao je AFP-u glavni tajnik WMO-a”, Petteri Taalas.
Topljenje ledenjaka ne može se zaustaviti “osim ako se ne pronađe neki način da se ukloni CO2 iz atmosfere”, rekao je.
Europski ledenjaci
Referentni ledenjaci otopili su se puno više od prosjeka u zadnjih deset godina. Od 1970. otopili su se za gotovo 30 metara.
Europske Alpe potukle su rekorde kad je riječ o topljenju ledenjaka zbog kombinacije slabih snježnih padalina, dolaska saharske prašine u ožujku 2022. i toplinskih valova od svibnja do početka rujna.
Situacija sa švicarskim ledenjacima osobito je dramatična. Izgubili su šest posto volumena između 2021. i 2022., a od 2001. do 2022. čak trećinu. Prvi put nimalo snijega nije preživjelo ljeto, čak ni na najvišim lokacijama gdje se provodi mjerenja, i nije bilo akumuliranja svježeg leda.
Razine mora i toplina oceana također su dosegli rekordne razine.
Globalne razine mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvom desetljeću mjerenja od 1993.-2002., a prošle godine zabilježen je novi rekord.
Prosječno su rasle 4,62 milimetara na godinu od 2013. do 2022. Ukupni porast od ranih 1990-ih iznosi više od 10 centimetara, po izvješću, prenosi Reuters.
Suša, poplave i toplinski valovi pogađaju velike dijelove svijeta, a s time povezani troškovi ne prestaju rasti. Toplinski valovi odnijeli su u Europi prošle godine 15.000 ljudskih života.
“Emisije stakleničkih plinova ne prestaju rasti, klima se i dalje mijenja i stanovništvo cijelog svijeta teško je pogođeno ekstremnim meteorološkim i klimatskim fenomenima”, upozorio je Taalas.
Tračak nade
On je naglasio da bi se “ta negativna tendencija meteoroloških uvjeta i svih tih parametara mogla nastaviti do 2060-ih, neovisno o našem uspjehu u ublažavanju klimatskih promjena”.
“Već smo emitirali toliko CO2 u atmosferu da će trebati nekoliko desetljeća da bi se zaustavila te negativna tendencija. Već smo izgubili kad su u pitanju topljenje ledenjaka i podizanje razine mora, to je dakle loša vijest”, rekao je.
No unatoč svemu postoji nada.
U prvom redu jer zelene energije postaju jeftinije od fosilnih goriva, rekao je Taalas, istaknuvši da se planet ne kreće više prema zatopljenju od 3 do 5 stupnjeva Celzijevih kao što je bilo predviđeno 2014., nego prije prema zatopljenju od 2,5 do 3 stupnja Celzijevih.
“U najboljem slučaju, još bismo mogli postići zatopljenje od 1,5 stupnjeva, što bi bilo najbolje i za dobrobit čovječanstva i biosfere i svjetskog gospodarstva”, rekao je, istaknuvši da su 32 zemlje smanjile emisije stakleničkih plinova a da se to nije odrazilo na rast njihovih gospodarstava.
“Države su se pokrenule, kao i privatni sektor”, rekao je.
Izrazio je s druge strane žaljenje što samo polovica od 193 države članice UN-a ima sustave za rano upozoravanje.
Nacrt prostornog plana Crne Gore očekuje se u maju, a trenutno se razmatraju strateška pitanja i vrše se konsultacije sa nadležnim institucijama kazala je rukovoditeljka ovog dokumenta Svetlana Jovanović.
Ona je naglasila da je izrada plana kompleksan i odgovoran zadatak, koji podrazumij eva aktivno učešće državnih institucija, svih ministarstava, Vlade, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Javnog preduzeća Morsko dobro, Monstata i dr.
– U procesu izrade nacrta je rukovodilac izrade plana sa radnim timom obavio konsultacije po svim oblastima. Predstoje razmatranja još nekih strateških razvojnih pitanja, nakon čega će se finalizirati nacrt plana, što očekujemo u maju – istakla je Jovanović.
Dodala je da će taj nacrt potom proslijediti Savjetu za reviziju planskih dokumenata, nakon čeka ide u dalju proceduru.
– Zavisno od trajanja revizije planskog dokumenta (prema važećem zakonu najviše 60 dana), nacrt PPCG će se uputiti na mišljenje institucijama i nakon toga Vladi. Uz nacrt se dostavlja i program javne rasprave, o čemu će javnost biti obaviještena. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma će o procesu informisati stručnu i ukupnu javnost. Usvajanje PPCG je planirano u toku tekuće godine – kazala je Jovanović, dodajući da radni tim ulaže napor da se uz podršku i dobru organizaciju od resornog ministarstva, plan donese u predviđenom roku.
Podsjećamo da je resorna ministarka Ana Novaković Đurović kazala da je krajem prošle godine završen koncept prostornog plana, o kojem je pozitivno mišljenje dao Savjet za reviziju. Prethodno je u oktobru to tijelo dalo negativno mišljenje na koncept prostornog plana, koji treba da važi do 2040. godine.
Aktuelnom planu rok trajanja istekao je 2020. godine. Ugovor o izradi novog prostornog plana Vlada Duška Markovića zaključila je 6. avgusta 2020. godine sa rukovoditeljkom stručnog tima za izradu dokumenta Svetlanom Jovanović i prema njemu država za ovaj posao treba da bude plaćen pola miliona eura.
Ugovorom je definisano da se novac isplati kroz pet tranši rukovodiocima i članovima stručnog tima i to 20% nakon predaje analize postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenja prostora, 20% nakon predaje koncepta, 30% nakon predaje nacrta, 20% nakon predaje prijedloga i 10% nakon donošenja prijedloga prostornog plana.
Osnovnim tekstom odluke o izradi ovog dokumenta bilo je predviđeno da se taj dokument uradi u roku od godinu, dakle istekao je 6. avgusta 2021. godine. Potom je pomjeren na 7. mart 2022. godine, pa za kraj prošle godine i na kraju za ovu godinu. Paralelno sa izmjenama odluke u skladu sa pomjeranjem roka, aneksira se i ugovor sa rukovodiocem izrade plana.
U organizaciji Mjesne zajednice Muo, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor u toku je manifestacija Dani Mula.
Tokom drugog dana manifestacije na programu pod nazivom ”Muo: (ne)zaboravljena kulturna baština” u crkvi Sv. Duha u Starom gradu održan je naučni skup na kom su ugledni arheolozi, istoričari, istoričari umjetnosti, konzervatori, pravnici, muzikolozi, filolozi, arhivisti, bibliotekari i kulturolozi govorili o značaju Mula koji je često skrajnut na kulturnoj mapi Boke kotorske. Takođe, u Centralnoj sali Kulturnog centra ”Nikola Đurković” Kotor održan je koncert “Sitno cmilje pokraj mora raste”. Prisutni su imali priliku da čuju pjesme sa Mula po notnim zapisima Ludviga Kube s početka XX vijeka u programu koji je osmislila etnomuzikološkinja dr Zlata Marjanović, a u izvođenju Ženske pjevačke grupe „Đude“ – KUD ”Mijat Mašković” iz Kolašina. Učestvovali su i Folklorni ansambl “Nikola Đurković” iz Kotora, kao i tivatska klapa “Belezza”. Program je vodio Davor Sedlarević.
Dani Mula
Ovim programskim konceptom željeli smo da stručnoj i široj javnosti stavimo u fokus Muo, malo ribarsko mjesto često manje zastupljeno u kulturnom životu Boke kotorske u odnosu na druga mjesta, ali sa vrlo bogatim sakralnim, duhovnim, kulturnim, muzičkim, naučnim i umjetničkim nasljeđem.
Treći dan manifestacije rezervisan je za šetnju po Mulu i upoznavanje sa istorijom i osobenostima ovog malog mjesta, te stoga pozivamo sve zainteresovane da sa nama krenu na ”Đir p(o) Mulu” u subotu u 12 časova. Mjesto okupljanja je na muljanskoj rivi.
Podsjetimo, prijatelji manifestacije su TO Kotor, RTCG, Taraca resto bar, JU ŠOSMO “Vida Matjan”, Štamparija Golbi Print iz Podgorice i Društvo za kulturni razvoj BAUO.
Predstavnici tri Nevladine organizacije “Bulevar Grbalj”, “Jaz-Mrčevio polje” i “Plaža Jaz” pozivaju mještane na protest koji će biti održan danas, nedjelja 23. april, u 12 sati kod Osnovne škole u Radanovićima.
Cilj okupljanja je, kako navode u pozivu na protest, ukazivanje na tri problema, a koji se odnose na bulevar Jaz-Tivat, trasu gasovoda i knjiženja privatne svojine u Mrčevom polju.
Sinoć je na Prčanju došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su povrijeđeni bračni par državljani Italije, koji su motorom naletjeli na dio puta na kome su ranije vršeni radovi, koji je ostao djelimično asfaltiran, pun rupa i nezavršen, na kome nije bilo saobraćajne signalizacije upozorenja da su radovi u toku.
Povrijeđenima je ukazana hitna medicinska pomoć a kotorska policija je obavila uviđaj.
Za sada nemamo informacija o zdravstvenom stanju ovog bračnog para.
U ovom dijelu Prčanja još u martu su počeli radovi prekopavanja puta u trupu radi polaganja nove cijevi kako bi spojili na vodovodni sistem kuću koja je u izgradnji.
Foto Boka News
Podsjećamo, tada su iz Iz Sekretarijata za investicije Opštine Kotor saopštili da će od 11. marta do 14. marta na priobalnom putu Muo – Prčanj – Stoliv doći do djelimične obustave saobraćaja u periodu od 23 do 6 sati ujutro, radi izvođenja građevinskih radova na povezivanju privatnog objekta na vodovodni sistem. Saobraćaj će se odvijati naizmjenično jednom saobraćajnom trakom u oba smjera na potezu od skretanja za Šarenu gomilu do kuća Brguljana.
Mještani ovog dijela Prčanja opravdano izražavaju nezadovoljstvo i ističu da su o ovom problemu više puta upozoravali lokalnu upravu ali da do danas ništa nije urađeno.
Montevideo Maru na morskom dnu Foto: REUTERS / REUTERS
Istraživači morskih dubina objavili su u subotu da su locirali olupinu japanskog broda Montevideo Maru iz Drugog svjetskog rata koji je torpediran blizu Filipina i pri čemu je stradalo gotovo 1000 Australaca.
Brod, koji je 1. jula 1942. potopila američka podmornica čija posada nije znala da prevozi ratne zarobljenike, pronađen je na dubini većoj od četiri kilometra, navela je pomorska arheološka skupina Silentworld Foundation, organizatorica misije.
Potonuće broda Montevideo Marua najgora je australska pomorska katastrofa u kojoj je poginulo 979 australskih građana, što uključuje najmanje 850 vojnika.
Na brodu su bili i civili iz Velike Britanije, Danske, Estonije, Finske, Irske, Nizozemske, Novog Zelanda, Švedske, Sjedinjenih Država i Solomonskih otoka.
Ukupno je stradalo oko 1060 ratnih zarobljenika.
Japanske snage zarobile su ih kad je pao obalni grad Rabaul u Papui Novoj Gvineji.
– Napokon je pronađeno počivalište izgubljenih duša Montevideo Marua, rekao je premijer Anthony Albanese.
– Među 1060 zatvorenika na brodu bilo je 850 australskih vojnika – njihovi životi su prekinuti, objavio je Albanese na društvenim mrežama.
– Nadamo se da će današnje vijesti donijeti određenu utjehu njihovim voljenima, dodao je.
Nakon pet godina planiranja, istraživački tim započeo je 6. travnja potragu za olupinom u Južnom kineskom moru sjeverozapadno od najvećeg filipinskog otoka Luzon.
Olupinu se neće uklanjati s morskog dna, na dubini većoj i od potonulog Titanica, iz poštovanja prema obiteljima poginulih, priopćila je zaklada.
Nikakvi artefakti ili ljudski ostaci ne smiju se ukloniti s morskog dna.
Turska zemljotres – Prizor nakon smrtonosnog potresa u Antakyi, pokrajina Hatay Foto: Eloisa Lopez / Reuters
Broj ljudi za koje je potvrđeno da su smrtno stradali u nekoliko razornih potresa koji su u veljači pogodili Tursku i Siriju, prema podacima vlade – samo u Turskoj porastao je na 50.782.
Među žrtvama je oko 7300 stranaca, rekao je ministar unutarnjih poslova Süleyman Soylu za turski CNN.
Podsjetimo, dva snažna potresa magnitude 7,7 i 7,6 prema Richteru pogodila su 6. veljače jugoistočnu Tursku i sjevernu Siriju. U objema zemljama smrtno je stradalo ukupno više od 57.000 stanovnika, a samo u Turskoj ih je bez krova nad glavom ostalo više od dva milijuna.
Prošli su tjedan u oluji u potresom pogođenoj regiji Kahramanmaras oštećeni šatori u kojima su privremeno smješteni preživjeli, pri čemu je jedna osoba poginula, a ozlijeđeno ih je najmanje 50.
Uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora koji će se u Turskoj održati 14. maja, Soylu je rekao da će se u područjima pogođenim potresom poduzeti sigurnosne mjere, no nije iznio pojedinosti.
Dodao je da će se glasanje održati u školama i kontejnerima.
