Predstavljanjem knjige „Susret sa Jungom – psihološka interpretacija hrišćanstva“ zatvoreno Tivatsko književno ljeto

0
Predstavljanjem knjige „Susret sa Jungom – psihološka interpretacija hrišćanstva“ zatvoreno Tivatsko književno ljeto
Tivatsko književno ljeto

Predstavljanjem knjige „Susret sa Jungom – psihološka interpretacija hrišćanstva“, Ivice Hausmeistera sinoć je svečano zatvoreno ovogodišnje Tivatsko književno ljeto.

Ivica Hausmeister studije medicine završio je u Nišu. Poslije dvije godine rada na poslovima ljekara opšte prakse, nastavlja specijalizaciju neuropsihijatrije u Beogradu.  Početkom devedesetih, sa porodicom se seli u Englesku gdje je specijalizirao na Kembridžu.

Radio je kao psihijatar za jedan od Trastova, organizaciju koja objedinjuje dvadesetak bolnica iz nekoliko gradova i zapošljava oko 1000 psihijatara. Kao pasionirani ljubitelj astrofizike, postao je pisac i objavio knjigu Putovanje kroz vrijeme o istoriji univerzuma, ali tako da i onima koji ne znaju mnogo o tome, približi određene pojmove astronomije i fizikeKnjigom „Susret sa Jungom – psihološka interpretacija hrišćanstva“, zapravo se vraća svojoj profesiji.

Žarko Trebješanin, psiholog iz Beograda, govoreći o ovoj knjizi kaže da ona ima individualni pečat, kako i sam naslov kaže.

“I sam pisac je jedna vrlo osobena ličnost, neobičan psihijatar, koji je dao sebi zadatak da prikaže neke od najvažnijih i najsloženijih Jungovih pojmova i teorija kao što je kolektivno nesvesno zatim arhetipove, posebno arhetip senke koji itekako ima važnu ulogu. Arhetip anime, animusa, i posebno sopstva ili jastva odnosno središnjeg vrhovnog arhetipa kojem čovek teži u procesu individuacije“.

Tivatsko književno ljeto

Knjiga je, kaže Trebješanin značajna upravo zbog tog ličnog pečata i tu ima mnogo i stzrasti i ljubavi prema predmetu o kom on piše.

„Hausmeister ima književni dar da te najsloženije pojmove objasni i učini ih bliskim ljudima koji i nisu toliko upućeni u Junga i da ih zainteresuje za Junga” naglašava Trebješanin.

Ivica Hausmeister, autor knjige, ističe da svi u životu prolazimo kroz dvije faze, prvu gdje želimo da stvorimo sve u materijalnom svijetu. Kada tu dosegnemo maksimum, čovjek se okreće sebi, svojoj duši i pokušava da je istraži.

„To je proces sazrijevanja. Čovjek u drugoj polovini života i kako se njegov kraj bliži, počinje da gleda na život drugim očima. Počinje da bude više tolerantan i ta tolerancija se razvija kao posledica upravo našeg sazrijevanja i naše sposobnosti da prihvatimo sebe onakvi kakvi jesmo“

Jung je psihijatar za kojeg je potrebno vrijeme da bi neko uopšte počeo da se bavi njim, pojašnjava Hausmeister, dodajući da se on sam nije slučajno počeo baviti Jungom.

Tivatsko književno ljeto

“Sam sam u toj drugoj polovini života i pokušavam da steknem neku veću zrelost, da shvatim život bolje i ne budem arogantan. Mnogi ljudi su se bavili Jungom i to mi je zapravo i pomoglo da ga razumijem”, kaže  Hausmeister.

Direktorica JU Gradska biblioteka Tivat, Vesna Barbić, zadovoljna je kako je proteklo ovogodišnje Tivatsko književno ljeto 2023.

„Ovo je drugi put da tivatska Gradska biblioteka organizuje ovakvu manifestaciju, u drugoj godini njenog postojanja kao samostalne javne ustanove i to smatramo velikim uspjehom u gradu koji obiluje kulturnim događajima i sadržajima tokom ljeta. Uspjeli smo da nađemo svoje mjesto pod suncem u punom smislu te riječi i mnogo smo zbog toga zadovoljni. Naravno, zahvalni smo svima koji su pomogli da se naš program realizuje, jer tivatsku kulturnu scenu čini ukupnost njenih programa i svakako da su tu naši partneri Centar za kulturu i Muzej i galerija Tivat, kao i Opština Tivat koja nam je pružila punu podršku. Ono što bi naročito htjela da istaknem jeste predivna publika, najveću zahvalnost dugujemo onim ljudima, a ima ih poprilično, koji nisu propustili nijedno naše dešavanje, njima se zahvaljujem od srca“,  kazala je Barbić.

Žičara otvorena, cijene ugostiteljskih usluga paprene

0
Žičara otvorena, cijene ugostiteljskih usluga paprene
Žičara stanica Kuk Lovćen- restoran foto Boka News

Žičara Kotor-Lovćen otvorena je zvanično juče, a turiste i domaće posjetioce na Njegišima čekaju papreno visoke cijene. No, turistima koji su iz vazduha doživjeli bokokotorskizaliv i krševite padine Lovćena, to ne smeta i kažu da se za takvo isksutvo isplatii izdvojiti novac.

Na mjestu Kuk podno Lovćena nalazi se novoizgrađeni ugostiteljski objekat koji dočekuje goste sa žičare zaslijepljene ljepotama Crne Gore.

Ukoliko žele da popiju kafu moraće da izdvoje najmanje 2 eura i 60 centi, za sok do sedam eura, a za čašu vina ili koktel 12.

Cijene

No, iako se na društvenim mrežama polemisalo o cijenama, ipak turisti koji su iz vazduha doživjeli bokokotorski zaliv i krševite padine Lovćena, ne pitaju koliko košta.

Svako, kažu, mjeri prema svom džepu.

A ko se odluči da malo istražuje po Njegušma, na izlazu će ga zateći radovi. Opet, ni to nije pokvarilo doživljaj sa žičare.

/M.Kapa/

Program Mreže festivala jadranske regije i selekcija Kino Evropa

0
Program Mreže festivala jadranske regije i selekcija Kino Evropa
Filmski festival HN – foto V.I arhiv OHN

Kino Evropa će obogati revijalni program Filmskog Festivala Herceg-Novi – Montenegro Film Festivala


Ove godine svih pet festivala predstaviće pet filmova u konkurenciji za Nagradu publike koji dolaze iz evropskih zemalja srednjeg produkcijskog kapaciteta. Cilj ovog programa je domaćoj publici predstaviti manje zastupljene kinematografije, te podstaći distribuciju ovog sadržaja na prostoru zemalja članica Mreže.

“Program otvaramo filmom KOPENHAGEN NE POSTOJI, danskog reditelja Martina Skovjberga, triler je koji je oduševio publiku ovogodišnjeg Rotterdam film festivala. Kritičari su ga nazvali uzbudljivom igrom mačke i miša, a radnja je fokusirana na istragu nestanka jedne mlade žene i pokušaja da se otkrije uzrok. U jednoj od glavnih uloga je Zlatko Burić, prošlogodišnji dobitnik EFA nagrade za Najboljeg evropskog glumca. Holandska istorijska drama SWEET DREAMS, Ene Sendijarević, redateljice bosanskohercegovačkih korijena i dobitnice Srca Sarajeva za najbolji film 2019. godine dolazi nam odmah nakon premijere u Locarnu. Riječ je o satiričnoj drami koja je smještena u Indoneziju u doba kolonijalizma i koja prati komplikovane odnose jedne porodice posjednika plantaže šećera i onih koji su primorani da za njih rade. Slovački politički triler MOĆ u režiji Mátyása Priklera donosi priču o slučajnom ubistvu na granici, a koje rezultira razotkrivanjem kriminalne političke hobotnice. Film je premijeru imao ove godine na filmskom festivalu u Rotterdamu. LUXEMBOURG, LUXEMBOURG je film ukrajinskog reditelja Antonia Lukicha, koji je premijerno prikazan u programu Orizzonti, prošlogodišnjeg Venecijanskog filmskog festivala. U ovoj uzbudljivoj i emotivnoj komediji, pratimo dvojicu braće koji kreću na put za Luxembourg, kako bi vidjeli svog bolesnog oca, porijeklom iz Srbije, još jednom prije nego što umre. Program zatvaramo grčkim filmom BLACK STONE, debitanta Spirosa Jacovidesa. Ova satira o nestanku grčkih javnih službenika, postavljena u format lažnog dokumentarca, premijeru je imala na Thessaloniki Film Festivalu. Pored filmova u konkurenciji za Nagradu publike, Mreža ove godine predstavlja i jedan film u sekciji EcoScope. SONGS OF EARTH, Margareth Olin, premijeru je imao na CPH Docsu, a vizuelno je očaravajuća priča o odnosu čovjeka i prirode, te prihvatanju prirodnih procesa koji čine život i smrt”.

“Još jedno izdanje selekcije Kino Evropa će obogati revijalni program Filmskog Festivala Herceg-Novi – Montenegro Film Festivala. Ove godine, zbog izuzetnog interesovanja i sjajnih reakcija kritike na naslove sa prestižnih svjetskih festivala, odlučili smo da, pored otvorenog kina Forte Mare, prikažemo nekoliko filmova i na glavnoj lokaciji – Kanli Kuli. Dobitnik Zlatne palme na festivalu u Kanu, Anatomija pada rediteljke Žastin Trije, svečano će zatvoriti festival. Pored toga, publika na Kanli Kuli će imati priliku da pogleda novo ostvarenje Vima Vendersa – Savršeni dani, kao i Aliće Rorvaher – Himera. Ljetnja pozornica Forte Mare je rezervisana za filmove dobro poznatih autorskih imena: Čudovište (Hirokazu Koreda), Knjiga rješenja (Mišel Gondri), Strast Dodina Bufana (Tran An Hung), Opalo lišće (Aki Kaurismaki), Sunce budućnosti (Nani Moreti). Pored toga, u udobnosti novog digitalizovanog kina Dvorane Park, biće prikazan film O suvom bilju (Nurija Bilge Džejlana)”.

Selektorka programa Kino Evropa, Jelena Mišeljić i Ko-selektor programa MFJR ispred FFHN, Ivan Bakrač

PROGRAM MREŽE FESTIVALA JADRANSKE REGIJE / NETWORK OF THE FESTIVALS IN THE ADRIATIC REGION PROGRAMME

 ADRIATIC AUDIENCE AWARD

FORTE MARE

SRIJEDA

23.08. 20:30 KOPENHAGEN NE POSTOJI / COPENHAGEN DOES NOT EXIST / DK / 2023 / 99’ / MARTIN SKOVBJERG

ČETVRTAK

24.08. 20:30 SLATKI SNOVI / SWEET DREAMS / NL, SE, ID , FR / 2023 / 98’ /

ENA SENDIJAREVIĆ

PETAK

25.08. 22:00 MOĆ / POWER / SK, HU, CZ / 2023 / 88’ / MÁTYÁS PRIKLER

SUBOTA

26.08. 20:30 LUKSEMBURG, LUKSEMBURG / LUXEMBOURG, LUXEMBOURG / UA / 2022 / 105’ / ANTONIO LUKICH

NEDJELjA

27.08. 22:15 CRNI KAMEN / BLACK STONE / GR / 2022 / 87’ / SPIROS JACOVIDES

 ECOSCOPE

DVORANA PARK

ČETVRTAK

24.08. 18:00 PJESME PLANETE ZEMLjE / SONGS OF EARTH / NO / 2023 / 90’ /

MARGRETH OLIN

 JUGOSLOVENSKI KLASICI

DVORANA PARK

NEDJELjA

27.08. 18:00 LjUBAVNI SLUČAJ ILI TRAGEDIJA SLUŽBENICE P. . / LOVE AFFAIR, OR THE CASE OF THE MISSING SWITCHBOARD OPERATOR / YU / 1967 / 70′ /

DUŠAN MAKAVEJEV

 SELEKCIJA KINO EVROPA / CINEMA EUROPE PROGRAMME

SRIJEDA

23.08. 22:20 FORTE MARE / ČUDOVIŠTE / MONSTER / JP / 2023 / 126′ / HIROKAZU KOREEDA

ČETVRTAK

24.08. 22:20 KANLI KULA / SAVRŠENI DANI / PERFECT DAYS / JP, DE / 2023 / 123’/ WIM WENDERS

22:20 FORTE MARE / KNjIGA RJEŠENjA / THE BOOK OF SOLUTIONS / FR / 2023 / 102′ / MICHEL GONDRY

PETAK

25.08. 18:00 DVORANA PARK / O SUVOM BILjU / ABOUT DRY GRASSES / TR, FR, DE, SE / 2023 / 197′ / NURI BILGE CEYLAN

20:30 FORTE MARE / OPALO LIŠĆE / FALLEN LEAVES / FI, DE / 2023 / 81′ /

AKI KAURISMÄKI

22:35 KANLI KULA / HIMERA / LA CHIMERA / IT, FR, CH / 2023 / 130′ /

ALICE ROHRWACHER

SUBOTA

26.08. 22:25 FORTE MARE / STRAST DODINA BUFANA / THE POT AU FEU ¬/ FR / 2023 / 145′ / ANH HUNG TRAN

NEDJELjA

27.08. 20:30 FORTE MARE / SUNCE BUDUĆNOSTI / A BRIGHTER TOMORROW / IT, FR / 2023 / 95′ / NANNI MORETTI

PONEDJELjAK

28.08. 20:30 KANLI KULA / ANATOMIJA PADA / ANATOMY OF A FALL / FR / 2023 / 150’ / JUSTINE TRIET

Ovaj program održaće se na tri lokacije – na tvrđavama Forte Mare i Kanli Kula kao i u renoviranoj Sali Dvorane PARK.  36. FFHN-MFF 22-28.08. „SVE BOJE FILMA”.

Bivše Brodogradilište Bijela očišćeno od opasnih materija – Pjeskarenje prošlost u remontu megajahti

0
Bivše Brodogradilište Bijela očišćeno od opasnih materija – Pjeskarenje prošlost u remontu megajahti
Brod sa kontaminiranom zemljom

Brod “St. Jonas”, nedavno je napustio bivše Jadransko brodogradilište u Bijeloj, odnijevši sa sobom 6.779 tona kontaminiranog zemljišta. Opasan otpad biće isporučen u Belgiju, a na ovaj način završen projekat izvoza zagađenog zemljišta iz bivšeg Brodogradilišta.

Generalni menadžer za Crnu Goru i region Rajko Uskoković je kazao da je francuska kompanija Valgo, koja je angažovana na remedijaciji tla u nekadašnjem Brodogradilištu, od 2018. godine izvezla preko 120.000 tona kontaminiranog otpada.

– Ovo je bio izuzetno složen projekat. Svjetska banka je prepoznala Brodogradilište kao jednu od crnih ekoloških tačaka i saniranje je jedan od koraka Crne Gore da se približi Evropskoj uniji, prije svega u poglavlju 27, a to je zaštita životne sredine – objasnio je Uskoković.

Remedijacija tla u Bijeloj trajala je preko pet godina, ali projekat je pratilo dosta zastoja zbog veoma stroge procedure uvoza kontaminiranog otpada u zemlje Evropske unije, ali i pandemije virusa korona, a 2021. godine obustavljen je izvoz u Španiju, zbog uticaja ekološki orjentisanih političkih partija.

– Tokom izvoza nekoliko poslednjih brodova za Belgiju, evropska regulativa je mijenjana, jer EU želi da ograniči promet i tranzit opasnog otpada preko svoje teritorije. To je posebno karakteristično za zemlje koje izvoze, a nisu članice Unije. Ali uspjeli smo i danas više, možemo reći, nema opasnog otpada na prostoru bivšeg Brodogradilišta – kazao je Uskoković.

Nakon što je iz Bijele otišlo oko 70.000 tona grita, zatim velika količina azbesta, opasnog ulja, preko 21.000 tona zemljišta izvezeno je u Belgiju i 7.500 tona u Španiju u sklopu projekta remedijacije zemljišta. Ulje je otišlo za Grčku. Ostale su još neke vreće koje će kamionima biti transportovane za Portugal. Isplovljavanjem broda “St. Jonas” iz bivšeg Brodogradilišta Bijela završava se 23 mil EUR vrijedan projekat remedijacije, odnosno izvoza zagađenog otpada, koji je finansirala Svjetska banka, poručio je Uskoković. Aktuelni ugovor traje do 30. septembra po projektu, i do tada Valgo treba još da završi čišćenje i poravnanje tla u Bijeloj, te ukloni palete da bi novo Brodogradilište Adriatik 42 moglo nesmetano da funkcioniše.

– Imali smo korektnu saradnju sa nadležnim u Crnoj Gori sve ove godine, puno razumijevanja Agencije za zaštitu životne sredine. Zapošljavali smo u projektu preko 50 ljudi, uglavnom iz opštine Herceg Novi, izmirivali sve obaveze i plate iznad prosječnih u Crnoj Gori – navodi Uskoković.

U Brodogradilištu Adriatik 42 već rade uveliko remont jahti, čiste ih, pjeskare, ali savremenim ekološkim metodama. Ne koriste više opasne materije, već su one na organskoj bazi. Klasično pjeskarenje odlazi u zaborav.

Čišćenje akvatorijuma nakon usvajanja strategije

On dodaje da je preostalo čišćenje akvatorijuma Brodogradilišta, koje nije bilo obuhvaćeno ovim projektom, ali da još uvijek nije usvojena strategija, zbog čega je Vlada produžila ugovor sa francuskom kompanijom do 30. juna 2025. godine. Uskoković ističe da je kontaminirani otpad koji je konačno izvezen iz Bijele, veoma opasan po životnu sredinu.

– Elementi od kojih se sastoje grit i kontaminirano zemljište su izuzetno teški za razgraditi. To su najteži metali, uključujući kalijum, živu i cink, koji se zadržavaju stotinama godina, a pogotovo su opasni kada dođu u kontakt sa podzemnim vodama. To uništava biljni i životinjski svijet, a ima uticaja i na ljudsko zdravlje – objasnio je on.

Padel turnir prvi put u Luštici Bay

0
Padel turnir prvi put u Luštici Bay
Padel

Publika će u četvrtak 17. avgusta premijerno moći da prisustvuje Padel turniru Luštica Bay u muškoj i ženskoj kategoriji, po prvi put prateći ovaj sport uživo na crnogorskoj rivijeri


Još jedan novitet u sportskoj areni Luštice Bay – u saradnji sa organizacijom Padel Montenegro, Luštica Bay u četvrtak 17. avgusta predstavlja publici novi sport padel, u okviru turnira Luštica Bay Padel Tournament. Turnir se odvija u četvrtak 17. avgusta od jutarnjih do večernjih sati, sa pauzom. Prvi dio takmičenja traje od 08.30 časova ujutru do 12 časova, a zatim slijedi pauza, dok se polufinalni i finalni mečevi igraju u večernjim satima, od 20 časova. Turnir se igra u muškoj i ženskoj kategoriji, a ukupno ima osam parova u obje kategorije. Mečevi su otvoreni za publiku i mogu se pratiti na novoizgrađenom igralištu za padel u naselju Central.

„Radujemo se što i ove godine našoj publici možemo da ponudimo još jednu premijeru na sportskim terenima Luštice Bay. Nastojimo da uvijek budemo inovativni i zanimljivi, kako bismo našim gostima i posjetiocima ponudili najbolji provod i zabavu, uz opušteni odmor na našoj destinaciji. Posebno smo ponosni na činjenicu da se uspješno razvija naša vizija da stvorimo pravi sportski centar na novim terenima naselja Central i time Luštici Bay podarimo epitet top sportske destinacije na crnogorskom primorju. Pozivamo naše posjetioce da provedu prijatan vikend u Luštici Bay koji ovog puta otvaramo premijernim padel turnirom i vjerujemo da će mnogi uživati u prilici da po prvi put uživo vide ovaj sport“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka organizacije događaja u Luštici Bay.

Padel, ili padel tenis, predstavlja novu sportsku disciplinu koja podsjeća na tenis, ali u relaksiranoj verziji. To je sport koji se igra reketom nalik reketu za tenis, a slične su i loptice, s tim što su u padelu one lakše i pod manjim su pritiskom, tako da je i brzina udaraca manja. Obično se igra u parovima na zatvorenom, ograđenom terenu koji je nešto manji od teniskog terena za parove. Za padel važi sličan sistem bodovanja kao za tenis, ali su pravila, udarci i tehnika igre drugačiji. Padel je sport koji je nastao u Meksiku kasnih 1960-ih godina i privlači pažnju sve brojnijih ljubitelja opuštene sportske zabave i druženja. Padel se može igrati u dublu ili u singlu, a pravila su slična tenisu, uz određene varijacije.

Prema propozicijama, svaki meč na Padel turniru Luštice Bay igra se na dva dobijena seta. Ako je u setovima 1-1, igra se taj brejk do 10 poena. Meč se završava zlatnim poenom. Link za prijavu je: https://rankedin.com/en/tournament/29040/lustica-bay-padel-tournament

Ljetnja dešavanja u Luštici Bay traju punim intenzitetom a detaljan kalendar događaja se može pogledati na profilima Luštice Bay na društvenim mrežama, kao i na veb sajtu www.lusticabay.com.

Novljani žele da naprave repliku “Splendida”

Novljani žele da naprave repliku “Splendida”
Visinov brik SPLENDIDO – foto privatna arhiva

“Boka Svijeta –Boka di mondo”


Dvojica uspješnih Novljana, Mirko Kosić i dr Stevan Kmezić, koje je život odveo van rodnog grada i Boke Kotorske, ne odustaju od ambicije da ljepote Boke promovišu širom svijeta, smišljajući razne projekte, od kojih su neki već dali rezultat.

Kako bi lakše realizovali svoje ideje prije pet šest godina, Mirko Kosić je sa još dvojicom prijatelja osnovao NVO sa zanimljivim imenom “ Boka Svijeta –Boka di mondo”.

Zašto takav naziv i šta je cilj organizacije objašnjava Mirko Kosić, predsjednik te NVO, koji trenutno boravi u rodnom gradu, odgovara:

-Znamo da se 80 odsto kulturno istorijskog blaga Crne Gore nalazi u Boki, tako barem kažu istoričari i struka.

Da ne budemo pretenciozni, ali moramo biti realni i priznati da je Boka svjetski biser koji pripada svima nama i čitavom svijetu.

Mi mislimo da taj biser nije dovoljno poznat i da ima još puno prostora za promociju Boke.

Jedan od prvih projekata koji su realizovali prije dvije godine odnosio se na obilježavanje 215 godina od rođenja kapetana Iva Vizina sa Prčanja, prvog Slovena koji je prije 165 godina oplovio svijet.

Vizin

Nastavak tog projekta je mnogo ambiciozniji:

-Želimo da za pet godina, kada se bude obilježavalo 170 godina od tog važnog događaja, završimo gradnju replike broda ‘Splendid’ kojim je kapetan Vizin oplovio svijet.

 Znam da zvuči optimistično, ali ako ne postavimo cilj nećemo ga ni ostvariti.

Imamo ljude koji mogu to da ostvare i projektno i tehnički i vjerujem da ćemo uspjeti da napravimo brod.

Njegova kasnija upotreba može biti višestruka. Mislim da bi svaka država koja baštini pomorsku tradiciju iskoristila takav istorijski podatak i pomorsko nasljeđe.

I da bi odavno takav brod plovio morima-ističe Kosić.

Jedan od načina na koji Kosić i Kmezić popularišu Boku Kotorsku i njeno nasljeđe jeste i brend Republika di Boka, koji su osnovali sa ciljem da proizvodi nekoliko odjevnih predmeta sa motivima pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke.

-To su svojevrsni suveniri koje naročito traže Bokelji koji su otišli odavde, ali i stranci koji žele da ponesu neku zanimljivu uspomenu iz Boke, a da to ne bude magnet iz Kine-kaže Kosić.

Objašnjava da su na majicama štampali neke fraze i jezičke izraze karakteristične za Boku, poput izraza “fjaka” ili “kenova” i slično, koji se sve rjeđe čuju u Boki.

Ove godine motivi na majicama su mornarski čvorovi i modeli starih brodova:

-Na muškim majicama su slike brodova ili barki koje su prije 150 godina plovile našim morem, tu su i jedra koja se koriste i koja su se koristila ranije.

Na drugima su motivi čvorova, recimo popularni pašnjak, to je čvor koji se najčešće koristi, kad treba nešto da dobro drži…

Tako da oni koji imaju majicu mogu da se podsjete kako da zavežu i odvežu taj ili neki drugi čvor.

Fjaka – Ke nova – foto Privatna arhiva

Kosić ističe da imaju potražnju iz čitave Crne Gore, regiona ali i Evrope, jer mnogi turisti žele sa sobom da ponesu neki peškir, majicu ili nešto od opreme za jedrenje, koji će ih podsjećati na boravak u najljepšem zalivu na svijetu.

Mirko Kosić, magistar u oblasti inovacija u zdravstvu i dr Stevan Kmezić hirurg, otišli su iz Boke možda privremeno, možda na duže, ali Boka iz njihovih srca neće i ne može nikada.

Ukoliko ostvare bar dio zacrtanih ciljeva, Boka di mondo će imati razloga za ponos i zadovoljstvo.

/Ljiljana Vukotić/

Radanovići – “Dani domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju” 18. avgusta

0
Radanovići  – “Dani domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju” 18. avgusta
Grbalj – foto Boka News

Savjet mjesne zajednice Donjeg Grbalja i Društva pčelara Grbalj, organizuju “Dane domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju” u petak, 18. avgusta Stadion malih sportova u Radanovićima (Jugodrvo) sa početkom u 19. sati.

Cilj ove manifestacije je promocija domaćih autohtonih poljoprivrednih proizvoda kao jednog od vidova turističke ponude Kotora i Boke Kotorske. Osim proizvođača iz Grblja, svoje proizvode predstaviće i  proizvođači iz drugih krajeva Crne Gore.

Svoje proizvode će predstaviti proizvođači iz Grblja i drugih krajeva Crne Gore. Organizatori pozivaju sve građane i turiste na promociju domaćih poljoprivrednih proizvoda, meda, masline, pamidore, sira, pršuta, vina…

Uz prigodan zabavni program koji će pratiti događaj, posjetioci će moći da degustiraju i paštu na grbaljske pamidore s maslinama i domaćim sirom, kao i druge delicije ovog kraja.

Svi su dobro došli poručuju iz Grblja.

“Čistilište” izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković

0
“Čistilište” izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković
Čistilište

U Spomen domu „Crvena komuna“ – galerija “Marko K.Gregovic” (Petrovac), u srijedu 16. avgusta 2023. godine, sa početkom u 21 sat biće otvorena izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković, pod nazivom “Čistilište”.

Marija Džoganović rođena je 1980. u Nikšiću. Diplomirala je i magistrirala slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Učestvovala je na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dekanka je Fakulteta vizuelnih umjetnosti u Podgorici, gdje predaje u zvanju vanredne profesorke za oblast likovne umjetnosti i vizuelne kulture. Koautorka je udžbeničkih kompleta za likovnu kulturu u drugom ciklusu osnovnog obrazovanja. Od 2017. godine inicira i rukovodi brojne humanitarne projekte u kojima sa studentima slika murale i organizuje likovne radionice u zdravstvenim ustanovama za djecu kao i specijalnim ustanovama za djecu. U saradnji sa Specijalnom psihijatrijskom bolnicom Dobrota Kotor pokrenula humanitarni projekat „Art terapija”, gdje je vodila likovne radionice sa pacijentkinjama ove ustanove.

Katarina Laković rođena je 1993. godine u Podgorici. Studije je završila na Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici. Od 2021. godine je angažovana kao prodekanka za nastavu na Fakultetu vizuelnih umjetnosti.

Učestvovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama.

….Izložba je koncipirana kao prostorna instalacija koja posmatrače uvlači u prostor čistilišta, kao fazu kroz koju svaki čovjek mora proći bar jednom u životu, a neki iz njega nikada ne izađu.

 Umjetnice dovode u korelaciju unutrašnje-duhovno i spoljašnje-materijalno čišćenje. Ljudi u jednoj fazi duhovnog napretka imaju potrebu da čiste kako spoljašljnost tako i unutrašnjost. Pitanje je šta dolazi prvo? Da li je potrebno krenuti od spoljašnjosti-materijalnog svijeta i ići ka unutrašnjem-duhovnom svijetu? Ili duhovno čišćenje inicira potrebu za čišćenjem materijalnog svijeta?

Instalaciju čine predmeti iz materijalnog svijeta koji su, prije svega, izabrani da budu vraćeni u novi život. Ploče i ogledalo pričaju priču o unutrašnjem čišćenju. Ploče su zakačene za 7 niti koje simbolizuju sedam slojeva čistilišta.

Umjetnica Katarina Laković postavlja ploče na nitima u poseban raspored po načelu unutrašnje nužnosti. Publika je pozvana da mijenja raspored ploča na nitima po sopstvenom nahođenju. Ploče nose naziv 7, sprejevi su 17 a ogledalo je 21. Ovi brojevi imaju određenu simboliku u životu umjetnice.

Drugi predmeti koji čine instalaciju su ustvari otpad sakupljan godinama. Ovaj otpad je ambalaža proizvoda koji izazivaju zavisnost. Sakupljanje ovog otpada je započelo kao podsvjesno idealizovanje sadržaja datih predmeta, bez ideje da se napravi umjetničko djelo. Nagomilavanjem objekata dolazi se do ideje da oni imaju sopstveni život koji je neophodno podijeliti sa publikom.

Jedni su bočice sprejeva za nos koji su pravljeni kao „lijek“ a drugi su kutije cigareta koje su otrov, koje pušači koriste kao „lijek“ za anksioznost, stres, nesigurnost, tremu i slično. Ovi objekti su predmeti želje za korisnike, i ne samo želje već i prijeke potrebe. Sve objekte su umjetnice koristile mnogo puta i svakodnevno, tako da je svaki od bezličnih objekata korišćenjem postao bitan i poseban, do nivoa idolizacije objekta kao simbola slobode, nešto neophodno bez čega život nema kvalitet, nasušna potreba, preča nego hrana.”…  – dio teksta iz kataloga, autori Marija Džoganović i Katarina Laković.

Otvorena Žičara od Kotora do Lovćena

0

Lovćen otvorena je za komercijalnu vožnju. Već prvog dana okupio se veliki broj posjetilaca koji su bili oduševljeni spektakularnim pogledom. Izvršni direktor Žičare Marco Cus kazao je da je kompletan posao završen nakon teških, napornih i efikasnih radova.

“Velika je radost da danas svi stojimo ovdje. Ovo je projekat na koji svi treba da budemo ponosni.  Projekat je značajan ne samo za Crnu Goru već za cijeli region”, rekao Cus.

Žičara je izgrađena za nešto više od godinu, a vožnja u jednom smjeru za odrasle košta 13 eura, dok je cijena povratne karte 23 eura.

Dječije karte su nešto jeftinije pa koštaju u jednom smjeru sedam eura, a povratna je 12 eura, dok je za djecu mlađu od dvije godine vožnja besplatna.

“Ako nam vremenski uskovi dozvole žičara će raditi kad god može. Cilj nam je da tokom sezone žičara radi što duže kao I da funkcioniše  po najvećim standatdima u Evropi”, kazao je Cus.

Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji Opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1,35 hiljada metara nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1,2 hiljade putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.

Policija u Beču u potrazi za serijskim ubojicom beskućnika

0
Policija u Beču u potrazi za serijskim ubojicom beskućnika
Beč – iluatracija – foto AFP

Bečka policija u potrazi je za počiniteljem ili nekoliko njih nakon tri napada na beskućnike od kojih su dva završila fatalno, piše agencija dpa.

Zadnja žrtva, 55-godišnji muškarac, pronađen prošli tjedan na ulici s posjekotinama i ubodima, preminuo je u nedjelju, izvijestila je u ponedjeljak policija.

Prošli mjesec, 12. jula, 56-godišnjak je pronađen na klupi u parku izboden na smrt.

Deset dana kasnije, žena u dobi od 51 godine koja je boravila u parku na sličan način je napadnuta, ali je preživjela.

Policija vjeruje da je za ta tri napada na beskućnike odgovorna jedna osoba ili više njih.

Humanitarne organizacije otvorile su dodatna skloništa za ljude bez doma kako bi u njima mogli provesti noć.