U organizaciji Mjesne zajednice Muo, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor u toku je manifestacija Dani Mula.
Tokom drugog dana manifestacije na programu pod nazivom ”Muo: (ne)zaboravljena kulturna baština” u crkvi Sv. Duha u Starom gradu održan je naučni skup na kom su ugledni arheolozi, istoričari, istoričari umjetnosti, konzervatori, pravnici, muzikolozi, filolozi, arhivisti, bibliotekari i kulturolozi govorili o značaju Mula koji je često skrajnut na kulturnoj mapi Boke kotorske. Takođe, u Centralnoj sali Kulturnog centra ”Nikola Đurković” Kotor održan je koncert “Sitno cmilje pokraj mora raste”. Prisutni su imali priliku da čuju pjesme sa Mula po notnim zapisima Ludviga Kube s početka XX vijeka u programu koji je osmislila etnomuzikološkinja dr Zlata Marjanović, a u izvođenju Ženske pjevačke grupe „Đude“ – KUD ”Mijat Mašković” iz Kolašina. Učestvovali su i Folklorni ansambl “Nikola Đurković” iz Kotora, kao i tivatska klapa “Belezza”. Program je vodio Davor Sedlarević.
Dani Mula
Ovim programskim konceptom željeli smo da stručnoj i široj javnosti stavimo u fokus Muo, malo ribarsko mjesto često manje zastupljeno u kulturnom životu Boke kotorske u odnosu na druga mjesta, ali sa vrlo bogatim sakralnim, duhovnim, kulturnim, muzičkim, naučnim i umjetničkim nasljeđem.
Treći dan manifestacije rezervisan je za šetnju po Mulu i upoznavanje sa istorijom i osobenostima ovog malog mjesta, te stoga pozivamo sve zainteresovane da sa nama krenu na ”Đir p(o) Mulu” u subotu u 12 časova. Mjesto okupljanja je na muljanskoj rivi.
Podsjetimo, prijatelji manifestacije su TO Kotor, RTCG, Taraca resto bar, JU ŠOSMO “Vida Matjan”, Štamparija Golbi Print iz Podgorice i Društvo za kulturni razvoj BAUO.
Predstavnici tri Nevladine organizacije “Bulevar Grbalj”, “Jaz-Mrčevio polje” i “Plaža Jaz” pozivaju mještane na protest koji će biti održan danas, nedjelja 23. april, u 12 sati kod Osnovne škole u Radanovićima.
Cilj okupljanja je, kako navode u pozivu na protest, ukazivanje na tri problema, a koji se odnose na bulevar Jaz-Tivat, trasu gasovoda i knjiženja privatne svojine u Mrčevom polju.
Sinoć je na Prčanju došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su povrijeđeni bračni par državljani Italije, koji su motorom naletjeli na dio puta na kome su ranije vršeni radovi, koji je ostao djelimično asfaltiran, pun rupa i nezavršen, na kome nije bilo saobraćajne signalizacije upozorenja da su radovi u toku.
Povrijeđenima je ukazana hitna medicinska pomoć a kotorska policija je obavila uviđaj.
Za sada nemamo informacija o zdravstvenom stanju ovog bračnog para.
U ovom dijelu Prčanja još u martu su počeli radovi prekopavanja puta u trupu radi polaganja nove cijevi kako bi spojili na vodovodni sistem kuću koja je u izgradnji.
Foto Boka News
Podsjećamo, tada su iz Iz Sekretarijata za investicije Opštine Kotor saopštili da će od 11. marta do 14. marta na priobalnom putu Muo – Prčanj – Stoliv doći do djelimične obustave saobraćaja u periodu od 23 do 6 sati ujutro, radi izvođenja građevinskih radova na povezivanju privatnog objekta na vodovodni sistem. Saobraćaj će se odvijati naizmjenično jednom saobraćajnom trakom u oba smjera na potezu od skretanja za Šarenu gomilu do kuća Brguljana.
Mještani ovog dijela Prčanja opravdano izražavaju nezadovoljstvo i ističu da su o ovom problemu više puta upozoravali lokalnu upravu ali da do danas ništa nije urađeno.
Montevideo Maru na morskom dnu Foto: REUTERS / REUTERS
Istraživači morskih dubina objavili su u subotu da su locirali olupinu japanskog broda Montevideo Maru iz Drugog svjetskog rata koji je torpediran blizu Filipina i pri čemu je stradalo gotovo 1000 Australaca.
Brod, koji je 1. jula 1942. potopila američka podmornica čija posada nije znala da prevozi ratne zarobljenike, pronađen je na dubini većoj od četiri kilometra, navela je pomorska arheološka skupina Silentworld Foundation, organizatorica misije.
Potonuće broda Montevideo Marua najgora je australska pomorska katastrofa u kojoj je poginulo 979 australskih građana, što uključuje najmanje 850 vojnika.
Na brodu su bili i civili iz Velike Britanije, Danske, Estonije, Finske, Irske, Nizozemske, Novog Zelanda, Švedske, Sjedinjenih Država i Solomonskih otoka.
Ukupno je stradalo oko 1060 ratnih zarobljenika.
Japanske snage zarobile su ih kad je pao obalni grad Rabaul u Papui Novoj Gvineji.
– Napokon je pronađeno počivalište izgubljenih duša Montevideo Marua, rekao je premijer Anthony Albanese.
– Među 1060 zatvorenika na brodu bilo je 850 australskih vojnika – njihovi životi su prekinuti, objavio je Albanese na društvenim mrežama.
– Nadamo se da će današnje vijesti donijeti određenu utjehu njihovim voljenima, dodao je.
Nakon pet godina planiranja, istraživački tim započeo je 6. travnja potragu za olupinom u Južnom kineskom moru sjeverozapadno od najvećeg filipinskog otoka Luzon.
Olupinu se neće uklanjati s morskog dna, na dubini većoj i od potonulog Titanica, iz poštovanja prema obiteljima poginulih, priopćila je zaklada.
Nikakvi artefakti ili ljudski ostaci ne smiju se ukloniti s morskog dna.
Turska zemljotres – Prizor nakon smrtonosnog potresa u Antakyi, pokrajina Hatay Foto: Eloisa Lopez / Reuters
Broj ljudi za koje je potvrđeno da su smrtno stradali u nekoliko razornih potresa koji su u veljači pogodili Tursku i Siriju, prema podacima vlade – samo u Turskoj porastao je na 50.782.
Među žrtvama je oko 7300 stranaca, rekao je ministar unutarnjih poslova Süleyman Soylu za turski CNN.
Podsjetimo, dva snažna potresa magnitude 7,7 i 7,6 prema Richteru pogodila su 6. veljače jugoistočnu Tursku i sjevernu Siriju. U objema zemljama smrtno je stradalo ukupno više od 57.000 stanovnika, a samo u Turskoj ih je bez krova nad glavom ostalo više od dva milijuna.
Prošli su tjedan u oluji u potresom pogođenoj regiji Kahramanmaras oštećeni šatori u kojima su privremeno smješteni preživjeli, pri čemu je jedna osoba poginula, a ozlijeđeno ih je najmanje 50.
Uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora koji će se u Turskoj održati 14. maja, Soylu je rekao da će se u područjima pogođenim potresom poduzeti sigurnosne mjere, no nije iznio pojedinosti.
Dodao je da će se glasanje održati u školama i kontejnerima.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU), na čijem je čelu Ana Novaković Đurović, planira da u narednih godinu i po sanira nelegalnu deponiju na obali rijeke Tare u Mojkovcu, a projekat je vrijedan oko 3,5 mil EUR.
Iz Udruženja raftera Danu su ranije poslali snimke sa nelegalne deponije pokraj Tare, na kojima se vide tone otpada raznih kategorija. Iz tog udruženja tada su nam kazali da dosta otpada sa obale završi u samoj rijeci i da vjetar raznosi smeće na sve strane.
Iz ministarstva kažu da je za realizaciju projekta sanacije neuređenog odlagališta Zakršnica-Mojkovac urađen glavni projekat i elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost. To, kako pojašnjavaju, znači da će se sve aktivnosti odvijati u skladu sa preporukama i mjerama predviđenim elaboratom.
– Tender je raspisan 27. decembra 2022. godine i odabran je izvođač radova. Rok za završetak radova je 18 mjeseci od dana potpisivanja ugovora, tako da se realizacija ovog projekta očekuje u narednih godinu i po. Vrijednost projekta je 3.494.487,65 EUR – saopštili su iz ministarstva za Dan.
Iz tog resora ističu da poseban značaj pridaju rješavanju pitanja neuređenih odlagališta.
– Ne treba objašnjavati koliko ovakve pojave imaju ne samo negativan ekološki uticaj i koliko štete nanose drugim privredama, pogotovo turističkoj privredi. Zbog toga ministarstvo, u saradnji sa opštinama, pokušava, u datim okolnostima, u što većoj mjeri riješiti ovaj nemali problem u Crnoj Gori -kažu iz ministarstva.
Kako su dodali, značajan broj jedinica lokalne samouprave ulaže znatne napore i finansijska sredstva u uklanjanje otpada sa nelegalnih lokacija.
– Međutim, prema izvještajima koje imamo sa terena, na tim lokacijama se vrlo brzo poslije uklanjanja otpada javljaju nove količine. Cijenimo da aktivnosti na eliminisanju ovakvih odlagališta moraju da budu upotpunjene izgradnjom infrastrukture, postavljanjem kontejnera u koje bi građani mogli da odlažu otpad, kao i pojačanim mjerama nadzora inspekcijskih organa – kazali su iz resora ekologije.
Podsjećaju da su u proteklom periodu pokrenuli niz aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije za saniranje neuređenih odlagališta koja su koristila komunalna preduzeća u Crnoj Gori.
– Ove aktivnosti će se, u skladu sa planskim dokumentima, odvijati u zavisnosti od dinamike izgradnje infrastrukturnih objekata za obradu otpada. Da napomenemo da je sanirano neuređeno odlagalište u Podgorici (egzistiralo pedesetak godina) i da je sanirano jalovište u Mojkovcu (veoma značajan i finansijski zahtjevan projekat). Projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” u Crnoj Gori se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom, radi sanacije crnih ekoloških tačaka. Kroz navedeni projekat rješavaju se problemi crnih ekoloških tačaka, i to: bivšeg brodogradilišta Bijela, deponije pepela i šljake Maljevac i flotacionog jalovišta Gradac – Pljevlja. Do sada je utrošeno 32.986.080 EUR od 44.700.000 EUR ugovorenog iznosa. U izvještajnom periodu završeni su radovi na remedijaciji jalovišta Gradac i deponiji pepela i šljake Maljevac rekli su “Danu” iz Ministarstva ekologije.
Sanirana neuređena odlagališta na Žabljaku, u Beranama, Cetinju, Šavniku i Plavu
Kada je riječ o bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog otpada koji se nalaze na lokaciji KAP-a, iz ministarstva ističu da su kroz budžet projekta obezbijeđena sredstva za izradu tehničke dokumentacije za remedijaciju.
– Završen je glavni projekat remedijacije i elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, koji je odobren od strane Svjetske banke, u skladu sa procedurom koju sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine. Takođe, napominjemo da je u drugoj polovini septembra 2017. godine u opštini Žabljak završena sanacija neuređenog gradskog odlagališta “Čarkovo polje”, a tokom 2018. godine sanirana su neuređena odlagališta na lokacijama Vasove vode u opštini Berane, Vrtijeljka u prijestonici Cetinje i Zaugline u opštini Šavnik. Krajem 2019. godine sanirano je i neuređeno odlagališta Komarača u opštini Plav – saopštili su iz ministarstva.
Povodom Dana planete Zemlje U nedjelju 23. aprila PK „Subra“ i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena organizuju događaj “Proljeće na snijegu” revijalno takmičenje u sankanju na Orjenskom sedlu (1600 m), kao i degustaciju slastica i koktela pravljenih na bazi snijega.
Događajem „Proljeće na snijegu“, organizatori žele ukazati na vrijednosti Orjena, ali i na potrebu očuvanja njegove prirode, kao i prirode uopšte, satnica je: 9:45 – 10:00, okupljanje kod „Donjeg spomenika“, na kraju svježe tamponiranog dijela puta Vrbanj-Orjensko sedlo.
Vođena pješačka tura do pl. doma „Orjen sedlo“, odmor, osvježenje. Oko 11 sati start revijalnog takmičenja na specijalno za ovu priliku trasiranoj „bob“ stazi, zatim degustacije proizvoda i dodjele diploma. Oko 15 sati završetak događaja.
Orjen – proljeće na snijegu
Uslovi i preporuke za učesnike „Proljeća na snijegu“:
-Obuća i odjeća prilagođena sniježnim uslovima
-Rukavice za snijeg, tamne naočale, zaštitna krema
-Ruksak za rezervnu robu, hranu i vodu
-Mobilni telefon
-Dolazak na mjesto okupljanja je u sopstvenoj režiji
-Učešće je besplatno a na sopstvenu odgovornost
Hercegnovsko Udruženje ljubitelja stripova u saradnji sa stalnim partnerima Ambasadom republike Italije i Opštinom Herceg Novi, ponovo se potrudilo da priredi atraktivan kulturno-zabavni i edukativni program koji ovaj primorski grad stavlja u sam vrh evropske i svjetske strip scene, te je organizovalo VIII Hercegnovski strip vikend pod nazivom „FumOTTO“
“Hercegnovski stip vikend je osmi put u Herceg Novom. To je sekundarna manifestacija Hercegnovskog strip festivala koju smo osmislili 2016. godine kako bismo privukli Vilijama Simsona u naš grad, koji je u to vrijeme bio glavni story-boarder planetarno popularne serije Game of Thrones. Vilijam je postao naš prijatelj, najveći ambasador Festivala u svijetu, a ovaj proljećni događaj je postao enorman i na njega dovodimo samo najveće zvijezde, istakao je jedan od organizatora, Jovan Subotić.
VIII Hercegnovski strip vikend
Novo izdanje Strip vikenda donijelo je bogat program, organoizovana je berza stripova, crtanje za fanove najvećih regionalnih zvijezda stripa, izložba, a kruna programa je koncert alternativnog beogradskog sastava Repetitor. Hercegnovski strip vikend se ovom prilikom pridružio humanitarnoj akciji „Za Snežu,“ pa su posjetioci festivala mogli da kupe HSF postere, majice i memorabiliju po simboličnim cijenama od čega će sav prihod ići za liječenje Novljanke Snežane Radović.
Cijeli ovaj program izgrađen je oko specijalnog gosta festivala Zerokalkarea, globalnog fenomena i trenutno najvećeg imena devete umjetnosti u Italiji.
“On je globalni fenomen stripa i sigurno čovjek broj jedan kada je italijanski strip u pitanju u ovom trenutku. Čovjek koji je trenutno veliko ime u animaciji i koji ima uspješnu saradnju sa Netflix-om sa dvije svoje serije,” napomenuo je Subotić.
Strip vikend
Zerokalkare je došao u pratnji urednika i suvlasnika izdavačke kuće „Bao Publishing“ Mikelea Foskinija da pogleda šta rade mladi talenti u Crnoj Gori i predstavi svoj rad, kažu organiazatori. Talentovani italijanski umjetnik nije krio svoje zadovoljstvo posjetom Herceg Novom.
“Zaista mi je lijepo biti ovdje. Ovo je prije svega drugačiji festival od drugih, zatim, tu je i ova prelijepa okolina i prelijepo mjesto. Ono što mi je najimpresivnije jeste što gdje god odem van Italije ljudi me slabo prepoznaju, međutim, ovdje je dosta fanova čulo za mene i za moj rad, zaista se osjećam predivno,” kazao je Kalkare.
Prilikom svog gostovanja je najavio i novu seriju koju radi sa Netflix-om, “Questo mondo non mi renderà cattivo”, ali je morao da ostane tajnovit.
“Ono što mogu da kažem je da će to biti serije od šest epizoda dužih od prethodnog serijala i da će imati horizontalnu, ali kompleksniju radnju.”
Za gostovanje Zerokalkarea, ali i ostalih velikih imena italijanske strip umjetnosti zaslužna je uspješna saradnja koju HSF ima sa Ambasadom Republike Italije u Crnoj Gori.
Zerocalcare
“Saradnja Ambasade i Strip festivala u Herceg Novom je jako važna, pogotovo zato što sam ja obožavateljka stripova. Kada sam čula da ovdje postoji tako važan festival odmah sam prihvatila da organizujemo nešto zajedno,” kazala je ambasadorka Republike Italije u Crnoj Gori, NJ E Andreina Marsella.
NJ E Andreina istakla je da je će se ova uspješna saradnja nastaviti sa novim izdanje Hercegnovskog strip festivala u septembru.
“U septembru ćemo opet doći sa novim autorima, sa novim strip crtačima. Već smo imali priliku da ugostimo Bacilierija, jednog od najpoznatijih scenarista, strip crtača i tekstopisaca u Italiji koji je došao povodom Dana Italijanskog jezika prošlog septembra, tako da trenutno radimo na tome i pretpostavljamo da ćemo biti jako uspješni,” najavila je ambasadorka.
Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje danas je na Sv. Stasiju kod restorana Premier održana akcija čišćenja obale i podmorja.
Ovu akciju su realizovali TO Kotor, NVO Naša akcija, a priključio se i Omladinski tim Tivat i Asocijacija za istraživanje delfina. Ipak, realizacija ove akcije ne bi bila uspješna bez učešća Službe zaštite i spašavanja sa svojom ronilačkom ekipom, kao i Komunalnog preduzeća Kotor.
Neizmjernu zahvalnost dugujemo i građanima Vasiliju Kusovcu, Aleksi Mijanoviću i Božu Zorniji koji su svojim plovilima pružili logističku podršku ovoj akciji.
Uspješna realizacija ove akcije je još jedan primjer kako zajedničkim snagama možemo dati svoj doprinos u očuvanju našeg mora i obale. Dugujemo im zahvalost.
Prema podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore (NTOCG) svakog četvrtka, 20 – og aprila u Crnoj Gori je boravilo negdje oko 29.000 turista, što je oko 50 odsto više u odnosu na 2019.godinu, kazala je agenciji Media Biro predstavnica te organizacije, Milena Vujović.
Kako je navela, na osnovu pomenutih podataka i najava, pred Crnom Gorom je veoma uspješna turistička sezona.
“Ono što nas u ovom trenutku posebno raduje jeste dobra popunjenost hotelskih kapaciteta tokom aprila, kao i dobre najave za mart mjesec”, kazala je ona i dodala da su to zasigurno dobri pokazatelji i uspješne predsezone.
Milena Vujović – NTO – foto Mediabiro
Prema njenim riječima, NTOCG je uložila napore kako bi se Crna Gora pozicionirala i kao cjelogodišnja destinacija, a u tom pogledu ohrabruju i međunarodna istraživanja poput istraživanja ITC, koja pokazuju da evropljani sve više žele da putuju van glavne sezone.
Da je pred Crnom Gorom uspješna ljetnja turistička sezona mišljenja su i hotelijeri, istakla je Vujovićeva, i kazala da su najave dosta bolje u odnosu na prethodnu godinu, te da su pojedini hoteli već popunjeni za jun, jul i avgust mjesec.
Predstavnica NTOCG kazala je da su u Crnoj Gori trenutno najbrojniji turisti iz regiona, ali da je zapažen i veliki broj turista iz Turske, Njemačke, Austrije, Poljske i Češke.
“Kada je riječ o nastavku sezone, što se tiče najava očekujemo veliki broj turista iz Kazahstana, Baltičkih zemalja, Egipta kao i Skandinavije, to su sve tržišta sa kojima imamo dobru avio povezanost”, poručila je ona.
