Povodom Dana državnosti Crne Gore i Dana ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma, 13. jula, poštovaoci istorije, patriote i potomci boraca NOR-a iz kotorske opštine odali su počast borcima i žrtvama palim za slobodu. Vijence su položili na spomenike u Risnu, Kotoru, Prčanju…
U Parku slobode u Kotoru ispred Udruženja boraca NOR-a i antifašista-Kotor, predsjednik Jovo M.Bećir potsjetio je da je državnost Crne Gore priznata daleke 1878. godine, ali su njeni temelji građeni vjekovima.
-Državu Crnu Goru u najtežim vjekovima postojanja stvarali su Vojislavljevići, Balšići, Petrovići, obnavljajuci državnu strukturu i narodno jedinstvo, pa zvala se ona Duklja, Zeta ili Crna Gora. Tako je je i bilo tokom NOB. Državu nijesmo dobili za stolom nego su je naši preci skupo platili krvlju u mongim bitkama protiv svih onih koji su pokušavali ugnjetavati teritorije Crne Gore i njene građane.
Udruženje boraca položilo cvijeće
Antifašizam je jedan od osnova postojanja Crne Gore i glavna zaštita modela crnogorskog građanskog društva, modela koji garantuje stabilnost savremene Crne Gore.
Iskustvo kojem je predhodila antifašistička pobjeda, njegovo neprestalno isticanje i sjećanje na njegove mnogobrojne žrtve, postalo je neizostavni dio državne politike u ondašnjoj Jugoslaviji. Nažalost to nasleđe je sve više zaboravljano Titovom smrću i rezultiralo je krvavim ratom na prostorima bivše nam zajedničke domovine.
U bivšoj Jugoslaviji, koja je posebno iskusila sav pakao tog zla,zemlji izranjavanoj krvoločnim zubima fašista,nacista i domaćih kvislinga,pobjeda nad fašizmom slavljena je s posebnom draži.
Spomenik u Risanskom parku
No, rat koji je uslijedio nakon njenog raspada oživio je ideologiju blisku fašizmu koji i dan danas egzistira na našim prostorima u različitim oblicima,podjele,međunacionalna i mržnja prema drugom i drugačijem,slavljenje kvislinga i zločinaca ,svemu onome što je trebalao pokopati na smetlištvu tog mračnog dijela istorije čovječanstva.
Postavlja se pitanje kako i čime se boriti protiv fašističkih ideja na našim prostorima, kada su one duboko ušle i u organe vlasti. Po svemu sudeći malo smo proučavali za protekli perid fašizam i vjeronauk. Predhodni rat je oživio te ideje, koje nijesu poražene, a aktuelna politika se samo deklarativno bori protv njih.
Prekrajanje istorijskih činjenica je jedan od glanih aktivnosti povampirenih fašista na tlu bivše Jugoslavije,a oni koji su prije nekoliko decenija nazivani zločincima, pretvoreni su u heroje, istakao je Bećir i upitao koliko crnogorsko društvo istinski baštini ideju Antifašizma.
POlaganje cvijeća na spomeniku u Prčanju – Mato Rizoniko
-Postoji li razlika između načelnog i onog suštinskog Antifašizma koji bi trebao da bude temeljna vrijednost našeg društva i pojedinaca? Antifašistički stav mora biti politički stav svih društava današnjice.Antifašizam je potreban kao i u doba vladavine ekstremno desničarskog terora u Evropi. To je naša moralna dužnost i neodoljivi napor za ostvarenje društvene jednakosti. Crna Gora,za razliku od država u regiji, i dalje obilježava i slavi 13. jul kao Dan ustanka u borbi protiv fašizma , koji se poklapa sa njenim Danom državnosti.
Slava i čast svima iz naše bliže i daljne prošlosti koji se ogledaju u 13 Julu,opštenarodnom prazniku slobode ,pobjede i državnosti Crne Gore. Neka su nam srećni oba praznika. Sve za Crnu Goru, Crnu Goru ni zašta, poručio je Bećir.
Projekat “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” je inicijativa koju se sprovodi Laboratorija za arheologiju pomorstva, Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta Kotor, u saradnji sa relevantnim institucijama. Cilj projekta je da doprinese digitalizaciji podvodne kulturne baštine Crne Gore.
U okviru projekta, tim Laboratorije za arheologiju pomorstva je u saradnji sa Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju je prvi put naučno mapirao i digitalizovao ostatke parobroda Cetinje. Digitalizacija i mapiranje će pomoći boljem razumijevanju samog lokaliteta, ali i njegovoj zaštiti.
Lokalitet je dokumentaovan akustičnim sonarom za daljinsku detekciju i mapiranje morskog dna Side Scan Sonar EdgeTech 4125, a mapiranje su vodili eksperti Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, mr Luka Ćalić i mr Radovan Kandić, načelnici odsjeka za hidrografiju i okeanografiju i geodeziju i pomorsku kartografiju. Prikupljeni podaci su dostavljeni Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
Podjednako udaljen od sve tri obale Tivta, Krašića i Bijele, tačno na sredini Tivatskog zaliva i na dubini od 41 metra nalazi se najveća pomorska grobnica iz Drugog svjetskog rata, parobrod “Cetinje”. Njegova nesvakidašnja burna i istorijska uloga otpočela je kad je crnogorski prjestolonasljednik Danilo upravo na parobrodu Cetinje 22. aprila 1913. potpisao sporazum sa Esadom Pašom o predaji Skadra Crnoj Gori.
Parobrod Cetinje u Kotoru
Tokom povlačenja crnogorske vojske u Prvom svijestskom ratu austougarska vojska je artiljerijom potopila parobrod Cetinje 1916. pod mostom nadomak Skadra, pri čemu je stradalo 16 ljudi. Već naredne 1917. je izvađen, popravljen i preimenovan u “Pionir”. Kraj Prvog svjetskog rata parobrod je dočekao u Luci Bar. Od Barskog društva brod je 1925. godine otkupio Lale Zuber-Novaković, da bi ga pet godina kasnije preuređenog prodao društvu “Boka” u Kotoru. Tad je prilagođen zalivskoj plovidbi i preimenovan u “Cetinje”.
Tokom Drugog svjetskog rata sudbina mu nije bila naklonjena, pa je više puta mijenjao zastave, da bi poslednjih dana svijetskog rata bio korišćen u redovnom prevozu, na liniji Tivat – Đenovići. Na jutarnjoj plovidbi, 10. decembra 1944. udrario je o minu pri čemu je stradalo dvijestačetrdeset ljudi. Preživjeli su kapetan Božo Paparela, sedam putnika i trojica članova posade. Brod je bio prepun vojnika, italijanskih i njemačkih zarobljenika, kao i putnika iz Boke Kotorske kojima je to bio najbrži način prijevoza u Tivatskom zalivu.
Krajem šezdesetih godina dvadesetog vijeka Splitski Brodospas je pokušao izvući “Cetinje” s ciljem da ga preda željezarama kao sirovinu. Pri pokušaju vađenja, krhka olupina se praktično prepolovila, tako da je jedan dio ponovno pao u more. Rezultati mapiranja pokazuju da se na morskom dnu nalaze ostaci krmenog dijela brodske olupine, brodski dimnjak sa postoljem i rasuti neidentifikovani dijelovi brodske konstrukcije.
Na tivatskom aerodromu uhapšen je državljanin Rusije G.M. (59) po potjernici NCB Interpol Moskva.
Kako je saopšteno iz Uprave policije on se sumnjiči za krivično djelo “zauzimanje najviše pozicije u kriminalnoj hijerarhiji”.
“G.M. je u kontinuitetu od 1993. godine svjesno zauzimao najvišu poziciju u kriminalnoj hijerarhiji u Krasnodarskom regionu u Rusiji, te koristio svoju najvišu poziciju u kriminalnoj hijerarhiji, autoritet i uticaj u kriminalnoj sferi kako bi organizovao, vodio i upravljao kriminalnim aktivnostima”, navodi se u saopštenju policije.
G.M. će biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalju nadležnost.
Turistička organizacija opštine Tivat priredila je na gradskoj rivi Pine koncert poznatog regionalnog izvođača Gorana Karana koji je okupio veliki gostiju ali i građana Tivta.
Kantautor je svojom dobro poznatom energijom, u mediteranskom stilu rasplamsao publiku u Tivtu uz dobro poznate hitove kao što su Nima vrimena, Ne šalji lađe, Ne da mi pisma…
„Sa guštom nastupam u Crnoj Gori i večeras u Tivtu je bilo pjesama i punog srca i kad tako nastupiš obično bude dobro. Možeš ili volit ili upravljat, doša sam volit“ poručio je Karan.
Koncert Gorana Karana je samo jedna nizu manifestacija koju ovoga ljeta organizuje Turistička organizacija Opštine kako bi upotpunila turističku ponudu i obezbijedila kvalitetan sadržaj za svoje posjetioce.
Sinoć je na Pinama pored Gorana Karana publiku zabavljao i mladi crnogorski muzičar Emil Fetahović.
Plesne varijacije, minijature i bajke za mlađe i starije
Članice Studija za balet i ples „Mala sirena“ nastupile su tradicionalno na sceni Trga od oružja u okviru pratećeg programa Kotorskog festivala pozorišta za djecu, predstavljajući 14 novih koreografija, koje je pod zajedničkim naslovom „Svi na ples“ osmislila Jadranka Popović, baletska pedagoškinja. Djevojčice od najmlađeg uzrasta od tri godine do onih malo starijih do 11 godina, njih ukupno 52, izazvale su simpatije i tople aplauze publike ljupkim kretnjama i tek naučenim gracioznim koracima, kroz koreografije-plesne bajke kao što su „Šećerne vile“, uz muziku iz baleta „Krcko Oraščić“, plesne varijacije na temu „Crvenkapa i vuk“ i baletsku minijaturu „Dva vuka i Crvenkapa“, a naročito u koreografiji „Baletski čas“ u kojoj su nastupile sve zajedno. Cijelu predstavu sa istim programom namjeravaju da ponovo izvedu u septembru, u zatvorenom prostoru, u sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“.
Koreografkinja Jadranka Popović, koja uskoro puni 70 godina, svoj radni vijek posvetila je edukaciji djece, kao licencirani baletski pedagog već 30 godina omogućava mališanima (uglavnom djevojčicama) da se predstave u programu Festivala. Nastupa nije bilo jedino u „godini kovida“, 2020.
Jadranka Popović Foto M.D.P.
-Ples mnogo znači za proces odrastanja djece, kroz pokret se ona jako oslobađaju, stiču samopouzdanje, samostalnost, uče se da budu otvorenija, da komuniciraju verbalno-neverbalno. Djeca kultivišu svoj pokret, što im olakšava polazak u školu, kaže za Boka news koreografkinja Popović.
Velika podrška u radu sa djecom, kaže, bio joj je pjesnik Dragan Radulović, zaštitno lice Kotorskog festivala, koji je motivisao i nju i djecu da stvaraju nove koreografije. Ta saradnja je ostvarena i kroz brojne snimke za RTV CG.
Baletski čas, Mala sirena; foto Maja Vulović
U ljetopisu „Male sirene“ dokumentovane su koreografije na temu „Bečkog valcera“ rađene za šestogodišnju djecu iz Vrtića „Radost“, koje su snimile sve televizijske kuće bivše Jugoslavije,. To je Jadranki, tada nastavnici u predškolskoh ustanovi, bio „vjetar u leđa“ da se ovom kreativnom poslu posveti u potpunosti. Završila je obuku za baletsko-plesnu pedagogiju kod prof. Davidova u Beogradu, specijalizovala još i standardne i latino plesove, te osnovala svoj studio u Kotoru. Izdvaja značajnu saradnju sa istaknutim baletskim pedagozima kao što je Sonja Lapatanov, sa kojom je kreirala seriju koreografija ne temu „Noć kotorskih mačaka“.
Baletski čas, Mala sirena
Prvih godina studio je održavao probe u baletskoj sali Muzičke škole, zatim u Kulturnom centru, a od ove godine radi u prostoru Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“. Prijave za nove članove/članice biće otvorene u septembru.
Ljetnja škola vaterpola za buduće šampione koje podučavaju najveći crnogorski asovi, od 17. do 23. jula u Luštici Bay
Vaterpolo, jedan od najpopularnijih i najtrofejnijih nacionalnih sportova, već treću godinu zaredom ima počasno mjesto u Luštici Bay – kamp za mlade nade odvija se pod vođstvom zlatnih momaka crnogorskog vaterpola, od 17. do 23. jula u zalivu Trašte. Djeca uzrasta između devet i 15 godina, tokom nedjelju dana trajanja ljetnje škole, učiće od šampiona crnogorske reprezentacije – nekadašnjeg evropskog i svjetskog prvaka Damjana Danilovića i olimpijca Vjekoslava Paskovića. Kamp se odvija u okviru projekta „Treniraj kao šampion“ koji realizuje Luštica Bay u saradnji sa najpoznatijim domaćim sportskim šampionima i gostima iz drugih zemalja.
Program kampa obuhvata svakodnevne kondicione treninge, vježbanje taktičkih vještina i trening utakmice. Mlade „ajkule” će imati priliku da razviju svoj talenat, sposobnosti i ambicije da streme najvećim visinama, a ujedno i otkriju kako se gradi timski duh i motivacija pobjednika, te kako nastaju pravi šampioni koji donose medalje sa vrhunskih evropskih i svjetskih sportskih takmičenja.
„Izuzetno smo ponosni što je na pravi način zaživio naš program „Treniraj kao šampion“, dio projekta podrške Luštice Bay razvoju sporta u lokalnoj zajednici, u okviru koga se po treći put zaredom odvija kamp vaterpola koji je među najtrofejnijim sportovima u našoj zemlji. Kroz podršku razvoju sportskih aktivnosti, a posebno vodenih sportova koji su neraskidivo vezani za primorski mentalitet i običaje naših Bokelja, mi podržavamo zdrav način života, odgovoran odnos prema prirodi i zajednici kojoj pripadamo i u kojoj želimo zajedno da razvijamo generacije koje dolaze“, izjavila je Milica Starčević, pomoćna direktorica za razvoj biznisa Luštici Development.
Vaterpolo škola Luštica Bay
„Zlatni“ crnogorski vaterpolisti, Damjan Danilović i Vjekoslav Pasković, pobjednici Evropskog šampionata u Španiji 2008. godine, osvajači domaćih prvenstava i učesnici najprestižnijih svjetskih takmičenja (Pasković OI 2008 Beijing, OI 2012 London, OI 2016 Rio de Janeiro), po treći put vode dječiji vaterpolo kamp za djecu u zalivu Trašte u Luštici Bay.
„Polaznici kampa, uzrasta učenika osnovne škole, tokom nedjelju dana će imati svakodnevne treninge, a pored sticanja snage i ovladavanja strateškim i taktičkim vještinama ove igre, imaće priliku da iz prve ruke, otkriju kako se stvaraju vrhunski sportisti i šta je podrazumijeva pravilan psihofizički razvoj, odgovoran odnos prema sportu, timu i zajednici. Kamp je prevashodno namijenjen djeci iz Tivta, Herceg Novog i Kotora“, saopštio je Pasković.
Nadaleko čuveni crnogorski vaterpolo asovi sa nestrpljenjem očekuju mališane u morskom bazenu zaliva Trašte u Luštici Bay, spremni za novu vaterpolo avanturu. Vaterpolo kamp je namijenjen deci uzrasta od devet do 15 godina, a uslov je da polaznici moraju znati da plivaju. Prijave se mogu poslati na e-mejl: sportcamps@lusticabay.com, ili na broj telefona: +382 67 141 462.
Tijana Grumić: Program 31. KFPD je veoma uspješan – nema nijedne predstave koja djeci podilazi, potcenjuje ih ili iznosi pred njih problematične stavove i ideje
Poslednjih nekoliko godina dramaturškinja Tijana Grumić iz Beograda sa velikim zadovoljstvom prati Kotorskog festivala pozorišta za djecu, ali su njene predstave prvi put izvedene u ovom 31. festivalskom zdanju- i to ne jedna, nego tri. Predstavila se kao sjajna autorka tekstova ili dramatizacija za predstave: “Mogućnost zabavljanja kod ptica”- u izvedbi BITEF teatra, “Mulan”, produkcija Pozorišta za decu i mlade Kragujevac i “Snežna kraljica” Malog pozorišta “Duško Radović”. To je lijepa prilika da kroz tri različita djela dopre do dječijih srdaca i na taj način utiče na formiranje njihovih ličnosti. Ovako značajan prostor koji je Tijani Grumić ustupila selekcija festivala upućuje na to koliko cijene njeno stvaralaštvo, a za nju to, kaže, „predstavlja veliku čast i zadovoljstvo, ali na neki način i odgovornost“.
-Zanimljivo je što su ti tekstovi međusobno vrlo različiti, pa su samim tim i predstave različite i obraćaju se raznovrsnoj publici, te svako u njima može pronaći nešto što mu je interesantno, kaže u intervjuu za Boka news Tijana Grumić, predavačica na Katedri Dramaturgija pri Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.
Snježna kraljica
Učestvovali ste u okruglim stolovima Festivala – da li je došlo do konkretnih zaključaka? Dugi niz godina se samo priča na temu formiranja pozorišta u Kotoru, ali nikako da se učini taj korak naprijed – da li je moguć prelazak Festivala u instituciju, u kojoj mjeri je održiv menadžerski tip pozorišta?
-Format okruglih stolova na ovom i drugim festivalima je važan jer je to prilika da se na njima sretnu ljudi koji bi se u drugim okolnostima teže našli na istom mestu i razmenjivali ideje. Za Kotorski festival i Kotor uopšte važno je što se uopšte pokrenula priča o osnivanju pozorišta na ovaj način, a sledeći korak ipak ne zavisi samo od entuzijazma i volje ljudi uključenih u festival, već u najvećoj meri od donosilaca odluka. Mislim da smo na oba okrugla stola ove godine izneli neke konkretne ideje, razmenili iskustva i primere dobrih praksi iz regiona i, bar kad je u pitanju pozorište, te ideje i primeri naći će svoje mesto i na jednom dokumentu koji će predstavljati zaključak svega onoga o čemu smo govorili, a koji će kao predlog biti poslat gradskom Sekretarijatu za kulturu.
Koje su to teme, forme i kakav bi trebalo da bude medijski pristup u osnivanju teatra za starije od 11 godina?
-Platforma Od malih nog(u) čija sam jedna od osnivačica ove godine, uz podršku zaklade Kultura nova iz Hrvatske, sprovodi istraživanje koje će ispitivati upravo potrebe publike starije od 11 godina, a čiji će ishod biti kreiranje jednog priručnika za pozorišne umetnike i umetnice koji žele da se bave pozorištem za ovu uzrasnu grupu. Kroz naše međusobne razgovore, nas okupljenih oko platforme, a onda i na okruglim stolovima poput ovog na Kotorskom festivalu ili nekim drugim, uvideli smo da je ovo period kada pozorišta za decu gube svoju publiku, odnosno kada ta deca ulaze u tinejdžerski period i više ih ne zanima pozorište za mladu decu, a kada još uvek nisu dovoljno zrela da prate sadržaj za mlade (tinejdžere starije od 15 godina) ili odrasle. Ovo istraživanje, koje će biti sprovedeno u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji, zato će ispitivati i koje su to teme i šta su forme koje su njima prijemčive.
Mulan
Da li se teatar u dovoljnoj mjeri i na pravi način bavi temama koje zaokupljaju pažnju i život mladih danas?
-Pozorišni stvaraoci vrlo često potcenjuju decu i mlade kao publiku i prilaze im tako što im podilaze, međutim, uvek se nađu svetli primeri predstava koje se na dobar način hvataju u koštac sa temama koje se zaista tiču mladih, koje konsultuju publiku kojoj se obraćaju i tokom stvaranja predstave, kako bi oslušnuli njihove potrebe, a onda i pravili nešto što je relevantno za njih i što im je važno. Takav način rada i dalje nije u dovoljnoj meri zastupljen na repertoarima pozorišta, ali mislim da su festivali prilika da se na jednom mestu sakupe dobri primeri rada i da iz njih mnogo dobije kako publika, tako i umetnici i umetnice koji žele da rade u pozorištu za decu i mlade.
Kako ocjenjujete program ovoga izdanja KFPD? Na čemu bi trebalo još da se poradi nakon tri decenije opstajanja i postojanja?
–
Snježna kralčjica
Mislim da je program 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu i mlade veoma uspešan budući da nema nijedne predstave koja deci pristupa onako kako sam govorila u prethodnim odgovorima, a to je da im podilazi, da ih potcenjuje i da iznosi pred decu problematične stavove i ideje. Ovogodišnje festivalske predstave su zanimljive u svom pristupu, u istraživanju jezika pozorišta, u temama koje obrađuju, estetski su relevantne i daju deci priliku da razmišljaju. Mislim da bi za buduća izdanja festivala ovakva vrsta pristupa selekciji morala biti zadržana. Osim toga, nadam se da će se u budućim festivalskim izdanjima naći i nekoliko predstava više, ali svesna sam da to zavisi od mnogo faktora na koje ljudi koji se bave selekcijom ne mogu uvek da utiču.
Šta trenutno radite, šta pišete, dramatizujete…
Mogućnost zabavljanja…
-Upravo sam završila prvu fazu proba za novu predstavu u Gledališču Koper u Sloveniji koju radim sa rediteljkom Sonjom Petrović, a preko leta me čeka dramatizovanje knjige Kanjec filma Vere Cenić za pozorište ,,Bora Stanković“ u Vranju. Osim toga, ono čemu se posebno radujem, jeste što će do kraja godine početi probe mog novog teksta Svet zaslužuje kraj sveta koji je ove godine pobedio na jednom regionalnom konkursu. Što se tiče festivala, nakon završenog Sterijinog pozorja na kom sam se pozorijanskoj publici predstavila dvema predstavama, i sada nakon KFPD, čeka me mali odmor do nekih sledećih festivala.
Spuštena zavjesa 31. KFPD
Nagrade za „Mulan“ i „Ronju“
Nagrada Dječjeg žirija „Dragan Radulović“ 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu dodijeljena je predstavi „Mulan“ Pozorišta za decu i mlade Kragujevac.
Predstavi „Ronja, kći razbojnika“ Pozorišta za djecu i mlade iz Skoplja, laureat je Nagrade žirija Grada. Svečana dodjela nagrada održana je na Ljetnjoj pozornici uz prigodan program koji su vodili Miloš Kašćelan i Irina Maliković, uz „asistenciju“ Vile Alkime, koju je animirala glumica Jelena Đukić.
Nagrade za „Mulan“ i „Ronju“ - foto M.D.P
1 od 4
Nagrade za „Mulan“ i „Ronju“
Nagrade za „Mulan“ i „Ronju“
Nagrade za „Mulan“ i „Ronju“
Nagrade za „Mulan“ i „Ronju“
Djevojčica Djeljana Ibraimi vratila je ključeve grada lokalnoj samoupravi, ispred koje ih je preuzeo Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine. Prisutnima se obratila Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za nkulturu, sport i društvene djelatnosti, koja je Goranu Jovanoviću, predstavniku Fondacije „Budi human“ uručila poklon-vaučer sa 8 189, 73 eura, prikupljenih tokom Festivala od naplate ulaznica.
Predstavom „Pjeva mi se pjesma: Orkestra Pokoloka“ u izvedbi Teatra Poco Loco iz Hrvatske, spuštena je zavjesa 31. KFPD.
M.D.Popović
Foto: Portret Tijana Grumić- privatna arhiva
Fotografije sa predstava „Mogućnost zabavljanja kod ptica“, „Snežna kraljica“ i „Mulan“: Krsto Vulović
Jaka volja, odluka i istrajnost…mnogi pušači svjesni su da put do prestanka konzumiranja cigareta zahtijeva disciplinu i vrijeme. Međutim, uprkos poznatim upozorenjima o štetnosti duvanskog dima po zdravlje, neki pušači se jednostavno ne odlučuju da prestanu.
Prestanak pušenja je istovremeno najbolja ali i nimalo laka odluka. Zato na ovom putu treba sagledati opcije.
Šta su opcije?
Informisanje o manje štetnim izborima može biti prvi korak za sve one koji, iako svjesni da je najbolje da u potpunosti ostave cigarete, to iz nekog razloga ne učine.
Globalno najpoznatija alternativa, koja je ujedno dostupna već tri godine i u Crnoj Gori, je IQOS – uređaj koji zagrijava a ne sagorijeva duvan.
Ovu alternativu, u ovom trenutku, koristi preko 25 miliona ljudi širom svijeta.
Manje štetna alternativa
Kad već ne možeš u potpunosti da zauvijek ugasiš cigaretu, onda barem smanji štetu.
Proizvodi koji zagrijavaju duvan, umjesto da ga sagorijevaju, kao što je IQOS, štetne materije smanjuju i do 95%.
I ne stvaraju duvanski dim, a on je glavni krivac u procesu pušenja.
Naime, duvanski dim je mnogo više od običnog dima koji nam je neprijatnog mirisa ili „štipa“ za oči. Mnogo veće posljedice ostavlja po naše zdravlje, ali i po zdravlje pasivnih pušača.
Naime, kada se cigareta upali duvan počinje da gori i stvara se duvanski dim kroz koji pušači unose ne samo nikotin već i više od šest hiljada materija, od kojih se za oko 100 zna da su štetne ili potencijalno štetne, među kojima su ugljen monoksid.
Ovaj ključni problem koji stvara duvanski dim naučnici su uspjeli da eliminišu tako što su kreirali novu tehnologiju konzumiranja duvana, poput IQOS-a.
IQOS i slični uređaji prilikom korišćenja ne stvaraju dim, a bitna razlika je takođe i to što cigarete stvaraju katran koji nastaje kao proizvod sagorijevanja. To se na primjeru IQOS-a ne dešava budući da ovaj sistem ne zagrijava duvan, i tako ne proizvodi katran. Prilikom pristupanja ovoj vrsti koncepta smanjenja štete, važno je ukazati da ovakvi proizvodi nisu bez rizika te da njihovo korišćenje oslobađa nikotin, koji izaziva zavisnost.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim prisajedinjenjem Srbiji, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.
Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donijeta je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.
Milatović: Za narod Crne Gore ne postoji važniji datum od 13. jula
Predsjednik CG Jakov Milatović – foto Služba predsjednika
Za narod Crne Gore ne postoji važniji datum od 13. jula jer je njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti, poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Milatović je, na prijemu povodom Dana državnosti na Cetinju, rekao da su vjekovi borbe za opstanak, na kamenoj raskrsnici Evrope, učinili Crnu Goru simbolom istrajnosti, čiji je svaki pedalj slobode skupo plaćan životima njenih najboljih sinova i šćeri.
“Luča nepokornosti nikad nije ugašena na ovom našem kršu”, dodao je Milatović.
On je kazao da nema 13. jula 1941. bez 13. jula 1878. godine.
Prema njegovim riječima, dva istovjetna datuma u mjesecu, razdvojena 63 godine, zapravo su simbioza slobode i prkosa, kao najvažnijih karakternih odrednica crnogorske državotvorne težnje.
Predsjednik CG Jakov Milatović – foto Služba predsjednika
“Ne postoji važniji datum za naš narod od ovog koji je povod okupljanja, jer je njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja naše države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti”, poručio je Milatović.
On je kazao da se kao predsjednik raduje što svi zajedno večeras, bez obzira na naciju, vjeru ili politička uvjerenja, mogu složno da pošalju poruku da od slobodne, antifašističke i jednake Crne Gore nemaju većeg ideala.
Milatović je rekao da svako vrijeme nosi nove izazove.
“A na nama danas je da temelje koje smo osvojili na Berlinskom kongresu i žrtvu učesnika 13. julskog ustanka koju smo dali u narodnooslobodilačkoj borbi, ugradimo u našu budućnost i budućnost naše djece”, rekao je Milatović.
On je kazao da sjećajući se žrtve predaka, u godinama koje dolaze, “nama ostaje lakši dio posla”.
Predsjednik CG Jakov Milatović – foto Služba predsjednika
“Da u miru nastavimo da izgrađujemo našu Crnu Goru, čineći je poželjnim mjestom za život svih nas i stojeći nepokorno na braniku njene slobode”, dodao je Milatović.
Prva dama Milena Milatović kazala je da su žene Crne Gore svojom nepokolebljivom hrabrošću i snagom dale nemjerljiv doprinos u borbi za slobodu, i zajedno sa muškarcima učestvovale u obnovi zemlje poslije rata.
Milena Milatović – foto Služba predsjednika
“Time su trasirale put u konstituisanju novog društvenog poretka koji je doveo do sve većeg učešća žena u političkom i javnom životu u Crnoj Gori”, dodala je Milatović.
Ona je kazala da se žene moraju boriti za smanjenje ekonomskog potiskivanja žena, kao i za dodatno veće uključivanje na svim nivoima odlučivanja.
“Nikada ne smijemo prestati da radimo na podsticanju još veće zastupljenosti žena u politici, biznisu, nauci”, rekla je Milatović.
Ona je poručila da žene zajedničkim snagama moraju učiniti sve da iskorijene svaki vid nasilja, uključujući i rodno-zasnovano, koje, kako je rekla, nažalost, u nekim slučajevima ima tragičan ishod.
13.jul – 10,15
Predsjednik Milatović položio vijenac na spomenik Partizanu borcu povodom Dana državnosti
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore svim građankama i građanima čestita Dan državnosti i poziva sve ljubitelje prirode da 13. jula besplatno posjete Durmitor, Biogradsku goru, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije, kao i Botaničku baštu “Dulovine” u Kolašinu i PP Ulcinjska Solana.
Nacionalni parkovi Crne Gore su predjeli izuzetnih prirodnih vrijednosti koji predstavljaju staništa za brojne rijetke i zaštićene biljne i životinjske vrste. Turistička ponuda nacionalnih parkova zasniva se na aktivnom boravku posjetilaca u prirodi. U sklopu ponude svakog parka nalaze se centri za posjetioce, u kojima se mogu dobiti informacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima parka i njegovoj turističkoj ponudi.
Nacionalni parkovi CG
Osim raftinga rijekom Tarom, tu su i pješačke, edukativne, tematske i biciklističke staze, zatim krstarenje Skadarskim jezerom, kajakarenje i vožnja drvenim čamcima na Crnom, Biogradskom i Skadarskom jezeru, posmatranje ptica, dječija igrališta, sportsko-rekreativni ribolov, posjeta Hridskom jezeru (jezero sreće) u NP Prokletije.
Nacionalni parkovi Crne Gore vam žele srdačnu dobrodošlicu i ugodne praznične dane!!!
