Jonathan je jedan od četvero Filipinaca koji Dubrovčanima od januara raznose poštu.
– Prije nego što sam došao ovamo, radio sam u Kataru, kao vozač limuzine. Moji su prijatelji već radili ovdje i čuo sam mnogo toga dobrog o Hrvatskoj i ljudima ovdje, rekao je Jonathan Junio, Filipini.
Od početka godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdano je oko 6000 radnih dozvola, najviše za državljane susjednih zemalja, ali sve više i za državljane Filipina, Nepala i Indije, koji su postali prijeko potrebna radna snaga u turističkoj sezoni, piše HRT.
– Očito je da na tržištu nedostaje radnika. Srećom, pripremili smo se za ovu sezonu. Većina je domaćih radnika, a ima ih i iz susjednih zemalja, poput BiH i Crne Gore. Imamo i radnike iz Nepala, Indije, Filipina, koji osiguravaju raznovrsnost naše ponude, istaknuo je Ugur Yeni, šef recepcije u Hotelu Rixos Premium Dubrovnik.
– Radio sam u Dubaiju, Kataru, Omanu i na Maldivima. Ovo je peta zemlja u kojoj radim i lijepo mi je ovdje, izjavio je Pratap Koirala, Nepal.
Radne dozvole za strane državljane tražene su tijekom cijele godine, ne samo za turističke poslove nego i u građevini.
– Četiri i pol godine sam ovdje, dobro mi je ovdje za posao i sve. Došao da raditi sve mi je u redu, i s ljudima i s firmama, naveo je Daut Bajrami, Kosovo.
Hrvati odlaze u ostale zemlje Europske unije, a u Hrvatsku sve više stižu radnici s Istoka, koji, nakon što steknu određene kvalifikacije, često odlaze dalje na Zapad. U Hrvatskoj gospodarskoj komori, stoga, smatraju da je potrebno posebnim strategijama regulirati tržište rada.
– Zapravo sve skupa dovodi do nekakve, ja bih rekla, devastacije kvalitete našeg turizma. Pa sad da se ne bi taj trend, koji smo zapazili, ove godine nastavio mislim da bi trebali preuzeti stvari u svoje ruke, na neki način upravljati situacijom, to jest, posložiti igru, odrediti pravila igre, naglasila je Nikolina Trojić, predsjednica HGK – Županijske komore Dubrovnik.
Osim strategije upravljanja uvoznom radnom snagom, pomogla bi i promišljanja o tome kako domaće radnike zadržati u Hrvatskoj.
Uoči turističke sezone predviđalo se da će nam trebati oko 60.000 radnika, od kojih će se samo jedna trećina, prema očekivanjima poslodavaca, moći pronaći u Hrvatskoj. Taj bi problem u idućim sezonama mogao postati još izraženiji budući da se na njega godinama upozorava.
Što se konkretno dosad napravilo i što se tek treba učiniti? Naime, već idućih godina nedostatak radnika mogao bi opasno početi ugrožavati naš turizam. Na ta i neka druga pitanja odgovorio je predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Joso Smolić s kojim je razgovarala novinarka HRT-a Ana Bralić.
Crna Gora nema adekvatnu putnu infrastruktura za veći priliv turista, većina putnih pravaca nije bezbjedna
Stigla je ljetnja sezona, a sa njom stižu i kolone automobila crnogorskim drumovima. Tako će, prema podacima Uprave za saobraćaj, biti kao i prethodnih godina, najopterećenija saobraćajnica, bez sumnje, dionica magistralnog puta M-1 Kotor – Tivta – Budva, koja u ljetnjim mjesecima dostiže brojeve od preko 30.000 vozila na dan. Sve to povećava rizik od saobraćajnih nezgoda i na ostalim putevima koji u većini, prema ocjenama međunarodnih eksperata, ne zadovoljavaju potrebne standarde bezbjednosti.
Uzroci i udesi
Udesi u nepreglednim krivinama i raskrsnicama, slijetanja u provalije pored neobezbijeđenih puteva, odroni, to su samo neki od uzroka teških nesreća kojima svjedočimo decenijama.
– U Crnoj Gori, ne računajući auto-put, pet zvjezdica imaju samo dva kilometra puta od blizu 1.900 km cesti obuhvaćenih analizom. Samo dva odsto puteva (39,5 km) je dobilo ocjenu četiri ili pet zvjezdica. Nasuprot tome, skoro 55 odsto puteva (više od 1.000 km) je dobilo najnižu ocjenu od jedne zvjezdice. Dalje, 28 odsto puteva (više od 500 km) za kategoriju putnici u vozilima je dobilo samo dvije zvjezdice – govori studija koju je finansirala Evropska unija pod nazivom ,,Procjena bezbjednosti na putevima u Crnoj Gori“ rađena je prije tri godine.
Rezultati za Crnu Goru pokazuju veliki procenat puteva koji imaju jednu i dvije zvjezdice. IRAP (International Road Assessment Programme) navodi da zemlja treba da se trudi da postigne najmanje ocjenu od tri zvjezdice za puteve, kako bi se poboljšale performanse bezbjednosti na putevima.
Pojedine dionice poput Jasenovo polje – Vir, Bioče – Mojkovac – Slijepač most, Petrovac – Virpazar, Plužine Šćepan –Polje označene su kao visoko rizične. U Upravi za saobraćaj svjesni su stanja, ali objašnjavaju da su u poboljšanje bezbjednosti na putevima ulagali onoliko koliko je država budžetom mogla da izdvaja decenijama unazad.
Kako nam je kazao dipl. ing. građ. Nikola Arnaut iz Sektora za izgradnju, održavanje i rekonstrukciju puteva Uprave za saobraćaj, procjena bezbjednosti saobraćaja koja je urađena 2020. godine iz sredstava EU pokazala je ono što smo već znali i na čemu kontinuirano rade, a to je da je potrebno unaprijediti sektor bezbjednosti saobraćaja na crnogorskim putevima.
– Činjenica stoji da je procenat puteva koji su dobili nisku ocjenu visok, preko 50 odsto naše putne mreže, ali Uprava za saobraćaj već duži vremenski period radi na unapređenju stanja naše putne mreže i poboljšanju opšte bezbjednosti na putevima kroz izgradnju i rekonstrukciju putnih dionica, ugradnju nove signalizacije i sistema pasivne bezbjednosti saobraćaja. Takvi rezultati su potvrdili da su planovi Uprave za saobraćaj u kratkoročnom i srednjeročnom periodu opravdani, te da se to ogleda u broju dionica magistralnih i regionalnih puteva koje su planirane da budu izgrađene ili rekonstruisane – kazao je Arnaut.
Crne dionice
Kako je istakao, dionice državnih puteva na kojima nivo bezbjednosti saobraćaja nije na zadovoljavajućem nivou ,,crne dionice“ su ujedno i dionice na kojima su identifiovane crne tačke, tj. lokaliteti na kojima se u vremenskom periodu od dvije godine desilo više od jedne saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom ili teško povrijeđenim osobama.
– Dionice kojima će se u najkraćem periodu posvetiti maksimalna pažnja su: M-1 Kotor – Tivat – Budva; M-2 Podgorica 1 – Bioče – Mioska; M-2 Mojkovac – Ribarevina; M-3 Jasenovo polje – Nikšić; M-5 Rožaje – Most Zeleni; M-7 Nikšić – Trubjela; M-10 Podgorica 3 – Cetinje – Budva; R-2 Berane – Andrijevica; R-10 Đurđevića Tara (raskrsnica sa M-6) – Mojkovac (raskrsnica sa M-2); R-15 Virpazar 2 – Ostros – Vladimir; R-23 Cerovo – Rogami. Za sve ove dionice Uprava za saobraćaj je pripremila set aktivnosti koje će imati za konačan rezultat povećanje bezbjednosti na njima – istakao je Arnaut.
Svaka dionica će, kako je naglasio, biti predmet Provjere bezbjednosti saobraćaja (RSI) te će se na osnovu nalaza nezavisnih stručnih komisija pristupiti izradi nove tehničke dokumentacije za unapređenje bezbjednosti saobraćaja.
– Takođe, za određeni broj dionica ( Podgorica 1 – Bioče – Mioska, Jasenovo polje – Nikšić, Mojkovac – Ribarevina, Nikšić – Trubjela, Šćepan Polje – Plužine) tehnička dokumentacija je već spremna te se očekuje izvođenje radova u skladu sa njom.
Za neke dionice je u toku izvođenje radova u finalnoj fazi pripreme za realizaciju na terenu (M-1 Kotor – Tivat – Budva, M-7 Nikšić – Trubjela, M-2 Mojkovac – Ribarevina) – kazao je Arnaut dodajući da Uprava za saobraćaj ima opredijeljen programski budžet od dva miliona eura ove godine za sektor bezbjednosti saobraćaja.
Što se tiče povećanog prometa i saobraćajnih gužvi, Uprava za saobraćaj od 2020. godine posjeduje novoinstalirani sistem za praćenje nivoa saobraćajnog opterećenja na crnogorskim putevima.
– Sistem se sastoji od 64 brojača koji su postavljeni duž mreže državnih puteva i koji 24 časa dnevno prate i razvrstavaju saobraćaj u 11 kategorija vozila, a takođe nam daju podatke o brzini kretanja vozila na našim putevima. Najopterećenija saobraćajnica je, bez sumnje, dionica magistralnog puta M-1 Kotor – Tivta – Budva, koja u ljetnjim mjesecima dostiže brojeve od preko 30.000 vozila na dan – kazao je Arnaut.
Saobrćajne gužve – Tivat – Budva
Najgušći saobraćaj
Osim ove navodi da je najgušći saobraćaj na sljedećim dionicama državne mreže puteva: M-1 Herceg Novi – Kamenari, M-2 Kolašin – Mojkovac – Ribarevine, M-2 Virpazar – Podgorica, M-3 Nikšić – Danilovgrad – Podgorica, M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, R-23 Danilovgrad – Podgorica.
– Od puteva koji su sa najvećim saobraćajnim opterećenjem, nesreće se najčešće dešavaju na dionicama: M-1 Kotor – Tivat – Budva, M-10 Podgorica – Cetinje – Budva te R-23 Danilovgrad – Podgorica – kazao je Arnaut dodajući da uzroci zbog čega se dešavaju saobraćajne nezgode nijesu u opsegu Uprave za saobraćaj, ali da je činjenica da povećani intenzitet saobraćaja sa sobom nosi i povećanje mogućnosti da dođe do saobraćajne nesreće.
– Iz podataka koje imamo na raspolaganju evidentno je da učesnici u saobraćaju u najvećem broju ne poštuju ograničenja brzine koja se nalaze na putevima, te da evidentirana maksimalna brzina kretanja vozila i po nekoliko puta prekoračuje postavljena ograničenja. To je veoma važan segment bezbjednosti saobraćaja na kome je potrebno dodatno raditi kako bi se redukovao nivo prekoračenja brzine kretanja učesnika u saobraćaju – kaže naš sagovornik poručujući da je definitivno potrebno da se nivo saobraćajne kulture na našim putevima poveća i da je za to potrebna koordinisana aktivnost od strane svih koji vode računa o ovoj oblasti.
Kako je poručio na kraju, Uprava za saobraćaj će kontinuirano nastaviti da radi na unapređenju saobraćajne infrastrukture te povećanju bezbjednosti saobraćaja putem izgradnje, rekonstrukcije i održavanja mreže državnih puteva. Za tu namjenu u toku ove godine namijenjeno je oko 70 miliona eura.
Posljednjih 14 godina na crnogorskim drumovima stradalo više od 900 osoba
Kada su nesreće u pitanju, Arnaut navodi da su cifre poražavajuće i da je minulih 14 godina na crnogorskim drumovima stradalo više od 900 osoba.
– Studijom se procjenjuje da bi za period od 20 godina u nesrećama na putevima umrlo ili bi bilo ozbiljno povrijeđeno blizu 5.000 ljudi ukoliko se ne investira u poboljšanje bezbjednosti – poručuje Arnaut.
Važni projekti za ovu godinu
Kao veoma značajne projekte koji su u fazi realizacije, Arnaut navodi projekat unapređenja bezbjednosti saobraćaja u zonama škola na 15 lokacija školskih ustanova na državnim putevima, unapređenje bezbjednosti saobraćaja na dionici M-1 Bioče – Mioska, projekat analize saobraćajne preglednosti na magistralnim putevima M-7 Nikšić – Trubjela i M-8 Grahovo – Vilusi.
Legendarni makedonski bend “Leb i sol” nastupio je u subotu u Budvi na sceni između crkava i mnogobrojnoj publici priredio jazz-rock koncert. Ovim nastupom je otvoren muzički ciklus “Igra Jazz-a” koji se održava u sklopu prvog Jadranskog festivala igre, čiji organizator je Turistička organizacija opštine Budva.
Publiku je na početku večeri sjajnim synth-pop pjesmama zagrijao duo mladih muzičarki iz Ukrajine i Bjelorusije, a potom je na scenu stupila virtuozna četvorka sastava “Leb i sol” i, uz instrumentale “Devetka” i “Bistra voda”, započela magično druženje u junskoj starobudvanskoj noći.
Bend trenutno čine stalni basista Bodan Arsovski, talentovani gitarista Dimitar Božikov, virtuoz na bubnjevima Mihael Parushev, a od samog začetka benda 1976. godine, na klavijaturi je Kokan Dimuševski. Nakon završenog nastupa, Arsovski je istakao zadovoljstvo načinom na koji je sve proteklo.
Publika- foto Mediabiro
“Cijeli bend je oduševljen! Prvo zbog toga što je bila veoma dobra organizacija, prostor između crkava je fantastičan, a publika je došla i nije mogla da ode. Dogodilo se upravo ono što smo priželjkivali. Bila je milina svirati, ova svirka bi komotno mogla da ide na live album,” kazao je Arsovski.
Istakao je da se upravo zbog ovakvih pozitivnih utisaka redovno vraćaju u Budvu na zadovoljstvo velikog broja tamošnjih poštovalaca njihove muzike.
“U zadnjih 10 godina smo u Budvi nastupali pet, šest puta. Ovo je svjetski ambijent. Ja sam svirao svuda po svijeta, ali ovo je u samom vrhu,” podvukao je muzičar.
Zahvaljujući atmosferi, ambijentu, ali i mirisu mora legendarna muzička četvorka dobila je novu inspiraciju za interpretiranje svojih autorskih pjesama, ali i čuvenih obrada kao što su “Jovano, Jovanke” i “Uči me majko, karaj me” koje su i sinoć oduševile publiku u Budvi.
Leb i sol
Ovakvu slobodu u interpretaciji i talenat da uspješno nadograde postojeće kompozicije izgradili su tokom decenija postojanja sastava “Leb i sol”.
“Mi smo počeli kao rock i jazz sastav, ali kako stariš, želiš da istražuješ mnogo šire. “Šetamo” po stilovima, sve pjesme u repertoaru su različite. Ono što je interesantno jeste što pjesma jednog dana može da zvuči na jedan način, a sjutra da zvuči sasvim drugačije. Osjećamo se slobodnima, a to je nešto najskuplje u umjetnosti – da budeš slobodan, a da publika voli to što si slobodan,” ispričao je Arsovski.
Da je publika zavoljela kreativnu slobodu prilikom interpretacije repertoara sasatava “Leb i sol” dokazuje mnoštvo aplauza tokom trajanja koncerta, ali i na samom kraju kada su ovacijama pozvali muzičare na bis.
Leb i sol- foto Mediabiro
Uživanje u sjajnim muzičkim nastupima u Budvi se nastavlja kroz ciklus “Igra Jazz-a”. Večeras, 18. juna posjetioce scene između crkava će rasplesati Cubismo, hrvatski sastav koji svira energičnu muziku utemeljenu na afro-kubanskim ritmovima, dok se u grupi njeguje i jazz improvizacija svih članova. Sjutra, 19. juna sa početkom u 21h nastupiće istaknuti ruski saksofonista Oleg Kiriyev.
Svi programi Jadranskog festivala igre su besplatni, počinju u 21 sat i potrebno je doći ranije zbog ograničenog broja mjesta, podsjećaju iz Turističke organizacije opštine Budva.
Uski tunel za bijeg iz doba Hladnog rata iskopan ispod Berlinskog zida nedavno je otkriven tijekom građevinskih radova u glavnom gradu Njemačke.
Tunel, koji mjeri samo 50 centimetara u širinu i 70 centimetara u visinu, otkriven je ispod ulice u središtu Berlina koja je nekoć bila utvrđena granica između komunističke Istočne Njemačke i enklave pod kontrolom zapadnih saveznika.
Tunel je otkriven početkom lipnja tijekom izgradnje novog stambenog naselja, izvijestio je u subotu lokalni berlinski list BZ.
– Za postojanje tunela se već znalo, ali su geofizičke studije pokazivale da je dublje pod zemljom, rekao je novinama dužnosnik berlinskog ureda za očuvanje povijesti.
Istočnonjemački režim izgradio je dobro branjeni Berlinski zid kako bi spriječio građane da bježe u kapitalističku Zapadnu Njemačku. Iz očaja, mnogi su ljudi pokušali doći na zapad podzemnim rutama.
Prema Memorijalu Berlinskog zida, bilo je najmanje 12 drugih tunela za bijeg iskopanih duž dionice ulice Bernauer gdje je posljednji tunel otkriven.
Glasnogovornik građevinske tvrtke rekao je u subotu navečer da ne žele uništiti tunel niti ga ispuniti betonom, te da će poduzeti korake da se sačuva za potrebe istraživanja.
Turističke organizacije nekoliko gradova iz regiona pokrenule su u Novom Sadu inicijativu za formiranje Mreže turističkih gradova.
Kako je saopšteno iz Turističke organizacije (TO) Budva, oni su zajedno sa predstavnicima Morskog dobra boravili u Novom Sadu, na poziv i inicijativu turističke organizacije tog grada. Tu su se sastali sa predstavnicima gradova i turističkih organizacija iz Beograda, Herceg Novog, Banjaluke, Tuzle, Skoplja i Turističke organizacije Srbije, a tema susreta bila je upravo formiranje Mreže turističkih gradova.
Gosti su se susreli sa gradonačelnikom Novog Sada Milanom Đurićem, nakon čega je održan radni sastanak u prostorijama Turističke organizacije Novog Sada na kojem su razmatrani modeli buduće saradnje. Učesnici sastanka upoznati su i sa turističkim znamenitostima grada koji je 2022. godine nosio titulu Evropske prijestonice kulture.
– Vizija saradnje kroz Mrežu turističkih gradova ogleda se u razmjeni iskustava, znanja i ideja na polju razvoja i promocije turizma destinacija, u prepoznavanju određenih problema i njihovom što efikasnijem rješavanju. Promocija će se razvijati u pravcu što većeg približavanja potencijalnim turistima, tako što ćemo, pored zajedničkih nastupa na sajmovima turizma i kampanje putem elektronskih i drugih medija, predstaviti svoju destinaciju na najvećim regionalnim manifestacijama i festivalima, koji generišu najviše posjetilaca – kazao je Branislav Knežević, direktor Turističke organizacije Grada Novog Sada.
Ideja za formiranje Mreže turističkih gradova proistekla je iz ranijih dogovora, potpisanih protokola o saradnji, kao i zajedničkih promocija na sajmovima i sličnim događajima.
Sa proljećem na pijacama su stigle i trešnje. Ovo crveno voće je bogato vitaminima i mineralima, te višestruko doprinosi zdravlju i ljepoti.
Trešnje su odličan izvor vitamina A, B1, B2, B3, B6, C i K, kao i minerala: kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, cinka, mangana i bakra.
Osim toga, trešnje sadrže i hranljiva vlakna, organske kiseline, proteine, celulozu i pektin, a istovremeno fantastičan su antioksidant, te kao takve pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i podmlađuju ceo organizam!
Pomažu u suzbijanju simptoma astme i alergija, naučno je potvrđeno da ublažavaju upale mišića, a kako potstiču proizvodnju kolagena, vrlo su bitne za lijep i mladalački izgled kože, a i zdravlje kostiju.
Ove godine cijena trešanja je izuzetno visoka i nikako da papadne, ali kupci ipak nekako uspiju izvaditi i posljednji euro za voće kojemu ne možemo odoljeti…
Zdrava poslastica: Parfe od crne čokolade i trešanja, biće vam potrebno:
1/2 avokada
1 mala banana
1 do 2 štangle crne čokolade sa visokim procentom kakaa
2 kašičice čia semenki
Oko 20 do 30 ml bademovog mleka
Malo cimeta
Malo soli
Šaka trešanja
Priprema:
Čokoladu otopite sa malo bademovog mleka, te zatim sve sastojke, osim trešanja, stavite u blender i mutite dok ne dobijete kremastu, mus teksturu. Tako umućen mus, sipajte u željenu čašu ili činijicu i ostavite pola sata u frižideru.
Pre jela, vašem čokoladnom musu, dodajte trešnje.
Nevladino udruženje “Kamelija” iz Stoliva i Mjesna zajednica Stoliv u okviru tradicionalne manifestacije “Fešta kamelija 2023“ organizuju “Camelia trophy“.
Manifestacija koja ima za cilj promociju i očuvanje drvenih barki održaće se u nedjelju, 25. juna u Stolivu.
Okupljanje ribara je u 5,30 sati na stolivskom mulu, nakon čega slijedi takmičenje u udičarenju iz drvenih barki u akvatorijumu ispred Stoliva.
Defile, utrkam drvenim barkama kao i promotivni nastup JK “Lahor” planirano je za 10 sati.
Izložba slika članova ULCG Podgorica – “Evo nas i tamo gdje su barke” biće prediđena u 11 sati.
Stoliv – Kamerlija Trophy foto Boka News
Svečano proglašenje najboljih učesnika, dodjela trofeja, razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete i pomoć na restauraciji i održavanju drvenih barki.
Kontakt telefon za zainteesovane takmičare i učesnike 069 644 506
“Tradicija se sama čuva, na nama je samo da je ne uništimo”.
Pokrovitelj manifestacije je Turistička organizacija Opštine Kotor.
Povodom pedeset godina slikarstva tivatskog akademskog slikara Zorana Mujbegovića u JU Muzej i Galerija Tivat sinoć je otvorenaa velika retrospektivna izložba na kojoj je predočeno oko sto izloženih artefakata, remasterizovanih slika, crteža i grafika iz različitih faza i ciklusa autorskog rada, od prve samostalne izložbe 1973. godine, do onih na kojima sada radi.
Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Željko Komnenović koji je tom priliko istakao da je riječ o likovnom događaju ljeta.
“Iako nisam likovni kritičar niti teoretičar umjetnosti, daću sebi za pravo da, kao neko ko prati rad Zorana Mujbegovića, kažem da je njegov doživljaj umjetnosti nošen iskonskom željom da donese ono što se zove zlatni presjek, ili božanski presjek. On ga donosi kroz baštun krtoljskih kapetana, koji dijeli na većini njegovih slika nadrealno od realnog, svevremeno od savremenog. To ćete naći na svakoj njegovoj slici. Zoran na neki svoj način, kroz školjke i vječite spirale donosi ono što se u matematici zove Fibonacijv niz”.
Izložba Zorana Mujbegovića
Komnenović kaže da kroz ove svevremene principe i svoju specifičnu poetiku Zoran donosi svoju umjetničku priču koja govori o Krtolima i ostavlja bez daha u spoznaji da je ovakav stvaralac naš savremenik.
“Na svom putu od rodnih Krtola, Kakrca i Bjelila, pa do Valjeva gdje sada živi, Mujbegović je napisao i više knjiga posvćenih svom rodnom kraju, a ovom sjajnom izložbom, možemo reći, i vrhunski zaključio ovaj dio svog bogatog opusa. Ja sam izuzetno srećan i ponosan što sam bio u prilici da dam svoj mali doprinos u realizaciji ovog projekta i nadam se da će se Zoranovih 50 pretvoriti u Zoranovih 75,“ poručio je predsjednik Opštine Tivat i urednik izdanja NVO Matica Boke, Željko Komnenović, proglasivši Mujbegovićevu izložbu svečano otvorenom.
Izložba Zorana Mujbegovića
Direktorka JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić istakla je da se stvaralački opus umjetnika ogleda u elementima kulturne baštine Boke Kotorske koja je vidjeljiva na autirovim slikama i predstavlja svojevrstan zapis.
“Pored umjetničke vrjednost, okupane posebnim senzibilitetom prema moru, barci, obali, tradiciji, kamenim palatama, autor je prenosio unutrašjni dojam Boke kotorske, kao jednog grada i cjeline, na platno, stvarajući priču ogledanu kroz prepoznatljive simbole- kamen, školjka, drvo, slikar je iznio svoje tumačenje života kroz semiotiku slike. Na dva galerijska nivoa prikazano je sto radova, sto autorovih priča ispisanih četkicom, a film „Na veslu priča“ otkriva da je za slikara ljubav pokretač svega,“ istakla je Đukić.
Kustos izložbe, Rastko Šejić kazao je da je Boka Kotorska- najljepše mjesto na svijetu te da se njen identitet vidi i na ovoj izložbi.
“Vidite je u svim detaljima, vidite je u onome što Zoran donosi od početka svog rada do danas. Ljudi koji vole umjetnost uvijek vole ono što su korijeni. I ova izložba je čitavo vrijeme priča o korijenima. Skoro da nema slike na kojoj nema školjke ili ribe. To je ta veza koja je prepoznatljiva svuda, i to ove slike čini potpuno drugačijim, kada vidite Mujbegovićevu sliku, vi znate da je to jnegova slika. O tome su pisali i brojni kritičari, što smo sve sabrali u monografiji koja se takođe zove „Pozornica snova“, koju ovdje možete vidjeti,“ kazao je Šejić.
Autor izložbe Zoran Mujbegović, objasnio je u svom obraćanju značenje naslova izložbe.
Zoran Mujbegović
„Izložba se zove Pozornica snova. Sajnte cijeli život, imate neke snove, i onda to doživite u Tivtu. Kraj snova i početak nekih drugih. Nemam dovoljno riječi da se zahvalim, prije svih, Muzeju i galeriji Tivat i Opštini Tivat. Znate kako- ja sam u Tivat dolazio sa šest godina iz Krtola, odakle mi je majka, i imao sliku grada izlazeći sa radničkog broda. I evo me sada, sa odsanjanim snovima,“ poručio Mujbegović.
Izložba je postavljena na dva galerijska nivoa u kompleksu Ljetnjikovca Buća, a posjetioci su je u prilici posjetiti svakog dana od 8 do 20 sati. Građanski termini autorskog vođenja kroz izložbu su srijedom i petkom od 19 sati.
Manifestacija “Žućenica Fest” okupila je veliki broj posjetilaca, kako građana Tivta, tako i turista, koji su imali pirlike da uživaju u bogatoj gastro ponudi…
Devetnaesto izdanje Žućenica fest-a u Tivtu održano je u subotu na gradskoj rivi Pine, čiji osnivač i organizator Organizacija žena Tivat, uz potporu Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.
Najpoznatiju program ovog gastro festivala, “P(i)jat od žućenice” privukao je više hiljada posjetilaca, koji su bili u prilici degustirati brojne delicije od žućenice, uz čašu vina. Žućenica fest 2023. Zadržala je internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće uzela grupa gastronoma iz poljskog grada Skočova.
U ime organizatora posjetioce je pozdravila predsjednica Organizacije žena Tivat, Blaženka Vučurović, feštu je otvorio prdsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović.
Žućenica fest 2023.
Gastro feštu uveličali su nastupom Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat i poznata heregnovska grupa Exodus.
Manifestaciju su pomogli brojni sponzori i tivatski turistički privrednici.
“Žućenica samonikla trava, koja ima mnoge pozitivne efekte na zdravlje, a može se pripremati na razne načine. Žućenica se priprema na nekoliko starih, autoktonih načina, a to je žućenica kuvana sa jajima, sirova sa krompirom, do novih moderno kreiranih načina spremanja…
Žućenica – foto Boka News
Ono što mi hoćemo je da sačuvamo tradiciju, i da se upustimo u kreativnost, da izmišljamo jela, i da pokažemo da ta samonikla trava može da zamijeni spanać ili blitvu… Raduje me i što su ovdje sa nama i restorateri i hotelijeri te što smo uspjeli da skrenemo njihovu pažnju na žućenicu kao nezaobilazan dio bokeljske i crnogorske kulinarske tradicije ”, poručila je Vučurović.
Preživjeli putnici broda spašeni nakon nesreće Foto: Stamos Prousalis, Stelios Misinas, Gina Kalovyrna, Deborah Kyvrikosaios / Reuters
Grčka policija zatražila je podršku evvropske policijske agencije Europol u svojoj istrazi potonuća broda s migrantima u Sredozemnom moru, u kojoj je stradalo nekoliko stotina ljudi, a potraga za preživjelima se privodi kraju.
Istraga se usredotočila na devet preživjelih osoba, koji su uhićeni zbog sumnje da su krijumčari ljudima. Jedan od njih je i dalje u bolnici. Egipćani, u dobi između 20 i 40 godina, optuženi su za krijumčarenje ljudima, ubojstvo iz nehaja i zločinačko udruživanje.
Osumnjičeni navodno pripadaju krugu krijumčara ljudima, koji je proteklih mjeseci možda organizirao do 18 opasnih prelazaka mora od libijske obale do Italije, objavio je grčki televizijski kanal ERT.
Grčki istražitelji se nadaju da će uz pomoć Europola utvrditi tko je mozak krijumčarske operacije.
Uhićeni pojedinci su identificirani zahvaljujući izjavama drugih preživjelih.
List Kathimerini je objavio da je jedan od uhićenih priznao da je primao novac kako bi radio na brodu dok ostali osporavaju optužbe.
Preživjeli su rekli da su za prelazak platili između 5000 i 6000 eura po čovjeku.
Detalji nesreće
Osumnjičeni bi u ponedjeljak trebali biti dovedeni pred istražnog suca.
Ribarski brod, na kojem je bilo između 500 i 700 migranata, potonuo je u srijedu na putu iz Afrike prema Europi. Ukupno 104 osobe su spašene, a pronađeno je 78 tijela.
Ostali putnici su se nalazili ispod palube i potonuli su zajedno s brodom, prema grčkoj obalnoj straži.
Mjesto nesreće, otprilike 90 kilometara jugozapadno od poluotoka Peloponeza, nalazi se odmah iznad najdublje točke Sredozemnog mora, koja je duboka 5000 metara. Moguće je da ribarski brod nikada neće biti izvučen.
Obalna straža je u subotu i dalje djelovala u tom području s fregatom, trima patrolnim čamcima i helikopterom. Međutim, snažni vjetrovi su ih ometali u radu.
Praktički ne postoji nada da će pronaći druge preživjele. Grčki mediji nagađaju da će potraga postupno završiti krajem ove sedmice.
