Slijepi putnici – Dvije osobe pronađene na kormilu MSC-ovog kontejneraša, putovali su 2.700 nautičkih milja!

Boka News
-
0
Slijepi putnici – Dvije osobe pronađene na kormilu MSC-ovog kontejneraša, putovali su 2.700 nautičkih milja!
Slijepi putnici – Dvije osobe pronađene na kormilu MSC-ovog kontejneraša, putovali su 2.700 nautičkih milja!
Foto Policija Portugala

Španjolska obalna straža i policija pronašli su dva slijepa putnika na vrhu kormila MSC kontejnerskog broda koji je na Kanarske otoke stigao iz Afrike. Dvojica mladića šest su dana putovali na uskom kormilu na putu prema Europi, prenosi Pomorac.hr.

Kontejnerski brod MSC Marta (72.000 dwt) u ponedjeljak, 10. srpnja, stigao je u Las Palmas de Gran Canaria, nakon putovanja od preko 2.700 nautičkih milja od zapadne Afrike. Brod je pristao nakon 22:00 sata po lokalnom vremenu na kontejnerski terminal, na uobičajenoj ruti u kojoj na putu između Afrike i Europe pristaje i na Kanarskim otocima.

U rutinskoj inspekciji, patrolni brod Španjolske obalne straže Nunki uočio je dvije osobe kako leže na vrhu kormila kontejnerskog broda dugog 275 metara. Porinuli su gumenjak i uspjeli izvući dvije osobe za koje se ispostavilo da su mladići iz Nigerije u dobi od 18 i 22 godine. Lokalna policija bila je na pristaništu kako bi ih nadzirala, javlja The Maritime Executive.

Mladići su rekli da su se popeli na kormilo 2. srpnja dok je kontejnerski brod bio u Lagosu, u Nigeriji. Brod je najprije prešao više od 100 nautičkih milja do Lomea u Togu, gdje je prekrcavao kontejnere 3. i 4. srpnja. Zatim je šest dana plovio 2.500 nautičkih milja do Kanarskih otoka, dok su se dvojica muškaraca na otvorenom oceanu držala za kormilo. Prevezeni su u bolnicu, a noć su proveli na pretragama. Jutros su pušteni i vraćeni na MSC-ov kontejnerski brod koji je prema španjolskom zakonu dužan vratiti migrante u matičnu državu.

Mladići su mogli zatražiti azil u Španjolskoj, što bi im omogućilo ostanak na Kanarskim otocima, ali izvještaji govore da u Italiji imaju obitelj i da su vjerojatno pokušavali dobiti azil kada brod stigne u Italiju. Brodom MSC Marta isplovili su za luku Gioia Tauro u Italiji, ali nema informacija hoće li tražiti azil ili će ostati na brodu dok ne stigne do Nigerije.

Ovo je drugi put u manje od mjesec dana i treći put u manje od godinu dana da su na kormilu nekog broda koji je pristigao na Kanarske otoke pronađeni slijepi putnici iz Afrike.

Dana 17. juna, dva mladića u dobi od 18 i 22 godine iz Obale Bjelokosti pronađena su na drugom kontejnerskom brodu MSC-a. Također su se skrivali na brodu, vjerojatno u prostoriji za kormilarenje, šest dana na putu od Obale Bjelokosti do Kanarskih otoka. Pod sličnim okolnostima odvedeni su na obalu, podvrgnuti liječničkom pregledu, a kada nisu zatražili azil, ukrcani su na MSC-ov kontejnerski brod kako bi bili vraćeni u Afriku.

U novembru 2022. trojica Afrikanaca pronađena su na vrhu kormila tankera. Također su bili na brodu 11 dana na putu dugom 2.700 milja od Lagosa do Kanarskih otoka

Putin: Nudio sam ruku suradnje Wagneru, ali..

Boka News
-
0
Putin: Nudio sam ruku suradnje Wagneru, ali..
Putin: Nudio sam ruku suradnje Wagneru, ali..
Vladimir Putin na stadionu Lužnjiki
Foto: Sputnik/Mikhail Metzel/Pool / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u intervjuu objavljenom kasno u četvrtak da je plaćenicima iz skupine Wagner ponudio priliku da nastave služiti unutar redovne ruske vojske te im ponudio opcije za budućnost, uključujući ostanak pod njihovim zapovjednikom 16 mjeseci.

Putin, kojeg je intervjuirao ruski dnevnik Kommersant, rekao je da je ponudu iznio na sastanku s 35 boraca i njihovim osnivačem Jevgenijem Prigožinom krajem prošlog mjeseca u Kremlju, pet dana nakon što je Wagner pokrenuo neuspješnu pobunu protiv ruske vojne hijerarhije.

“Svi su se mogli okupiti na jednom mjestu i nastaviti svoju službu”, citira Kommersant predsjednikove riječi. “I ništa se ne bi promijenilo. Vodila bi ih ista osoba koja im je sve to vrijeme bila pravi zapovjednik.”

Budući da je Putin vrhovni zapovjednik vojske, čini se da je implicirao da će oni ostati unutar ruske vojske, iako to nije izričito rekao.

“Mnogi su tada kimnuli kada sam to rekao”, citira Kommersant Putinove riječi.

Međutim, Prigožin se nije složio, izvijestilo je.

“Prigožin… je nakon saslušanja rekao: ‘Ne, dečki se neće složiti s takvom odlukom”, citira Kommersant Putinove riječi.

Pobuna je završila tako što je Moskva borcima Prigožina i Wagnera ponudila priliku da se nasele u susjednoj Bjelorusiji.

Također je rekao da je na ruskom parlamentu i vladi da raspravljaju o pravnom okviru za privatne vojske.

Putin je novinama rekao da ne postoji mogućnost da Wagner ostane u sadašnjem obliku.

“Wagner ne postoji”, rekao je Putin novinama. “Ne postoji zakon o privatnim vojnim organizacijama. On jednostavno ne postoji”, kazao je ruski predsjednik, prenosi Reuters.

Djela i nedjela na vidjelo

Boka News
-
0
Djela i nedjela na vidjelo

Aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje “Anima” njeguju antifašističke vrijednosti, ali pozivaju vlast i na preispitivanje

Dan državnosti i Dan ustanka 13. jul  “dobar je dan za preispitivanje”, poručuju aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje “Anima” i to potkrepljuju performansom koji su održale sinoć na Trgu od oružja, ispred “Stuba srama”. Brojnim prolaznicima, manje domaćima, građanima Kotora, a više stranim turistima, koje je naročito zanimalo šta ove žene nijemim prisustvom uz mnoštvo plakata hoće da kažu, skrenule su pažnju na loše političke poteze vlasti  i pozvale na odgovornost. Na spisku za preispitivanje su korupcija, nepotizam, politička trgovina, klerikalizam, nacionalizam, Sudski savjet i Ustavni sud, ratni i poratni zločini, slučaj “Klapuh”, deportacije, “Kaluđerski laz”, “Bukovica”, “Morinj”, kulturna i prirodna dobra Crne Gore, ali i “Morsko dobro”, loše sprovedene privatizacije čije su žrtve brojne firme njihovi zaposlenici, između ostalih “Solana”, “Primorka” Bar, TO Montenegro, “Autoboka”, hoteli “Teuta” “Vrmac” i “Fjord”,  PKB Herceg Novi, “Servo Mihalj”…

 Prolaznici su pitali, tražili objašnjenja, odobravali, fotografisali…Jedan od onih koji su se zaustavili da iščitaju poruke “Anime” bio je i premijer Dritan Abazović, koji se nakratko zaustavio na putu ka trgu ispred katedrale Sv. Tripuna, gdje je trebalo da se održi ceremonija otvaranja KotorArta.

Sa performansa na TRgu od oružja -ANIMA

-Ovog 13. jula suočeni smo sa neizvjesnošću, najdubljim ljudskim strahom pred budućnošću. Zbog toga nas prošlost i značaj ovog datuma obavezuje na preispitivanje. Valja krenuti u preispitivanje svih djela i nedjela: svih privatizacija, svih reformi, svih privilegija, svih izbora na pozicije, svih zločina tokom rata i nakon rata, svih reformi koje nisu dovele do rezultata, svih odgovornih inspiratora, naredbodavaca i izvršioca u svim poljima društvenog djelovanja: sudstvo, zdravstvo, obrazovanje itd.itd. Zaustaviti endemsku neodgovornost svake osobe koja se dočepala vlasti „sprovođenjem“ zakona, standarda i procedura i preispitati navedeno.

 Svaki građanin/ka treba preispitati kakav društveni ambijent želi za sebe i druge. Treba da neprikosnoveno brani te vrijednosti u kojima sigurno mjesta ima za slobodu, pravdu i antifašizam koje simbolizuje ovaj datum. Treba nam prkosa i ponosa, poručuju aktivistkinje “Anime”.

Sa ciljem afirmacije i očuvanja antifašističkih vrijednosti one su prethodno obišle spomenik ustanicima na Grahovu, poginulih za slobodu tokom Drugog svjetskog rata.

/Tekst i foto: M.D.P./

H. Novi – Obilježen 13. jul, čuvajmo ideale čojstva i junaštva naših predaka

Boka News
-
0
H. Novi – Obilježen 13. jul, čuvajmo ideale čojstva i junaštva naših predaka
H. Novi – Obilježen 13. jul, čuvajmo ideale čojstva i junaštva naših predaka
H. Novi – Obilježen 13. jul

Polaganjem vijenaca i evociranjem uspomena na jedan od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore, u četvrtak je na spomeniku Bezmetković na Savini svečano obilježen 13. jul – Dan ustanka i Dan državnosti Crne Gore. Svečanosti su, uz građane, prisustvovali predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić sa saradnicima, predstavnici Vojske i policije Crne Gore, hercegnovske podružnice Bokeljske mornarice, članovi OBNOR-a HN 1941 – 1945 i predstavnici političkih partija.

Vijenac su u ime Opštine Herceg Novi položili predsjednik Katić, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, sekretar Skupštine Dejan Radonić i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica.

Na važnost 13. jula koji već 82 godine simboliše iskonsku želju naših predaka da podignu ustanak i bore se protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, podsjetio je predsjednik Katić i dodao da danas obilježavamo i 145 godina od Berlinskog kongresa kada je Crna Gora obnovila državnost.

H. Novi – Obilježen 13. jul

„Važno je da njegujemo sjećanje na istorijske datume kao što je 13. jul jer tako čuvamo tekovine onih koji su dali svoje živote i upalili luču slobode u Crnoj Gori. Istina, svi zajedno moramo se još više potruditi da se njihova žrtva češće pominje kako ne bi bila zaboravljena. Zaborav bi bio poraz svih nas jer je na nama da znanja i dužno poštovanje prema precima prenosimo na mlađe generacije. Njihova žrtva mora i da nas opominje da se strahote rata ne bi ponavljale, ali da uvijek moramo biti spremni stati na branik svog naroda i otadžbine“, kazao je predsjednik Katić.

Istakao je da nas njihove žrtve uče i zajedništvu, solidarnosti, međusobnom poštovanju i potrebi da se grade mostovi između ljudskih različitosti.

„Čuvajmo čojstvo i junaštvo prošlih vremena i ugrađujmo te vrijednosti u sadašnjost. Naši preci su nošeni takvim moralnim principima, ne pristajući na ugnjetavanje i pokoravanje, pobjeđivali jače i brojnije od sebe. Na nama je da takve ideale očuvamo i njegujemo“, kazao je predsjednik Katić čestitajući svima Dan ustanka i Dan državnosti.

H. Novi – Obilježen 13. jul

Ulazak italijanskih trupa na Cetinje 17. aprila 1941. godine pozdravila je grupa istaknutih federalista koji su ih smatrali oslobodiocima, podsjetio je član Upravnog odbora OBNOR-a HN 1941 – 1945 Milan Vajagić i dodao da se u Crnoj Gori uspostavlja Visoki komesarijat, a potom 12. jula organizuje i sabor na Cetinju gdje se proglašava nezavisnost države.

„Dvanaestojulska Crna Gora nije opsatala nijedan jedini dan. Trianestog jula 1941. godine pukle su prve ustaničke puške na Virpazaru, Čevu, Sutomoru i drugim krajevima Crne Gore. Tokom desetodnevnih oružanih napada na okupatorsku vojnu silu bili su oslobođeni; Virpazar, Rijeka Crnojevića, Grahovo, Berane, Andrijevica, Danilovgrad, Bijelo Polje, Šavnik, Kolašin i veliki dio ruralnog prostora“, podsjetio je Vajagić.

Prva ustanička puška u Boki je pukla na Krivošijama, a plamen oružanog ustanka se za samo nekoliko dana proširio na cijelu Crnu Goru, kazao je Vajagić.

H. Novi – Obilježen 13. jul

„Trinaestojulski oružani ustanak u Crnoj Gori nije imao samo oslobodilački  nego i antiseparatistički i jugoslovenski karakter. To je bio ustanak za obnovu zajedničke državne zajednice ravnopravnih naroda Jugoslavije. Značajan faktor za uspješno pokretanje  ustanka jeste i borba protiv svakog oblika ugnjetavanja i za socijalnu pravdu“, kazao je Vajagić i dodao da kroz obilježavanje ovakvih svijetlih datuma upoznajemo istoriju, ali da u tom duhu treba i vaspitavati mlade kako bi cijenili univerzalne vrijednosti za koje su prethodne generacije ginule.

U ime Bokeljske mornarice, najstarijeg udruženja pomoraca na svijetu, osnovane 809. godine i hercegnovske podružnice koja djeluje već 52 godine, govorio je predsjednik podružnice Milorad Nešić, koji je istakao da su temelji 13. jula vjera, čast i sloboda – vrijednosti koje od svog osnivanja žive u Bokeljskoj mornarici.

“Humanost i pravednost, svoje čuvati a svakome njegovo dati, to su načela dana koji danas obilježavamo. Ogromno hvala žrtvama koje su svoje živote dali za pobjedu koja je započeta 13. jula. Države, narodi, udruženja i pojedinici koji baštine ove vrijednosti znaće svoj put u svakom vremenu. Hvala i vječna im slava“, poručio je Nešić ispred hercegnovske podružnice Bokeljske mornarice.

Vijence su položili i predstavnici OO OBNOR 1941 – 1945 HN, zatim pripadnici hercegnovske podružnice Bokeljske mornarice i delegacija OO Demokrate Herceg Novi.

Premijer obišao Žičaru „Kotor-Lovćen“: Crna Gora nije mogla da dobije ljepši poklon za Dan državnosti

Boka News
-
0
Premijer obišao Žičaru „Kotor-Lovćen“: Crna Gora nije mogla da dobije ljepši poklon za Dan državnosti

Povodom finalizacije radova u okviru kompleksa Žičare „Kotor – Lovćen“ večeras je organizovana radna posjeta predsjednika Vlade Crne Gore, dr Dritana Abazovića.

Na Dan državnosti – 13. jul, obilasku finalnih radova prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova, Filip Adžić, predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić i zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje, Ana Novović.

Domaćini radne posjete bili su predstavnici konzorcijuma Novi Volvox – LEITNER, koji stoji iza projekta izgradnje Žičare. Događaju je prisustvovao i gospodin Martin Leitner, vlasnik italijanske kompanije i vodeće svjetske kompanije za proizvodnju i ugradnju „ropeway“ transportnih sistema – LEITNER, koja je i djelimični vlasnik „Žičara Kotor – Lovćen“ DOO.

Žičara Kotor – Lovćen

Radna posjeta podrazumijevala je obilazak kompleksa u okviru donje i gornje stanice Dub i Kuk, uz prezentaciju projekta i vožnju Žičarom.

Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović poručio je da Crna Gora nije mogla da dobije ljepši poklon za Dan državnosti od Žičare „Kotor-Lovćen“.

Žičara Kotor – Lovćen

„Neću biti neskroman ako kažem da je ovo najznačajniji infrastrukturni projekat kada je u pitanju promocija naše države, u njenoj istoriji. Dugujemo veliku zahvalnost svima onima koji su omogućili  da, u prilično kratkom roku, san brojnih generacija postane stvarnost. Vjerujem da smo danas, simbolično, otvorili novu stranicu, perspektivu i horizont koji treba da označi modernu, savremenu, Crnu Goru 21. vijeka. Crnu Goru iz koje će svi nositi lijepe uspomene. Čestitke svima, naročito ljudima sa vizijom, uvijek su dobrodošli sa ovakvim unikatnim projektima. Vjerujem da će Žičara ‘Kotor-Lovćen’ krasiti brojne svjetske magazine kada je u pitanju promocija turizma i privući još veći broj posjetilaca“, saopštio je Abazović.

Martin Leitner je kazao da je ovo jedan od najspektakularnijih projekata na kojem je radio te da je veliki uspjeh što je, za samo godinu, realizovan jedan od najvećih infrastrukturnih i graditeljskih objekata u Crnoj Gori. Vjeruje da će Žičara biti objekat prepoznatljiv po svojoj jedinstvenosti i to na svjetskom nivou.

Žičara Kotor – Lovćen

„Veliki su izazovi za nama, prije svega loše vremenske prilike, dužina trase i teren koji su naše najstručnije inženjere i projektante stavili pred ozbiljan i složen zadatak. Međutim, kada se savlada izazov ovog ranga i zadovoljstvo je veće. Posebno želim da istaknem predanost i stručnost crnogorskih kompanija Novi Volvox, Briv Construction i Ramel, te da naglasim da je za nas ova saradnja i koordinacija u svim fazama projektovanja i izgradnje predstavljala zadovoljstvo. Takođe, velika je čast biti danas na ovoj lokaciji sa predsjednikom Vlade Crne Gore i gradonačelnicima čiji su doprinos i podrška nemjerljivi, koji su dali nezaustavljiv zamah kompletnom procesu. Implementirali smo najsavremenija rješenja, koja garantuju sigurnost i udobnost, tako da će Crna Gora uskoro imati Žičaru na lokaciji nevjerovatne ljepote, čija konstrukcija, kao i sigurnosna provjera i protokoli odgovaraju najvišim svjetskim standardima“, kazao je Leitner.

Foto Vlada CG – posjeta žičari

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zahvalio je konzorcijumu Novi Volvox – LEITNER koji su, kako je rekao, uspjeli da učine ono što su mnogi smatrali nemogućim –  da za  samo godinu realizuju najzahtjevniji projekat u istoriji Crne Gore.

„Žičara služi na ponos ne samo Kotoru, već cijeloj Crnoj Gori. Mislim da je najveći njen doprinos u činjenici da će i nama pokazati još jednom da živimo u najljepšem dijelu svijeta i učiniti da se prema njemu ljepše ophodimo. Velika zahvalnost dugujemo Vladi Crne Gore, konzorcijumu, i svim izvođačima na ovakvom spektakularnom projektu jer ovo je vanserijsko dostignuće“, zaključio je Jokić.

Otvaranje Žičare „Kotor–Lovćen“ za komercijalne vožnje planirano je za kraj jula.

Ovaj projekat realizuje konzorcijum Novi Volvox – LEITNER na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine.

Foto Vlada CG – posjeta žičari

Projektovanje konstrukcije žičare realizovale su kompanije LEITNER, Novi Volvox i IMG iz Podgorice, dok je autor arhitektonskog rješenja kompleksa početne stanice Dub, kao i stanice Kuk Branislav Gregović iz arhitektonskog studija LXXVI, takođe iz Podgorice.

Strateški partner projekta, Crnogorska komercijalna banka (CKB), pružila je finansijsku podršku za izgradnju Žičare Kotor – Lovćen. CKB – najveća banka na tržištu, kroz projektno finansiranje podržava realizaciju najznačajnijih infrastrukturnih projekata kojima se unapređuju uslovi za život, rad i razvoj crnogorske ekonomije.

Trasa Žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348m nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.

U požaru kod  Grebaštice nema žrtava, oštećeno je sedam kuća

Boka News
-
0
U požaru kod  Grebaštice nema žrtava, oštećeno je sedam kuća
U požaru kod  Grebaštice nema žrtava, oštećeno je sedam kuća
Pođar Grebaštica – foto Hina

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u četvrtak da u požaru kod  Grebaštice nema žrtava te da je oštećeno sedam kuća, četiri krovišta i tri fasade.

Ministar je to izjavio nakon što je u četvrtak popodne obišao vatrogasce koji gase požar na terenu. Dodao je kako je izgorjelo i sedam automobila te napomenuo kako tek treba utvrditi jesu li svi bili u voznom stanju.

“Oštećeno je nešto manjih gospodarskih objekata, čini mi se dva ili tri”, rekao je, dodavši kako će se to riješiti kad se stanje smiri.

Naglasio je kako nema žrtava te ocijenio kako imovinska šteta, bilo da su kuće, gospodarski objekti ili vozila, nije velika.

Sada su, napomenuo je, snage usmjerene prema Kalini i Primoštenu. Prema onome što am čuo od vatrogasnog zapovjednika, trebalo bi se večeras zaustaviti širenje požara, rekao je ministar, dodavši kako će dosta toga ovisiti o vremenskim prilikama.

Ovo danas, naglasio je, bilo je orkansko jugo, što znači da u jednom trenutku airtraktori uopće nisu mogli letjeti.

Ministar Božinović je rekao i da se uzrok požara još nije utvrdio. “Moramo pričekati da prođe neko vrijeme i vidjeti što će pokazati očevidi”, objasnio je.

Rus za bestidno ponašanje na plaži kažnjen sa 1.000 eura

Boka News
-
0
Rus za bestidno ponašanje na plaži kažnjen sa 1.000 eura
Rus za bestidno ponašanje na plaži kažnjen sa 1.000 eura
Dobrota – foto Boka News

Postupajući po Zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka koji je protiv ruskog državljanina M.P. (1981) podnijela Uprava policije OB Kotor,  dežurna sutkinja Ivana Vukasović je danas njemu izrekla novčanu kaznu u iznosu od 1.000 eura, koja je naplaćena odmah po izricanju odluke.

“Okrivljeni je kažnjen, jer su u postupku potvrđeni navodi optužnog akta Uprave policije – OB Kotor da se isti juče bestidno ponašao na gradskoj plaži u Dobroti fotografišući više maloljetnih lica i pokazujući im intimne djelove tijela, čime je izvršio prekršaj iz čl.7.st 2 Zakona o javnom redu i miru”, kazao je Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi.

Nagrade Kotorskog festivala pozorišta za djecu- najljepši završetak uspješne sezone za ansamble iz Skoplja i Kragujevca

Boka News
-
0
Nagrade Kotorskog festivala pozorišta za djecu- najljepši završetak uspješne sezone za ansamble iz Skoplja i Kragujevca
Nagrade Kotorskog festivala pozorišta za djecu- najljepši završetak uspješne sezone za ansamble iz Skoplja i Kragujevca
Mulan Nagrada djece

Vjetar u jedra za lutkare i dramske glumce

Zbog usklađene igre i sinergije glumaca, lutaka i muzike, Žiri grada Kotora dodijelio je svoju nagradu  predstavi “Ronja, kći razbojnika” Pozorišta za djecu i mlade iz Skoplja, koju je prema istoimenom romanu Astrid Lindgren dramatizovao i režirao Jakub Maksimov. Olga Zjebinjska (R.Poljska) je autorka scenografije, kostimografije, dizajna lutaka i maski, a Lazar Novkov (R.Srbija) je kompozitor i korepetitor. Dramaturg i prevodilac je Gorjan Miloševski, a igraju Matea Jankovska, Nikola Nakovski, Miki Ančevski, Katarina Ilievska Siljanovska, Angela Dimitrova i Petar Stojanov.

-Čestitke cijelom timu predstave, zahvalnost organizatoru za gostoprimstvo. Ljepši završetak jedne uspješne sezone od ovoga nismo mogli da poželimo, poručuju na FB iz Skopskog teatra.

Skopski glumci

U fokusu radnje ove predstave su djeca čiji su roditelji članovi dvije rivalske bande. Dvoje djece koja pripadaju dvijema različitim bandama započinju potpuno novu avanturu i stvaraju svoj sopstveni način života. To je priča o prijateljstvu i snažnoj povezanosti dvije iskrene duše.

 -Sveopšti utisak je da kroz svoju kompleksnost, ova predstava prije svega nosi optimističnu poruku o drugarstvu koje pobjeđuje. Posebno se ističu promišljena scenografska rješenja koja, između ostalog, doprinose magiji koju nam donosi ova priča. Predstava Ronja, kći razbojnika, podsjeća nas da je najvažnije od svega prihvatiti različitosti i da samo na taj način možemo prevazići prepreke, kaže se u obrazloženju Žirija Grada.

Skopski glumci RONJA

Nagrada Dječjeg žirija “Dragan Radulović” otišla je u ruke kreatorima predstave “Mulan” Pozorišta za decu i mlade Kragujevac u režiji Damjana Kecojevića, a po tekstu Tijane Grumić. Igraju: Darija Vulić, Ljubica Radomirović, Petar Lukić, Vladimir Đoković, Milomir Rakić, Miloš Milovanović, Aleksandar Petković, Dubravka Brkić. Glas naratora: Mateja Kecojević, Boris Milošević Žiži, Drina Kecojević. Scenografiju je osmislila Zorana Petrov, Ia izradio Nikola Komazec;  kostime kreirala Aleksandra Lalić a izradila Mirjana Dopuđa, originalnu muziku komponovala je Nevena Glušica, a koreografiju je uradio Damjan Kecojević. Dizajn svetla: Bojana Lazić, grafički dizajn: Dejan Petrović.

-Svima nam je drago što smo baš ovu nagradu dobili od ovog Žirija I to baš na Kotorskom festival, na koji uvijek rado dolazimo, hvala vam svima, poručila je Tijana Grumić u ime pozorišnog kolektiva.

Ova predstava je na članove Dječjeg žirija “ostavila najjači utisak skladom između svih elemenata – glume, scenografije, rekvizite, kostima, muzike i koreografije, predstavi koja je na maštovit i nov način ispričala poznatu priču, i pored niza ideja koje nam je pružila, nas naučila da smo svi jednaki i da – ako smo dovoljno uporni i istrajni – možemo da ostvarimo sve što poželimo”.

Dogodine uz pomoć novoosnovanog Kotorskog pozorišta

-Nadam se se da će naredne godine na 32. Kotorskom festivalu, uz pomoć novoosnovanog Kotorskog pozorišta za djecu i mlade biti još bolje i veselije. Zahvalio bih se svima koji su učestvovali u organizaciji, a naročito volonterima. Ovo je jedan izuzetan događaj za naš grad koji je postao brend, a siguran sam da će ova i buduće izvršne vlasti uraditi sve da se on nadograđuje, poručio je Nebojša Ševaljević.

Sa željom da osmjesi djece za čije je liječenje namjenjen sav prihod od naplate ulaznica, obogate sljedeći 32. Kotorski festival, Publiku je pozdravila Tatjana Kriještorac, sekretarka za kulturu.

/M.D.P./

Patriote Udruženja boraca NOR-a i antifašista-Kotor položile cvijeće na spomenike borcima/borkinjama za slobodu

Boka News
-
0
Patriote Udruženja boraca NOR-a i antifašista-Kotor položile cvijeće na spomenike borcima/borkinjama za slobodu
Patriote Udruženja boraca NOR-a i antifašista-Kotor položile cvijeće na spomenike borcima/borkinjama za slobodu
Spomenik u Kotorskom park

Povodom Dana državnosti Crne Gore i  Dana ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma, 13. jula, poštovaoci istorije, patriote i potomci boraca NOR-a iz kotorske opštine odali su počast borcima i žrtvama palim za slobodu.  Vijence su položili na spomenike u Risnu, Kotoru, Prčanju…

U Parku slobode u Kotoru ispred Udruženja boraca NOR-a i antifašista-Kotor, predsjednik Jovo M.Bećir potsjetio je da je državnost Crne Gore priznata daleke 1878. godine, ali su njeni temelji građeni vjekovima.

-Državu Crnu Goru u najtežim vjekovima postojanja stvarali su Vojislavljevići, Balšići, Petrovići, obnavljajuci državnu strukturu i narodno jedinstvo, pa zvala se ona Duklja, Zeta ili Crna Gora. Tako je je i bilo tokom NOB. Državu nijesmo dobili za stolom nego su je naši preci skupo platili krvlju u mongim bitkama protiv svih onih koji su pokušavali ugnjetavati teritorije Crne Gore i njene građane.

Udruženje boraca položilo cvijeće

Antifašizam je jedan od osnova postojanja Crne Gore i glavna zaštita modela crnogorskog građanskog društva, modela koji garantuje stabilnost savremene Crne Gore.

Iskustvo kojem je predhodila antifašistička pobjeda, njegovo neprestalno isticanje  i sjećanje na njegove mnogobrojne žrtve, postalo je neizostavni dio državne politike u ondašnjoj Jugoslaviji. Nažalost to nasleđe je sve više zaboravljano Titovom smrću  i rezultiralo je krvavim ratom na prostorima bivše nam zajedničke domovine.

U bivšoj Jugoslaviji, koja je posebno iskusila sav pakao tog zla,zemlji izranjavanoj krvoločnim zubima fašista,nacista i domaćih kvislinga,pobjeda nad fašizmom slavljena je s posebnom draži.

Spomenik u Risanskom parku

No, rat koji je uslijedio nakon njenog raspada  oživio je ideologiju blisku fašizmu koji i dan danas egzistira na našim prostorima u različitim oblicima,podjele,međunacionalna i mržnja prema drugom i drugačijem,slavljenje kvislinga i zločinaca ,svemu onome što je trebalao pokopati na smetlištvu tog mračnog dijela istorije čovječanstva.

Postavlja se pitanje  kako i čime se boriti protiv fašističkih ideja na našim prostorima, kada su one duboko ušle i u organe vlasti. Po svemu sudeći malo smo proučavali za protekli perid fašizam i vjeronauk. Predhodni rat je oživio te ideje, koje nijesu poražene, a aktuelna politika se samo deklarativno bori protv njih.

Prekrajanje istorijskih činjenica je jedan od glanih aktivnosti povampirenih fašista na tlu bivše Jugoslavije,a oni koji su prije nekoliko decenija nazivani zločincima, pretvoreni su u heroje, istakao je Bećir i upitao koliko crnogorsko društvo istinski baštini ideju Antifašizma.

POlaganje cvijeća na spomeniku u Prčanju – Mato Rizoniko

-Postoji li razlika između načelnog i onog suštinskog Antifašizma koji bi trebao da bude temeljna vrijednost našeg društva i pojedinaca? Antifašistički stav mora biti politički stav svih društava  današnjice.Antifašizam je potreban kao i u doba vladavine ekstremno desničarskog terora u Evropi. To je naša moralna dužnost i neodoljivi napor za ostvarenje društvene jednakosti. Crna Gora,za razliku od država u regiji, i dalje obilježava i slavi 13. jul kao Dan ustanka u borbi protiv fašizma , koji se poklapa sa njenim Danom državnosti.

Slava i čast svima iz naše bliže i daljne prošlosti koji se ogledaju u 13 Julu,opštenarodnom prazniku slobode ,pobjede i državnosti Crne Gore. Neka su nam srećni oba praznika. Sve za Crnu Goru, Crnu Goru ni zašta, poručio je Bećir.

/ M.D.P./

 /Foto: A. Perović i M.D.P/

Mapirani ostaci olupine parobroda Cetinje

Boka News
-
0
Mapirani ostaci olupine parobroda Cetinje
Mapirani ostaci olupine parobroda Cetinje
Parobrod Cetinje mapa

Mapiran Crnogorski Titanik

Projekat “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” je inicijativa koju se sprovodi Laboratorija za arheologiju pomorstva, Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta Kotor, u saradnji sa relevantnim institucijama. Cilj projekta je da doprinese digitalizaciji podvodne kulturne baštine Crne Gore.

U okviru projekta, tim Laboratorije za arheologiju pomorstva je u saradnji sa Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju je prvi put naučno mapirao i digitalizovao ostatke parobroda Cetinje. Digitalizacija i mapiranje će pomoći boljem razumijevanju samog lokaliteta, ali i njegovoj zaštiti.

Lokalitet je dokumentaovan akustičnim sonarom za daljinsku detekciju i mapiranje morskog dna Side Scan Sonar EdgeTech 4125, a mapiranje su vodili eksperti Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, mr Luka Ćalić i mr Radovan Kandić, načelnici odsjeka za hidrografiju i okeanografiju i geodeziju i pomorsku kartografiju. Prikupljeni podaci su dostavljeni Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.

Podjednako udaljen od sve tri obale Tivta, Krašića i Bijele, tačno na sredini Tivatskog zaliva i na dubini od 41 metra nalazi se najveća pomorska grobnica iz Drugog svjetskog rata, parobrod “Cetinje”. Njegova nesvakidašnja burna i istorijska uloga otpočela je kad je crnogorski prjestolonasljednik Danilo upravo na parobrodu Cetinje 22. aprila 1913. potpisao sporazum sa Esadom Pašom o predaji Skadra Crnoj Gori.

Parobrod Cetinje u Kotoru
Parobrod Cetinje u Kotoru

Tokom povlačenja crnogorske vojske u Prvom svijestskom ratu austougarska vojska je artiljerijom potopila parobrod Cetinje 1916. pod mostom nadomak Skadra, pri čemu je stradalo 16 ljudi. Već naredne 1917. je izvađen, popravljen i preimenovan u “Pionir”. Kraj Prvog svjetskog rata parobrod je dočekao u Luci Bar. Od Barskog društva brod je 1925. godine otkupio Lale Zuber-Novaković, da bi ga pet godina kasnije preuređenog prodao društvu “Boka” u Kotoru. Tad je prilagođen zalivskoj plovidbi i preimenovan u “Cetinje”.

Tokom Drugog svjetskog rata sudbina mu nije bila naklonjena, pa je više puta mijenjao zastave, da bi poslednjih dana svijetskog rata bio korišćen u redovnom prevozu, na liniji Tivat – Đenovići. Na jutarnjoj plovidbi, 10. decembra 1944. udrario je o minu pri čemu je stradalo dvijestačetrdeset ljudi. Preživjeli su kapetan Božo Paparela, sedam putnika i trojica članova posade. Brod je bio prepun vojnika, italijanskih i njemačkih zarobljenika, kao i putnika iz Boke Kotorske kojima je to bio najbrži način prijevoza u Tivatskom zalivu.

Krajem šezdesetih godina dvadesetog vijeka Splitski Brodospas je pokušao izvući “Cetinje” s ciljem da ga preda željezarama kao sirovinu. Pri pokušaju vađenja, krhka olupina se praktično prepolovila, tako da je jedan dio ponovno pao u more. Rezultati mapiranja pokazuju da se na morskom dnu nalaze ostaci krmenog dijela brodske olupine, brodski dimnjak sa postoljem i rasuti neidentifikovani dijelovi brodske konstrukcije.

1...1.0771.0781.079...4.645Stranica 1.078 od ukupno 4.645