Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje danas je na Sv. Stasiju kod restorana Premier održana akcija čišćenja obale i podmorja.
Ovu akciju su realizovali TO Kotor, NVO Naša akcija, a priključio se i Omladinski tim Tivat i Asocijacija za istraživanje delfina. Ipak, realizacija ove akcije ne bi bila uspješna bez učešća Službe zaštite i spašavanja sa svojom ronilačkom ekipom, kao i Komunalnog preduzeća Kotor.
Neizmjernu zahvalnost dugujemo i građanima Vasiliju Kusovcu, Aleksi Mijanoviću i Božu Zorniji koji su svojim plovilima pružili logističku podršku ovoj akciji.
Uspješna realizacija ove akcije je još jedan primjer kako zajedničkim snagama možemo dati svoj doprinos u očuvanju našeg mora i obale. Dugujemo im zahvalost.
Prema podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore (NTOCG) svakog četvrtka, 20 – og aprila u Crnoj Gori je boravilo negdje oko 29.000 turista, što je oko 50 odsto više u odnosu na 2019.godinu, kazala je agenciji Media Biro predstavnica te organizacije, Milena Vujović.
Kako je navela, na osnovu pomenutih podataka i najava, pred Crnom Gorom je veoma uspješna turistička sezona.
“Ono što nas u ovom trenutku posebno raduje jeste dobra popunjenost hotelskih kapaciteta tokom aprila, kao i dobre najave za mart mjesec”, kazala je ona i dodala da su to zasigurno dobri pokazatelji i uspješne predsezone.
Milena Vujović – NTO – foto Mediabiro
Prema njenim riječima, NTOCG je uložila napore kako bi se Crna Gora pozicionirala i kao cjelogodišnja destinacija, a u tom pogledu ohrabruju i međunarodna istraživanja poput istraživanja ITC, koja pokazuju da evropljani sve više žele da putuju van glavne sezone.
Da je pred Crnom Gorom uspješna ljetnja turistička sezona mišljenja su i hotelijeri, istakla je Vujovićeva, i kazala da su najave dosta bolje u odnosu na prethodnu godinu, te da su pojedini hoteli već popunjeni za jun, jul i avgust mjesec.
Predstavnica NTOCG kazala je da su u Crnoj Gori trenutno najbrojniji turisti iz regiona, ali da je zapažen i veliki broj turista iz Turske, Njemačke, Austrije, Poljske i Češke.
“Kada je riječ o nastavku sezone, što se tiče najava očekujemo veliki broj turista iz Kazahstana, Baltičkih zemalja, Egipta kao i Skandinavije, to su sve tržišta sa kojima imamo dobru avio povezanost”, poručila je ona.
Trodnevna manifestacija “Plojke“ održana za uskršnje praznike u selu Zagora u Grblju
Mještani sela Zagora u Donjem Grblju su povodom Uskrsa, 16, 17. i 18. aprila, na platou zvanom „Velja ledina“, ispod crkve Sv. Ilije, održali manifestaciju „Plojke“, narodni običaj u nadmetanju bacanjem kamena spljošenog oblika. Manifestaciju je podržala Opština-Turistička organizacija Kotora, uvrštavajući je u kalendar kulturnih događaja za mjesec april, što je nagovještaj prepoznavanja značaja njegovanja starih običaja ovoga podneblja i njegove turističko-kulturološke valorizacije. Prošle godine su „plojke“ uvrštene u program manifestacija koje je podržao Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, te su i ove godine obezbijedili sredstva za organizaciju.
-Plojke se igraju od davnina u grbaljskom kraju, i to samo za Uskrs, ali je ova igra u kontinuitetu od oko 300 godina do danas sačuvana samo u selu Zagora. Mještani igraju plojke na Veljoj ledini, a pobjednička ekipa u znak zahvalnosti i poštovanja, u čast Uskrsa, na kraju iz sveg grla zajednički uzvikuje: „Jaaa-jeee!“ tako da se eho čuje u cijelom selu. Nagrada svima je jaje, koje dobijaju od ekipe koja je izgubila, objašnjava za Boka news Stevan Midorović, predsjednik Mjesne zajednice Savina, koja obuhvata šest sela- Kubasi, Višnjevo, Kovači, Glavati, Krimovica i Zagora.
U takmičenju su učestvovali i djeca i odrasli, čak i djevojke, igralo se u porodičnom krugu, ukupno oko 80 seljana. Prvoga dana Uskrsa, okupili su se poslije podne oko 16 sati na „zagrijavanju“, a centralna igra bila je drugog i trećeg dana. Pravila su nepisana, a poštuju se po usmenom predanju, te mještani planiraju da ostave i pisani trag o ovom običaju. Za iduću godinu planiraju i organizovani prevoz za turiste iz Boke, namjeravaju da organizuju obuku mladih o načinu igre plojki, te bogatiji kulturni program- nastup pjevačkih i folklornih grupa.
Jaaa-jeee za pobjednike
-Ova je igra slična boćanju u Boki kotorskoj, samo što se igra plojkom (sploštenim oblim kamenom), kojom se sa oko 20 metara udaljenosti gađaju udubljenja na ledini. Svaki pogodak donosi po dva boda. Takmiče se dvije ekipe koje mogu da imaju dva, pet ili 30 članova, s tim da kad ih je više, treba i duže vremena da svi dođu na red za bacanje. Maksimalan broj poena je 18 i ko ih prvi sakupi, pobjednik je. Ta ekipa glasno uzvikuje: „Jaaa-jeee!“ tako da cijelo selo čuje, sve u čast Uskrsa, objašnjava Midorović.
U organizaciji Sekretarijata za komunalne djelatnosti, sektora za održavanje zelenila u Komunalno stambenom preduzeću i Opštine Herceg Novi, nabavljene su sadnice 80 mimoza.
Mimoze će biti posađene na javnim površinama i na lokacijama gdje se skupštine stanara stambenih zgrada brinu o zelenilu, kazao je za RTHN sekretar za komunalne djelatnosti Opštine Herceg Novi, Vasilije Seferović:
“Nastavljamo akciju ozelenjavanja. Vraćamo se mimozi, po kojoj je prepoznat Herceg Novi. Skoro smo ispratili donaciju preduzeća “Telemah” sa različitim sadnicama u Omladinskom parku, dio Šetališta od Galeba do teniskih terena. Ispratili smo i donatorsku akciju “Sava osiguranja”, gdje su sadnicama cvijeća i drveća oplemenjene zelene površine. Park Boke je uređen na jednom zavidnom nivou, ocijenio je Seferović.
Seferović je podsjetio da je slična akcija bila organizovana prije nekoliko godina, ali manjeg obima:
“Tadašnja akcija nije imala većeg odjeka i nije dala odgovarajuće rezultate zbog situacije sa koronom. Ovo je period kada krećemo u oplemenjivanje svih zelenih površina. Sa radnicima Komunalno stambenog preduzeća u narednom periodu ćemo obaviti uređenje zelenih površina, svih skverova, kružnog toka u Meljinama, lokacija uz Jadransku magistralu”, naveo je Seferović.
V. Seferović
Akcija sadnje sadnicama mimoze počela je juče i potrajaće dok ne bude ispunjen zacrtani plan oplemenjivanja zelenih površina u proljećnom periodu:
“Mimoze će, pored navedenih lokacija koje su ranije dogovorene, biti zasađene, a na ostalim će naknadno – kada bude odlučeno na kojim konkretno lokacijama u gradu. Trenutno se traže koje će sve lokacije biti obuhvaćene sadnjom, kazao je Seferović.
Podsjećamo da su donatorskom akcijom sadnje sadnicama mediteranskog rastinja, divlje narandže, ruža i drugog ukrasnog bilja u parku u Igalu i Parku Boka, upriličen lijepi ambijent za miran boravak, odmor i druženje Novljana i gostiju.
Maslinarstvo predstavlja neizostavni dio tradicije Neuma i njegovog zaleđa. Osim toga, ono je i jedna od vodećih poljoprivrednih grana u Neumu. Maslinari iz Neuma kažu da su geografski položaj općine i klimatski uvjeti idelani za uzgoj maslina.
Nama je uzor Istra. Istra je već pet godina jedna od najjačih regija u svijetu. Mi kad se malo pokušamo sa njima upoređivati, to nije neskromno – jer imamo geografske uvjete, zemlju… Imamo zemlju sačuvanu, ističe Matić, predsjednik Hercegovačke udruge uljara i maslinara.
Promatrajući situaciju u drugim mediteranskim zemljama, maslinari u Neumu žele brendirati maslinovo ulje i proizvode od maslina kao domaći proizvod, te ga uvrstiti u turističku ponudu.
Domaća uljara, otvorena prošle u gospodarskoj zoni, znatno je unaprijedila rad i kvalitetu prozivoda, a smanjila troškove proizvođačima.
– To nam puno znači, to je neprocjenjivo. Mi smo imali velike probleme, morali smo ići preko granice u Hrvatsku, morali smo zaleđem, dok još nije ove ceste bilo preko Svitave, u Ljubuški, Čapljinu i dalje, objašnjava Matić.
Masline se u Neumu sade i obrađuju od davnina pa ni stogodišnji maslinici ovdje nisu rijetka pojava. Od domaćih maslinara ne možemo očekivati ništa drugo osim iznimno kvalitetnih proizvoda, izvještava federalna.ba.
U okviru festivala književnosti mladih i za mlade ”Razlistavanje” koji priređuje Gradska biblioteka Tivat u ponedjeljak, 24. aprila od 17 sati u velikoj sali Centra za kulturu će se održati druženje sa književnicom iz Beograda Nikoletom Novak.
Nikoleta je diplomirala na Fakultetu veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu i član je Britanskog kraljevskog koledža veterinara .
Sa izdavačkom kućom “Pčelica” iz Čačka je objavila brojna izdanja: edicije slikovnica, romane za djecu, priručnike, kao i roman za djecu . Djela su joj prevedena na engleski, njemački, bugarski, hrvatski, turski, makedonski, rumunski, ruski, mongolski, vijetnamski i kineski jezik.
Njena knjiga „Priče iz šume“ izabrana je za dječiju knjigu godine na 14. Trgu od knjige u Herceg Novom 2016. Knjiga „Tako mi je pričao Budimir“ nagrađena je drugim mjestom na konkursu „Dositejevo pero“ 2016. Fondacija Dječija knjiga iz Bugarske dodijelilа je drugu nagradu „Biserče“ za najbolju knjigu za djecu u kategoriji 6-8 godina za slikovnicu „Kompjuterske igre“ koja je dio serijala „Kada su mali veliki“ 2017. .
Na festivalu slikovnica „Čigra“slikovnica „Maštovita žirafa“ ponela je titulu „Dobra slikovnica“ za 2018. , a na Sajmu knjiga u Beogradu ULUS dodijelilo je nagradu za oblikovanje dječije knjige knjizi „Prijatelji iz Savane“.
Na Sajmu knjiga u Novom Sadu 2019. knjiga „Prijatelji iz savane“ dobila je nagradu za najljepšu knjigu „Zaharije Orfelin“. Iste godine na Sajmu knjiga u Beogradu roman „Poziv“ je proglašen za Najbolju dječiju knjigu a dobio je i zvanje „White Raven“ međunarodne dječije biblioteke u Minhenu.
Vrijednost zaplijenjene droge procjenjuje se na oko 150 miliona eura
Talijanske vlasti pronašle su čak 850 kilograma kokaina podijeljenog u 570 paketića na brod za rasuti teret Atlas, koji je u ponedjeljak uplovio u Veneciju. Brod je stigao iz Južne Amerike, konkretno iz Santosa u Brazilu, koji je jedna od glavnih luka za krijumčare.
Teret, koji je bio sakriven unutar ventilacijskih otvora duž broda, zaplijenila je talijanska Guardia di Finanza. Talijanske vlasti su, uz pomoć ronilaca obalne straže i policije, temeljito pregledale trup broda, dok se nalazio u Veneciji.
U međuvremenu je policija vršila provjeru i ispitivanja posade, koja negira uključenost u krijumčarenje droge. Vrijednost pronađenog kokaina na crnom tržištu procjenjuje se na oko 150 milijuna eura. Istraga se nastavlja, a vlasti pretpostavljaju da će se na brodu pronaći još droge.
“Velika zapljena droge u Veneciji, gdje je u izvanrednoj operaciji Guardia di Finanza zaplijenila nevjerojatnu količinu od 850 kilograma kokaina sa stranog broda. Pohvale venecijanskim snagama, jer ne događa se svaki dan da se zaplijeni tako velika količina ovog tereta smrti”, kazao je predsjednik Veneta Luca Zaia.
Bulk carrier Atlas (IMO: 9642368) od 75.124 dwt, izgrađen je 2011. godine. Plovi pod zastavom Liberije, a brodom upravlja kompanija sa sjedištem u Grčkoj.
Osiguravanje rasta u sektorima kružnih putovanja i trajektnog prometa, optimizacija prihvata putnika u pomorskom prometu i određivanje novih inicijativa da bi se suzbili učinci na okoliš teme su sastanka.
Ta i druga pitanja bit će u središtu pozornosti prvog sastanka na vrhu Predsjednika jadranskih luka, dosad neviđenog okupljanja čelnih ljudi luka i nacionalnih udruženja, zakazanog za četvrtak 4. maja, u Dubrovniku, na dan otvaranja šestog izdanja foruma Adriatic Sea Forum – cruise, ferry, sail & yacht, koji je osmislio i organizirao Risposte Turismo, ove godine u partnerstvu s Lučkom upravom Dubrovnik i Gradom Dubrovnikom.
Sastanak na vrhu, koji će se održati iza zatvorenih vrata, rezultat je zajedničkih napora kompanije Risposte Turismo − kompanije koja je osmislila i organizirala forum, Udruženja talijanskih luka i Lučke uprave Dubrovnik, javlja Otvoreno more.
Taj jedinstveni i nikad prije održani sastanak na jadranskom području dovest će do potpisivanja Deklaracije o budućim inicijativama i aktivnostima koje se mogu provesti u turističkim lukama u zemljama koje okružuju Jadransko more.
Ocean Viking, brod za medicinske intervencije na moru, u najmu SOS Mediterraneea, spasio je u noći na petak 29 migranata na “malteškom području potrage i spašavanja”, priopćila je humanitarna nevladina organizacija sa sjedištem u Marseilleu, na jugu Francuske.
Uzbuna je oglašena putem Alarm Phonea, telefonske linije za osobe u nevolji na moru kojom upravlja nevladina organizacija.
Migranti “u nevolji na moru već pet dana” bili su “čamcu od staklenih vlakana neprikladnom za plovidbu”, navodi nevladina organizacija dodajući da je “od prve uzbune do trenutka kada je Ocean Viking pronašao čamac s migrantima koji su trebali pomoć prošlo 20 sati”.
– Premda su bile svjesne težine situacije, pomorske vlasti nisu pomogle osobama u čamcu dok su se vremenski uvjeti pogoršavali, ističe nevladina organizacija i napominje da dok je Ocean Viking evakuirao brodolomce, malteški helikopter je kružio iznad čamca i talijanski ophodni brod je bio ondje, ali nitko od njih nije pomogao ekipama SOS Mediterraneea u potrazi niti je pomogao u koordiniranju akcije.
Nevladina organizacija dodaje da su talijanske vlasti odredile luku Bari za iskrcaj spašenih migranata, koji je udaljen dva dana plovidbe.
Središnji Mediteran je najopasnija migrantska ruta u svijetu, smatra Međunarodna organizacija za migracije (IOM). UN-ova agencija ocjenjuje da je 2022. na tom području nestalo 1.417 ljudi.
Dubravka i Lazar svake godine slave rođendan istoga dana
Osmogodišnji Jan svirao na gitari za Raiće
Kod Kose ploče
Okapina kod Kose ploče
Odmor kod Kose ploče
Info tabla na startu
Pogled sa Kose ploče
Bračni par Dubravka i Lazar Raić iz Herceg Novoga, članovi planinarskog društva „Vjeverica“ imali su privilegiju da u petak, 7. aprila uživaju u laganoj planinarskoj turi iznad Buljarica, stazom Kufin-Presjeka-Kosa ploča, koju su im u čast njihovog rođendana organizovali prijatelji i prijateljice iz ovog volonterskog društva. Nakon okupljanja „Kod Volija“ u Radanovićima, ekipa ljubitelja prirode iz Podgorice, Tivta, Risna, Prčanja, Kotora, Herceg Novog, svojim autima je za 50-ak minuta stigla do Buljarica, odakle je laganim hodom krenula iz Kufina. Uz kratke pauze za osvježenje, za oko dva sata stigli su do vrha Kosa ploča na 500 mnv, gdje su uživali u izvanrednom pogledu, uz marendu koju su drugarski podijelili. U povratku se jedna grupa (vozači) vratila istim putem do Kufina, dok je druga grupa izabrala malo dužu, kružnu stazu brdom iznad Buljarica, da bi se na kraju, nakon pređenih oko 11 kilometara raznovrsne staze, kratkim obilaskom crkveno-manastirskoga kompleksa Gradište, spustila na magistralu. Svi su se potom našli na plaži Buljarice, gdje su uz rođendansku tortu, djelo ruku planinarke Ane Moroz, pjesmu i mini-gitarski koncert njenog sina Jana, zaokružili jedan divan dan u prirodi.
-Prvi put smo na ovoj turi, prelijep je osjećaj, počastvovani smo pažnjom prijatelja iz kluba „Vjeverica“. Lijep je krajolik, relativno je blizu, ali nikada tu nismo bili do sada. Prelijepa staza, izuzetno dobro pripremljena, sređena, veliki dio ide kroz šumu, tako da smo uživali. Fantastičan je pogled sa „Kose ploče“. Prošle godine su nas iznenadili tortom, a ove godine su nam priredili rođendansku turu na plažu Buljarice, kažu slavljenici Raići.
Dubravka i Lazar svake godine slave rođendan istoga dana
Zapravo, rođendan im je bio 1. aprila, ali tada vremenske prilike nisu bile odgovarajuće za hodanje po brdima, te je slavljenička tura održana 7. aprila. Oboje su rođeni istoga datuma, s tim što je Dubravka proslavila svoj 71, a Lazar 73. rođendan. Ovaj skladan par, koji ima sina i kćer i troje unučadi, u decembru će proslaviti „zlatnu svadbu“, punih 50 godina braka. Lale, po struci brodomašinac, 40 je godina bio član Gradske muzike Herceg Novi, a sportom se oduvijek bavio, kao i njegova Dubravka.
– Najljepše što mi se desilo u životu je kada sam postala članica Planinarskog kluba „Vjeverica“ 2010. godine. Od tada sam propješačila mnoge staze po Boki i Crnoj Gori, uživajući sa suprugom i prijateljima u nevjerovatnoj prirodnoj ljepoti. Trke zadovoljstva i polumaratone smo počeli da trčimo 2018. godine, do sada smo ih istrčali desetak. Ove godine smo u februaru trčali polumaraton u Splitu, zatim u martu u Mostaru, a 23. aprila nas očekuje onaj u Beogradu, najavljuje Dubravka.
Staza Kufin-Presjeka-Kosa ploča je najjužnija tačka mreže markiranih lokalnih staza opštine Budva. Na prevoju Presjeka se spaja sa Planinarsko-primorskom transverzalom Orjen-Lovćen-Rumija. Pošto je staza izvedena u vidu serpentina, to olakšava penjanje, zbog čega je i kategorisana kao laka staza.
Kod Kose ploče
Istorijski kontekst-tromeđa
Toponim Kufin dolazi od italijanskog „confine“-granica, jer je ova staza imala prvenstveno vojno-strategijski značaj. To na nekadašnjoj tromeđi potvrđuju i ostaci ruinirane austrougarske tvrđave Presjeka, odakle se vidi dio panorame ka Skadarskom jezeru. Staza ide uz granicu Republike Venecije (kasnije Austrougarske) i Otomanskog carstva, a kod prevoja Presjeka je nekada bila i granica Stare Crne Gore. Sa vrha „Kosa ploča“ puca fantastična panorama na podnožje i priobalje Buljarica. Ova oštra karstna stijena je dobila naziv po spomen-ploči koja je u njoj uklesana u čast izlaska cara Franca Jozefa u maju 1875. godine.
Šparoge i šumarci s pogledom na more
Planinari su imali priliku da u prvom dijelu staze uživaju u izvanrednom pogledu na Budvansku rivijeru, da usput uberu po koju kuku i šparogu, zatim da preskaču potoke kroz šumarak, nailazeći na ostatke vojne utvrde i kamenih kućišta nekadašnjih seoskih gazdinstava, zaraslih u šiprag. Prateći istorijsku tromeđu, mogli su i da zagaze u cvjetne šumske proplanke i uživaju u mirisima prirode koja se budi.
