Feribot Ionian Star, kompanije Tnitsea Shipping, koji će tokom ljetnjih mjeseci najvjerovatnije da saobraća na liniji Bar – Bari – Bar, izgrađen je 1971. godine.
On je osam godina stariji od broda “Dubrovnik“ koji je prethodnih sezona plovio na ovoj liniji, a dvije godine od nekadašnjeg našeg feribota “Svetog Stefana 2“, kojeg smo mi još prije šest godina prodali u Turskoj kao “staro gvožđe“.
Poznavalac prilika na tržištu feribota saopštio je da brod Ionian Star ima sertifikate potrebne za plovidbu.
Kako smo najavili da će na toj liniji vjerovatno tokom ljetnjih mjeseci saobraćati feribot kompanija Tnitsea Shipping. Ova kompanija je registrovana u Portugaliji, a vlasnici su Italijani. Pregovori su u toku i u barskoj kompaniji očekuju potpisivanje ugovora do kraja aprila.
Saobraćaj na pomorskoj liniji između Crne Gore i Italije trebao bi da startuje od kraja juna i očekuje se da će ovaj feribot saobraćati do prve polovine septembra.
Prihodi Barske plovidbe u ovom poslu sastojaće se od procenta od prodaje karata. Ako neki drugi agent proda kartu za ovu liniju Barska plovidba nema prihode po tom osnovu.
Pomorsku liniju Bar – Bari – Bar prethodnih šest sezona je povezivao putnički brod “Dubrovnik“, hrvatske kompanije Jadrolinija. Ovaj brod je izgrađen 1979. godine.
Međutim, saradnja nije nastavljena ove godine, zato što je Jadrolinija prodala “Dubrovnik“, pa nije imala brod koji bi ponudila za ovu liniju. Barska plovidba je ostala bez svog feribota u decembru 2016. godine.
Feribot “Sveti Stefan 2“ , koji je bio u vlasništvu Barske plovidbe, izgrađen je 1973. a u decembru 2016. godine vratio se sa posljednjeg putovanja na liniji Bar –Bari – Bar. Na gatu pet bio je usidren šest mjeseci, jer mu je ukinita klasa. Prodat je za 1,25 miliona dolara, odnosno 265 dolara po toni i 20. maja 2017. godine isporučen rezalištu Aliaga u Turskoj.
Brodska linija sa Italijom uspostavljena je 1965. godine, otkad je Crna Gora redovnom pomorskom linijom svih 12 mjeseci bila povezana sa Evropom.
Uskršnji praznici označavaju zvaničan početak nautičke sezone, a Gradska luka Škver i dalje tavori sa ozbiljnim posljedicama višegodišnje nebrige i štetom koju je minula zima ostavila na pristanu.
Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom, kaže da će posljedice dva jaka zimska ciklona, koja su ozbiljno uzdrmala pristan biti otklonjene u narednim danima. Potvrđuje da je na lukobranu vidljiva šteta, te da rasvjeta nije u funkciji.
– Radićemo sada na saniranju rasvjete, kako bi šetalište na pristaništu bilo bezbjedno i saniraćemo postojeći dio lukobrana iznad Admirala, kako bi 1. maj dočekali spremno pred novu sezonu. Iskontrolisaćemo vezove, jer zimovnik traje do 1. maja. Nadamo se da će ova sezona biti bolja od prethodnih. Neka bude i 10% bolja nego prethodna, značiće pomak – kaže Ukropina.
Kompletan lukobran je bez rasvjete, a u jednom dijelu kablovi i bužiri su fizički izbačeni iz ležišta. Ukropina obećava da će ovaj problem biti riješen za najdalje desetak dana.
– Ne znam koliko će novca biti potrebno. Očekujem jednu ponudu u narednih par dana. Iako to nije naš posao, jer Agencija nije nadležna, ipak je to u našem gradu, na našem lukobranu. Problem nećemo riješiti ako budemo ulazili u priču ko je nadležan, ko nije. Završićemo ga na zadovoljstvo kako korisnika naših usluga, tako i nas koji gazdujemo lukom – poručio je Ukropina, dodajući da bez spoljne zaštite lukobran i mulo ne mogu opstati.
– Potrebna nam je studija koja će suštinski odgovoriti na pitanje u kakvom je stanju lukobran i šta nam je potrebno činiti – kazao je Ukropina.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je krajem prošle godine raspisalo tender za izradu studije sa potrebnim podlogama za sanaciju – rekonstrukciju lukobrana Gradske luke Škver. Vrijednost investicije je 30.578,51 EUR. Tenderom je planirano izvođenje pet istražnih geomehaničkih bušotina, u trupu lukobrana na jedan metar od valobranskog zida luke Škver, dubine 10 do 15 m. Potrebno je izraditi projekat i reviziju geotehničkih istraživanja, kao i geodetsko i batimetrijsko snimanje terena na prostoru (kopno i more), kao i situaciju terena u digitalnom obliku, u geo-referentnom državnom koordinatnom sistemu. Ukropina smatra da bi studija trebalo da pokaže stvarno stanje lukobrana i njegovog podvodnog dijela.
– Stanje lukobrana u luci Škver je odavno loše, što se primijeti i golim okom, a na to su upozoravali i stručnjaci još prije dvije godine kada je rađeno prvo istraživanje. Oštećenje je evidentno, a ono što se ne vidi, a čuje se, jeste jak huk i veliki hidropotisak koji se javlja ispod pristaništa – kazao je Ukropina.
Tvrdi da nije kasno za sanaciju, ali je trebalo ranije da se obavi, jer bi bila manja šteta, manji obim posla i trošak. Ističe da ako sudi po predsezoni, sezona bi trebalo da bude dobra, a u ponudi imaju 40 vezova, te da najave idu u pravcu da će ova sezona, koju mi smatramo od maja ili juna do oktobra, biti kvalitetna.
Pravni status čekaju 14 godina
Ukropina je od Vlade očekivao da doprinese rješenju pravnog statusa Gradske luke Škver, koji 14 godina nastoje da regulišu sa Morskim dobrom i nadležnim ministarstvima.
– Više je pravnih subjekata, a nema ugovora sa Morskim dobrom, koje gazduje obalom. Trebamo akt kojim se reguliše korišćenje, uređenje i ulaganje u to područje – kaže Ukropina.
Iz Morskog dobra objašnjavaju da se na koncesiju ili na tender o zakupu ne mogu dati lokacije i objekti na kojima su upisana prava vlasništva i/ili korišćenja. Osim toga, nijednim planskim dokumentom nije prepoznat zahvat Luke Škver, kako kopneni tako i njen akvatorijum, što je takođe jedan od preduslova za dobijanje koncesije.
– I u ovom slučaju inicirali smo donošenje Državne studije lokacije za Sektor 3 ili dio Sektora 3 koji obuhvata luku Škver (Topla, Herceg Novi, Savina) Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojom će se definisati granice zahvata Luke Škver, samim tim urbanističke parcele, tj. namjena i površina iste – kažu iz Morskog dobra.
Konkretna ulaganja naredne godine
Iz Morskog dobra su poručili da je toku je izrada studije, koja će pokazati šta je sve neophodno uraditi u rekonstrukciji lukobrana, te da će nakon izrade glavnog projekta za sanaciju-rekonstrukciju lukobrana za 2024. godinu predvidjeti sredstva za izvođenje radova.
– Nakon dobijenih podataka iz studije, pristupiće se izradi idejnog rješenja i glavnog projekta za sanaciju, odnosno rekonstrukciju lukobrana luke Škver, za koji su takođe predviđena sredstva. Realizacija obje javne nabavke očekuje se u prvoj polovini tekuće godine – saopštili su iz Morskog dobra
U čudesnom spašavanju u nedjelju, posada kontejnerskog broda spasila je mladu veslačicu na dasci koju je vjetar otpuhao daleko od obale Portugala.
Erica Vicente, 17-godišnja portugalka iz Setubala vježbala je s daskama za veslanje nedaleko od plaže u Vila Real de Santo Antonio, Portugal, u subotu navečer kada se zatekla u nevolji. Oko 20 sati jaki vjetar ju je otpuhao s plaže i nije se mogla vratiti natrag. Nestala je preko noći, a portugalske i španjolske vlasti pokrenule su potragu. Dva portugalska SAR zrakoplova poslana su u potragu, a vlasti su pomorcima poslale obavijesti kako bi ih savjetovale da budu oprezni ako opaze zalutalu veslačicu na moru.
U nedjelju oko 17:30 sati, kontejnerski brod MSC-a Reef, čekao je svoj red za ulazak u luku Tangier, Maroko, kada je posada uočila mladu Vincente u moru. Bila je na moru na dasci 20 sati, patila je od pothlađenosti i teških opeklina od sunca, ali je preživjela – 25 nautičkih milja udaljena od plaže s koje ju je vjetar otpuhao, prenosi The Maritime Executive.
“Mlada žena bila je teško pothlađena i zatražena je potpora portugalskog ratnog zrakoplova kako bi je mogli prevesti u zračnu luku Faro.” – navedeno je u priopćenju Portuguese National Maritime Authority.
Helikopter za spašavanje stigao je do MSCReef te spustio nosiljku za podizanje Vincente s broda. Do dolaska u bolnicu, djevojka se oporavila od pothađenosti.
80.godina ustanka u Varšavskom getu Foto: Kacper Pempel / REUTERS
Varšava (dpa) – Na 80. godišnjicu ustanka u Varšavskom getu, nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer (Walter Steinmeier) još jednom je ponovio nemačku odgovornost za istrebljivanje Jevreja i zatražio oproštaj.
Štajnmajer je na komemoraciji u Varšavi, gde su bili i predsednici Poljske i Izraela Andžej Duda i Isak Hercog, izrazio zahvalnost zbog pomirenja te dve zemlje sa bivšim počiniocima (zločina).
Pomirenje je “trajno dragocen poklon”, rekao je Štajnmajer kod spomenika herojima geta u Varšavi.
Nemci su pažljivo planirali i sproveli holokaust, zločin protiv čovečnosti. “Nemci su proganjali, porobljavali, ubijali evropske Jevreje, Jevreje iz Varšave, sa surovošću i nehumanošću za koje nemamo reči,” rekao je Štajnmajer.
“Danas stojim pred vama, u žalosti i skrušenosti, i molim za oproštaj za zločine koje su Nemci ovde učinili.”
Predsednik je istakao da su Nemci svesni svoje odgovornosti i misije koju su im ostavili preživeli i mrtvi.
“Mi to prihvatamo. Za nas Nemce je odgovornost pred našom istorijom beskrajna. Ona nam ostaje kao podsetnik i misija u sadašnjosti i budućnosti.”
Varšavski geto osnovali su nemački okupatori u jesen 1940. U njemu je bilo zatvoreno oko 450.000 ljudi na veoma malom prostoru.
Godine 1942. nacisti su počeli da deportuju Jevreje u logore za istrebljenje i rad. Između jula i septembra, 250.000 do 280.000 ljudi je deportovano ili ubijeno.
Kada su SS jedinice umarširale u geto 19. aprila 1943. godine, počeo je ustanak slabo naoružanih Jevreja. Borbe su trajale do sredine maja. Više od 56.000 Jevreja je ubijeno ili deportovano u koncentracione logore i logore za istrebljenje.
Štajnmajer je naglasio da je najvažnija lekcija iz nemačke istorije: “Nikad više!”. Nemci su naučili ovu lekciju.
Nikad više znači da u Evropi ne sme biti zločinačkog agresorskog rata kao što je ruski protiv Ukrajine. “Nikad više znači: čvrsto stojimo na strani Ukrajine – zajedno sa Poljskom i sa našim drugim saveznicima. Podržavamo Ukrajinu humanitarno, politički i vojno – zajedno sa Poljskom i našim saveznicima.”
“Bokeljska Udruga Muzičara A CAPELLA“ Tivat je nastala kao plod želje nekolicine zaljubljenika u izvorni bokeljski i dalmatinski melos. Idejna težnja Udruge jeste oživljavanje i animiranje zaboravljene tradicije iskazane klapskim napjevima Boke i Dalmacije.
Fokus Udruge je prvenstveno na a capella pjevanju, potom animaciji javnosti o klapskom a capella pjevanju, naročito mladih, kazala je za naš portal Snežana Radinović.
Nadalje, želja nam je umjetnost a capella pjevanja širimo održavanjem smotri/koncerata , klapa koje će zasigurno obogatiti kulturu Boke i čitavog crnogorskog primorja, a ujedno i obogatiti turistučku ponudu.
Kao osnivači, imamo potrebu da se stari, dobro poznati duh dalmatinskog i bokeljskog covjeka, kroz klapsku a capella pjesmu čuje na ovim prostorima, a iz čega želimo iznjedriti neki vid smotre klapa u Boki Kotorskoj.
Za početak, svoje djelovanje želimo usmjeriti na organizaciju koncerata I nastupa pojedinih klapa iz Dalmacije, koje su spremne podrzati našu ideju i doprinijeti realizaciji ciljeva Udruženja.
Ideja nam je da počnemo i sa educiranjem djece, omladine koja imaju afiniteta prema klapskoj pjesmi. Naročito djelovanje Udruge će se ogledati i u podsticanju osnivanja novih muških, ženskih i muško-ženskih klapa, kao i pomoć u radu već postojećih.
Bokeljska Udruga Muzičara A CAPELLA
Udruga planira davati podršku izvođačima ovog žanra, nadasve kroz pružanje stručnih obuka u vidu raznih oblika seminara, treninga i radionica.
Ono što je trenutno aktuelno i na čemu treutno radimo je organizacija koncerta legendarne klape Ošjak sa Korčule ,Klape Kampanel iz Donje Kaštele i naših djevojaka iz klape Belezza
Kao potvrdu o nužnosti postojanja našeg Udruženja, nalazimo u djelovanju sličnih organizacija poput Udruge MKM iz Opatije, koja u svom gradu i okolini djeluje u smjeru baštinjenja klapskog a capella pjevanja te organizuje jubilarni 20. klapski susret “Klape va Mandrace”. Ovim putem vas obavještavamo da ce se tradicionalna manifestacija održati 28.07.2023.godine, a sve zainteresovane klape, koje žele i mogu uzeti učešća, svoju prijavu mogu poslati putem mejla kzu.mkm.opatija@gmail.com ili pozivom na broj +385 91 57 56 508. Vise ovdje
O našim planovima, ostvarenim idejama i poduhvatima svakodnevno se možete informisati ali i susresti sa interesantnim video uradcima kojima su prikazani brojni klapski nastupi , putem istoimene Facebook grupe
Predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Blažo Rađenović upozorio je sve zakupce kupališta duž crnogorske obale da zaključe anekse ugovora za ovu sezonu, te naznačio da to državno preduzeće neće tolerisati nepoštovanja ugovorenih obaveza.
On je u razgovoru za “Vijesti” ponovio da svako ko poštuje zakone ove države i poštuje ugovorene obaveze, neće imati problema sa Morskim dobrom.
Kupališna sezona zvanično počinje 1. maja, kada sva uređena i izgrađena kupališta obali moraju biti stavljena u funkciju.
”Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je uputilo obavještenje svim korisnicima i zakupcima plaža u zoni morskog dobra, te ih podsjetilo da su bili dužni do 15. aprila da zaključe sve anekse ugovora sa našim preduzećem, kao i da izvrše uplatu po osnovu ugovora o korišćenju. Takođe, kroz obavještenje zakupcima, ali i kroz saopštenja sredstvima javnog informisanja, im je jasno ukazano da se ove godine neće tolerisati nepoštovanje ugovorene obaveze kao i da će svako kršenje ugovorene obaveze prouzrokovati gubljenje referenci za tendere koje ćemo organizovati vjerovatno u oktobru ili čak i raskid ugovora u zavisnosti od težine povrede ugovora”, naglasio je Rađenović.
Upitan da li je kompaniji “Adriatic properties” koja je zakupac plaža u hotelskom kompleksu Sveti Stefan – Miločer upućen dopis da plaže budu pripremljene, Rađenović je kazao da očekuje da će zakupac pripremiti i otvoriti plaže.
”To je i obaveza svih zakupaca, kao i zakupaca na Svetom Stefanu. Takođe, od njih prvo očekujemo da otvore grad hotel “Sveti Stefan” i Vilu Miločer i urede kupališta u skladu sa uslovima o korišćenju plaža. U suprotnom će i za njih važiti isto pravilo kao i za sve druge zakupce u zoni morskog dobra. Dakle, ukoliko ne poštuju ugovorom stečenu obavezu rizikuju raskid ugovora i oduzimanje prava da upravljaju kupalištima. U tom slučaju za ovu sezonu mi u JP “Morsko dobro” bi preuzeli obavezu i organizovali ta kupališta kako bi bila bezbjedna i adekvatno opremljena sa svim potrebnim sadržajima za upotrebu”, naglasio je Rađenović.
Poručio je da je do sada “valjda jasno svima da ko god poštuje zakone Crne Gore, ugovorenu obavezu i na odgovoran način upravlja resursima koji su mu dati na upravljanje nema problem sa Morskim dobrom”.
”Isto tako gdje god imamo nezakonito dodijeljene poslove nad upravljanjem najvrednijim resursima, te neodgovorne investitore ili nesavjesne zakupce koji krše i zakone Crne Gore i ugovore zaključene sa Morskim dobrom, a pomenuću neke poput Luka Budva, Vektra Boka, Pine u Tivtu, Pomorskog saobraćaja, smo bez problema raskidali takve aranžmane i državi vratili na upravljanje dok god se ne steknu zakonski uslovi za raspisivanje novog tendera ili dodjele koncesija nekom ko će biti savjestan i odgovoran prema prostoru, državi i prema građanima”, poručio je Rađenović.
Iz Adriatic properties-a kazali su Vijestima da oni imaju zaključene anekse ugovora za hotelske plaže koji važe do 31. jula, dok za plažu ispod Murve je ugovor važeći do kraja ove godine. Naglasili su da je otvaranje hotelskih plaža je uslovljeno otvaranjem hotela.
Devet mjeseci nakon otvaranja Pelješkog mosta, u srijedu je u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i suradnika otvorena i Stonska obilaznica, vrijedna 70 milijuna eura, čime je završena četvrta faza realizacije projekta izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama i povezivanja južne Dalmacije.
Stonska obilaznica od čvora Prapratno do čvora Zaton Doli i spoja s Jadranskom magistralom prema Dubrovniku duga je 7,5 kilometara i završna je dionica projekta “Cestovno povezivanje južne Dalmacije”. Izgradio ju je grčki Avax i bila je tehnički najzahtjevnija, jer je uključivala probijanje dva tunela – Polakovica od 1265 metara i Supava od 1320 metara dužine te 485 metara dugog i 40 metara visokog mosta Ston, koji ih spaja nad Stonskim zaljevom.
Otvorena je gotovo devet mjeseci nakon otvaranja Pelješkog mosta, jer su rokovi više puta bili pomicani.
Po riječima premijera Andreja Plenkovića, ovime je završena četvrta faza velikog projekta spajanja južne Dalmacije s cestovnom infrastrukturom Hrvatske. “Projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta je ovime kompletiran”, kazao je Plenković napominjući kako je ta četvrta dionica vrijedna 70 milijuna eura.
Glavni izvođač bio je grčki Avax, uz Strabag koji je radio drugi dio dionice na samom Pelješcu, uz China Road Bridge Corporatioan. Ta tri velika izvođača, kako je kazao, dala su doprinos realizaciji strateškog, prometnog, infratsrukturnog, sigurnosnog i državnog projekta za RH, a to je spajanje teritorija sa Pelješkim mostom i pristupnim cestama.
Siguran je da će u kontekstu hrvatskog članstva u europodručju i šengenskom prostoru, taj projekt omogućiti još brži i veći razvoj turizma, prihoda i kvalitetniji život svih ljudi na jugu Hrvatske.
Stonska obilaznica
Kazao je kako mu je drago da je u ovoj godini Hrvatska otvorila Pelješki most, dovršila pristupne ceste, Baranju integrirala sa koridorom Vc u mrežu hrvatskih autocesta.
Za neko vrijeme, kako je naveo, bit će gotova i druga cijev tunela Učka, autocesta prema Lekeniku, ulaganja koja idu prema Bjelovaru, prema Koprivnici, Omišu, Splitu, tj. niz velikih cestovnih, infrastrukturnih projekata koji mijenjaju Hrvatsku na bolje.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dodao je, predstoji dovršiti autocestu koja bi išla od Dolija prema Dubrovniku, brzu cestu od zračne luke u Ćilipima do grada, dovršiti cestu na preostalom dijelu Pelješca, spojiti Metković s autocestom i na taj način bi zaokružili sve što je strateški važno za Dubrovačko-neretvansku županiju. S obzirom na međunarodno osnaženi položaj Hrvatske, financijski i ekonomski položaj, premijer je uvjeren da će se iznaći odgovarajuća sredstva u godinama pred nama da se svi ti projekti i realiziraju.
Na pitanje koji su rokovi za realizaciju projekata, radi li se o deset, 20 godina, rekao je manje.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je tom prilikom da tim projektom Vlada RH pokazuje ostvarenje svih svojih strateških ciljeva koje je zacrtala te je čestitao svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji.
Podsjetio je da se taj projekt realizirao tijekom proteklih pet godina, počevši od potpisivanja ugovora o izgradnji Pelješkog mosta i prisupnih cesta u 2018. Kazao je i da je to relativno brzo prošlo, no bilo je pritom puno izazova – od natječaja, žalbi, do problema sa susjednom BiH zbog nesuglasice oko visine Pelješkog mosta kako bi se osigurao neškodljiv prolaz BiH.
“Odradili smo lavovski posao, ovo je velika stvar, veliki trenutak i mislim da možemo biti ponosni”, istaknuo je Butković.
Dodao je da su u Dubrovačko-neretvanskoj župniji sada na početku ostvarivanja i drugih projekata, od obilaznice Orebića, ulaganja u luke, brzu cestu prema zračnoj luci te u završetak izgradnje autoceste prema Dubrovniku.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić istaknuo je da je od otvaranja Pelješkog mosta njime prošlo više od 1,5 milijuna vozila, što pokazuje punu opravdanost realizacije tog projekta.
Nakon završetka obilaznica Stona, najavio je nove projekte, prije svega izgradnju obilaznice grada Omiša, državnu cestu D403 koja će spojiti autocestu A7 s Lukom Rijeka, obilaznicu dijela Karlovca, Novog Marofa i dr.
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuo je da je realizacijom projekta izgradnje Pelješkog mosta i cestovnog povezivanja južne Dalmacije ostvarena temeljna pretpostavka daljnjeg razvoja te županije te najavio i nove projekte u toj županiji.
Istaknuo je da Hrvatske autoceste pripremaju dokumentaciju za autocestu od čvora Metković do Osojnika, Hrvatske ceste pripremaju projektnu dokumentaciju za brzu cestu Osojnik-Grad Dubrovnik-zračna luka i za brzu cestu Brijesta-Perna s obilaznicom Orebić.
Dodao je i da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo europska i nacionalna sredstava za preostale luke u toj županiji, Pernu i Pprigradicu, uz one koje se već realiziraju.
“Povezivanjem unutar županije želimo omogućiti brzi pristup iz svih dijelova županije županijskom središtu Dubrovnik i zračnoj luci. Time ćemo pridonijeti ujednačavanju uvjeta življenja i gospodarskih aktivnosti na svakom dijelu naše županije”, poručio je Dobroslavić.
Školjke Boke - Dan plante Zemlje 2023. - foto Roko Stjepčević
1 od 14
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje - 2023. - foto Roko Stjepčević
Školjke Boke - Dan plante Zemlje2023. - foto Roko Stjepčević
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
Školjke Boke - Dan plante Zemlje
“Našoj majci planeti sa kotorske plave njive“ slogan je pod kojim d.o.o. “Školjke Boke” Kotor- uzgajalište školjki, Otpremni centar MNE 68, Orahovac-Kotor nosilac oznake “Dobro iz Crne Gore”, Excellante i DHP-HACCP-a nad vodom, obilježava sedmicu Dana planete Zemlje (22.april).
Ova kompanija već 20 godina na čelu sa poznatim bokeljskim ekološkim aktivistom Nevresom Đerićem u saradnji sa Gimnazijom Kotor, Osnovnom školom “Narodni heroj Savo Ilić”, Osnovnom školom “Njegoš”, Institutom za biologiju mora Kotor i Sekreterijatom za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor, edukuje mlade i ukazuje na značaj očuvanja planete Zemlje.
Učenici su danas uz asistenciju vlasnika uzgajališta čistili obalni dio lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, selektovali otpad uređivali plavo reciklažno dvorište, čistili „pametnu eko ribarsku kućicu“ čistili solarne panele i vjetrogeneratore za snadbijevanje električnom energijom.
Održan je ekološki čas i uručene su zahvalnice učesnicima i organizacijama koji su godinama pratili rad aktivista.
Dr Aleksandar Josimović uručio je zahvalnicu ispred Instituta za biologiju mora Kotor, Nevresu Đeriću za svu ljubav i brigu koju pruža planeti Zemlji, majci prirodi, plavoj njivi…
Školjke Boke – Dan plante Zemlje – 2023. – foto Roko Stjepčević
Posjetioci i učenici su bili u prilici degustirati organske proizvode, mušlje i kamenice sa uzgajališta Školjke Boke.
Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat u saradnji sa JZU Dom zdravlja Tivat i OO Crvenog krsta Tivat tradiconalno obilježava “April mjesec zdravlja”.
Nakon dvogodišnje pauze, usljed epidemije “COVID-19”, svi korisnici usluge “Pomoć u kući” imali su priliku da budu dio aktivnosti simboličnog naziva – “KORPA ZDRAVLJA”.
Korpe zdravlja, odnosno korpe sa voćem, medom i crnom čokoladom uručene su korisnicima od strane Sekretarijata za društvene djelatnosti, volontera Crvenog krsta i geronto-domaćica.
Aktivnosti se pridružio i tim Doma Zdravlja, dr. Lidija Isailović i medicinska sestra Kristina Petrović, koje su posjetile korisnike i obavile opšte preglede, kao i mjerenje šećera u krvi i pritiska.
Korpa zdravlja
Opština Tivat kontinuirano radi na unaprjeđenju socijalne odgovornosti kroz integrativni pristup i podsticanje socijalne inkluzije starijih lica te stvaranju ambijenta i sistema socijalne zaštite koji omogućava produktivno, pozitivno i dostojanstveno starenje. “KORPA ZDRAVLJA” dio je aktivnosti usmjerenih na podršku, očuvanje i unaprjeđenje položaja naših starijih sugrađana.
Mješoviti hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ (1839) Kotor sa 40 pjevača i pjevačica nastupio je pod upravom dirigenta mr Mihajla Lazarevića sa obimnim i raznovrsnim programom, koji je tematski obilježen Strasnom sedmicom i Vaskrsom. Pored standardnih liturgijskih napjeva, kompozicija koje se inače izvode u sklopu bogosluženja, publika je imala prilik u da u drugoj polovini koncerta uživa i u novim koncertnim kompozicijama.
-Kao i uvijek, spremili smo i izveli nove kompozicije, čime smo osvježili repertoar, u želji da publika čuje neke nove zvuke, muziku nekih novih kompozitora. Takve su kompozicije „Tebe pojem“ finskog autora Jopi Harija, „V pamjat vječnuju“ Gavrila Lomakina, „Angel vopijaše“ jednog anonimnog autora , „Mnogaja ljeta“ Vasilija Zinovjeva, „Hristos anesti“ rumunskog kompozitora Gavrila Muzičeskua, koju smo izveli u klavirskoj saradnji sa pijanistom prof. Nikolom Vučkovićem, objašnjava za Boka news dirigent Lazarević.
Među dugogodišnjim članovima i članicama Hora su i brojni profesori muzike, kako instrumentalisti, tako i vokalisti-solo pjevači, koji su kroz zajedničko pjevanje sticali dragocjeno iskustvo.
Nastup mješovitoga hora SPD jedinstvo
-Prirodan tok je da horisti iz Omladinskog hora, kada sazriju, pređu u Mješoviti hor, nekako se i najduže zadrže u tom omladinskom, pa pjevaju u dva ansambla, a onda kasnije postanu dio velikog ansambla. Trudimo se da gajimo naše talente, da im pružimo puno tih mogućnosti da nastupaju, da se predstave publici, da to mnogi vide i da čuju, da im se, možda, otvore i neka nova vrata za njihov životni poziv, da kroz „Jedinstvo“ stignu do nekog svog cilja i do ostvarenja nekog svog sna, kaže dirigent mr Mihajlo Lazarević, koji je i počasni doktor Evropskog univerziteta.
S obzirom da je poslije „kovida“ sazrelo vrijeme da se ponovo otisnu u inostranstvo, Hor se priprema za jednu sadržajnu pokloničko-koncertnu turneju po Grčkoj, od 27. aprila do 2. maja. Koncerti su planirani za Solun i Kavalu, a takođe će učestvovati i na liturgijskom slavlju u metohu (podvorju) Manastira Hilandar u Solunu, posjetiće Zejtinlik, manastire na Meteorima.
Publika sa pažnjom ispratila koncert
Od 7. do 30. juna će SPD „Jedinstvo“ organizovati prvi Festival horova, koji će nositi naziv „U Jedinstvu pjesmom srcu“, nadahnut sloganom Društva: „Pjesmom srcu- srcem rodu“ i refrenom Himne: „U Jedinstvu i s Jedinstvom svem` na susret sm`jemo poć“. Pozvani su horovi iz regioina, koji će učestvovati na tri festivalske večeri, sa koncertima u crkvi Sv. Nikole i na trgu ispred crkve.
U ljetnjem periodu Dječji, Omladinski i Mješoviti horovi SPD „Jedinstvo“ će na trgu održati dva velika koncerta sa programom popularne, zabavne i etno muzike, a biće nastupa i za turiste, u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotor.
U horu je lakše prevazići tremu
-Biti na sceni je jako značajno za mlade umjetnike, zato što time oni savladavaju svoju tremu. U početku je to velika trema i velika odgovornost da se iznese program, a kasnije ta trema koja je „negativna“, prelazi u jednu „pozitivnu tremu“ u smislu te odgovornosti da bi se sve dobro izvelo, da se prevaziđe uzbuđenje izlaska na scenu. Na taj način njihov kontakt sa publikom im nije traumatičan, nego nešto čemu oni teže svakodnevno, pojasnio je Lazarević.
