Prva faza rekonstrukcije šetališta duž Obale Nikole Kovačevića ulazi u završnicu. Kompletna dionica je betonirana i već je u funkciji, a u završnoj fazi je i popločavanje.
Rok za finalizaciju posla na prvom dijelu šetališta od Titove vile do hotela Palmon bay produžen je, shodno ugovoru, do 10. juna zbog kišnog perioda, pojasnio je predsjednik Opštine Stevan Katić.
“Od tada možemo računati koliko je kašnjenje u samom završetku radova. Dionica je kompletno betonirana, jedan dio je i popločan. Za očekivati je da radovi budu završeni do 15. juna i da imamo ono što smo i željeli – uređeno šetalište. Pozivam građane na strpljenje jer ovo što sada radimo, radimo kvalitetno i za minimum 50 godina. Ljudi vrlo brzo zaborave kako je to izgledalo, koliko je bilo rupa po šetalištu, kako su izgledali kandelaberi kroz centar Igala, od stubova od kojih su neki bili 6, neki 12 metara, drveni, betonski, neki sa metalnih stubova, drugi sa objekata… što je bila sramota za Igalo. Niko se nije sjetio da je to trebalo uraditi u nekom prethodnom periodu”, istakao je predsjedik Katić.
Druga faza rekonstrukcije šetališta, od hotela Palmon bay do “Galeba” biće rađena parcijalno, od 1. oktobra.
Treći međunarodni karneval u Tivtu okupiće preko 300 karnevalista iz 15 zemalja, među kojima su i karnevalske grupe iz Brazila, Bolivije, Čilea, Arube, Italije, Njemačke, Turske, Švedske, Holandije, re;eno je na press konferenciji održane povodom najave ove manifestacije.
“Očekujemo veliki broj karnevalista iz 15 zemalja svijeta. Sa našim crnogorskim karnevalistima biće i preko 500 učesnika u karnevalskoj povorci. Imaćemo i visoke predstavnike i specijalne goste iz Federacije evropskih karnevalskih gradova. Potrudili smo se da treći karneval bude za pamćenje, da nimalo ne odstupa od kvaliteta i zadatih standarda koje smo postavili prethodnih godina. Program je bogat i raznovrstan. Pokušali smo da integrišemo više obilježja našeg grada i da to sve povežemo kroz lijepe emocije i sve ono što karneval nosi“, kazao je menadžer Festivala Goran Božović.
Press Karneval Tivat 2023.
Karnevalske svečanosti počinju u četvrtak 8.juna u 20 časova u JU “Muzej i Galerija Tivat” otvaranjem izložbe fotografija s prethodnih karnevala.
“Zatim, 09.juna organizujemo maškaradni bal na vodi za inostrane karnevaliste i VIP zvanice. Bal će se održati brodu Katice i katamaranu Tahiti. To je specifikum naše manifestacije po čemu karnevalisti iz inostranstva pamte naš karneval i već je, na račun tih događaja, jedan od prestižnijih u region”, rekao je Božović.
Napomenuo je da je glavni dan karnevala u subotu, a program počinje u 20 časova.
Press Karneval Tivat 2023.
“Karnevalska povorka će da se odvija od kružnog toka do Pina, gdje će biti postavljena bina od 250 kvadrata i led ekranima kako bi turisti i građani mogli da posmatraju sve što se dešava. Nakon toga, biće održan koncert atraktivne grupe “Brazil samba show”. Zatim će atmosferu do usijanja dovesti Amadeus bend”.
U nedelju je u planu dječiji karneval od 19 časova sa performansom izabranih karnevalskih grupa iz Tivta i gradova iz okruženja.
Goran Božović kaže da se nada će doći vrijeme kada će, kako je rekao, ljudi na pozicijama shvatiti koliki značaj ima ovaj karneval.
Press Karneval Tivat 2023.
„I da nećemo morati svima da kucamo na vrata za nešto što je javni interes. Svi mi radimo besplatno, volonterski, iz entuzijazma i dajemo ovu vrhunsku manifestaciju našem gradu. Garantujem zabavu pučkog karaktera i garantujem da će to biti najmasovnija pučka manifestacija u našem gradu“, zaključio je Božović.
U Opštini Tivat svjesni su značaja ove manifestacije i zahvalni su organizatorima jer će ovaj događaj, prema najavama u grad dovesti veliki broj učesnika ali i posjetioca.
„Riječ je o izuzetnoj turističkoj atrakciji, koja pretenduje da bude brend Tivta. Prikupiće turiste iz raznih zemalja, koji će željeti da se vraćaju u naš grad, a naši će građani željno iščekivati karnevaliste“, kazala je Olivera Mišković ispred Opštine Tivat.
Iz Turističke organizacije Tivat ne kriju zadovoljstvo zbog toga što će ugostiti veliki broj karnevaista i turista za vrijeme trajanja III Međunarodnog karnevala.
„Karneval predstavlja stepenicu više u razvoju Tivta kao turističke destinacije, samim tim i turističke ponude posebno kada se uzme činjenica da se karneval odvija u predsezoni. Ovo je dobar input za Tivat u sezoni koja je pred nama“, poručila je direktorica TO Tivat Nina Lakičević.
U subotu s početkom u 18:30 časova planirana je i izložba Volkswagen oldtajmera na tivatskoj rivi Pine.
„Učestvovaćemo na karnevalu sa povorkom maskiranih buba. Svi znate da Volkswagen bube mame osmijehe i oduševljenja svih prolaznika, tako da mislim da je to dobra dopuna čitavog programa“, rekao je Zlatko Janković ipsred Udruženja Volkswagen oldtajmera.
Prijatelj Karnevala je i jedriličarski klub Delfin, a njihov predstavnik Matija Grabićuvjeren je da će Tivat da „vrvi od zabave“.
„Tivat je grad o fešte i nadam se da će da liči na pravi, nasmijani, ljetnji, mediteranski grad. Konačno ćemo imati karnevalsku regatu, imaćemo djecu pod maskama. Za sve što se dešava u gradu i sve što radi ova organizacija mogu samo da je jako pohvalim“, kazao Grabić.
Voli da gleda turiste dok slikaju crkvu i stablo stare murve
Svakoga proljeća, a naročito otkako se penzionisao, 74-godišnji Prčanjanin Dragan Stevović pažljivo oreže napupjele grane viševjekovne murve (duda), formirajući joj krošnju za novi vegetativni ciklus. I ne samo to – okopa zemlju oko stabla, počupa travu, a često puta pokupi i otpatke, koje ovdje ostave nemarni prolaznici. Stablo, raspuknuto na dva kraka, poput latiničnog slova „V“, kao da potsjeća na začetak hrišćanstva i žitije Svetoga Ivana (Jovana) Krstitelja, kome je posvećena mala crkva u čijem se krugu nalazi stablo. Crkva je privatno suvlasništvo porodice Gjurović-Truš, sagrađena je prije 401 godine i spomenik je kulture, dok drevna murva nadopunjava ovu divnu vizuru kao spomenik prirode, ali takođe i kulture življenja. Naime, prije par vjekova u Boki su sađene murve za uzgoj svilene bube i proizvodnju svile, a malo je ovakvih živih spomenika koji svojim dostojanstvenim držanjem svjedoče o tim vremenima.
Malo je ljudi koji, poput meštra Dragana, poznatog među mještanima kao „brica“, s obzirom da je radni vijek proveo kao muški frizer bivše kotorske „Zadruge“, dobrovoljno i s uživanjem daju svoj doprinos zajednici, bez ikakvog očekivanja „da mu se to vrati“ ili da mu to neko prizna kao zaslugu. Utoliko je potpisnici ovih redova veće zadovoljstvo što sa pratiocima Boka news-a može da podijeli ovaj lijep primjer plemenitog darivanja sebe.
Prčanj stara murva – foto M.D.P
-Došao sam na Prčanj sa osam godina, tu sam osnovao porodicu. Čovjek kad ostara, nema što činjet, a ja eto, da nešto korisno uradim, orežem grane, okopam oko stabla, oplijevim korov, meni je to zadovoljstvo. Ako se neka grana slomi, uklonim je. Naučio sam to još kao dijete, gledajući stare mještane kako održavaju murvu. Tu oko stabla će uskoro iz krtolica u zemlji da nikne „dan-i-noć“, cvijet sa raznobojnim laticama koji cvjeta cijeloga ljeta i krasi ovaj prostor.
Živim iznad, ona gore kuća i prvo što vidim sa terase je murva. Gledam kako je stalno slikavaju, Rusi, stranci, fotografišu prvo crkvu, onda se pomaknu, pa slikaju nju, sa strane, sa sredine, njima je to interesantno, priča nam meštar Perović i dodaje da je zajedno sa komšijama žicom uvezao stablo, kako ne bi pukla: „Slomio bi je vjetar“, kaže Dragan.
Sjeća se da je nekad bilo puno ovakvih stabala, pravila se rakija od murava i od smokava, jer malo je ko na Prčanju imao vinograd, loze.
Radi s ljubavlju oko stabla-spomenika prirode – foto M.D.P
Prema zapisima Ludvika Gjurovića, jednoga od potomaka vlasnika crkve Sv. Ivana, gradnja ove svetinje je počela u avgustu 1620. godine, a završena je 1622. godine. Pročelje crkvice jednostavne arhitekture je tipično za ovo podneblje- na vrhu zvonik na preslicu sa jednim oknom, u sredini okrugli prozor (rozetna), a sa strane ulaznih vrata je po jedan horizontalni prozor.
Vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti proslaviće Svetog Ivana Krstitelja 24. juna, kada će i obitelj Truš otvoriti vrata crkve, u kojoj će lokalni župnik održati svečanu misu.
Brana – Nova Kahovka Foto: Alexey Konovalov/TASS / Reuters
Brana velike hidroelektrane Kahovka u Hersonskoj regiji, na jugu Ukrajine – uništena je noćas u eksploziji. Nalazi se na rijeci Dnjepar – na teritoriju pod ruskom kontrolom.
Grad Nova Kahovka potpuno je poplavljen, proglašeno je izvanredno stanje – evakuirane su tisuće ljudi. Brana visoka 30 metara i duga više od 3 kilometra, izgrađena 1956., vodom opskrbljuje i poluotok Krim, ali i nuklearnu elektranu Zaporižja, koja je također pod ruskom kontrolom. Dužnosnici koje je postavila Rusija rekli su da Zaporižji – najvećoj nuklearnoj elektrani u Europi, još ne prijeti opasnost, odnosno da vodu za hlađenje dobiva iz spremnika. Napad na branu na jugu Ukrajine, za koji se Moskva i Kijev međusobno optužuju, izazvao je međunarodnu osudu.
IAEA: Bazen za hlađenje u nuklearki Zaporižja pun, ima zalihe za više mjeseci
Veliki bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporižja, koja se nalazi u blizini brane koja je eksplodirala u utorak, pun je i ima dovoljno vode za nekoliko mjeseci, objavila je UN-ova nadzorna agencija u utorak.
Velika brana iz sovjetske ere u blizini nuklearne elektrane u južnoj Ukrajini probijena je u utorak, oslobađajući poplavne vode širom ratne zone, što su i Ukrajina i Rusija opisale kao namjerni napad druge strane.
Umjetno jezero iza brane osiguravalo je vodu koja se koristila za osnovno hlađenje šest reaktora u najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani, kao i za istrošeno gorivo i dizel generatore za hitne slučajeve koji su se morali više puta koristiti kada je vanjsko napajanje nestalo.
– Postoje brojni alternativni izvori vode. Glavni veliki bazen za hlađenje nalazi se pokraj te lokacije iznad razine umjetnog jezera, rekao je u izjavi šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi nakon probijanja brane Kahovke.
Voda iz jezera trebala bi osigurati dovoljno rashladne vode za “nekoliko mjeseci”, rekao je Grossi, dodajući da će njegova agencija to potvrditi “vrlo brzo”. U drugom priopćenju kasnije, IAEA je rekla da je bazen pun i da ima dovoljno vode za “nekoliko mjeseci” budući da je šest reaktora elektrane trenutno zaustavljeno.
– Stoga je od vitalne važnosti da ovaj bazen za hlađenje ostane netaknut. Ne smije se učiniti ništa što bi potencijalno narušilo njegov integritet. Pozivam sve strane da osiguraju da se ništa ne učini da se to naruši, rekao je Grossi.
Crnogorski pomorac (48) stradao je u nesreći koja se u utorak poslijepodne dogodila na kontejnerskom brodu MSC Rita u vodama Perzijskog zaliva.
Prema neslužbenim informacijama crnogorskog portala Vijesti, 325 metara dug kontejneraš talijansko-švicarske kompanije Mediterrannean Shipping Company bio je na putu prema Abu Dhabiju kad je iz za sada službeno neutvrđenih razloga, došlo do havarije u stroju broda, manje eksplozije i požara.
Tom prilikom djelovi motora koji je eksplodirao udarili su kapa od makine iz Kotora i nanijeli mu teške ozljede uslijed kojih je ubrzo preminuo.
MSC Rita je poslala Mayday poziv u pomoć i drugi trgovački brodovi koji su se zatekli u blizini, kao i plovila državnih službi Ujedinjenih Arapskih Emirata, odmah su pružili asistenciju ugroženom kontejnerašu i njegovoj posadi u gašenju požara koji je zahvatio strojarnicu MSC Rite.
Za sada nema preciznijih informacija je li, osim smrtno stradalog upravitelja stroja, u ovom incidentu bilo još ozlijeđenih pomoraca među posadom MSC Rite.
Najvažnija stvar za naš budući razvoj u turizmu je da imamo svjetske brendove i da budemo dio ukupne svjetske mape turizma.
Da nas tržište i gosti, nadam se jako zadovoljni posjetom Crnoj Gori, prepoznaju vrlo lako, kazao je predsjednik Vlade Dritan Abazović na predstavljanju projekta izgradnje hotela kompanije Magnum Development – Crowne Plaza Kolašin i svečano potpisivanje ugovora sa prestižnim hotelskim operatorom IHG.
– Ljudi sada traže unikatna mjesta, čist vazduh i čiste rijeke, ne žele veliku gužvu i žele luksuz krajnje kompatibilan sa prirodom i mislim da u ovom trenutku nijeste mogli da izaberete bolje mjesto za otvaranje Crowne Plaze nego što je to Kolašin, rekao je Abazović.
Predstavnici kompanija Magnum Development i IGH potpisali su ugovor, a Abazović je izrazio zadovoljstvo što nakon Hajata u Crnu Goru dolazi i planetarno poznati hotelski brend, prenosi Investitor.me
– Mi smo zemlja koje je predodređena na turizam i gotovo zavisna od njega. To znači da je obaveza svakog građanina da učini sve što je u njegovoj moći da se svaki stranac osjeća kao kod svoje kuće. Nadam se da gostoprimstvo neće nedostajati ni našim građanima, a ni institucijama, da ćemo brže donositi odluke, da nećemo praviti nikakve probleme sa nekakvim administrativnim preprekama i da ćemo 2024. godine svjedočiti otvaranju Crowne Plaze u Kolašinu, kazao je Abazović.
Izložba fotografija ‘Venecija. Na vodi’ Tatiane Daniliyants biće otvorena 14. juna u 19h u novoj galeriji umjetnosti i dizajna “A&A Interior” u Porto Montenegru. Otvaranje A&A Interior galerije biće obilježeno predstavljanjem izložbe posvećene pogledima na jedan od najglamuroznijih gradova na svijetu – Veneciji.
Tatiana Daniliyants, jermensko-ruska umjetnica, vajarka, filmska rediteljka i pjesnikinja koja djeluje na međunarodnoj sceni, autorka fotografija koje će publika u Porto Monteegru moći da vidi, izjavila je: “Svjetlost je temeljni fenomen ne samo za umjetnost, već i za život uopšteno. Svjetlost nije samo fizička karakteristika objekata, već duhovnost. Svjetlost osvjetljava ne samo stvarnost čineći je vidljivom, već takođe otkriva skrivene kvalitete i osobine ljudske duše.”
Umjetnica je živjela i radila mnogo godina u Veneciji. Njena izložba pod nazivom “Venecija. Na vodi” – nakon Jermenije, Italije, Rusije, Austrije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja – prvi put će se predstaviti u Crnoj Gori.
Tatiana Daniliyants magistrirala je na Moskovskoj akademiji likovnih umjetnosti “Surikov”, a zatim je studirala na “Peggy Guggenheim Collection” akademiji u Veneciji. Pohađala je i visoke kurseve filmske režije i pisanja scenarija u Moskvi. Godine 1997. pohađala je časove kod Andrzeja Wajde u Poljskoj. Tatiana je umjetnica koja uglavnom radi u tri različita medija: poezija, fotografija i film.
Venice Afloat
Autorka nekoliko dokumentaraca (“Šest muzičara i grad”, “Freske snova” …), zbirki poezije (“U zagrljaju rijeke”, “Bijelo”, “Crvena buka” …) i izložbenih projekata (“Darovi Venecije Sergeju Parajanovu”, “Ruska duša” …) Filmovi Tatiane Daniliyants učestvovali su na Venecijanskom međunarodnom filmskom festivalu, Moskovskom filmskom festivalu i drugim filmskim prikazivanjima.
Tatiana je dobitnica nagrade “Brodsky in Ischia” za “značajan doprinos razvoju rusko-italijanskih kulturnih odnosa”.
Danas je, uz veliko interesovanje javnosti, objavljen zvanični Web sajt kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture”: www.budvaboka2028.me .
Ova bogata Internet prezentacija upoznaje nacionalnu, evropsku, ali i svjetsku javnost sa svim aspektima kandidature Budve sa Bokom za ovu prestižnu evropsku titulu. Na slikovit i činjenicama potkrijepljen način govori o tome zašto i kako je grupa građana iz svih opština Boke još 2018. godine hrabro pokrenula kandidaturu, povezala se sa brojnim domaćim i stranim kulturnim, umjetničkim i društvenim organizacijama, institucijama, projektima i pojedincima, izgradivši jak internacionalni tim koji je postigao ogroman uspjeh i doveo Budvu i Boku do finala takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture za 2028. godinu.
“Uz mnoštvo podataka, fotografija, dokumenata, ilustracija, slajdova i Internet linkova Web sajt www.budvaboka2028.me predstavlja Evropsku prijestonicu kulture, najveći kulturni projekat u istoriji Evropske unije, dosadašnje, trenutne i buduće prijestonice kulture širom Evrope, pozitivne promjene i sjajne rezultate koje im je titula donijela, važnost i metode transformacija gradova i regija kroz kulturu i kreativnost”, rekao je Dušan Kaličanin, pokretač i koordinator kandidature.
Sa druge strane, zvanični Web sajt kandidature prikazuje istorijat, hronologiju aktivnosti, pokretače, tim, saradnike, uspostavljena međunarodna partnerstva, medijske istupe, organizovane događaje, dobijene podrške, program, postignute uspjehe i planirane naredne korake projekta “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture”.
“Kako EU pravila kandidature i nalažu Web sajt www.budvaboka2028.me je interaktivan, okrenut stvaraocima u kulturi i umjetnicima, ali građanima svih starosnih doba i interesovanja, daje im mogućnost i poziva ih da se uključe u kandidaturu, da pošalju i realizuju ideju, prijedlog, projekat; da postanu saradnik, volonter, partner; da postave pitanje, daju kritiku ili pohvalu, da predlože rješenje”, dodao je Kaličanin.
“Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” svojim zvaničnim Web sajtom poziva građane da se uključe u kreiranje i unapređivanje kandidature, da je shvate i osjete kao svoju, da se kroz nju izraze, prepoznaju izazove i daju rješenja, uvjereni da 20. septembra 2023. godine iz Brisela možemo očekivati radosnu vijest da je po prvi put u istoriji Crna Gora dobila Evropsku prijestonici kulture!
Podsjećamo da je Vlada Crne Gore podržala kandidaturu “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” svojim Zaključkom br. 04-2537-2 od 19.5.2021. godine, uzimajući u obzir značaj i benefite predmetnog projekta i zadužila Ministarstvo da pruži svu neophodnu podršku pokretačima i partnerima u realizaciji ovog velikog nacionalnog poduhvata. Zato je od velikog značaja da se građani, mediji i svi društveni akteri uključe u promociju i razvoj ovog jedinstvenog projekta. Pozivamo građane da posjete Web sajt www.budvaboka2028.me , da ga sa ponosom pošalju prijateljima u zemlji i svijetu i da ga šeruju društvenim mrežama.
Policija pretresa stanove pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, kako bi eventualno pronašli psihoaktivne supstance, oružje i druge predmete koji bi mogli poticati iz krivičnih djela, rečeno je iz Uprave policije.
Prema istim informacijama, pretresi su u toku u Budvi, Baru, Tivtu, Herceg Novom, Kotoru, Podgorici, Nikšiću, Beranama i Cetinju.
Kako je Vijestima potvrđeno, budvanska policija vrši pretrese na više lokacija u gradu. Nezvanično je rečeno da su na meti bezbjednosno interesantna lica i pripadnici kriminalnih grupa.
U gradu je primjetno prisustvo policije, a patrole su na Zavali i u centru grada kod Pošte.
Upravo je iz štampe izašao 46.broj Komune na povećanom broju stranica sa bogatim programskim sadržajem o znamenitim Hrvatima u Crnoj Gori i onima koji su ostavili traga u Crnoj Gori čije je štampanje pomogao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i već se nalazi na svim prodajnim mjestima i kioscima za štampu u svim crnogorskim gradovima.
“Iz širokog tematskog opusa ovog posebnog tematskog broja u kojem su učestvovali poznati i kompetetni autori izdvajamo neke od naslova.
Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom Uredništva u kojem se ističe da ovaj “tematski broj o kulturi sjećanja na primjeren način govori o stvaralačkom impozantnom djelu znamenitih Hrvata koji su živjeli i stvarali na prostorima Crne Gore tokom njene viševjekovne istorije uz zahvalnost Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je prepoznao i vrednovao ovaj projekat koji u punoj mjeri doprinosi očuvanju identiteta manjiskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica…”
Salko Luboder u tekstu o interkulturalizmu i multikulturalnosti pod naslovom “ Tlo građanske svijesti” naglašava da je potrebno institucionalno, normativno i suštinski raditi na unaprijeđenju svijesti, ponašanja, djelovanja i praktikovanja interkulturalizma kao temeljne paradigme društvenog ophođenja, a da bi takođe valjalo razmišljati o uvođenju nastavnog predmeta o interkulturalizmu u školski sistem Crne Gore.
U ovom posebnom tematskom broju Komune publikovana su iz pera hrvatskog povjesničara Marka Perčina dva teksta. Prvi o Visku Zmajeviću , crkvenom dostojsnstveniku, piscu i političaru, rodom iz Boke i drugi o njegovom bratu Matiji Zmajeviću, čuvenom pomorcu.
Profesor Esko Muratović piše o pjesniku i humanisti Ludoviku Paskvaliću koji se izdvaja na neki način od ostalih pjesnika svog doba zbog njegove izrazite bliskosti sa muzikom čime je proslavljao i pjesme i igre svoga vremena.
Akademik Zoran Rašović u tekstu pod naslovom “Prvak među pravnicima na slovenskom jugu” kao i Dragan B.Perović u prilogu sa naslovom “ Od narodnog prava do Zakonika “ u ovom broju Komune iz različitih uglova predstavili su pravnika i etnografa Valtazara Bogišića koji je dao nemjerljiv doprinos pravnoj nauci i crnogorskoj povijesti.
Vlatko Simunović napisao je tekst o pjesniku Viktoru Vidi pod naslovom “Sužanj vremena” u kojem ističe da su “ Kotor i Perast omiljene dirke njegovog poetskog instrumentarija”.
Tu je i tekst Slobodana Boba Mitrovića o Josipu Sladu Šiloviću, strateškom planeru razvoja i izgradnje Knjaževine Crne Gore čije je urbanističko-arhitektonsko i graditeljsko stvaralaštvo od neprocjenjivog značaja za crnogorsko graditeljsko naslijeđe.
O Antonu Miloševiću, istoričaru i hroničaru Boke piše Marijan Mašo Miljić u tekstu pod naslovom “Trojna memorija istoriografije Boke”, a Žarko Đurović o Ivanu Mažuraniću,najznačajnijem državniku i pjesniku Iliraca u tekstu sa naslovom “Veličanstveno poimanje viteštva”.
U najnovijem broju Komune i tekst pod naslovom “ Crnu Goru približio Evropi” koji potpisuje Danilo Ivezić u kojem piše o Vlahu Bukovcu, slikaru koji je naslikao najviše slika s temama iz crnogorskog života.
Minja Bojanić, u ovom broju Komune predstavio je Novljanina Leopolda Bogdana Mandića u tekstu pod naslovom “Svetac iz Škvera u Padovi “ u kojem ističe: “da je Mandić jedan od najčuvenijih ispovjednika u katoličkoj crkvi , po svemu i <dušebrižnik planetarnih razmjera>!
Borislav Cimeša napisao je tekst o Filipu Jergoviću, istaknutom piscu i teoretičaru koji je za “svoj revnosni i prilježni rad u školstvu, poljoprivredi i kulturi Crne Gore dobijao visoka odlikovanja i društvena priznanja.
U ovom broju Komune i tekst pod naslovom “ Dubok trag u kraljevskom teatru “ Nenada Stevovića koji govori o Iliji Okrugiću -Srijemcu, književniku, kompozitoru i svešteniku, a Pavle Goranović piše o Tinu Ujeviću u tekstu pod naslovom “ Usamljenik nedokučive pjesničke vještine” u kojem ističe da su “kroz Tinovo drumovanje prošli mnogi njegovi crnogorski poklonici a da kult njegove poezije još stanuje među crnogorskim posvećenicima literature”.
Tu je i tekst pod naslovom “Remek djelo crnogorskog identiteta “ koji potpisuje akademik Miodrag Mijo Adžić a piše o Andriji Krstuloviću, klesaru Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, dok Miraš Martinović piše o Vjenčeslavu Ćizeku, crnogorskom i hrvatskom pjesniku rođenom u Đenovićima za kojeg kaže da je “izabran po svemu, da bude pjesnik, da poeziju plati životom, a život potvrdi poezijom” u tekstu sa naslovom “Voštanica koja ne dogorijeva”.
U ovom broju Komune i tekst dr Marije Sarap o don Branku Sbutegi , svešteniku, književniku i zagovorniku ekumenskog razumijevanja u kojem piše “da je Sbutega bio prepoznat po mirovnom angažmanu, promociji suživota tokom jugoslovenske krize i tolerancije …” kao i tekst prof dr Senada Gačevića o Ivanu Brkanoviću, jednom od najznačajnijih kompozitora hrvatske muzike dvadesetog vijeka.
O Vladi Černji u Komuni piše Željko Milović koji u tekstu pod naslovom “Čovjek koji je Barane naučio muzici” ističe da je upravo Černja notama, notalnom sviranju i pjevanju naučio žitelje Bara kao jedan od pismenijih ljudi u gradu pod Rumijom u vremenu u kojem je živio.
Dubravka Jovanović u tekstu pod naslovom “Bokeljska noć- za sav život i sve dane “ govori o pjesnikinji Maji Perfiljevoj i njenoj poeziji koju “treba sačuvati za budućnost, mladima u naslijeđe”, a Boris Jovanović Kastel o Ivu Visinu, prvom školovanom kapetanu sa slovenskog juga.
U najnovijem broju Komune Novica Vujović piše o zaslužnom jezikoslovcu Josipu Siliću koji se “kao priznati naučnik svim svojim potencijalom stavio na uslugu procesu standardizacije crnogorskoga jezika”, a Dragan Mitov Đurović u tekstu pod naslovom “Barba bokeškog novinarstva “ o Tomislavu Tomu Grgureviću, novinaru, publicisti i prvom uredniku časopisa “Hrvatski glasnik”
O barskom ili parčićevom glagoljskom misalu na staroslovenskom jeziku piše Stevo Vučinič u tekstu pod naslovom “Misal na slavu i diku dva naroda”.
Najnoviji broj Komune posvećen znamenitim Hrvatima u Crnoj Gori i onima koji su ostavili traga u Crnoj Gori završava tekstom Željka Rutovića o Zlatku Cicu Krančaru u kojem se kaže “da su brojke i djela neumoljivi jer govore da Kranjčar ostaje za sada najbolji selektor u istoriji Crne Gore”
I ovaj broj Komune uredio je Amer Ramusović, dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Voislav Bulatović, a broj je štampan uz finansijsku pomoć Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, saopštili su iz časopisa Komuna.
