Izgubljena ogrlica napravljena od zuba megalodona, nekoć davno najvećeg i najmoćnijeg oceanskog grabežljivca, pronađena je pored olupine broj RMS Titanic, piše Newsweek.
Ogrlica nije viđena otkad je Titanic potonuo 1912. godine.
Ogrlicu je pronašla tvrtka Magellan Ltd s otoka Guernsey u kanalu La Manche. Tvrtka je specijalizirana za podvodne istrage i mapiranje morskog dna. Podsjetimo, Magellan je zajedno s produkcijskom kućom Atlantic Productions iz Londona izradio trodimenzionalnu maketu Titanica, a Atlantic Productions o procesu izrade makete snima dokumentarni film. Da bi se napravila maketa, bespilotne podvodne ronilice 200 su sati plovile oko olupine Titanica te za to vrijeme napravile više od 700 tisuća fotografija iste.
Glavni izvršni direktor Magellana Richard Parkinson rekao je da je otkriće ogrlice “zadivljujuće i prelijepo” te da “oduzima dah”.
Megalodon je izumro prije otprilike 3,6 milijuna godina, a prvi je puta uočen prije više od 20 milijuna godina. Prema Prirodoslovnom muzeju u Londonu, najveći megalodon bio je dugačak između 15 i 18 metara. Usporedbe radi, najveća velika bijela psina u povijesti bila je dugačka tek šest metara.
3D MAKETA TITANICA ATLANTIC PRODUCTIONS/MAGELLAN
Zubi megalodona mogli su biti dugački i 17,5 centimetara. Međutim, fosili zubiju megalodona koji se mogu naći u prirodi najčešće su dugački između osam i 13 centimetara.
Magellan ogrlicu nije izvukao iz olupine jer su se Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija dogovorile da javnost iz olupine ništa ne smije izvlačiti.
Magellan trenutno pokušava otkriti kome je ogrlica pripadala. Umjetna će inteligencija dati doprinos potrazi tako što će analizirati snimke ukrcavanja putnika te kontaktirati rođake putnika.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 760,2 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 27. maja do 2. juna iznosio 33,44 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Gitaristkinja Kristina Miljenović osvojila je 1.mjesto na XVII izdanju Međunarodnog takmičenja gitarista “Montenegro International Guitar Competition 2023” koje je održano od 1. do 3. juna u Centru za kulturu Tivat. Ovo je njena 29. nagrada.
Takmičenje se odvijalo u dvije kategorije: solo gitara sa starosnim ograničenjem i kamerni ansambli sa gitarom. Takmičilo se 37 solo gitarista u VII kategorija i 4 kamerna ansambla i to iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije.
Festival, pored takmičarskih, uključuje i koncertne aktivnosti.
Održan je koncert Al Dina u okviru programskog segmenta Festival Plus 2. juna u Centaru za kulturu Tivat, a 3. juna nastupio je poznati klasični gitarista i kompozitor iz Hrvatske, Neno Munitić.
Sa sedam godina Kristina počinje svirati gitaru u Školi za osnovno I srednje muzičko obrazovanje ,,Vida Matjan” u klasi profesora Dražena Jokovića, a zatim u klasi profesora Romea Lukšića.
Sada pohađa Umjetničku školu za muziku i balet ,,Vasa Pavić” u Podgorici u klasi prof. Srđana Bulatovića.
Beograd: Peti građanski prosvjed mjesec dana nakog tragedije u školi
Peti protest “Srbija protiv nasilja” izveo je u subotu na ulice Beograda desetke tisuća ljudi koji su u povorci središnjim gradskim ulicama okružili sjedište predsjednika Srbije i smatrajući vlast odgovornom za porast i toleriranje nasilja u društvu, ostavili mu brojne poruke kritike i pozive da se povuče.
Današnji protest je, sudeći po dojmovima sudionika i ocjenama organizatora, najmasovniji dosad.
Prosvjedi na koje je pozvala proeuropska oporba potaknuti su dvjema masovnim pucnjavama početkom svibnja, kada je ubijeno 18 mladih ljudi. Trinaestogodišnji učenik usmrtio je školskog čuvara i devetero đaka, a niti 48 sati kasnije, 21-godišnji mladić ubio je osam ljudi u gradskoj općini Mladenovac.
Današnji prosvjed održan je točno mjesec dana nakon ubojstva u OŠ “Vladislav Ribnikar”.
Prosvjednici vide ubijene i kao žrtve toleriranja nasilja i govora mržnje u javnom prostoru i medijima pod kontrolom vlasti.
Mnoštvo je demonstracije započelo u znak žalosti, pijeteta i protiv nasilja, ali se prosvjed pretvorio u masovan pokret i bunt nezadovoljstva protiv vlasti i predsjednika Aleksandra Vučića. Nizu ranijih zahtjeva prosvjednici su večeras povicima i skandiranjem “Vučiću odlazi” sve glasnije zahtjevali njegovo povlačenje s dužnosti šefa države.
Vlast odbacuje odgovornost, prosvjede vidi kao političke, a prozapadnu oporbu optužuje da “lešinari” na tragedijama.
Vučić je ranije poručio da se vlast neće mijenjati na ulici nego na izborima.
“Nasilje ne rješava probleme, samo stvara nove”, “Tamo gdje je strah tamo živi mrak”, “Nemoj nas omaložavati”, “Ne pričaj danas jedno sutra drugo, nemamo pamćenje zlatne ribice”, “Ovo je za našu djecu, a ne za političare”, “Smijat ću se opet”, … samo su neke od poruka ostavljenih ispred sjedišta predsjednika Republike.
Provladini mediji i tabloidi večeras su prosvjede prvi put nazvali “prozapadnim”. Također, konstatirali su da je jedan registrirani incident, u kojem su pripadnici ultradesničarske skupine Narodne patrole napali stranog turista, psujući mu “majku američku”, “izazvali desničari”.
Organizatori su uoči prosvjeda upozorili na moguće provokacije za kojima će posegnuti vlast da bi diskreditirala prosvjed i zahtjeve upućene vladajućim.
Prosvjedu su pridružili su i brojni glumci, glazbenici, javne osobe, studenti nakon što su zastupnici vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) nazvali “šljamom” glumce koji su podržali prosvjednike i njihove zahtjeve.
Glumci su ovog tjedna objavili proglas nazivajući nasiljem ocjene zastpunika SNS-a, a njihove poruke u kojima ukazuju da su na različite načine javno označeni kao mete o kojima se šire laži, uvrede i klevete, čitane su uz predstave u kazalištima u posljednja dva dana.
Glumce je podržala i udruga glazbenika, a prosvjedima su se pridružili i predstavanici brojnih nevladih organizacija, udruga i sindikata.
“Ne tražimo krivce, tražimo odgovornost”, “Ujedinimo se kako bismo zajedno pobijedili ovo zlo koje je stvoreno i koje se prijeteći nadvija nad nama”, neke su od poruka govornika s večerašnjeg prosvjeda.
– Molim Europu da raspravi s Vučićem to što je dogovorila, a da ovaj narod pusti da nađe svoj demokratski put. Ovo je vapaj za demokracijom, da se podanik pretvori u građanina… Valjda Europi ne trebaju podanici, rekao je novinarima beogradskih medija umirovljeni profesor beogradskog sveučilišta Miodrag Zec.
Organizatori prosvjeda priopćili su da neće biti razgovora s predsjednikom Srbije sve dok ne budu ispunjeni svi zahtjevi građana koji “traže normalnu državu, u kojoj će svi biti sigurni”.
Među ostalim, traži se smjena vodstva RTS-a, ukidanje reality programa i oduzimanje nacionalnih frekvencija komercijalnim provladinim televizijama Pink i Happy zbog kršenja zakona, promicanja nasilja i nemorala i emitiranja programskih sadržaja koji afirmiraju nasilje, kriminal i agresiju.
Na popisu zahtjeva je i smjena ministra unutarnjih poslova Bratislava Gašića, direktora sigurnosne agencije (BIA) Aleksandra Vulina, nakon što je prethodno pod pritiskom javnosti ostavku podnio ministar prosvjete Branko Ružić.
Prosvjedi su potaknuti dvjema masovnim pucnjavama s početka svibnja, kada je ubijeno 18 mladih ljudi koje prosvjednici vide kao žrtve toleriranja nasilja u javnom prostoru i medijima pod kontrolom vlasti, a današnji se održava točno mjesec dana nakon ubojstva u OŠ “Vladislav Ribnikar”.
Večerašnji prosvjed službeno je završen nešto poslije 21 sat, ali je tisuće ljudi ostalo na ulicama i dulje, a novi prosvjed je zakazan za kraj idućeg tjedna.
Rijetko se gdje više nego u Crnoj Gori govori o istoriji i kulturnom nasljeđu koji se stalno upotrebljavaju u ideološko – političkim raspravama i konfrontacijama. Istovremeno se veoma malo pažnje poklanja zaštiti i valorizaciji kulturnog nasljeđa, što svjedoči stanje nekih od najvažnijih arheoloških kompleksa, poput Duklje. Ilustrativno je da Ministratsvo kulture nije bilo u stanju da izradi evidenciju kulturnih dobara u državi, tako da niko zapravo ne zna ni koja su ni u kakvom su stanju.
Ističe se da se najveći dio kulturno umjetničkog nasljeđa države nalazi u Boki Kotorskoj, posebno u Opštini Kotor, znatan dio u vlasništvu Kotorske biskupije; pri tome se barata proizvoljnim podacima jer niko o tome nema evidenciju.
Kotor sa okolinom je još 1979. proglašen od UNESCO-a kulturnom baštinom svijeta, 2017. su kotorske fortifikacije upisane na listu UNESCO-a a 2021. Bokeljska mornarica Kotor je upisna na listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, prvo takvo dobro iz Crne Gore.
Tako je Kotor u odnosu na broj stanovnika grad sa najvećom koncentracijom kulturnih dobara na listi UNESCO-a.Par kilometara udaljen od Kotora, Prčanj, nekada jedan od najvažnijih pomorskih centara Boke i Istočnog Jadrana, sa hramoničnim nizom baroknih palaca, kuća i crkava uz obalu je dio ove ambijentalne i kulturne cjeline Zahvaljujući upravo intervenciji UNESCO-a, koji je prijetio isključivanjem Kotora sa svoje liste, spriječena je planirana devastacija Prčanja gradnjom neprimjernog građevinskog kopleksa na lokalitetu Glavati kao i puta iznad naselja na padinam Vrmaca.No, UNESCO ne može riješavati sve probleme; zadatak je države i lokalne zajednice da se brinu o kulturnim dobrima, tim više kada su proglašena svjetskom baštinom. Na Prčanju pored obalnog puta postoji više velikih zgrada u ruševnom stanju od zemljotresa koji je prije 44 godine pogodio regiju. One su dokaz izuzetne neefikasnosti i nebrige društva, crne rupe na harmoničnom nizu baroknih zdanja koje ugrožavaju sigurnost saobrćaja i prolaznika.
No, jedna manje vidljiva strruktura , budući da se nalazi na padinama brda Vrmac na oko 200 m nadmorske visine, je nevjerovatna sramota za državu, Opštinu Kotor, te za njenog vlasnika Kotorsku biskupiju. Radi se o katoličkoj crkvi posvećenoj Rođenju Bogorodice (poznatoj kao Stara crkva) i groblju oko nje. Ona je jedna od 8 katoličkih crkva Prčanja od kojih su neke građene u srednjem vijeku a druge su barokne. Na Prčanju je prije oko 4 decenije sagrađena i jedna pravoslavna crkva tako da Prčanj ima devet crkava , a 1130 stanovnika. To je apsoluto, a pogotovo u odnosu na broj stanovnika, više nego naprimjer na Cetinju. Stara crkva je sagrađena u srednjem vijeku i bila je župna crkva Prčanja sve do početka XX vijeka. Prčanj je u srednjem vijeku bio malo naselje na padinama brda, dok su tereni pored obale bili vlasništvo katoličkih crkvenih redova i kotorskih plemića.
Stanovnici Prčanja su u vrijeme mletačke vladavine ( 1420-1797) počeli da se intenzivno bave pomorstvom da bi u XVII I XVIII v, mjesto postalo značajan pomorski centar čiji su se pomorci isticali hrabrošću u pomorskim bitkama protiv turske flote i gusara a pomorski trgovci razvili unosne poslove širom Mediterana. U toku XVIII vijeka Prčanjani su bili vlasnici oko 200 jedrenjaka Poslije krize u toku Napoleonovih ratova prčanjsko pomorstvo se oporavilo u toku austrijske vladavine , da bi zbog konkurencije parobroda propalo krajem XIX vijeka . Pored brojnih istaknutih pomoraca, ratnika i admirala, Prčanj je dao i brojne svećenike, biskupe, intelektualce i umjetnike. Prije svakog odlaska na plovidbu pomorci su išli u župnu crkvu da se pomole Bogorodici kao i poslije povratka da joj se zahvale. Poklanjali su crkvi zavjetne darove , srebrne pločice i umjetničke slike sa prikazom rizičnih pomorskih pothvata, oluja, i pomorskih bitaka koje su preživjeli.
Stara župna crkva Prčanj
Crkva Bogorodice je bila dekorisana brojnim umjetničkim dielima, uglavnom radovima poznatih italijanskih baroknih umjetnika, a u noj se nalazila čudotvorna ikona Bogordice sa Isusom rad italo-kritske škole. Crkva je bila oštećena u zemljotresu 1667 g. ali su je Prčanjani svojim sredstvima restaurirali, proširili, dogradili kupolu i zvonik sa satom. Pored crkve postoji i groblje na kome su sahranjeni pripadnici starih prčanjskih porodica, među kojima su heroji mletačko-turskih ratova, svećenici, intelektualci, kapetani, admirali, uključujući i Iva Visina , prvog podanik Habzburškog carstva i južnog Slovena koji je sa svojim jedrenjakom oplovio svijet. Gradnja nove župne crkve pored obale je završena 1913. poslije 124 godine do početka gradnje. To je najveća crkva u Boki, približno istih dimenizija kao i katedrala u Dubrovniku. I ova crkva, takođe posvećena Rođenju Bogorodice, je izgrađena sredstvima Prčanjana, a pored nje je i novo groblje. Iz stare crkve u novu su prenensi raskošni oltari, brojna umjetnička djela i liturgijski predmeti. . U staroj župnoj crkvi su se povremeno održavale mise, a obavezno na Dan mrtvih.
U zemljotresu 1979. ova crkva je teško oštećena Od tada do danas nije učinjeno ništa da se restaurira i zaštiti od daljeg propadanja, Naprotiv, crkva i groblje su pretvoreni u zapuštenu ruševinu, grobovi su provaljeni i oskrnavljeni, nagrobne ploče sa drevnim natpisima i grbovima polomljene, posmrtni ostaci razneseni. Istina, nekoliko mještana je pokušalo da spriječi dalje propadanje crkve i groblja ali njihove mogućnosti su bile nedovoljne. Odnos prema kulturnim spomenicma, posebno hramovima i grobljima pokazuje civilizacioni nivo društva tako da mučni prizor koji pružaju ova crkva i groblje pokazuju mjeru kulturnog posrnuća ovog društva. U toku protekle 44 godine od zemljotrresa država i njene kulturne institucije, Oština Kotor, Mjesna zajednica Prčanj kao ni Biskupija Kotor, koja je vlasnik ckrve i groblja, nijesu poduzeli ništa da spriječe ovu skandaloznu devastaciju i pokrenu inicijativu za restauraciju ovog važnog vjerskog i kulturno-istorijskog objekta.. Ukoliko se ubrzo ne preduzmu potrebne mjere crkva i groblje će se savim urušiti.Pored dramatičnog stanja ove crkve i neke od drugih katoličkih crkva na Prčanju zahtijevaju restauraciju, Monumentalna skalinada župne crkve Rođenja Bogorodice na obali , koju je prilikom kidanja osušenih palmi prije tri godine, firma Ekoplant iz Podgorice teško oštetila, do danas nije restaurirana.Sa svim ovim su javnost i odgovorni dobro upoznati. Tako je prije devet godina objavljen na portalu Boka news opširni članak sa fotografijama pod naslovom Prčanj, Stara župna crkva zaboravljena i ostavljena vandalima i zubu vremena, koji nažalost nije imao nikavog efekta.
Prije par godina neki turisti iz Zapadne Evrope zaprepašteni stanjem crkve i groblja su o tome obavijestili UNESCO koji je intervenisao kod odgovornih instituticja Crne Gore i Kotora, bez ikakvog rezultata.Ne vjerurjm da će ovaj članak uticati da se nešto promijeni ali sam ga napisao iz osjećaja moralne dužnosti , pošto sam uzlaud na to usmeno upozoravao odgovorne više puta. Nevjerovatno je i sramotno da vrijedno kulturno naslijeđe koje su stanovnici malog Prčanja stvarali prošlih vijekova, brižljivo čuvali i održavali, početkom XXI vijeka država nije u stanju da restaurira . Zbog toga česte izjave političara i predstavnika kulturnih institucija o brizi za kulturu i kulturno istorijsko nasljeđe djeluju zaista licemjerno.
Sud za prekršaje u Budvi je u dva hitna postupka izrekao novčane kaznu u iznosu od 2000 eura zbog prekršaja iz oblasti zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima počinjene prethodne noći, saopštio je predsjednik Suda Marko Đukanović.
Budvanin K.J. (57) kažnjen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,61 g/kg alkohola u organizmu, dok je S.S. (35) iz Podgorice zbog odbijanja da se podvrgne analizi krvi u zdravstvenoj ustanovi, nakon što je odbio da potpiše zapisnik o alkotestu utvrđen mjernim uređajem Alkometar kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1500 eura.
Okrivljenima su osim kazni izrečene i zabrane upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.
Kao i prošle dvije i ova ljetnja turistička sezona biće stihijska, bez organizovanog tržišta, sa velikim gužvama i većinom gostiju iz regiona, pa poslovanje neće biti održivo, ocijenio je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, Rade Ratković.
On je dodao da već uveliko zaostajemo sa zemljama Mediterana što se tiče ponude i prodaje aranžmana.
„Što se tiče pripreme sezone, mi nijesmo spremili organizovani turizam koji se ugovora otprilike sada za iduću godinu, kada treba da sa turoperatorima dogovaramo kontingente. Već sada treba da vidimo šta treba popraviti za iduću godinu i napraviti predugovore, a već u septembru i oktobru definisati cijene kako bi turoperatori mogli da na svojim kanalima postave kompletnu ponudu destinacija koje zastupaju“, rekao je Ratković Pobjedi.
On je kazao da je bez organizovanog tržišta nemoguće imati rani početak i dugu sezonu.
„Nama je značajan broj objekata i dalje zatvoren, mnogi se otvaraju tek početkom juna, neki sredinom, a za organizovano tržište pripreme su potpuno izostale. Javno mnjenje je bilo opterećeno političkim događajima koji su dizali tenzije i otežavali i ovaj vid posla, pa sa tog aspekta nemamo dobru pripremu. Nemamo onu tražnju koja nas dovodi u pozitivan finansijski rezultat“, naveo je Ratković.
On je podsjetio da je 2021. godine u turizmu gubitak bio 50 miliona EUR, da za prošlu još nema zbirnih podataka, ali da smatra da će situacija biti slična, odnosno da ćemo imati stihijski turizam, odnosno direktni buking.
„Turisti će neorganizovano masovno dolaziti, ako ne bude nekih vanrednih događaja i biće kao dvije prethodne godine. Imaćemo velike gužve u drugoj polovini jula i u avgustu, kada će zbog početka školske godine turisti iz regiona odlaziti“, saopštio je Ratković i upozorio da već postoje saobraćajne gužve, kao i da će se ti problemi u sezoni uduplati.
„Kad tome dodamo i gužve na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane, možemo zamisliti složenost situacije u kojoj ćemo se vjerovatno naći u sezoni“, rekao je Ratković.
On je naglasio da Crna Gora već sada mnogo zaostaje za zemljama Mediterana, a nekada je bila konkurent i partner Hrvatskoj.
„Mi smo pretežno avio destinacija i tu mnogo zaostajemo. Bili smo 90-ih jako blizu Hrvatske, čak u nečemu i napredniji zahvaljujući investicijama kakav je bio Sveti Stefan i Slovenska plaža, ali sada je Hrvatska bolje penetrirana. Ali što je bilo, bilo“, kazao je Ratković.
Rade Ratković dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve
On smatra da sve to pokazuje da je Crna Gora mogla da ima dobar i održiv turizam na nivou zemalja Meditarana, ali se opredijelila za privatni smještaj i da se grade stanovi za tržište da se razvija sekundarno stanovanje.
„To je dobro za preduzetnike, međutim nije za turističku industriju. Mi imamo osam do deset odsto hotelskog smještaja, a 90 odsto domaćinstva i sekundarno stanovanje, a Španija 68 odsto hotelskog, Grčka 82 odsto, Hrvatska 35, Italija 40, a prosjek Mediterana je oko 50 odsto“, objasnio je Ratković i dodao da imamo strukturu ponude.
On očekuje 40 dana špic sezone, što znači da ne možemo biti rentabilni zbog platežne moći pretežno gostiju iz regiona.
„Imaćemo mi i evropskih turista, ali nedovoljno“, naveo je Ratković, koji očekuje da neka nova vlast napravi strategiju koja će reformisati ovu granu u pogledu ponude i tražnje.
On je saopštio da se sada radi prostorni plan do 2040. i strategija turizma bi trebalo da bude na takav rok da ljudi znaju šta će da rade i za šta treba da obezbijede prostor.
Ratković je kazao i da treba da bude manje politike, a više rada i da moramo da uvažimo upozorenja i EU i Svjetske banke, koji saglasno tvrde da je najveći ekonomski rizik Crne Gore njena politička nestabilnost i nezvjesnost.
„Meni je žao što je to tako i što oni tako govore, međutim mi volimo da se zavaramo i poslije plaćamo mnogo veću cijenu nego da smo na vrijeme počeli da guramo društvene i ekonomske tokove ka normali, da imamo povjerenje u našu zemlju, da ne tražimo podjelu suvereniteta sa nekom drugom državom. Ne smijemo da stavljamo prioritete neke druge državne politike nad našim politikama, nego da upravljamo Crnom Gorom kao svojom kućom, a ne da je dijelimo sa nekim ko je izvan Crne Gore“, poručio je Ratković.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić potpisao je ugovor o izradi idejnog rješenja i glavnog projekta za izgradnju šetališta, kanalizacione i druge prateće infrastrukture, na potezu od Igala do Njivica.
Ugovor je potpisan sa najpovoljnijim ponuđačem, kompanijom “Civil Engineer”, a vrijednost ugovorenog posla je 57,838 eura.
Rok predaje Idejnog rješenja je 80 kalendarskih dana od dana zaključenja ugovora, a rok predaje Glavnog projekta je 70 kalendarskih dana od dana dobijanja saglasnosti na Idejno rješenje od strane Glavnog gradskog arhitekte.
Danas nas je iznenada napustio novinar i publicista Slavko Krstović (66). Dostojanstveno, tiho, nenametljivo, skromno, otišao je prije svega Čovjek. Novinar, dokumentarista, Slavko je svojim arhivskim istraživanjima i tekstovima osvijetlio i ostavio neizbrisivi trag o prošlosti i istoriji Tivta i Boke Kotorske, o kojoj smo tako malo znali.
Kao saradnik Boka News-a dao je značajan doprinos istraživačkom novinarstvu o našoj prošlosti kroz seriju dokumentarnih članaka.
Samo prije dva dana dostavio mi je članak koji nismo stigli objaviti o stogodišnjoj pozorišnoj čaroliji u Tivtu – Od „Protekcije“ do „Purgatorija“.
Kosmopolitski šarm i duh, kultura dijaloga i tolerancija koju je promovisao, snažio i doprinosio očuvanju ideje o uzajamnom poštovanju, spoznavanju prošlosti kako bi sebe i druge kroz tu dimenziju otkrili i poštovali, samo su neke od vrlina koje su Slavka postavljale na pijadestal moralnih i profesionalnih vrijednosti.
Arhivi, istraživanje, neiscrpni rad, želja za novim informacijama i znanjem, etika, profesionalnost, kao živa encikopledija tivatske i bokeljske prošlosti, utkani su u njegove tekstove i knjige, koje nam je ostavio…
Uvijek znatiželjan i gladan znanja o istoriji i kulturi Tivta i Boke Kotorske, kao hodajuća enciklopedija učio nas je kako se čuva i izgrađuje nasljeđe… Slavko je napisao više desetina knjiga o Tivtu i njegovoj prošlosti.
Prijatelju, bilo je zadovoljstvo družiti se sa tobom, sarađivati, argumentovano razmjenjivati saznanja i činjenice, bez povišenog tona i ljutnje i kada se i nismo slagali uz onu tvoju „ma ‘ajde, pusti“.
Zbogom dragi Slavko, sjećanje na tebe trajaće i dalje kroz žive slike druženja, kao i tvoje knjige koje su postale neizbrisivi dio života o prošlosti i budućnosti na ovim prostorima…
Slavko Krstović biće sahranjen u ponedjeljak, 5. juna na gradskom groblju Brdišta u Tivtu.
