Corporate Live Wire, Radu Krivokapić Radonjić proglasio za najbolju modnu dizajnerku za 2022/23

0
Rada Krivokapic Radonjic modna kreatorka i stilistkinja

Kotoranka Rada Krivokapić Radonjić, modna kreatorka i stilistkinja, proglašena je najboljim svjetskim modnim dizajnerom za 2022/23. godinu u konkurenciji svih država svijeta, nagradu dodjeljuje Corporate LiveWire, čije je sjedište u Londonu, već godinama unatrag.

“U februaru ove godine sam dobila obavještenje o nominaciji za dobitnicu prestižne nagrade u kategoriji ‘Fashion Designer Of The Year’ od organizacije Corporate Live Wire koja posluje na globalnom nivou. Obavještenje je stiglo putem elektronske pošte, jer predstavnici organizacije nisu mogli stupiti u kontakt sa mnom telefonskim putem. Vijest je objavljena u Londonu, u Velikoj Britaniji, 31. jula 2023. godine, a pomenuta nagrada se dodjeljuje svake druge godine. Iz opravdanih privatnih razloga i ranije preuzetih poslovnih obaveza, neću moći lično da prisustvujem svečanom uručenju nagrade, zbog čega su imali razumijevanja, te će mi nagrada biti svakako dodijeljena. S obzirom na to da mi je prvi intervju u vezi sa ovom novošću, mogu reći da nagrada predstavlja izuzetnu čast i nešto najviše što se može u nekoj profesiji postići. Lično ne poznajem članove Komisije za dodjelu nagrada, čije kriterijume sam ispunila i po osnovu čega sam bila nominovana i odabrana. Corporate LiveWire sa sjedištem u Londonu ovu nagradu dodjeljuje već godinama unazad. Za mene, ova nagrada predstavlja podstrek i olakšanje za završetak planiranih projekata za moje brendove”, izjavila je Rada Krivokapić Radonjić.

Prestige-Awards

Sudije je posebno impresionirao Radin fokus na klasične dizajne koji laskaju njenim klijentima i slave modu i izraz koji ona donosi. Kao društveno i ekološki osviješćen modni dizajner i stilista, Rada je na čelu industrije, istovremeno usvajajući prihvaćene modne procese i uspostavljajući nove dizajne kako bi pomogla u odgovornijem putu naprijed. Put koji je odabrala pokazuje nezaboravan stil. kao i vrednovanje zaštite ljudi i planete. Rada je u stanju da uradi sve ovo, poštujući svoju inherentnu kreativnost i prepoznatljiv izraz koji je dio njenih modnih brendova”, navodi se u tekstu u časopisu. Među kriterijumima za ovu prestižnu nagradu nalaze se inovativnost, doprinos kulturi, održivi dizajn, stil, doslednost i kvalitet.

Rada Krivokapić Radonjić je stilista i modni dizajner iz Crne Gore najpoznatija po kreiranju odjevnog predmeta pod nazivom Kovilm. Redizajnirana kravata i leptir mašna stekle su međunarodno priznanje, kao i njena narodna nošnja Zentivns. Radini dizajni su napravljeni korišćenjem ekološki prihvatljivih materijala i dosledno su najvišeg kvaliteta, sa posebnim naglaskom na eleganciju i klasični dizajn. Nakon što je diplomirala modni dizajn na Ecole de la Chambre Sindicale, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti u Beogradu, modna kreatorka i stilistkinja je završila stručnu praksu kod Đorđa Armanija i nastavila da radi na televiziji kao savjetnik za stil. Njene modne revije su emitovane na televiziji uživo.

Nedostaje strategija za turizam

0
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Ovogodišnja ljetnja sezona će biti makar na nivou prošlogodišnje, ocijenio je ekonomski analitičar Oleg Filipović i dodao da se treba napraviti nacionalna strategija za razvoj turizma.

“Dok god ne napravimo nacionalnu strategiju za razvoj turizma i ne limitiramo mogućnosti povećavanja cijena nećemo dostići cilj kojem težimo u turističkoj industriji”, rekao je Filipović.

On je u Jutarnjem porgamu TVCG kazao da će ovogodišnja ljetnja sezona biti makar na nivou prošlogodišnje, ali da moramo da se opredijelimo kakva turistička destinacija želimo da budemo.

Filipović je poručio i da moramo da definišemo koliko nam traje turistička sezona, prenosi portal RTCG.

“Da bi dobili prave efekte sezona mora da traje najmanje 270 dana”, naveo je Filipović i dodao da nam je konkurencija jaka.

Nedostaje strategija za turizam
Boka Kotorska – foto Boka News

On je kazao da nijesmo našli načina kako da realno privučemo turiste sa novih tržišta i da znamo gdje formiramo masovni, a gdje luksuzni turizam.

“Mislim da ne postoji strategija na nacionalniom nivou, a koja bi nam omogućila razvoj turističke industrije kao jedine u narednom periodu”, rekao je Filipović.

On smatra da treba targetirati turiste iz Azije, poboljšati regionalno tržište i naći destinacije i investiciju za luksuzno tržište.

Došlo je i do nerealnog povećanja cijena hotelskog i vanhotelskog smještaja, kao i cijena u restoranima.

Filipović je dodao da nam znači kompetna infrastruktura, ne samo avio-linije.

“Problem je što se veze uspostavljaju od maja do oktobra, treba da vidimo da te avio-linije budu konstatne, upravo iz razloga da povećamo broj dana sezone”, rekao je Filipović.

Aerodrom Tivat – foto Boka News – jul 2023.

Komentarišući povećanje cijena goriva, Filipović je kazao da na svjetskom nivou nije bilo promjena, te da su nafne kompanije donijele tu odluku.

“Vidi se koliko smo zavisno tržište, nemamo našu proizvodnju, vezani smo za uvoznike i oni diktiraju cijenu iskoršćavaju situaciju i podižu cijene. Morali bismo limitirati uvoz namirnica koje se proizvode u Crnoj Gori mislim da je to jedino realno rješenje u ovom momentu”, poručio je Filipović.

On je dodao i da imamo i rezultat hedžinga.

“Greška je napravljena u prvom mjesecu od raskidanja hedžinga – došlo je do povećanja plaćanja rate za pet miliona, što je negativno”, ocijenio je Filipović.

Svira škotske gajde, hoda planinama, stigla do Boke…

0
Svira škotske gajde, hoda planinama, stigla do Boke…
Sa gajdama kroz Evropu

Putujući u sopstvenom “aranžmanu” Daniela Bleidt, profesorka fizike i matematike iz Frankfurta, stigla do Crne Gore, put nastavlja za Albaniju i Italiju


Za svoju dušu svira male škotske gajde (Scottish smallpipes), putuje polako autom, planinari i obilazi zanimljiva mjesta – Daniela Bleidt iz Frankfurta stigla je tako i do Crne Gore. Prvo mjesto u koje je iz Dubrovnika došla bio je krajem jula Kotor- Prčanj, gdje je prespavala jednu noć i potom nastavila put dalje, ali prije toga je prvo obišla stazu Franja Josipa, kojom se po vrelom danu krajem jula ispela do tvrđave na vrhu Parka prirode Vrmac.

 Veče prije toga je privukla pažnju svojom nenametljivom svirkom na gajdama na obali Prčanja, za svoj gust, a i na zadovoljstvo brojnih prolaznika koji su u smiraj dana šetali duž obale uživajući u “zlatnom satu” a potom i “plavom satu” zalaska sunca. Drevni zvuci koje je Danijela svojom dahom oblikovala u melodiju pomoću vazduha iz mijeha,  savršeno su se uklopili u taj trenutak ljepote.

Instrument koji nosi svuda sa sobom, ima četiri pipe (frule) za podešavanje vazduha i zvuka- što je pipa kraća, zvuk je visočiji i obrnuto. Ispod desnog pazuha drži mali mehanizam za pumpanje vazduha, a mijeh drži ispod lijevog pazuha, laktovima ih balansirajući. Ispred nje su note, pisane prema tradicionalnim škotskim melodijama za ovaj instrument.

-Sviram samo za svoj gušt, volim zvuke ovog instrumenta, naučila sam da male škotske gajde sviram od svog prijatelja iz Škotske, koji je učitelj muzike. Profesorka sam matematike i fizike i zaposlena sam u  jednoj školi blizu Frankfurta (Hattersheim), a zvuk gajdi me savršeno relaksira. Svuda ih nosim sa sobom, pa i na godišnji odmor.  Ljudi prilaze, zanimaju se, slušaju kako sviram, ali je bilo i mjesta gdje su me mještani tjerali, navodno, preglasna im je muzika, kaže nam Daniela.

Tradicionalna muzika za gajde svira se prema notama

Prijatelj joj je preporučio da pogleda film “Hrabro srce” sa Melom Gibsonom u glavnoj ulozi, gdje se u jednoj masovnoj sceni pojavljuje ova vrsta gajdi, kao istorijski značana u borbenim pohodima. Škotske male gajde na principu duvanja u mijeh su prilagođene prema starijem dizajnu instrumenta, a u novije doba ih je ponovno razvio Colin Ross i mnogi drugi. Sačuvani su primjerci sličnih povijesnih duvačkih instrumenata na bazi mijeha, kao i “Montgomery male frule” datirane iz 1757. godine, a koje se čuvaju u Nacionalnom muzeju Škotske.

-Planiram da u Crnoj Gori provedem pet dana, možda ću prošetati kroz Makedoniju, Grčku, a potom ću preko Albanije trajektom poći za Bari, gdje me čekaju moje dvoje djece, koja tamo kod tate provode ljetnji raspust, zajedno sa bakom i djedom. Trebalo bi da se zajedno vratimo kući u Njemačku, kaže nam Danijela.

Sa gajdama kroz Evropu

Ljepota slobode kretanja

-Željela sam da upoznam Crnu Goru, gdje nikad dosad nisam bila, te sam svojim autom krenula iz Frankfurta bez ikakvog plana. Volim da planinarim i obilazim lijepa mjesta u prirodi, pa sam “izguglala” zanimljive vrhove za pješačenje i tako sam obišla Trentino Dolomites u italiji, zatim Bled, Bohinjsku Bistricu i Postojnsku jamu u Sloveniji, potom Opatiju i Omiš u Hrvatskoj, a zaobišla sam Split zbog turističke gužve. Potom sam obišla i Mostar, htjela sam još dosta mjesta da vidim u Bosni i Hercegovini, koja je veoma interesantna za pješačenje, ali tamo usput nema mjesta za parking, nisam imala gdje stati i fotografisati pored puta. U Dubrovniku sam potrošila sav novac- jeste divan grad, ali deset eura za sat parkinga- to je ludilo, podijelila je sa nama svoja iskustva sa putovanja.

/M.D.P./

Ukrajina će izvoziti žito preko hrvatskih luka

0
Ukrajina će izvoziti žito preko hrvatskih luka
Luka Ploče

Nakon što se u ponedjeljak sastao s ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je da je moguće da će Ukrajina koristiti hrvatske luke na Dunavu i Jadranskom moru kako bi izvozila svoje žito.

Rusija je ovog mjeseca, kako piše Reuters, a prenosi Jutarnji, napustila crnomorski žitni dogovor koji je u srpnju 2022. godine postigla s Ujedinjenim narodima i Turskom, a koji je Ukrajini omogućavao da preko tjesnaca Bospora u svijet plasira svoje žito.

– Sada se bacamo na uspostavljanje najefikasnijih ruta do tih luka kako bismo maksimalno iskoristili ovu priliku – rekao je Kuleba nakon sastanka s Grlićem Radmanom.

– Svaki doprinos koji je usmjeren na razbijanje blokade izvoza, svaka su otvorena vrata stvaran, učinkovit doprinos sigurnosti hrane u svijetu – dodao je ukrajinski ministar.

Ukrajina žito sada izvozi pomoću kopnenih puteva do Europske unije te preko Dunava. Rusija je tu infrastrukturu napala ranije ovog mjeseca.

Kuleba je rekao da je najvažnija tema o kojoj je razgovarao s Grlićem Radmanom bilo oružje.

– Reći ću samo da će se uskoro implementirati određeni sporazumi – rekao je Ukrajinac bez da je ponudio još detalja.

Obradović: Institut najbliže stečaju

0
Obradović: Institut najbliže stečaju
Institut Igalo – Foto: Shutterstock/Gekatarina

Institut “Simo Milošević” u Igalu je najbliže stečaju, saopštila je predsjednica Sindikata tog preduzeća, Marija Obradović i dodala da je blokada računa prethodne sedmice dodatno zakomplikovala situaciju.

Ona je u Bojama jutra na TV Vijesti rekla da Institut prolazi kroz najteži period od osnivanja prije sedam decenija.

Obradović je kazala da zaposlenima više od godinu kasne po tri ili četiri plate, a da im se trenutno duguju majska, junska i julska zarada.

Ona je rekla da rade i sa pola kapaciteta u odnosu na prošlu godinu, jer nema dovoljno zaposlenih, prenose Vijesti.

Obradović je podsjetila da se dug, zbog kojeg je račun blokiran, odnosi na kredit iz osamdesetih godina prošlog vijeka, rekavši da je “zaista bilo vremena za 40 godina da se to riješi”.

Ona je poručila da zaposleni traže hitno potpisivanje kolektivnog ugovora, kao i da se što prije definiše da li će Institut biti u većinskom državnom vlasništvu ili ne.

“Stav zaposlenih je da je u interesu države i građana da Institut bude u državnom vlasništvu”, rekla je Obradović.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je da i oni smatraju da Institut mora biti u državnom vlasništvu.

“Ne mora svaka investicija da donese profit u novcu, ovdje štitimo zdravlje građana”, naveo je Keković.

Keković je naveo da USSCG, u saradnji sa Opštinom Herceg Novom, kreće u kampanju “Za spas Instituta” širom Crne Gore, a pokrenuta je i peticija.

U Japanu jedna osoba poginula, u Pekingu najviše kiše u 140 godina

0
U Japanu jedna osoba poginula, u Pekingu najviše kiše u 140 godina
Posljedice tajfuna u Pekingu
Foto: Tingshu Wang / Reuters

Jedna je osoba poginula, a stotine tisuća ostalo je bez struje u južnom Japanu u srijedu dok se približavao tajfun Hanun sa snažnim vjetrovima i kišom, čiji je prethodnik – tajfun Doksuri na Peking izlio rekordnu količinu kiše, nezabilježenu zadnjih 140 godina.

Smrtonosne kiše koje su proteklih dana pogodile glavni grad Kine bile su najteže od početka bilježenja prije 140 godina, objavila je u srijedu gradska meteorološka služba.

– Maksimalna (količina) oborina zabilježena tijekom ove oluje iznosila je 744,8 milimetara u rezervoaru Wangjiayuan u Changpingu, navela je Pekinška meteorološka služba.

Bila je to najjača kiša u 140 godina, kada su počeli precizni zapisi, dodaje se.

Najveća dosad zabilježena količina kiše bila je 609 milimetara 1891. godine, dodala je služba.
Supertajfun Doksuri kretao se prema sjeveru Kine nakon što je prošlog tjedna pogodio južnu provinciju Fujian iz smjera Filipina.

Obilne kiše počele su padati u Pekingu i okolinim područjima u subotu. Količina zabilježena u Pekingu u samo 40 sati približila se prosječnoj količini padalina za cijeli mjesec srpanj.

Državni mediji upozorili su prošli tjedan da će 130 milijuna ljudi biti pogođeno ekstremno obilnim oborinama diljem sjeverne Kine.

Dijelovi predgrađa Pekinga i okolnih područja i dalje su pogođeni kišom, a državni mediji izvještavaju da je 974.400 ljudi evakuirano u glavnom gradu i susjednoj pokrajini Hebei.
Međutim, vlasti u glavnom gradu ukinule su crveno upozorenje za poplave u srijedu ujutro jer je protok vode u velikim rijekama pao ispod oznake upozorenja, izvijestila je Xinhua.

Sa smanjenjem padalina, fokus se premjestio na operaciju pružanja pomoći sa stotinama spasilaca kineskog Crvenog križa koji su poslani u teško pogođena područja da očiste i pomognu u evakuaciji žrtava, izvijestila je državna novinska agencija Xinhua.

U utorak je državna televizija CCTV objavila da je kiša ubila najmanje 11 ljudi u Pekingu, od kojih su dvoje bili radnici koji su poginuli na dužnosti tijekom spašavanja i pružanja pomoći.

13 osoba se vodi da je nestalo 

Trinaest osoba i dalje se vodi kao nestalo. U susjednoj provinciji Hebei devet je ljudi poginulo, a šest se vodi kao nestalo, navodi se.

Još dvije žrtve zabilježene su u sjeveroistočnoj pokrajini Liaoning tijekom vikenda. Predsjednik Xi Jinping u utorak je pozvao na sve napore kako bi se spasili oni koji su “zgubljeni ili zarobljeni zbog kiše.

Zemlja je sada u pripravnosti zbog dolaska tajfuna Hanun, šeste takve oluje u godini, dok se približava istočnoj obali Kine.

U toj je oluji u Japanu već jedna osoba poginula, a stotine tisuća ostalo je bez struje u južnom dijelu zemlje.

Otkazane su stotine letova za Okinawu i druge otoke u tom području.

Tajfun Hanun, kojeg je japanska meteorološka agencija opisala kao “vrlo jak”, donio je brzine vjetra od 180 kilometara na sat.

Elektroprivreda Okinawe priopćila je da 220.580 kućanstava, gotovo 35 posto ukupnog broja u regiji, nije imalo struje rano u srijedu.

Upozorenje o evakuaciji izdano diljem Okinawe i južnog dijela regije Kagoshima bilo je na snazi, te se pozivalo više od 690.000 stanovnika da se presele na sigurno, prema Agenciji za upravljanje požarima i katastrofama.

Agencija je objavila da je ukupno 11 ljudi na Okinawi lakše ozlijeđeno.

Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića – dobrodošlica za ljubitelje fantastike i nadrealizma

0
Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića – dobrodošlica za ljubitelje fantastike i nadrealizma
Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića

Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića obilježava se izložbom u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi


izložba pod nazivom “Dobro došli u moj svijet” akademskog umjetnika Alije – Alja Smailagića i njegovih gostiju, biće otvorena na njegov rođendan, u srijedu, 2. avgusta u 21 čas u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi.  Prije više od deset godina obilježio je pet decenija svog umjetničkog rada, retrospektivnom izložbom u budvanskoj Modernoj galeriji i ta izložba je kasnije viđena u Baru, njegovim rodnim Beranama, Herceg Novom, gdje je stekao prva saznanja o likovnoj umjetnosti, zatim u Kotoru, Pljevljima i Plavu.

U Budvu se naselio 1987. godine. More ga je oduvijek privlačilo, a ta ljubav traje od dana kada je učio Umjetničku školu u Herceg Novom. Njegovo slikarstvo je teško formulisati. Likovni teoretičari svrstavaju ga u figurativce, a drugi kažu da Aljo slika nadrealno, uz primjesu fantastike.

Alija – Aljo Smailagić je rođen u Beranama, a završio je petogodišnju umjetničku školu u Herceg Novom i Likovno na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1967. Imao je oko 40 samostalnih i preko 270 grupnih izložbi u Crnoj Gori, bivšoj Jugoslaviji i van njenih granica, kroz ULUCG, Međurepubličku zajednicu, likovne klubove i druge grupacije. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo i aktivnosti u oblasti kulture grada Berana i Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima. Učesnik je više republičkih, saveznih i internacionalnih likovnih kolonija. Obavio je studijska putovanja kroz Evropu. Od 1987. živi u Budvi, gdje je od 1973. godine do danas imao oko 15 grupnih i samostalnih izložbi. Aljo Smailagić, umjetnik je bogatog iskustva i razuđenog dijapazona interesovanja. Pored slikarstva i crtačkog umijeća on se uspješno bavi i vajarstvom.

Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića

Prvu samostalnu izložbu je imao u Nišu u Vazduhoplovnom garnizonu 1957. godine. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo i aktivnosti u kulturi svog rodnog grada Berana i Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost u Pljevljima.

„Aljo Smailagić kao slikar se formirao u Umjetničkoj školi u Herceg Novom i Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. On se u dosadašnjem radu bavio složenim pitanjima ljudske egzistencije u okviru poetsko-nadrealne i ekspresivne simbolike sa snagom ozbiljnog i unutrašnjom emocijom podstaknutog stvaraoca čija slikarska tematika uključuje nostalgičnost, opore zvuke tragike, ali i poetiku i radost života. Izložba je ciklus po kome je njegovo slikarstvo prepoznatljivo. Obuhvata duži period njegovog stvaralaštva. Zapisala je ranije likovna kritičarka Ratka Ćetković.

Organizatori izložbe su poslenici JU Muzeji i galerije Budve.

Fešta nad feštama Bokeljska noć 19. avgusta

0
Fešta nad feštama Bokeljska noć 19. avgusta
Bokeljska noć 2023.

Tradiocionalna Fešta nad feštama – BOKELJSKA NOĆ, koja od 2014. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, održaće se u subotu 19. avgusta sa početkom u 21 sat.

U akvatorijumu kotorskog zaliva u tri đira predstaviće se maštovito urađene kreacije,  djela kotorskih meštara.

Konvoj će najaviti Jedriličarski klub „Lahor“, a najbolje barke će nagraditi stručni žiri.

Po ovoj manifestaciji grad Kotor postao je prepoznatljiv i van granica Crne Gore, a tome uveliko doprinose  kreativnost i vedar duh žitelja grada.

Bokeška noć je jedna vrsta maskenbala na vodi, u kome učestvuju  maštovito dekorisane barke i u akvatorijumu Kotorskog zaliva predstavljaju se publici i žiriju u tri đira.

Zadatak učesnika Bokeljske noći je da što bolje, ljepše i originalnije ukrase svoju barku ili brodić kako bi prilikom defilea posjetiocima poslali određenu poruku. Najljepše ukrašena barka dobija novčanu nagradu. Nakon proglašenja najboljih, slijedi veličanstveni vatromet, a fešta će se nastaviti  po pjacama i pjacetama u Starom  gradu.

Na Trgu od oružja nastupiće Toni Cetinski.

Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor,  suorganizator lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj je Opština Kotor.

Gužva na granicama HR i CG, kakva je bila proteklog vikenda, dosada nije zabilježena

0
Gužva na granicama HR i CG, kakva je bila proteklog vikenda, dosada nije zabilježena
GP Karasović

Slijedom velikih kolona na granicama tokom proteklog vikenda i osobito dugih čekanja na graničnim prelazima iz Hrvatske prema Crnooj Gori, Karasović i Vitaljina, iz portala dubrovniknet.hr pitali su PU dubrovčko-neretvansku je li se moglo bolje organizovati, odnosno pojačati rad na granicama tokom ovog udarnog vikenda. Na dio pitanja iz policije su odgovorili, kako su gužve zabilježene proteklog vikenda na GP Karasovići i GP Vitaljina u prvom redu uzrokovane rekordnim prilivom vozila kakav do sada nije zabilježen.

-Naime, iz brojčanih pokazatelja prometovanja preko ovih graničnih prijelaza vidljivo je značajno povećanje prometa budući da je tokom proteklog vikenda preko istih prešlo gotovo 84 hiljade putnika (12% više nego u istom vikendu prošle godine i 71% više nego u istom vikendu 2019. godine) te preko 24 hiljada vozila (11% više nego u istom vikendu prošle godine i 46% više nego u istom vikendu 2019. ).

S obzirom na navedeno, neovisno o tome što je za rad na graničnim prijelazima bio planiran optimalan broj policijskih službenika, nije bilo moguće izbjeći stvaranje gužvi i povremenih dužih čekanja.

GP Vitaljina

U tom kontekstu držimo Vam potrebnim ukazati kako povećan broj angažiranih policijskih službenika ne jamči bolju protočnost prometa jer na isto utječe više faktora, kao što su cestovna infrastruktura u neposrednoj blizini graničnog prijelaza, infrastruktura na samom prijelazu (broj ulazno – izlaznih traka), kapacitet protočnosti graničnih prelaza susjedne države i drugo. S tim u svezi i broj otvorenih uzlazno – izlaznih traka na svakom prelazu pa tako i na GP Vitaljina ovisi o nizu faktora koje je potrebno uzeti u obzir prilikom organizacije rada graničnog prijelaza, odgovorili su iz policije na pitanje je li se preko vikenda moglo angažirati veći broj graničnih policajaca te zašto je na Vitaljini od tri moguće, radila samo jedna prometna traka.

Zanimalo nas je zašto, kad su kolone bile već tako duge, po tri, četiri kilometra na ovi dijelovima nije bilo pojačane prometne kontrole? Jer događalo se učestalo kroz ova dva dana da su neki, nestrpljivi vozači, sa sva 4 žmigavca, prestizali cijelu kolonu te tako dovodili u opasnost ostale sudionike u prometu.

Na ovo pitanje iz policije nam nisu odgovorili.

/Dubrovniknet.hr/

Franovići kreću električnom pasarom iz Italije za Crnu Goru čim im to vrijeme dopusti

0
Franovići kreću električnom pasarom iz Italije za Crnu Goru čim im to vrijeme dopusti
Franović pored elktrične barke u izgradnji koja će preploviti Jadran

Zbog najavljnih nepovoljnih meteo prilika na Jadranu koje su vladale danas, kompanija Fracraft iz Kotora, odložila je za danas planiranu manifestaciju Adriatic Crossing Electric Boat Challenge 2023.

Obavještavam Vas da je odloženo isplovljavanje iz Monopolija-Italija, električne barke “El Manu”, zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Najavljuju slično promjenljivo vrijeme i naredna dva do tri dana. Žao nam je što nismo mogli ispostovati predviđeni termin. O naknadnom terminu ćemo Vas blagovoremeno obavijestiti”, saopšteno je tim povodom danas iz kotorske kompanije Fracraft koja se bavi dizajnom, konstruisanjem i proizvodnjom ekoloških plovila na električni i hibridni pogon.

Podsjetimo, na plovidbu na novosagrađenoj pasari tipa „El Manu“ trebali su krenuti izvršni direktor kompanije Fracraft Predrag Franović i njegova kćerka Nikoleta koja je kao diplomirana inžinjerka pomorskih nauka ali i elektrotehnike, najzaslužnija za sklapanje „srca“ ovog plovila – njegove baterije koju čini 96 litijum-željezo članaka, ukupnog kapaciteta 80 kWh.