U toku je proširenje ceste od Ljubinja prema Stocu, u mjestu Žegulja. Investitor su Putevi Republike Srpske, a izvođači su HP Investing Mostar i HercegovinaPutevi AD Trebinje, a vrijednost radova za ovu dionicu je 3 mil KM.
Inače, ovo je jedna od najgorih dionica puta u BiH uz širinu ceste na pojedinim mjestima do 5 metara.
Uz radove koji su krenuli još prošle godine u 2023. godini potpisan je ugovor o dodatnim radovima u iznosu od 504.000 KM bez PDV-a.
Zabilježeni su radovi od Ljubinja u smjeru Stoca na rekonstrukciji magistralnog puta M-6 Ljubinje – Žegulja, a ukupna dionica će biti rekonstruirana u dužini od 5,6 kilometara.
Sjever Španjolske poharalo više od 90 šumskih požara Foto: Vincent West / Reuters
U Evropi plamte šumski požari. Regiju Asturiju na sjeveru Španjolske poharalo je ovih dana više od 90 šumskih požara. Vjeruje se da su većinu zapalili piromani koje je čelnik regije nazvao “vatrenim teroristima”. Na gašenju požara angažirano je više od 600 vatrogasaca. Evakuirani su stanovnici nekoliko naselja.
– Zasad ne možemo ništa predvidjeti. Vjetar je prilično jak pa ako uskoro ne bude kiše, bit će vrlo komplicirano. Ovakve šumske požare ne viđamo svaki dan, rekao je Alberto Castro, vatrogasni zapovjednik, Piedrafita, Asturija, Španjolska.
Zbog orkanskog vjetra koji je stihijski rasplamsavao požar, kuće na planini Monte Naranco u Oviedu vatrogasci nisu uspjeli spasiti. Mještani tvrde da su satima neuspješno zvali hitne službe i tražili pomoć.
– Pustili su nas da gorimo ovdje. Cijelu smo noć ovdje i nitko nije došao, rekli su mještani.
Nakon neuobičajeno suhe zime u dijelovima južne i zapadne Europe, stručnjaci upozoravaju da je ovo tek početak te da će u idućim mjesecima biti još mnogo ovakvih, pa i većih, katastrofalnih šumskih požara.
Na poziv NVO “Nova šansa u Novom”, Opština Herceg Novi i Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju priključili su se obilježavanju Svjetskog dana osoba sa autizmom, osvijetlivši zgradu lokalne samouprave plavom bojom.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se 02. aprila prema Rezoluciji koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2008. godine.
Autizam se ispoljava kroz probleme u čulnom opažanju, govoru, mišljenju i razumijevanju socijalnih situacija i javlja se kod šest od 1.000 osoba.
Dijagnoza se najčešće uspostavlja nakon druge godine života, a do tog uzrasta razvoj djeteta teče uobičajeno.Mnoge osobe sa autizmom ne govore ili o sebi govore u trećem licu – imenom, umjesto u prvom licu “ja”, često se ne odazivaju na svoje ime i izbjegavaju pogled prema ljudima.Neke osobe sa autizmom ponekad mogu biti uznemirene, i to uglavnom kada su u nepoznatom ili za njih neprijatnom okruženju.
Ponašanje autističnih osoba karakteriše i ponavljanje istih pokreta, radnji, riječi, interesovanja, težnja ka istovjetnosti i otpor prema promjenama.
Kako javljaja naš čitalac u zaleđu Risna nesavjesni građani i dalje odlažu razni otpad, trenutno najviše građevinski. Na snimcima se jasno vidi otpad koji se istovara direktno ispod puta.
Čitalac iz Risna koji nam je dostavio snimke apeluje na nadležne inspekcijske organe Opštine Kotor da preduzmu mjere iz njihove nadležnosti kako bi spriječili dalju ekološku devastaciju prostora koja traje godinama.
Pojedini mještani Risna koji su nam se obratili poručuju da se zna o kojim osobama se radi, koje kontinuirano nelegalno odlažu građevinski otpad u zaleđu mjesta.
Inspekcijski organi Opštine Kotor u 2022. godini izrekli su više od 10.000 eura za ovu vrstu prekršaja. Očigledno nije dovoljno.
U Herceg Novom u subotu je nestala Bojana Balabušić, saopšteno je iz Centra bezbijednosti Herceg Novi, odakle mole sve koji imaju infomacije o njoj da jave policiji.
Nestanak je prijavila Bojanina kćerka, Tijana Balabušić.
“Prijavila je da se njena majka Balabušić Bojana, rođena 30.01.1953. godine, u Beogradu, sa prebivalištem u Herceg Novom, u naselju Bijela, ul. Jadranska magistrala br 27, državljanka Crne Gore. Ona se udaljila iz kuće u nepoznatom pravcu”, navode iz policije.
Bojana, kako navode, pati od izražene anksioznosti i ima blaži oblik demencije.
“Telefone i novac je ostavila kući. Ukoliko se uoči navedena osoba, obavjestiti najbližu stanicu policije na broj 122”, apeluju iz policije.
Društvo za kulturni razvoj “Bauo” najavljuje bogat program obilježavanja 600 godina od potpisivanja paštrovsko-mletačkog ugovora (4. april 1423), kojim su Paštrovići u istorijski nemirnom periodu (15. vijek) dobrovoljno postali dio Republike Svetog Marka (Venecije), gdje su ostali do njenog pada 1797. godine.
Lokalna paštrovska zajednica, okupljena oko nekoliko organizacija i udruženja, smatrala je obavezom kako prema svojim precima, tako i prema budućim pokoljenjima, da obilježi ovaj istorijski događaj, značajan ne samo za domaći kontekst. Stoga su, ujedinjenim snagama, prigodan program osmislili Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ (Petrovac na Moru), Udruženje Paštrovića (Petrovac na Moru), udruženje ZaDruga (Buljarica), Paštrovsko istorijsko društvo (Buljarica), Paštrovski almanah (Budva), Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića „Drobni pijesak“ u Beogradu i Fondacija „Bankada“ iz Svetog Stefana (u osnivanju).
Program je koncipiran da traje tokom cijele sedmice kroz tri ključna segmenta:
– ponedjeljak (3. april) – u Svečanoj sali Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, s početkom u 12.00 časova, biće predstavljana monografija dr Mirjane Blagojević „Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“ (Beograd: HERAedu; Petrovac na Moru: Društvo za kulturni razvoj „Bauo“, 2020);
– utorak, srijeda i četvrtak (4, 5. i 6. april) – u Spomen-domu „Reževići“ i hotelu „Palas“ u Petrovcu na Moru održaće se trodnevni Međunarodni naučni simpozijum „Paštrovići & Venecija“ s učešćem preko 30 akademika, profesora, istraživača i kulturnih radnika iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji će izložiti naučne referate na simpozijumu, i
– subota (8. april) – u hotelu „Palas“ u Petrovcu na Moru, s početkom u 18.00 časova, književnik Đorđe V. Gregović vodiće radionicu posvećenoj lokalnoj prošlosti i nasljeđu – „Paštrovaonica“ za učenike osnovnih škola.
* * *
Osim što je otvoren za svu zainteresovanu javnost i medije, simpozijum je moguće pratiti u realnom vremenu i putem online platforme (Zoom). U nastavku su linkovi za pristup:
PRVI DAN SIMPOZIJUMA
Link dostupan za uključenje – utorak, 4. april, od 11.00h do 20.00h
Join Zoom Meeting: https://us02web.zoom.us/j/88648273976?pwd=cHhYZXErNlllMWxCZGxkY3IwdEJBZz09
Meeting ID: 886 4827 3976
Passcode: 323759
DRUGI DAN SIMPOZIJUMA
Link dostupan za uključenje – srijeda, 5. april, od 10.00 do 20.00h
Join Zoom Meeting: https://us02web.zoom.us/j/86384249164?pwd=K0VWSCt4SVpNdTBBSm9jWXY3TE1FQT09
Meeting ID: 863 8424 9164
Passcode: 960649
TREĆI DAN SIMPOZIJUMA
Link dostupan za uključenje – četvrtak, 6. april, od 10.00 do 14.00h
Join Zoom Meeting: https://us02web.zoom.us/j/82167718968?pwd=azhlS2V2dGVJdi84L3FGUGYvNmRXQT09
Meeting ID: 821 6771 8968
Passcode: 416432
* * *
Tokom pripreme obilježavanja ove obljetnice, podrška nije izostala ni od Opštine Budva, Turističke organizacije Opštine Budva, JU Muzeji i galerije Budve, Hotelske grupe Budvanska rivijera, Sveti Stefan Hotela, budvanskog restorana „Jadran“ vlasnika Krsta Niklanovića i drugih ljudi dobre volje. Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore u Nikšiću omogućio je da se jedna od aktivnosti održi u njihovoj Svečanoj sali. Organizatori na ovom mjestu, javno svima upućuju riječi zahvalnosti svima.
* * *
Na kraju, donosimo tekst koji je ovom prigodom napisao arheolog mr Dušan Medin, predsjednik Organizacionog odbora simpozijuma i izvršni direktor Društva za kulturni razvoj “Bauo”:
“Dana 4. aprila 2023. godine navršava se tačno šest vjekova od potpisivanja ugovora koji su predstavnici paštrovske komunitadi na svojoj teritoriji potpisali s Frančeskom Bembom, zapovjednikom Jadranskog mora i predstavnikom mletačke strane. Želja Paštrovića da se priklone Prevedroj Republici Svetoga Marka i postanu dio njene prekomorske teritorije (“Stato da Màr”) osnažena je zbog opasnosti koja je nadirala od drugih država, prvenstveno od sve snažnijeg Osmanskog carstva, koje je ubrzano osvajalo Stari kontinent.
Ovim dokumentom, koji je naredne godine verifikovao dužd Frančesko Foskari, Paštrovićima su, pored ostalog, zagarantovane stare privilegije, autonomija u vlasti, te brojna druga prava. Nažalost, Mlečani dogovoreno često nijesu poštovali. Međutim, i pored brojnih izazova koje su imali sve do zalaska Serenissime 1797, nema sumnje da su Paštrovići, potpisujući ugovor s Mlečićima, vjerovali da su učinili najbolji mogući (iako, zasigurno, nužni) izbor za zaštitu i očuvanje svog teritorijalnog, samoupravnog i duštvenog bića, kao i identiteta.
Iako je višestoljetno turbulentno prisustvo Venecije na ovom prostoru, ostavilo značajnog traga u Paštrovićima, kao i u drugim krajevima kojima je gospodarila, ponajviše u domenu jezika, duhovne i materijalne kulture, ishrane, privređivanja i mnogim drugim aspektima života, ne smije se zaboraviti da su stanovnici od Kufina do Babina vira, na koncu, očuvali lokalnu upravu (Bankadu), svoju narodnost, pravoslavno vjersko osjećanje i ćiriličko pismo kojim su vjekovima pisali.
S druge strane, valja podsjetiti da je tek nakon dvije decenije, nakon Paštrovića, Veneciji zvanično pristupila i komuna Lastva (kasnije Kastel Lastva, Petrovac na Moru), koja je Mlečanima inače bila naklonjenija od ostatka Paštrovića.”
Novi naučno stručni časopis Kotorski zbornik u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj bit će predstavljen 4.4.2023. (utorak) u 19 sati u Koncertnoj dvorani Muzičke škole u Kotoru.
O časopisu će govoriti Stanislava Slavica Stojan, članica Glavnog odbora Matice hrvatske Lovorka Čoralić, članica redakcije i Marija Mihaliček glavna urednica Kotorskog zbornik.a Radove iz Kotorskog zbornika će predstaviti: Vesna Čučić i Jasminka Grgurević.
Ovo kulturno veče će moderirati Jasmina Bajo, a glazbom oplemeniti Pina Bubanja i Bruna Matijević.
U prvom broju za 2022.godinu obrađene su teme iz povijesti, kulturne povijesti, duhovnog i materijalnog kulturnog nasljeđa Boke Kotorske, sa naglaskom na svjedočanstva kulturnog i vjerskog identitet Hrvata iz Boke Kotorske.
Prvi broj Kotorskog zbornika smo , u povodu 10.godišnjice smrti, posvetili sjećanju na istaknutog znanstvenika Miloša Miloševića (1920.–2012.) U prvom broju časopisa nalaze se znanstveni radovai i prilozi istraživača iz Hrvatske: Vesne Čučić, Lovorke Čoralić, Grozdane Franov Živković, Marija Katića, Željka Brguljana, Stjepana Sučića i Stanislave Stojan.
Kotorski zbornik
U časopisu su zastupljeni autori iz Crne Gore: pok. Anita Mažibradić, Zorica Čubrović, Robert Tonsati, Tatjana Koprivica, Jasminka Grgurević, Marija Starčević, Ana Vuksanović, Jasmina Bajo, Željko Starčević i Marija Mihaliček.
U časopisu su objavljena dva prozna teksta: Domagoja Vidovića i Dubravke Jovanović.
U dijelu koji je rezerviran za osvrte na knjige, Miroslav Martinjak piše o Muljanskom kantualu, a Boris Ilijanić o monografiji Arhitekta Josip Slade Šilović, autora Slobodana Mitrovića. O zbirci poezije: Dvije trećine Adrijana Vuksanovića piše Vladimir Lončarević, a o zbirci Crta na Dlanu Vande Babić – Pavle Goranović.
Kotorski zbornik je štampan finansijskom potporom Središnjeg Državnog Ureda za Hrvate izvan R.Hrvatske i Matice hrvatske iz Zagreba.
Razgovor na temu „Joga na i van joga prostirke“ sa Jakobom Lundom, direktorom International Association for Human Values (IAHV) u Danskoj, biće upriličen večeras (subota, 1. april) od 16-18 sati u prostoru Akademije znanja u Budvi (Žrtava fašizma bb, Obilaznica). Ulaz je besplatan, a omogućen je i prevod sa engleskog jezika.
Polazeći od istočne mudrosti da je dah sinonim za život, što znači da se promjenom disanja može promijeniti život, razgovor sa Lundom će uključivati sljedeće teme:
– Da li je vaše „dugme za OFF“ jednako dobro kao i „dugme za ON“?
– Funkcije nervnog sistema
– Značaj i dobrobiti vježbi disanja
– Veza između tijela, daha, nervnog sistema i uma
– Praktične vježbe
– Pitanja i odgovori.
Jakob Lund od 1995. godine proučava i praktikuje drevna znanja o disanju, meditaciji i jogi, a od 2000.god. dijeli svoje znanje dok putuje svijetom vodeći obuke za trenere i specijalizovane programe za zatvore i zavisnosti. Prije nekoliko godina je u sklopu projekta Crne Gore radio je i sa zatvorenicima u Spužu .
Osim njegove osnovne posvećenosti, da pomogne ljudima u kriminalu i zavisnosti da izadju iz matrice ponašanja, on predaje na akademskim programima za američke studente u Kopenhagenu, vodi programe za političare, policiju, sportiste, zaposlene u firmama.
-Vježbe disanja i drevne tjelesne prakse mogu podržati proces oslobađanja od stresa, “probavljanja” utisaka i ponovnog povezivanja sa samima sobom i drugim ljudima. To se ne odnosi samo na naš posao, već i na sve druge aspekte našeg života.
Naučno je dokazano da ove vježbe poboljšavaju imuni sistem, snižavaju krvni pritisak, smanjuju upale i dovode do stvaranja hemikalija u tijelu zbog kojih se osjećamo življe i zadovoljnije. Čak i ako osoba ne osjeća da je pod stresom, ne postoji ograničenje koliko možemo proširiti svoje unutrašnje kapacitete. Ove prakse će takođe povećati našu kreativnost i proširiti našu svijest, saopštila je Aleksandra Grujović, direktorka Međunarodne organizacije za ljudske vrijednosti Crne Gore (naslednica organizacije Art of Living (AOL) ili Umjetnost življenja Crne Gore).
