Toplotni talas i ekstremne temperature u Crnoj Gori nijesu doveli do većih požara na otvorenom na teritoriji opštine Kotoru kazali su iz vatrogasne jedinice.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Kotor, Maksim Mandić, rekao je agenciji MINA da su kotorski vatrogasci prethodnih dana imali nekoliko sitnih intervencija što se tiče požara na otvorenim prostorima.
“Služba zaštite i spašavanja je spremna 24 sata, 365 dana u godini. Još nemamo većih požara i nadam se da će tako da ostane”, naveo je Mandić.
On je podsjetio da je u toj opštini, od 1. juna do 30. septembra, na snazi zabrana paljenja na otvorenom prostoru.
“Za sada je situacija mirna. Volio bih da tako ostane, ali nažalost mi nijesmo presudni faktor da situacija bude mirna”, kazao je Mandić.
On je rekao da se građani Kotora odgovornije ponašaju sada nego prethodnih godina, pogotovo zbog serije požara od 2017. pa sve do prošle godine.
“Nadam se da su shvatili u kakvom okruženju živimo i da ovo što imamo može da nestane u nekoliko dana, a veoma teško da izraste ponovo. Brda oko nas su pluća našeg grada i smatram da su građani počeli da vode računa”, rekao je Mandć.
On je kazao da građani brzo prijave požare na otvorenom, dodajući da su kotorski vatrogasci donekle zadovoljni poštovanjem lokalne zabrane paljenja.
Prilikom pada aviona u Štoju, povrijeđene su dvije osobe. Avion koji se srušio svakodnevno je vozio turiste u obilazak Ulcinjske obale iz vazduha.
“U 11:30h smo primili poziv od službenika policije opštine Ulcinj i odmah je ekipa Službe zaštite krenula na intervenciju. Odvje smo zatekli radnike Distribucije i hitnu pomoć. Na licu mjesta smo našli pilota i još jednu osobu. Bili su povrijeđeni, ali su van životne opasnosti,” ispričao je komandir Službe zaštite i spašavanja Ulcinj, Abdulah Nimanbegović.
Nimanbegović ističe da su veće posljedice nesreće spriječene zahvaljujući akcijama koje je pilot preduzeo.
“Pilot je u tom trenutku uspio da isključi svu instalaciju i akumulator, kako ne bi došlo do veće katastrofe. Svakako smo obezbijedili mjesto jer je došlo do velikog izlivanja goriva, da ne bi došlo do požara. Bili smo tu sve dok nismo procijenili da je bezbjedno.”
Pilot – Foto Mediabiro
Pilot Suad Memić (48) upravljao je avionom kada se desila nesreća.
“U datom momentu poletio sam iz letilišta iz Štoja, i na nekih 600 metara visine osjetio sam da nemam više snage u motoru. Ugasio se motor, a onda sam ponovo pokušao da ga upalim. Upalio sam ga, ali nisam imao tu snagu. Gledao sam koja bi bila najbolja solucija da se prizemljim. Ovo je bila ta solucija koju sam izabrao. Visina je bila takva da me bočni vjetar odvukao prema drveću. Ipak, uspio sam da se spustim i spasem sebe i mog prijatelja,” ispričao je Memić.
U letljelici se uz pilota našao i Fahrudin Hajdarpašić (49), koji je takođe povrijeđen, ali je van životne opasnosti.
Postotak Britanaca koji smatraju da je izlazak Velike Britanije iz Evropske unije bio pogreška dosegao je rekordnu razinu i premašio je natpolovičnu većinu, pokazala je anketa YouGov.
Uz malo ekonomskih koristi nakon brexita, 57 posto Britanaca, anketiranih u srpnju, smatra da je odluka o izlasku iz Europske unije 2016. bila pogrešna, u usporedbi s 32 posto koji je smatraju ispravnom.
Više od polovice, njih 55 posto, glasovalo bi za ponovni ulazak u EU, naspram 31 posto onih koji su rekli da bi bili za to da ostanu izvan Unije, ako bi se referendum održavao na dan anketiranja.
Prije nešto više od dvije godine, u januaru 2021. godine, 49 posto anketiranih reklo je da bi glasalo za ponovno pridruživanje, a 37 posto bi bilo protiv.
Premijer Rishi Sunak rekao je u maju da brexit donosi prednosti, navodeći politiku slobodnih luka i smanjenje PDV-a za koje je rekao da će pojeftiniti pivo i sanitarne proizvode.
Ekonomisti kažu da slobodne luke, posebne zone koje sadrže porezne i carinske olakšice i pojednostavljene trgovinske propise, vjerojatno neće potaknuti britansko gospodarstvo, ali mogu imati ograničenu vrijednost kao alat regionalnog razvoja.
Britanska poslovna ulaganja jedva su porasla od sredine 2016., za razliku od drugih naprednih gospodarstava.
Dok ekonomisti koji podržavaju brexit ukazuju na činjenicu da je kapital snažno rastao u godinama koje su prethodile 2016. i da je trebao usporiti, poslovne ankete ukazuju na brexit kao jedan od uzroka stagnacije.
YouGov anketa na više od 2000 Britanaca pokazala je da 63 posto brexit sada smatra više neuspjehom nego uspjehom, u usporedbi s 12 posto koji ga vide više kao uspjeh.
Bosna i Hercegovina i Crna Gora žele ojačati saradnju s Frontexom kako bi kontrolirale ilegalne migracije i smatraju to važnim doprinosom na putu ka europskim integracijama, potvrdili su ministri Nenad Nešić i Filip Adžić.
Crnogorski ministar unutarnjih poslova Filip Adžić boravio je u službenom posjetu BiH, gdje se sastao s ministrom sigurnosti BiH Nenadom Nešićem. On je novinarima u Sarajevu potvrdio kako dvije vlade žele uz pomoć Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) uspostavili jači nadzor nad tzv. balkanskom rutom ilegalnih migracija.
Crna Gora je ranije potpisala sporazum s Frontexom, a Nešić je potvrdio kako o tome intenzivno pregovara i BiH. Na dobrom smo putu i vjerujem da ćemo to pitanje riješiti u optimalnom roku, kazao je Nešić. Crnogorski ministar Adžić ustvrdio je kako je suradnja crnogorske policije s Frontexom već dala rezultate, no ilegalne migracije i dalje ostaju veliki izazov za sve države Balkana.
Atraktivna balkanska ruta
Nakon razdoblja pandemije, kada su ilegalni migranti u znatno manjem broju pristizali na Balkan na putu ka Europskoj uniji, ta je ruta u 2022. godini ponovo postala atraktivna, a ovaj se trend nastavio i 2023. U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je registrirano nešto više od 10 tisuća ilegalnih migranata, a najveći broj njih iskazao je namjeru nastaviti put ka Europskoj uniji.
Iz Frontexa su ranije upozorili kako je 2022. broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći još od 2016. Oko 330 tisuća nezakonitih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU, što je povećanje od 64 posto u odnosu na 2021. godinu. Gotovo polovica ilegalnih prelazaka, odnosno njih gotovo 150 tisuća, vezana je baš za balkansku rutu.
Protiv kriminala i trgovine ljudima
Crnogorski ministar policije kazao je kako se operativna suradnja policijskih agencija mora jačati upravo da bi se suprotstavilo ilegalnim migracijama, ali i organiziranom kriminalu s kojim je povezana trgovina ljudima, jer je to preduvjet da i Crna Gora i BiH postanu dio jedinstvenog europskog sigurnosnog područja.
– Kriminalne organizacije koje operiraju u dvije zemlje odavno su prešle granice dvije države i djeluju na teritoriju cijele Europe, ali i Bliskog istoka i Latinske Amerike, kazao je Adžić pojašnjavajući kako se stoga neprekidno radi na poboljšanju razmjene informacija među policijskim agencijama.
Vršeći redovnu kontrolu javnog prevoza na Autobuskoj stanici koja se nalazi u Bonićima opština Tivat službenici komunalne policije su zatekli vozača N.B. 1982. iz Tivta kako obavlja javni prevoz putnika u drumskom saobraćaju a nije registrovan za obavljanje djelatnosti.
N.B. je upravljao PMV marke Mercedes podgoričkih registarskih oznakama i pružio uslugu prevoza putnice od Autobuske stanice u Bonićima do ulice Tripovići.
Prilikom kontrole putnica M.R. je izjavila da je uslugu prevoza od autobuske do ulice Tripovići platila.
Tom prilikom je od strane službenika komunalne policije za učinjeni prekršaj po Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju, izrečena kazna u iznosu od 1.500 eura i istom su privremeno oduzete tablice sa vozila.
Službenici komunalne policije i Inspekcije za obavljanje javnog prevoza putnika postupaju shodno opštinskim odlukama o auto – taksi prevozu i po Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju te isti najavljuju pojačane kontrole iz oblasti divljeg taksiranja.
Klakor, Vidojevic, Golubovic, Komnenovic, Markovic i Stevanovic
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović upriličio je prijem za mlade tivatske sportiste koji su u proteklom periodu ostvarili značajne rezultate na međunarodnim i svjetskim takmičenjima.
Nikola Golubović osvojio je srebro na Svjetskom prvenstvu u jedrenju u Poljskoj, u klasi ILCA 6, dok su na Igrama malih zemalja na Malti pobjednička odličja osvojili Tivćani: jedriličar Ilija Marković, sa osvojenom srebrnom medaljom u klasi ILCA 7; džudistkinja Milana Stevanović sa osvojenom zlatnom medaljom u ekipnoj i bronzanom medaljom u pojedinačnoj konkurenciji i ragbi reprezentativka Crne Gore Olivera Mišković Vidojević koja je sa Malte donijela bronzano odličje.
„Siguran sam da prisustvujemo najbržem mogućem ostvarenju vizije razvoja tivatskog sporta“, rekao je predsjednik opštine zahvaljujući odlikovanim sportistima na ostvarenim uspjesima. „Ovo je po mom sudu najuspješnija sportska godina u istoriji tivatskog sporta i lokalna uprava svojim odlukama mora voditi računa da sportski uspjesi Tivćana ne budu incident, a u prilogu tome govori i ovogodišnji rekordan opštinski budžet za podršku sportu“, naglasio je Komnenović.
Prijemu u Kabinetu predsjednika prisustvovao je Ilko Klakor, selektor crnogorske jedriličarske reprezentacije i glavni trener JK „Defin“ i najavio kandidaturu za organizaciju Svjetskog prvenstva u klasi ILCA 7, koje bi se organizovalo u Tivtu 2026. godine. Mladi jedriličari zahvalili su se na podršci i istakli kako su pred njima pripreme za učešće na Svjetskom prvenstvu u Holandiji, te da je dobar rezultat važan jer su u pitanju prve kvalifikacije za naredne Olimpijske igre.
Pred mladom džudistkinjom Milanom Stevanović je odlazak na Balkansko takmičenje za juniore u septembru. Sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Olivera Mišković Vidojević, ujedno i nagrađena ragbi reprezentativka iz Tivta, istakla je važnost sistemske podrške sportistima, najavivši da će se u narednom periodu relevantne odluke lokalne uprave prilagođavati potrebama sportista.
Ovom prilikom sportistima su uručene novčane nagrade u iznosu od 300€, odnosno 200€, imajući u vidu rang takmičenja.
Najnovija filmska ostvarenja autora iz Švedske, Finske, Danske Amerike, Kine, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije i Slovenije očekuju posjetioce VII FORTECE
Sedmi međunarodni filmski festival FORTECA biće održan od 26. – 30. jula na Trgu ispred crkve Sv. Nikole u Perastu, gdje će tokom pet dana i noći biti prikazana najnovija ostvarenja nordijskih zemalja -Švedske, Finske, Danske, zatim iz Amerike, Kine, te regiona – Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije i Slovenije. Otvaranje festivala najavljeno je za srijedu, 26. juli u 21 sat na Peraškom trgu, kada će biti prikazan švedski film “Drugi čin”, s poznatim švedskim glumcima Lenom Olin (Lena Olin) i Ralf Larsgord (Ralf Lassgård). Svi filmovi će imati prevod na engleski jezik, a selekcija za djecu imaće simultani prevod.
U okviru ove filmske manifestacije biće održana i turneja „FIFFP 2022“ u tri grada u Crnoj Gori, kao i po balkanskom regionu.
-Biće prikazano devet najnovijih dugometražnih igranih filmova na Trgu i dvadeset dokumentarnih i kratkih filmova u Crkvi Roždestva, svi u takmičarskoj selekciji. Predsednica žirija ovogodišnjeg Festiavla biće Prof Dr Sonja Tomović Šundić – dramaturg i filozof-politikolog, s kolegama glumcem prvakom Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodanom Marunovićem i rediteljem Vukom Markovićem, i ocenjivaće selektovane filmove u tri kategorije: najbolji film, najbolji ženski filmski rukopis i specijalne nagrade, u tri selekcione grupe igrani, dokumetarni (sve duzine) i kratki film. Naravno posebno mesto uvek ima nagrada publike i nagrada saveta najmladjih – najbolji dečiji film, najavljuje glumica, producentkinja, dramaturškinja i rediteljka Jelena Mila Ivanišević, “spiritus movens” Festivala FORTECA.
Najavljuje goste Festivala – filmski kritičar i reditelj Božidar Zečević i reditelj, Alekdandar Hadži Đurović, autor filma “Sveta Petka- Krst u kamenu”, koji će biti prikazan posljednjeg dana Festivala, 30.jula. Razgovori s autorima filmova biće organizovani poslije prikazivanja filmova, dok će paneli i radionice biti svakoga dana od 12 sati na Trgu. Selekcija dokumetarnih i kratkih filmova zakazana je za 18.30h u porti Crkve Roždestva, a selekcija filmova za djecu i omladinu planirana je od 20 sati na Peraškom trgu.
Cijeli program predstavljen je na sajtu Festivala www.fiffp.com. Ulaz je slobodan, ali je broj mjesta na Trgu ograničen. Program, informacije i prateća dešavanja mogu se pratiti na www.fiffp.com.
FIFFP su podržali Turistička organizacija Centar za Kulturu i Opština Kotor, Filmski centar Crne Gore, Mjesna zajednica Perast, predstavnici katoličke i pravoslavne zajednice u Perastu, Restoran i hotel Conte, Turistička organizacija Cetinje i Dom kulture Berane
Cijeli festival I turneja održabva se u saradnji sa Švedskom i Finskom ambasadom u Beogradu, Kraljevskim ambasadama Danske i Norveške, Finske filmske fondacije, Norveškog, Danskog i Švedskog Filmskog Instituta, The Danish Agency for Culture and Palaces, Swedish Institute, M.A.M.M.A. production, Justin Theatre Production, Balkan Nordic Film Festival, Yugoslav Film Archive, Kinoteka Belgrade and Kinoteka Montenegro.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP) je za 15 dana pojačanog inpekcijskog nadzora u šest opština na primorju, obavila 2,03 hiljade kontrola.
U Ulcinju, Baru, Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom od 3. jula počeo je pojačani inpsekcijski nadzor u kojem učestvuje pet inspekcija UIP-a.
„U prvih 15 dana obavljeno je 2,03 hiljade inspekcijskih nadzora, od čega 1,71 hiljada redovnih, 192 po inicijativi i 127 kotrolnih nadzora“, navodi se u saopštenju.
Prilikom tih kontrola, utvrđeno je 1,4 hiljade nepravilnosti, pri čemu je izdato 2,04 hiljade prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 933 hiljade EUR i izdato sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
„U izvještajnom periodu, tržišna inspekcija je za nepoštovanje neradne nedelje i neradnih dana tokom državnog praznika izdala 69 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 33,1 hiljadu EUR i tom prilikom zatvorila 49 objekata“, precizirali su iz UIP-a.
Kako su dodali, saradnja sa lokalnim službama je na zavidnom nivou i doprinijela je takvim rezultatima za prvih 15 dana pojačanog inspekcijskog nadzora.
„Ovako značajan broj nadzora govori o ažurnosti i prisutnosti naših inpektora na terenu, što je jako važno u jeku turističke sezone kada je pojačan intezitet poslovnih procesa u svakoj privrednoj sferi“, navodi se u saopštenju.
Iz UIP-a su napomenuli da će turistički centri u Kolašinu, Žabljaku i rafting centri u sjevernoj regiji, kao i centralna regija – Skadarsko jezero, biti u fokusu inspekcijskih nadzora tokom predstojećeg perioda, pored redovnih kontrola koje se odvijaju po planu.
„Pozivamo sva preduzeća da poštuju trenutno važeće propise i time doprinesu što povoljnijem poslovnom ambijentu u Crnoj Gori“, zaključuje se u saopštenju.
Četiri vrijedna djela Vlaha Bukovca iz “Sanaderove kolekcije umjetnina” stižu u Muzeje i galerije Konavala, odnosno Kuću Bukovac u Cavtatu, a jedno djelo Celestina Medovića će obogatiti zbirku dubrovačke Umjetničke galerije. Osim materijalne vrijednosti koja je mjerljiva, veća je i nemjerljiva vrijednost njihova dostupnost javnosti, smatra ravnateljica Antonia Rusković Radonić.
Ministarstvo kulture i medija je, prema prethodnom mišljenju Hrvatskog muzejskog vijeća, donijelo rješenje prema kojemu se dvanaest umjetničkih djela zaplijenjenih iz Sanaderove imovine, dodijeli šest hrvatskih muzeja. Između njih su i Muzeji i galerije Konavala i Umjetnička galerija Dubrovnik.
Naime, odlukom od 17. aprila 2023. godine Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine prenijelo je na Ministarstvo kulture i medija pravo upravljanja i raspolaganja nad dvanaest umjetnina iz navedene zbirke, a oni su, pažnjom dobrog gospodara odustali od ideje javne dražbe i donijeli odluku o njihovom trajnom smještanju u muzeje gdje će biti izložene i dostupne javnosti. Od procijenjene vrijednosti svih umjetnina od 240 tisuća eura, najveći dio se odnosi na Bukovčeve radove, oko 150 tisuća eura.
Kuća Bukovac u Cavtatu će uskoro svoj fundus nadopuniti četirima djelima Vlaha Bukovca: “Šuma u Fontainebleauu” (1883.), “Portret gospođe Mounier” (1883.), “Mala markiza” (1916.), i “Zavist ubija pravednost III” (1921.), od čega su “Portret gospođe Mounier” (1883.) i “Mala markiza” (1916.) najviše procijenjene, na oko 50.000 eura.
Ideji dražbe koja se pojavljivala u početku, nakon što su umjetnine pronađene u skladištu Sanaderova prijatelja, ravnateljica Muzeja i galerija Konavala se otvoreno protivila, nazivajući ja apsurdnom, budući se zbog pomanjkanja novca za nabavku nove građe, iz te tržišne utakmice automatski izbacuju muzeji i galerije.
Bukovac kuća Cavtat
I onda je naglašavala važnost dostupnosti javnosti takvih umjetničkih djela, ističući:
-Za kuću Bukovac bi bile izuzetne zato što je ona početak svima koji istražuju Bukovca, njegov život i djelo. To je prvo mjesto na koje se dolazi i zbog njezinog arhiva i vrijedne građe koje se ovdje čuva – izjavljivala je Rusković Radonić za medije.
Njezin stav potkrijepljen je i njezinim djelima i provedenim aktivnostima u Muzejima i galerijama Konavala.
Ne tako davno da bi bilo zaboravljeno, upravo je inicijativom iz Muzeja i galerija Konavala u Kuću Bukovac u Cavtatu donacijama građana kupljena slika Konavoski tkalci koju je veliki umjetnik napravio 1920. godine prilikom svog posljednjeg posjeta Cavtatu. To je ujedno bila i kruna lanjske godine u kojoj se obilježavalo 100 godina od smrti ovog slikarskog velikana.
-Sliku smo kupili svi zajedno, od vlasnice koja je odoljela boljim ponudama privatnih kolekcionara čekajući nas da prikupimo sredstva kako bi slika ipak završila u muzeju i bila javno dostupna svima – rekla je na svečanosti prvog izlaganja slike građanima Rusković Radonić lani. Za sliku je valjalo prikupiti oko 75 tisuća kuna u čemu se i uspjelo.
Morsko dobro omogućilo je privrednicima plaćanje trajektnog prevoza putem bezgotovinskog plaćanja, koji se ostvaruje putem postpaid ugovornih odnosa.
Kako je pojašnjeno, sistem je zasnovan na upotrebi beskontaktnih smart kartica, što je sredstvo identifikacije i funkcioniše po principu jedna kartica – jedno vozilo, jer se kartica vezuje za isključivo registarsku oznaku vozila.
Sva potrebna dokumentacija se predaje u kancelariji u Lepetanima. Cijene usluga se formiraju prema važećem cjenovniku.
– Postpaid ugovorni odnos podrazumijeva korišćenje usluga tokom određenog perioda – mjesec je obračunski period i fakturisanje usluga na kraju perioda, a rok za plaćanje je 15 dana od dana fakturisanja. Faktura će se dostavljati putem pošte i elektronskim putem – pojasnili su iz Morsko dobra.
