Bjelopoljac R.O. (53) zadobio je više preloma kada je sletio u provaliju duboku preko stotinu metara na putu Cetinje – Kotor u lokalitetu Žanjev do. On je upravljao vozilom Reno klio francuskih registarskih oznaka AB 796 AA – saznaje Radio Cetinje.
R.O. je prebačen u Klinički centar Podgorica i prema raspoloživim informacijama nije životno ugrožen.
Nakon što smo, pola sata iza ponoći, dobili dojavu da je došlo do udesa otišli smo na teren sa troje vozila sa pet članova službe. Uz velike napore smo locirali povrijeđenog jer iako smo bili u telefonskom kontaktu nije umio da nam tačno kaže gdje se nalazi, a nije bilo očevidaca koji bi nam mogli pokazati tačnu lokaciju.
Mjesto udesa se nalazi tačno ispod tunela kod zip lajna, a vozilo se nalazilo u provaliji dubokoj preko 150 metara – kaže za Radio Cetinje komandir Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Miloš Ćećanović.
Foto: SZŠ / RTV Cetinje
On dodaje da je akcija izvlačenja trajala više od sat vremena i da se spasilačkom timu pridružilo još pripadnika službe tako da je njih 14 učestvovalo u spašavanju povrijeđenog vozača.
Na platou ispred zgrade Opštine Herceg Novi u subotu 28. oktobra ljubitelji VW Bube u saradnji sa Opštinom, upriličili su izložbu oldtajmera koji su svojevrsna atrakcija za sve ljubitelje automobila, povodom Dana opštine.
Svoje „ljubimce“ izložilo je više od 20 vlasnika iz Herceg Novog i drugih crnogorskih gradova, kao i iz Dubrovnika. Istog dana je organizovana i vožnja oldtajmera na realaciji Herceg Novi – Igalo.
Izložbe poput ove prilika je su da se šira javnost podsjeti kako su nekada izgledali automobili, ali i animiraju mladi da zavole i čuvaju vozila koja naslijede, kazao je jedan od vlasnika oldtajmera Samir Jaha.
„Često smo, kao i danas, zajedno na izložbama sa prijateljima iz našeg grada, Bara, Ulcinja, Podgorice, Dubrovnika. Nedavno smo osnovali i prvi oldtajmer klub u Herceg Novom „Ljubitelji volkswagen bube“. Namjera nam je da ovakva druženja postanu tradicija, da okupljamo ljude koji vole ovu vrstu automobila kako bismo obogatili turističku ponudu, a istovremeno i animiramo što veći broj mladih ljudi da ona auta koja naslijeđuju čuvaju i koriste“, kazao je Jaha i zahvalio na podršci Opštini Herceg Novi i gradskoj Turističkoj organizaciji, kao i organizatorima izložbe.
Prvi oldtajmer susret u Herceg Novom
Kako je dodao, raduje ih što je značaj očuvanja oldtajmera prepoznat u Crnoj Gori kroz nedavno usvojene zakonske propise za izgled tablice i vlasničkog dokumenta koji omogućava različite povoljnosti i dodatno motiviše vlasnike.
Naš klub nastaviće sa podrškom članovima oldtajmer zajednice, organizacijom skupova, radiće na popularizaciji i promociji starodobnih vozila, kao I pokretanju inicijativa za ostvarivanje zakonskih povoljnosti i olakšica u vezi sa korišćenjem starodobnih vozila;
U foajeu Dvorane Park sutra će biti održana promocija knjige ”Treća strana ploče”, autora Petra Pece Popovića.
Promocija knjige će biti upriličena u sklopu svečanosti povodom obilježavanja Dana oslobođenja Herceg Novog, a organizuje je Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi.
„Treća strana ploče“ nova je esejistička knjiga Petra Pece Popovića o svima onima bez kojih balkanski rokenrol ne bi bio ono što jeste. Autor se, prepoznatiljivim stilom i šarmom, pomalo sentimentalno, sjeća kakav je bio rokenrol nekada, te popularna muzika minulih vremena, kao i njihov značaj u životima ljudi. Istovremeno, u ovoj knjizi, razotkriva se i autor koji je ne samo svjedok i učesnik događaja, nego i duhovni i fizički pokretač ključnih momenata i pojava u istoriji rok kulture u našem dijelu svijeta.
Predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je, na platformi X, da je izdata dozvola za izgradnju bulevara Jaz – Tivat.
On je rekao da gradnja sada može “nesmetano da se nastavi, a kao što je to bilo u svim slučajevima, 43. Vlada Crne Gore ne ostavlja nijedan posao nezavršenim”.
Prema njegovim riječima, radi se o saobraćajnici koja ima najveći promet saobraćaja u zemlji, a projektom je predviđeno da se od Jaza do Tivta ide sa četiti magistralne trake.
Pripremni radovi na izgradnji bulevara Tivat – Jaz su zvanično počeli 11. avgusta, ali su ubrzo zaustavljeni jer resorno Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) nije investitoru tog projekta, Upravi za saobraćaj Crne Gore, izdalo građevinsku dozvolu.
Abazović je 11. avgusta na svečanosti u Lovanji kod kotorske raskrnice, ozvaničio početak realizacije investicije vrijedne 54 miliona eura, a sa njim su na svečanosti bili ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, ambasador Republike Kine u Crnoj Gori Fan Kun, generalni direktor kompanije Šandong koja je odabrana za izvođača radova Cai Kun, te predstavnici Uprave za saobracaj, Monteputa, Regionalnog vodovoda i čelnici opština Tivat i Kotor.
Rok za završetak gradnje 16 kilometara duge saobraćajnice, kako je tada saopšteno, i paralelno uz nju, postavljenje novog kraka Regionalnog vodovoda za Tivat, Kotor i Herceg Novi, dvije kalendarske godine od uvođenja izvođača u posao, kao i da je “Vlada za ovaj projekat završila sve svoje obaveze.”
Dobro jutro, Crna Goro ☀️ Izdata dozvola – Izgradnja bulevara Jaz – Tivat može nesmetano da se nastavi! 🛣 Kao što je to bilo u svim slučajevima, 43. @VladaCG ne ostavlja ni jedan posao nezavršenim. ⬇️ pic.twitter.com/bqvUyp8CiF
Nacionalni park (NP) Skadarsko jezero je, prema podacima kojim raspolažu, ove sezone posjetilo više od 150 hiljada turista, čime su premašeni prošlogodišnji i rezultati iz rekordne 2019. godine.
Koordinator u NP Skadarsko jezero, Tomislav Ukšanović, rekao je da su zadovoljni rezultatima, koji ukazuju da je nadmašena rekordna 2019. godina.
“Sezona na Skadarskom jezeru počinje rano, već u martu. Zadovoljni smo rezultatima, jer pokazuju da je nadmašena 2019. godina, koja se uzima kao parametar. Prema našim podacima, NP Skadarsko jezero je posjetilo preko 150 hiljada turista, a taj broj je sigurno i veći“, kazao je Ukšanović agenciji CGNews.
Tradicionalno najveći broj posjetilaca dolazi iz zapadne Evrope, a ove godine se, prema riječima Ukšanovića, osjetilo odsustvo turista iz Ukrajine i Rusije zbog situacija u tim zemljama.
„Iako je kraj oktobra na Skadarskom jezeru i dalje imamo značajan broj turista. Individualne posjete zavise od vremenskih uslova, dok se organizovane ture realizuju bez smetnji“, saopštio je Ukšanović.
Takve rezultate turističke sezone prate i dobri rezultati Službe zaštite kada je kontrola trerena u pitanju. Od početka godine, zbog nezakonitih aktivnosti u zaštićenom području, uhapšena je 41 osoba, a bilo je i 30 prijava za nelegalnu gradnju. U saradnji sa Plovnom jedinicom UP registrovano je na desetine prijava zbog nedozvoljenog upravljanje čamcima.
„Podaci sa terena govore da za prethodnih 36 godina nije zabilježen toliki broj zaplijenjenih sredstava koja služe za nelegalne aktivnosti. Od kad je Skadarsko jezero proglašeno nacionalnim parkom nije zabilježena ovako dobra posjeta turista, ali i naplata“, rekao je šef Službe zaštite NP Skadarsko jezero, Vuk Saičić.
Da je sezona bila dobra smatraju i privrednici tog kraja, navela je Krstinja Ivanović i dodala da najveći broj posjetilaca dolazi iz Francuske, Belgije, Engleske i Izraela…
„U Virpazaru je još puno turista i tome pogoduje lijepo vrijeme. Posjeta je bila na očekivanom nivou i broj turista je bio veći. Ono što je iznenađenje ove godine jeste veći broj organizovanih grupa i tura. Lokalni preduzetnici i dalje organizuju krstarenja, dosta njih je zadovoljno, jer primaju rezervacije već za narednu godinu, pa su najave odlične“, saopštila je Ivanović.
Ona je dodala da preduzetnici nijesu mijenjali cijene, već su one ostale na istom nivou kako bi ponuda bila dostupna svim posjetiocima.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu novinara iz Litvanije, Letonije i Estonije, u cilju pripreme afirmativnih reportaža i članaka o Crnoj Gori.
Iz NTO su saopštili da je raznovrsna turistička ponuda ove sedmice predstavljena predstavnicima nekih od najznačajnijih medija iz baltičkih zemalja: Sapņu medniece, Lilit, Delfi, Estravel, West Express travel, Bernardinai i Rus Delfi Estonia, koji ukupno imaju blizu 12 miliona čitalaca na mjesečnom nivou.
Oni su, kako je objašnjeno, tokomstudijske posjete obišli turističke lokalitete na području Herceg Novog, Kotora, Budve, Bara, Kolašina i Podgorice. Nakon putovanja po Crnoj Gori, novinari će svojim čitaocima prenijeti utiske o outdoor ponudi, kulturi i istoriji, kao i o mjestima za organizaciju događaja.
Počasna konzulka Crne Gore u Letoniji Helena Ruduša, koja je bila dio grupe, kazala je da su ovog ljeta imali veoma pozitivno iskustvo sa novim letovima Air Baltic između Rige i Tivta.
„Interesovanje putnika raste i trudimo se da što više promovišemo Crnu Goru za naredno ljeto. U tu svrhu pozvali smo predstavnike medija iz Letonije, Estonije i Litvanije da otkriju prelijepu zemlju – divnu prirodu i gostoprimstvo Crne Gore“, rekla je Ruduša.
Ona je dodala da se nadaju da će Air Montenegro otvoriti i redovne letove za Rigu, Talin i Vilnjus, što je ključna tačka za uspješan razvoj turizma između Crne Gore i baltičkih država.
„Sigurna sam da Crna Gora može biti veoma popularna destinacija i tokom zime“, kazala je Ruduša.
Blogerka Alina Andrusaite i fotograf Jekabs Andrusaitis iz Letonije, koji zajedno rade na blogu Reverie Chaser, saopštili su da su izuzetno zadovoljni posjetom, te ističu da će čitaocima preporučiti Crnu Goru kao cjelogodišnju destinaciju.
„Ovo je naša prva posjeta Crnoj Gori i uprkos svemu što smo čuli o ljepoti zemlje, naša očekivanja su i dalje nadmašena onim što smo vidjeli – zadivljujuće prirodne ljepote, bogata istorija, gostoljubivi ljudi i pristupačne cijene. Doživjeti male ulice bez ljudi bilo je posebno šarmantno i osvježavajuće“, rekli su Andrusaite i Andrusaitis.
Boka Kotorska – foto Z. Nikolić
Istog mišljenja je i novinarka časopisa o putovanjima Traveller, Sirje Laidvee, koja je kazala da će napisati tekst o putovanju tokom jeseni, sa fokusom na sjeverni dio zemlje.
Egle Kizaliene iz magazina West Express, smatra da je Crna Gora destinacija koja je zanimljiva i van glavne turističke sezone.
„Dakle, glavna poruka bi mogla biti – obavezno posjetite i otkrijte gradove Crne Gore, njihovu istoriju i najljepša mjesta. Jesen je veoma dobar period godine jer nema gužve. Mislim da tokom ljeta Crna Gora ima više nego dovoljno turista, ali je važno da se to nastavi i tokom cijele godine“, saopštila je Kizaliene.
Podaci o turističkom prometu sa tržišta baltičkih zemalja ukazuju na sve veće interesovanje za Crnu Goru kao turističku destinaciju. U periodu od početka godine do avgusta, broj turista iz Litvanije, Letonije i Estonije povećao se 77 odsto, a ostvarili su oko 111,8 hiljada, što je značajan rast od 76 odsto.
Studijska posjeta organizovana je u saradnji sa strateškim partnerom NTO, nacionalnom avio-kompanijom Air Montenegro, avio-kompanijom Air Baltic, kao i počasnom konzulkom Crne Gore u Letoniji.
Podršku su dale lokalne turističke organizacije Podgorice, Bara, Herceg Novog, Kotora, Budve i Kolašina, hoteli Bianca Resort&Spa i Conte, kao i Nacionalni parkovi Crne Gore.
Bolest ne bira, ali kad zadesi u siromaštvu i jadu, onda je to posebno teško. Ostajete bez dostojanstva, ogoljeni, bespomoćni, potpuno zavisni od nečijeg gesta dobre volje, humanosti, empatije. Toga je danas sve manje, a onih koji žive na rubu egzistencije, na margini društva, sve više. Među njima i Vučetići iz Bijele.
Bolesni majka i sin, Lepa i Željko Vučetić, žive u vlažnoj montažnoj kućici, u Radničkoj 18, u Bijeloj. Lepa je rođena u Nikšiću. Živjela je do 16. godine u Grahovu, udala se i doselila u Bijelu gdje je nastanjena skoro 30 godina. Imala je teško djetinjstvo, možda još teži brak sa mužem koji je umro prije četiri i po godine. Za njom su mučne i gorke godine. Ostala je sa sinom i kćerkom koja je danas udata i živi u jednom selu kod Grahova.
Rano došla bolest u trošni dom Vučetića
„Čitav život sam provela u siromaštvu i nasilju. Sa 20 godina sam se razboljela, operisala štitnu žlijezdu sa 23 godine i do danas muku mučim sa zdravljem, anemijom…Tuberkulozu pluća sam dobila poslije mog sina koji nikako da se oporavi. Ležala sam pored njega i njegovala ga tri i po mjeseca i dobila i ja TBC. U bolnici u Brezoviku sam provela 8 i po mjeseci, iz tri puta, a Željko se tamo liječio pet puta, od 2020. godine“, priča nam Lepa.
Njen sin se nije, na žalost, izliječio. Slab je, sa razorenim desnim plućnim krilom, dva puta je bio i u Kliničkom centru Crne Gore. Više od godinu ne prestaje da iskašljava krv.
„To je toliko učestalo i postalo obilno. Dešava se svakodnevno, iako je ljetos bio opet u Brezoviku, primao terapiju. Zovem Klinički, zovem sve da nađu neko rješenje za njega. Potrebna mu je operacija koju ovdje ne smiju da urade, jer je opasna po život. Doktori u Crnoj Gori ne mogu da mu pomognu, poslali su ga kući da krvari. Pokušali bismo sa nekom klinikom u Beogradu, ali treba nam podrška, koje nemamo“, nastavlja Lepa, razočarana i odnosom pojedinih ljekara i sestara u Bolnici Meljine.
Navodi da su im tu čak zabranili dolazak, jer navodno Željko nije slučaj za njih. Iako su im iz Brezovika kazali da su u Meljinama dužni da ga prime kada ima obilno krvarenje i daju mu terapiju. Onda je dobio preko telefona iz Brezovika pojačanu terapiju u lijekovima.
Nemaju plate, penzije, druge naknade, ali imaju vjeru u dobre ljude
„Ostali smo bez primanja tačno tri godine u oktobru. Jer, Željko je kada se razbolio prekinuo školovanje i izgubio pravo na očevu penziju. Pokušao je opet da zbog bolesti prima porodičnu penziju, ali uz svu dokumentaciju da to dokaže, odbijen je u Fondu. Upravo smo, nakon dvije godine, uspjeli da dobijemo socijalu, odnosno tuđu njegu i pomoć. To bi od idućeg mjeseca trebalo da nam bude jedino stalno primanje. Ne znam kako preživljavamo. Prošlog ljeta sam mogla da radim sezonski, ali ovoga sam morala da budem sa Željkom u bolnici,“ kazuje Lepa.
Zapravo, Vučetići se prehranjuju zahvaljujući neizmjernoj brizi humanitarke Zorice Drakulić Vidaković, ponekoj drugoj donaciji u hrani. Iako veoma zahvalni, to im nije dovoljno za izlazak iz bijede i bolesti. Moraju da pozajmljuju novac za ljekove, hranu, da plate račune koji se gomilaju… Zahvaljujući emisiji TV Dnevnica TVCG u martu ove godine, kao i sugrađanima koji su se uključili, dobili su 4200 eura, kao i dva vaučera. Nakratko su tada uspjeli da izmire dio dugova, da ponešto kupe, ali i dalje borave u lošim uslovima.
„Montažna kućica je bila skroz propala u poplavi 2018. godine, pa je Opština popravila krov, fasadu i jedan prozor. Sada ne prokišnjava, ali pod je i dalje vlažan, trunu daske, ekseri izbijaju, ormar samo što ne padne… Molila sam da nam pomognu i da pod promijenimo, jer ne smijemo boraviti ovako bolesni sa tolikom vlagom. Još čekamo. I stvari nam fale, sve je propalo. Sanjam o životu dostojnim čovjeka, da sredimo kuću, da se oporavimo i da možemo da se prehranimo, bez ogromnih dugova za struju i vodu“, zaključuje Lepa.
Vučetići ne gube nadu i vjeruju da će ova priča stići do nekog humanog pojedinca, institucije, građevinske firme, Opštine, koji će željeti i moći da im pomognu u novcu, stvarima za kuću, zamjeni propalog poda…
Ako ima takvih, a i mi vjerujemo da ima onih koji će pomoći našim sugrađanima iz Bijele, uplatite novac na žiro račun Lepe Vučetić:
CKB banka 510 000 000 116671931
Ili, pozovite je i dogovorite se o donaciji na telefon 069 740 688
Dan nakon najrazornijih napada iz zraka i s kopna na pojas Gaze, pri čemu su prekinute sve komunikacijske veze, izraelski premijer Benjamin Netanyahu obratio se naciji. Rekao je da je Izrael ušao u drugu fazu rata. Hamas je nazvao zlom koje će biti uništeno za dobrobit cijelog čovječanstva.
Netanyahu u izvanrednom obraćanju javnosti: Ušli smo u drugu fazu rata
Jučer su trupe ušle u Gazu kroz “vrata zla”, kazao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u obraćanju naciji. Poručio je da je glavni cilj operacije je “potpuno poraziti ubojitog neprijatelja i zajamčiti naše postojanje.” Postoje trenuci, kaže, u kojima se država suočava s dvije mogućnosti – “postojati ili prestati postojati”.
Dodao je da Izrael čini “sve što može” kako bi izbjegao civilne žrtve ali da će se Izraelci nastaviti boriti i pobijediti. “Ovo je misija našeg života”, zaključio je Netanyahu.
– Rat u pojasu Gaze bit će dug i težak i mi smo za njega spremni, kazao je izraelski premijer, dodajući da će njegova vojska “uništiti neprijatelja na tlu i pod tlom”. Naglasio je i da 90 posto vojnog budžeta Hamasa dolazi iz Irana.
Ponovno je pozvao palestinske civile da se evakuiraju iz sjevernog dijela pojasa Gaze gdje Izrael fokusira svoje napade. Naglasio je da se treba učiniti svaki mogući napor da se spasi više od 200 talaca koje drži Hamas. Obećao je obiteljima talaca koji se nalaze u pojasu Gaze da će Izrael “razmotriti sve opcije” kako bi ishodio njihovo oslobađanje.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Zaključno sa današnjom danom, niskobudžetna avio kampanija Wizz Air ukida liniju od Podgorice do Rima, ukinuta je do Beča, a od sjutra i do Londona, dok Ryanair ukida avio linije iz crnogorskog glavnog grada do Barselone, Zagreba, Mančestera i Brisela.
Na sajtu Wizz Air-a stoji da će letovi iz Podgorice do Beča biti obnovljeni ponovo u aprilu sljedeće godine. Kada je riječ o liniji do Rima, prema sadašnjim podacima sa sajta kompanije, Wizz Air liniju do Rima neće obnavljati. Kada je riječ o liniji Wizz Air do Londona, prekida se sjutra i tako će biti do aprila 2024. pod uslovom da tada bude linija obnovljena.
Kada je riječ o letovima Ryanira prema Barseloni, linija je ukinuta, bez najave da će se nastaviti. Ukinuta je i linija do Zagreba, sa najavom da će biti obnovljena u sezoni, tačnije od aprila sljedeće godine.
Ista situacija je i sa linijom od Podgorice do Mančestera, koja je ukinuta sa najavom obnavljanja sledeće godine od aprila do oktobra. Od 5. novembra Ryanair ukida liniju do Brisela, sa najavom, kako to stoji na sajtu, da će biti obnovljena u sezoni april – oktobar.
Crnogorski građani na ovaj način ostaju u najboljem slučaju do aprila sljedeće godine bez mogućnosti da do neke od pomenutih evropskih destinacija lete povoljno. Gradovi do kojih se ukidaju avio linije su evropske metropole i koje posjećuju turisti iz cijelog svijeta.
Nije samo to problem, već i avio dostupnost Crne Gore, a ove kompanije su konekcijama do Podgorice omogućavale laku konekciju za brojne turiste koji dolaze da posjete našu državu.
Treba istaći da kompanija Wizz Air iz Tirane do Rima leti čak dva puta dnevno, a iz Podgorice je liniju ukinula. Wizz Air iz Tirane sa planiranim otvaranjem novih konekcija letjeće ka 57 destinacija.
Takođe, kompanija Ryanair, iz Tirane od novembra otvara linije ka 17 gradova.
Dobra vijest u ovom moru negativnih je ta što je nacionalna avio kompanija Air Montenegro najavila otvaranje linije od Podgorice do Rima od sredine decembra, po cijeni povratne karte od 89 eura.
Za ostale destinacije, svi koji žele da putuju će, kako stvari sada stoje, biti primorani da idu do Tirane kako bi povoljno putovali do željenih destinacija. Osim što sve ovo otežava putovanje i udaljava crnogorske građane od evropskih metropola i putovanja, otežava i brojnim turistima koji žele lako i brzo stići do Crne Gore.
Bez povoljnih avio karata građanima se zatvara “prozor u svijet”, i ostaju uskraćeni za neprocjenjiva iskustva koja mogu pružiti samo putovanja i upoznavanje novih i drugačijih tradicija i kultura.
Metode čišćenja okeana od plastike variraju od jednostavnih i kopmleksnih tehnoloških preko bioloških do fizikalno kemijskih. Dok su jedne kompleksne i skupe i zahtijevaju odgodu dok sustavi ne postanu komercijalni, drugi su manje savršeni, ali nude rješenja odmah. Međusobno nisu isključivi, stoga su obje dobra vijest za okeane.
U našim okeanima trenutačno pluta između 75 i 199 miliona tona otpada, od kojih je većina plastičnog podrijetla. Ta brojka povećava se za otprilike 11- 15 milijardi kilograma svake godine.
Stalni dotok plastike u oceane pokazuje da postojeći sustavi raspolaganja otpadom nisu dostatni da saniraju sav otpad koji proizvodimo. Zbog toga onečišćenje plastikom prožima svaki centimetar oceana.
Od nikad izvađenih ribarskih mreža, preko teškog otpada koji zagađuje morske dubine i makro plastike pa sve do mikro plastike koja izaziva ugibanje morskih organizama i ulazi u prehrambeni lanac te nam se vraća u obliku koji u konačnici šteti i ljudskom zdravlju.
Otoci smeća…
Najpoznatiji su ipak veliki oceanski otoci smeća. To su melasasti virovi otpada koji pluta na površini mora, ili neposredno ispod nje te se zbog tokova morskih struja zaglavi vrtnjom u krug.
Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš, takvih je velikih “otoka smeća” pet:
Veliki pacifički otok smeća, Sjevernoatlantski (između Sjeverne Amerike i Afrike), Južnoatlantski (Južna Amerika i vrh Afrike), Južnopacifički koji se nalazi zapadno od Južne Amerike i Indijski oceanski otok smeća između Južnoafričke Republike i Indije. Najopasniji među njima je Veliki pacifički otok smeća koji ima najveću gustoću i sadrži 1.8 trilijuna komada plastike, pokrivajući područje veličine skoro dvije Francuske.
Što možemo učiniti da spriječimo zagađenje oceana otpadom?
Spriječiti otpadne vode iz industrije i poljoprivrede da otječu u rijeke, smanjiti proizvodnju stakleničkih plinova, redovno čistiti plaže, smanjiti proizvodnju plastike, izgraditi adekvatne odvodne i infrastrukturne sustave.
No, svi su ovi procesi skupi i zahtijevaju kompleksne političke strategije, kao i promjenu životnog stila te kulture odnosa prema okolišu.
Kompleksnost sanacijskih procesa čini ih dugoročnim i izrazito skupima, a za bilo kakvu zdravu budućnost potrebno je djelovati odmah.
Nabrojeni procesi ne rješavaju problem otpada koji je već dospio u oceane.
Metode čišćenja
Tehnika za čišćenje već nakupljenog smeća nema mnogo, a one koje postoje uglavnom su u rukama raznih pravnih osoba u privatnom vlasništvu. Neke među njima su profitne, a neke neprofitne.
Najpoznatija je neprofitna zaklada TheOcean Cleanup, koju je 2013. godine pokrenuo 18-godišnji Nizozemac Boyan Slat.
Njihov patent za tehnološko prikupljanje otpada iz mora i rijeka sastoji se od mreža nalik ribarskima koje vuku dva broda. Metoda je od prvih pokušaja čišćenja mora 2017. godine do danas doživjela nekoliko novih inačica koji su u svakom izdanju povećavali učinkovitost, mijenjali oblik i veličinu mreža. Također su adresirali kritike uglavnom usmjerene na to da ova organizacija koristi metode nalik ribarskima koje uz plastiku povlače i morske organizme.
Metoda je također promijenjena od tzv. pasivne u aktivnu, pri čemu potonja zahtijeva kretanje brodova i potrošnju goriva. Izbor se stoga svodi takvu aktivnu, ili pasivnu metodu koja nanosi štetu morskim organizmima, pogotovo onima koji ne mogu plivati i koji su na oceanskim otocima smeća stvorila svoja staništa.
No, mnoge aktualne tehnike sanacije klimatske štete koju smo nanijeli planetu u svim područjima i industrijama trenutačno pate od istih kritika. Vremena za čekanje nema, stoga su znanstvenici izračunali da je omjer koristi i cijene od ovakvog tehnološkog čišćenja otpada iz mora i rijeka 5:1.
No, The Ocean Cleanup nije jedina takva organizacija.
Tu su još u drugim dijelovima svijeta i Seabin V5, Mr. Trash Wheel, WasteShark i neprofitni FRED. Sve počivaju na sličnim tehnologijama i ne rješavaju problem mikroplastike.
Slične metode skupljanja otpada s površine voda koriste i međunarodne ekološke organizacije pa i neke države.
U Keniji se postavljaju prepreke s mrežama koje onemogućavaju plastici da prođe i morskim životinjama da dopru do morskih struja koje spajaju oceane i mora. Slično se radi i u Vijetnamu, na rijeci Song Hong s lokalno proizvedenim tehnologijama.
Druge metode koje adresiraju isti problem već postojećeg smeća uključujući i mikroplastiku i to u oceanu i na kopnu, znatno su kompleksnije, skuplje i utemeljene u suvremenim znanstvnim spoznajama.
Jedna od njih je bioremedijacija, bioloških organizama za sanaciju plastike. Među ostalim, jedna takva je razgradnja bakterijom Ideonella sakaiensis 201-F6. Proces je to kojega su 2016. godine otkrili japanski znanstvenici Yoshida i suradnici. (Shosuke Yoshida et al., A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate). Science351,1196-1199(2016). DOI:10.1126/science.aad6359).
Oni su pokazali kako bi biorazgradnja plastike pomoću specijaliziranih bakterija mogla biti održiva strategija za sanaciju problema. Kada se uzgaja na Polietilen tereftalatu, tj. PET-u, bakterija proizvodi dva enzima sposobna hidrolizirati tu vrstu plastike te uz njihovu pomoć razgrađuje ugljik iz plastike koristeći ga izvor energije dajući na kraju osnovne građevne blokove za rast. Osim Ideonelle sakaiensis sličnu sposobnost imaju i neki sojevi E.Coli koja je pak štetna za ljudski organizam.
Još jedna metoda je fizikalno-kemijska i počiva na mangetskim zavojnicama. Studija koju je proveo znanstvenik Xiaoguang Duag otkrila je da bi nanotehnologija mogla biti rješenje za problem plastike. Duag i suradnici stvorili su magnetske zavojnice koje će se koristiti za razgradnju mikroplastike pomoću kemijske reakcije. Ove sićušne magnetske zavojnice obložene su dušikom i manganom, uzrokujući kemijsku reakciju s molekulama kisika.
Ova reakcija može razgraditi mikroplastiku, pretvarajući je u ekološki prihvatljive spojeve soli, ugljičnog dioksida i vode. Inovacija još uvijek testira, ali predviđa se da će očistiti 100 posto mikroplastike u lukama i marinama.
Testovi toksičnosti provedeni tijekom studije otkrili su da razgrađena mikroplastika nije štetna za život u moru i zapravo može djelovati kao izvor ugljika za rast algi. A alge se potom mogu koristiti kao biogorivo. I ciklus je zatvoren i zelen.
Spomenute metode čišćenja oceana nisu jedine, ali su se ove pokazale kao one koje je moguće što prije implementirati, pogotovo tehnološke principe poput The Ocean Cleanupa.
Dok cikluse i posljedice bioremedijacije još treba istražiti, tehnološke metode primjenjujemo već nekoliko godina.
