Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, religije i mitologije, filozofije, psihologije i knjiga za djecu.

Ruske priče knjiga je koja nam donosi neka od najvažnijih ostvarenja velikana kao što su: Puškin, Gogolj, Ljermontov, Turgenjev, Dostojevski, Tolstoj, Čehov, Gorki, Zamjatin, Bulgakov i drugi. U Rusiji je svaki pisac bio strogo individualan, ali sve ih je objedinjavala jedna istrajna težnja – da razumiju, osjete, naslute budućnost zemlje, sudbinu njenog naroda i njenu ulogu u svijetu. Pisac ima samo jednog učitelja, same čitaoce, smatra Nikolaj Vasiljevič Gogolj. Izdavač je Otvorena knjiga.

Nečovek je roman japanskog pisca Osamu Dazaija koji kroz ispovijest i stradanje protagoniste, Obu Jozoa, približava pitanjima šta ljudsko biće dovodi do ambisa i šta ga neprestano privlači da pada u nepovrat i posrnuće. Koliko dugo mora da traje patnja da bi čovjek osjetio svoje nepripadanje u ovom svijetu i da li taj sunovrat može da se sagleda ili razumije su dalja pitanja koja se nameću čitanjem ovog romana. Izdavač je Tanesi.

U romanu Putopis jednog mačka autor Hiro Arikava piše o prijateljstvu i ljubavi, kako između ljudi i njihovih ljubimaca, kao i prema onima koju su tu za nas kad je najteže. Nana je Satorurov mačak jednako koliko je Satoru njegov čovjek. Međutim, Satoru mora da pronađe novi dom, i njih dvojica kreću na put. Dok putuju Japanom kroz prekrasne krajolike i godišnja doba, Satoruova prošlosti i prijatejstva koja su ga oblikovala polako se otkrivaju, kao i razlog zašto više ne može da zadrži mačka Nanu. Roman koji je očarao čitaoce širom svijeta govori o tome kako gestovi ljubavi mogu promijeniti naše živote. Izdavač je Booka.

Stara srpska religija i mitologija je knjiga Veselina Čajkanovića koja obrađuje temu religije i mitologije predaka savremenih Srba, još od doba paganizma. Čitanjem ovog djela se dolazi do upozavanja sa religijskim običajima i radnjama poput dočaravanja kiše, odbrane od groma, ostavljanja posljednjeg snopa; zatim sa različitim vjerovanjima – u vile, divove, vještice, vampire, demone voda – koji su sačuvani iz vrlo daleke prošlosti, ali žive i dan danas u obliku praznovjerice, često u punoj snazi. Izdavač je Ukronija.

Istražujući pitaje šta tačno dobre ljude čini dobrima Protagora je možda i najpristupačniji od svih Platonovih dijaloga. U ovoj raspravi o relativizmu istine, smještenoj u Periklovo zlatno doba, nailazimo na mladog Sokrata suprotstavljenog uvaženom sofisti Protagori, jednom od najzanimljivijih i najsimpatičnijih Sokratovih filozofskih protivnika. Njih dvojica istražuju značenje pravde, obrazovanja i hrabrosti. Suštinska razmimoilaženja Platon vješto razotkriva skoro u dramskom maniru. Protagora je štivo koje čitaoci i mislioci hvale još od njegovog prvog objavljivanja prije više od 2000 godina. Izdavač je Dereta.

Deficit pažnje i hiperaktivnost djece knjiga je autora Nebojše Jovanovića, Tatjane i Sandre Jovanović. Deficit pažnje sa hiperaktivnim ponašanjem najčešća je dijagnoza koju dobijaju djeca u SAD. Od 7 do 10 odsto djece  imaju ovu dijagnozu. Studije pokazuju da su, bez adekvatnog tretmana, djeca s poremećajem pažnje u daleko većem riziku od neuspjeha u školi, ili uspjeha ispod njihovih intelektulnih sposobnosti. Statistike pokazuju da je 20-30 odsto takve djece imalо sukobe sa zakonom. Ova knjiga je tu da pomogne roditeljima u organizovanju vaspitnog pristupa. Izdavač je Beoknjiga.

Legende o zmajevima tvdo je ukoričena knjiga većeg formata namijenjena mlađim čitaocima. Autorka Tea Orsi nam donosi čarobnu zbirku legendi iz svih krajeva svijeta uz koju će se djeca upoznati sa uzbudljivim i tajanstvenim životom velikih zmajeva. Mudri pomoćnici bogova i boginja, neprijatelji heroja i vitezova, zaštitnici prirode ili magična, britka čudovišta – zmajevi su fantastična bića iz brojnih mitova i legendi. Od sjevernoevropskih do kineskih i japanskih bajki, pustolovine ovih stvorenja nas oduvijek opčinjavaju. Izdavač je Laguna.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Žućenica fest od 15. do 17. juna

0
Žućenica fest od 15. do 17. juna
zucenica-fest

Devetnaesto izdanje Žućenica fest-a u Tivtu će se održati od 15. do 17. juna, saopšteno je iz tivatske Organizacije žena, koja je uz Opštinu Tivat i Turističku organizaciju Tivta domaćin i organizator ovog gastro festivala.

U četvrtak, 15.juna u sali DTV Partizan od 20 sati, na programu je još jedna priča Žućenica fest-a pod nazivom “Hranljivo, jestivo, otrovno – bilje oko nas”. O jestivim i ljekovitim travama i načinima upotrebe sa poznatom crnogorskom travarkom i fitoterapeutkinjom Mirjanom Bojić i Andrijom Bojićem, menadžerom specijalizirane firme “Miris bilja” razgovaraće Blaženka Vučurović i Mašo Čekić, a posjetioci će biti u prilici da degustiraju neke od delicija koje se pripremaju sa jestivim i ljekovitim biljem.

Najpoznatiju program Žućenica fest-a “P(i)jat od žućenice” održaće se na Rivi Pine u subotu, 17.juna od 19 sati. Veliku gastro feštu uveličaće muzikom i pjesmom Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat i poznata heregnovska grupa Exodus.

Žućenica fest 2023. zadržaće internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće najavila grupa gastronoma iz poljskog grada Skočova.

Otvoren granični prelaz Ranče između Crne Gore i Srbije

0
Otvoren granični prelaz Ranče između Crne Gore i Srbije
GP Ranče – foto Vlada CG

Granični prelaz Ranče za međunarodni drumski putnički i robni saobraćaj između Crne Gore i Srbije na putnom pravcu Pljevlja – Prijepolje juče je i zvanično otvoren.

Ovaj projekat će, kako je kazao ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, doprinijeti jednostavnijem prelaženju državne granice, efikasnosti rada granične policije i kvalitetnijem suzbijanju svih vidova prekograničnog kriminala.

– Na ovaj način pokazujemo da dajemo doprinos težnjama da naše granice učinimo sigurnim, u skladu sa standardima Evropske unije i Šengena. Uz veliku zahvalnost našim evropskim partnerima, koji su omogućili realizaciju projekta želim da naglasim da će otvaranje novog graničnog prelaza dodatno doprinijeti smanjenju vremena zadržavanja i ubrzanju procedura vršenja granične kontrole, čime će se pozitivno uticati kako na bezbjednost tako i na razvoj turizma – poručio je Adžić.

Šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije Ingve Engstrom, kazao je da je EU doprinijela rekonstruciji ovog graničnog prelaza sa 2, 5 mil EUR, te da ovaj projekat predstavlja konkretan primjer kako fondovi EU pomažu Crnoj Gori u modernizaciji, a u korist građana.

– Unapređenje granične infrastrukture dio je napora EU da podrži Crnu Goru u težnjama na poboljšanju nadzora granice i otkrivanju i sprečavanju kriminala. Crna Gora je važan partner u rješavanju migracionih izazova, te može računati na dalju podršku Evropske unije na planu upravljanja migracijom i granicama – naveo je Ingve Engstrom.

Otvaranje Purgatorija 21. juna

0
Filomena
CZK Tivat

Otvaranje festivala Purgatorije je planirano za srijedu, 21. jun u 21.30, kada će na Ljetnjoj pozornici biti odigran mjuzikl Pozorišta na Terzijama „Flashedance“. Slijedi Međunarodni festival folklora “Oj talasi, talasajte“, u petak 23. juna, takođe na Ljetnjoj pozornici.

Opera „Maratonci trče počasni krug“u koprodukciji Festivalau Bregencu i Nove opere u Beču biće izvedena u nedjelju 25. juna u Velikoj sali centra za kulturu. Dva dana kasnije, u utorak 27. juna u istom prostoru, igraće se prva takmičarska predstava festivala „Ukroćena goropad” Gradskog pozišta iz Podgorice.

Premijera predstave „Ćelava pjevačica“ u produkciji Centra za kultru Tivat zakazana je za subotu, 1. jul na Ljetnjoj pozornici.

Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati 900 hiljada eura za sanaciju puteva

0
Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati 900 hiljada eura za sanaciju puteva
Putevi HN

Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati gotovo 900 hiljada eura za sanaciju puteva i saobraćajnica na teritoriji grada, među kojima su neke od najprometnijih – Sava Ilića i Braće Grakalića.

Jednim tenderom, vrijednosti 435.427 eura, objedinjena je sanacija ulica u užem gradskom jezgru, a drugim, u iznosu od 447.664 eura, putevi u mjesnim zajednicama. Oba ugovora potpisana su sa kompanijom “Asfalt-beton gradnja”, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač, informiše predsjednik Opštine Stevan Katić.

“Istakao bih dvije veoma značajne dionice koje će se raditi, a to je ulica u Igalu od hotela Plamon bay do Galeba gdje će biti saniran asfaltni dio kolovoza, kao i Ulica Braće Grakalića na Savini, od srednje škole do kružnog toka u Meljinama koja već duži niz godina nije rađena. Paralelno sa tim, to je već poznato, radi se i trotoar pored bolnice do kružnog toka i na taj način će ovaj dio grada biti saniran kako treba i kako to ovo hercegnovsko naselje i zaslužuje. Ugovori sa izvođačem su potpisani, a početak radova planiran je u drugoj polovini septembra zbog sezone koja je već počela“, istakao je predsjednik Katić.

Ugovorom o sanaciji ulica u mjesnim zajednicama predviđeno je više dionica: Trebinjska ulica, lokalni put kroz Šćepoševiće, ulica pored crkve na Podima, ulica od Mokrina do Kosića, Ulica Narodnog fronta u Meljinama, zatim put od Doma penzionera do kapije PKB-a u Zelenici, u Sasovićima dio puta od Šimraka do Pješivaca, zatim Ulica Palih boraca i put kroz Norveško naselje u Baošićima i više puteva na Luštici (dionica u Tićima, skretanje za Veslo, Zabrđe Vatrogasni dom, Bogetići i Begovići).

„Biće procijenjeno koju od ovih dionica je moguće sada raditi i završiti do početka glavne sezone, a da ne ometa redovan saobraćaj i funkcionisanje“, pojasnio je Katić.

Uz ova dva ugovora vrijednosti oko 900 hiljada i  ugovorene radove za sanaciju puteva u Mojdežu do filter stanice, crkve i Porobića u iznosu od oko 200 hiljada eura, Opština Herceg-Novi će ispuniti godišnji plan ulaganja u poboljšanje lokalne infrastrukture od 1,1 milion eura koliko je i predviđeno budžetom.

Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova stupa na snagu 15. juna, a za sada je izvjesno da će biti dozvoljeni radovi na dva izuzetno važna projekta – autobuska stanica u Igalu i vodovodna mreža na Luštici.

Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane

0
Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane
Zbog rušenja brane, poplavljeno je oko 600 četvornih kilometara Hersonske oblasti na jugu Ukrajine
Foto: Vladyslav Musiienko / Reuters

Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane. U tijeku su brojne akcije izvlačenja i pomaganja ugroženim stanovnicima. Istodobno, više vodećih američkih medija objavilo je da je počeo dugoočekivani protunapad ukrajinske vojske, pozivajući se na vojne izvore. No službeni Kijev o tome i dalje ćuti.

Ruski topovi s druge strane Dnjepra zapucali su po Hersonu tijekom evakuacije zbog poplava. Novinari iz inozemstva odmah su potražili zaklon gdje su se zatekli.

Zastrašujući zvukovi nakratko su prekinuli evakuacije. Spasilačke ekipe u čamcima pobjegle su od opasnosti.

Prije nego što je počelo granatiranje, oko dvije tisuće ljudi evakuirano je s područja Hersona.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je poplavljenu južnu regiju Herson kako bi razgovarao o hitnim mjerama zbog poplava prouzročenih uništenjem goleme brane. Moskva i Kijev međusobno su se okrivili za prekjučerašnje uništenje hidroelektrane Kahovke i brane, što je izazvalo poplave iz rijeke Dnjepar. Poplavljeno je oko 600 četvornih kilometara hersonske oblasti. Oko 68% odnosi se na lijevu obalu rijeke, koja je pod ruskom okupacijom.

Evakuirane su tisuće ljudi, a Ukrajina, jedan od vodećih proizvođača i izvoznika žitarica i uljarica, upozorava da im prijeti i gubitak nekoliko milijuna tona usjeva.

Oko 600 četvornih kilometara regije Kherson na jugu Ukrajine pod vodom je. S obje strane rijeke Dnjepar, istočnu su okupirale ruske snage, evakuirane su tisuće ljudi. No pravi razmjeri katastrofe u pogođenom području, u kojem je živjelo više od 60.000 stanovnika još se ne mogu procijeniti.

Na svom Telegram profilu ukrajinski predsjednik, koji je na poplavljenom području, kaže da pomaže u procjeni napora evakuiranja civila, opskrbe pitkom vodom te pokušajima zaustavljanja goleme ekološke katastrofe. Vapi za pomoći međunarodnih organizacija, prije svega, Crvenog križa.

Do 42.000 ljudi pogođeno je poplavama, stotine tisuća ostale su bez pitke vode. Sada civilima prijete i tisuće mina koje se zbog polava pomiču i plutaju vodom.

Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za pucanje brane goleme hidroelektrane iz sovjetske ere. S ukrajinske strane Dnjepra, u Hersonu, zbog nastavka ruskih napada na poplavljeno područje poginula je još jedna osoba, petero je mrtvih i na ruskoj strani rijeke.

Nakon brojnih optužbi da su napustili civile na poplavljenom području dijela Hersona pod njihovim nadzorom, Rusko ministarstvo za izvanredna stanja objavljuje snimke ruskih spasilačkih timova. Guverner Oleksandr Prokudin tvrdi da je 68% poplavljenog područja na istočnoj, lijevoj obali rijeke Dnjepar pod kontrolom Rusije.

Dvije strane nastavljaju se međusobno okrivljavati i za današnje napade. Guverner ruske oblasti Belgorod, koji graniči s ukrajinskom regijom Kharkiv, Vjačeslav Gladkov, izvještava o napadima ukrajinskim dronovima kamikazama na dva naselja u kojima je jedna osoba ranjena gelerima. Zato su vlasti Belgoroda evakuirale oko 300 djece u sanatorije u Jevpatoriju na anektiranom poluotoku Krimu.

Vieo: Teretni brod nasukao se na stijene japanskog otočića

0
Vieo: Teretni brod nasukao se na stijene japanskog otočića
Japan-nasukan-teretni-brod

Japanski teretni brod nasukao se jučer ujutro na stjenovitom otoku.

Japanski general cargo brod Taisei Maru No. 21 od 1.400 dwt, izgrađen 1992. godine, u srijedu ujutro nasukao se i zaglavio na stijeni malenog otoka Kogochi u Japanskom moru, nedaleko od Kasaoka City. Nesreća se dogodila oko 1 sat ujutro dok je brod bio na putu iz Takasga u Hyogu do Kurea u Hirošimi.

Na snimci se ne vidi razmjer potencijalne štete na trupu. Kako javljaju lokalni mediji, zagađenje nije zamijećeno, a na mjesto incidenta poslani su tegljači koji će pokušati odsukati brod tijekom plime.

Niko od pet članova posade broda nije ozlijeđen.

Albanija: Stranci masovno kupuju nekretnine

0
Albanija: Stranci masovno kupuju nekretnine
Valona – Albanija

U posljednjih nekoliko mjeseci euro je izgubio 3,5 posto svoje vrijednosti u odnosu na albansku valutu lek, a tome je pridonijelo nekoliko činlaca, počevši od stranih ulaganja u nekretnine u Albaniji, pa sve do mjenjačkih poslova u velikim iznosima, izvijestio je Top Kanal.

Strani državljani kupuju nekretnine i to povećava ponudu europske valute u zemlji, što utječe na njezinu devalvaciju.

Podaci Centralne banke Albanije pokazuju da su stranci prošle godine rekordno kupovali nekretnine u zemlji. Vrijednost je 291 milion eura uz godišnji rast od 52 posto.

Trgovinski objekat u Krašićima kažnjen sa 2.000 eura zbog nepropisnog odlaganja otpada

0
Trgovinski objekat u Krašićima kažnjen sa 2.000 eura zbog nepropisnog odlaganja otpada
Foto inspekcija Opštine Tivat

Na osnovu prijava građana da se u naselju Krašići, u blizini marketa “Idea” nalazi nepropisno odložen otpad, odnosno razbacani kartoni koji nisu ispresovani i adekvatno posloženi, službenici komunalne policije Opštine Tivat izašli su na lice mjesta i utvrdili činjenično stanje. Za navedeni prekršaj, shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima, ovom trgovinskom objektu izdat je prekršajni nalog u ukupnom iznosu od 2.000 eura.

Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor ponovo apeluju na odgovorna lica iz trgovinskih objekata da komunalni i drugi otpad odlažu na adekvatan način, u posude koje su za to namijenjene.

Bokeški Forum: Junske igre bez granica

0
Bokeški Forum: Junske igre bez granica
Radovi u sezoni – foto BF

Jun mjesec je samo kod nas kao rođen za rabotu, raskopavanje ulica, prepravki raznih već skupo plaćenih projekata. Kanalizacija, atmosferske vode, rasvjeta…  Radi se na sve strane, diže se prašina praćena raznim nesnošljivim mirisima sa šahtova kanalizacija pored mora. Koji se onako po naški miješaju sa skupim obrocima u restoranima, poručuje, Martin Bilafer, predsjednik podružnice Bokeškog Forum Herceg Novi.

Duž obale  već ima dosta turista po hotelima koji sve to nijemo posmatraju i ne mogu se načudit čudu. Naš narod se ne čudi, navikao je. A i izbori će za koji dan… Valja pokrpiti raznorazne rupe. “Drži vodu dok majstori (glasači) odu”. Slike govore bolje od hiljadu riječi.

 Već su duge kolone na magistrali zbog radova a kako li će tek biti kad krene “prava” sezona? Po svemu sudeći od Kamenara do Novog trebat će par ura. Pa od Lepetana do Budve bar još toliko. U prosjeku turista dva dana bar provede u prelaženju 50ak kilometara.

 Hrvatska je usla u Šengen što znaci da će biti pooštreni kriterijumi za prelazak granice,  a samim tim i duže će trajati kontrole. Čeka nas haos, treba se diviti turistima  koji krenu kod nas.

Trebalo je otvoriti vise graničnih kontrolnih punktova i za to je imalo vremena ove zime. Ali u našoj državi organizacija sezone je u skladu sa KBB metodom (“Kako Bude, bude”).

Nama u Boki trebaju promjene, najgori putevi u Crnoj Gori su naši. Građevinsko nasilje je vidljivo na svakom koraku. Najveći dio novca odlazi za Podgoricu.  Opštine i mjesne zajednice trebaju imati puno veće ovlasti. Bokeški Forum ima jasnu viziju a to je decentralizacija! Maksimalno distanciranje od odluka koje se donose u Podgorici, a posljednjih dana u kampanji vidimo ko će ih, blago nama, donositi. Malo vise NAŠEG novca nama iz bokeških Opština i da mi odlučujemo šta je dobro za nas!

Martin Bilafer – Predsjednik podružnice BF Herceg Novi