Nakon napada u Annecyju, gradu u francuskim Alpama, Foto: Florent Pecchio/L’essor Savoyard/Reuters
Četvero djece i dvije odrasle osobe izbodeni su nožem u strašnom napadu u parku u Annecyju, gradu u francuskim Alpama. Dvoje djece životno je ugroženo. Djeca su u dobi od dvije do tri godine. Napao ih je 31-godišnji Sirijac, tražitelj azila. Za njim su najprije krenuli građani, na kraju ga je svladala policija.
Tridesetjednogodišnji muškarac iznenada je ušao u park i počeo nožem napadati malu djecu. Neka od njih bila su u kolicima. Dvoje umirovljenika koji su mu se našli na putu također je izbodeno. Dramatične trenutke iz prve je ruke vidio i slučajni prolaznik – nogometašAnthony Le Tallec koji trenutačno igra za Annecy.
– Vidio sam čovjeka ispred sebe. Na travi. Policajci su 5 do 10 metara iza njega i ne mogu ga uhvatiti. Ja sam se maknuo s puta i vidio kako ide prema ljudima koje je napao. Jednom je ubo starijeg čovjeka. Policajci nisu uspjeli doći na vrijeme, rekao je o napadu.
Park u kojem se napad dogodio popularan je među turistima i svima koji žele prošetati s malom djecom.
– On je Sirijac koji u Švedskoj već deset godina ima status izbjeglice. Tražio je azil u Francuskoj, ali to je besmisleno jer već ima status izbjeglice. Dakle, on je izolirani pojedinac iz Sirije. Kontaktirali smo sa svim pravosudnim i obavještajnim službama u ostalim europskim zemljama i šire. Taj čovjek nema kazneni dosje, nije poznat obavještajnim službama i nema psihijatrijski karton, istaknula je francuska premijerka Elisabeth Borne.
Napadač je u Švedskoj ostavio suprugu i trogodišnju kćer. Kada je zatražio izbjeglički status u Francuskoj, u prijavi je napisao da je sirijski kršćanin. Svjedoci kažu da je tijekom napada izvikivao ime Isusa Krista.
Motiv napada se istražuje, ali za sada nije utvrđeno da je uhapšeni bio povezan s terorističkim skupinama. Djeca su u dobi od oko tri godine, rekli su u policiji.
Zaposleni Instituta Simo Milošević danas su od 15 do17 sati blokran prilaz trajektu sa novske strane. To je izazvalo dosta negodovanja korisnicima usluga trajekta kojima nije bilo dozvoljeno da se iskrcaju, u tačno 15 sati.
Kako je kazao jedan od korisnika, koji putuje za Sloveniju i mišljenja je da su okupljeni trebali dozvoliti iskrcaj s trajekta “Trideseti avgust”. Uprava Morskog dobra, nadležna za trajekte, putnike je vratila u Lepetane, a vraćen im je i novac za karte.
Predsjednica Sindikalne organizacije dr Marija Obradović kazala je da je današnja situacija oblik radikalizacije protesta koji su najavljivali a koji je posledica činjenice da sve što su apelovali i molili Vladu nisu dobili.
“Još 8. maja smo tražili avans od 1, 2 miliona a dobili smo 600 000 eura u ponedeljak. Podsjećam da smo prethodni avans koji smo dobili odradili za dva mjeseca. Osnovni razlog što smo danas ovdje je to što u Vladi ne shvataju ovo sve ozbiljno. Institut i trajekt su žile kuacavice Herceg Novog. U trajekt se poslednjih mjeseci uližilo više od 10 miliona dok u Institut, koji se bavi zdravstvenom djelatnošću, zdravstvenim turizmom i medicinskom rehabilitacijom, nije uložen ni jedan euro pomoći”, kazala je Obradović.
Ona je poručila da će ukoliko se njihovi zahtjevi ne ispune, a to su isplate svih plata i usvajanje Kolektivnog ugovora radikalizovati proteste.
Trajekt blokada – foto RTHN
Predsjednik UO JP Morsko dobro, Blažo Rađenović koji je bio u Kamenarina, istako je da je problem što je turistička sezona u jeku, i imamo goste koji ne razumiju ovaj dio unutrašnjeg problema što se tiče samih protesta.
“U nekom prethodnom periodu i sam sam bio dio dosta protesta i pokušao da na jedan miran i dostojanstven način ostvarim neka svoja prava. Situacija jeste loša. Međutim, sa druge strane i iz razloga što je i opet i ovaj novac koji ćemo danas izgubiti od pazara trajekta, trebalo da se slije direkltno u budžet svih građana, pa i samih radnika Instituta. Mislim da smo samim tim možda trebali da pokažemo ipak, i sa jedne i sa druge strane, malo više razumijevanja, poručio je Rađenović, ističući da maksimalno podržava ne samo radnike Instituta, već sve obespravljene radnike u Crnoj Gori” – kazao je Rađenović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potpisao je danas sa v.d. direktoricom Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“, Majom Radišević Ugovor o zajedničkoj izgradnji stambenog objekta.
Ugovorom je predviđena gradnja 60 stanova, koje će zdravstveni radnici moći da kupe po cijeni koja je 30 do 40 posto niža od tržišne. Ovim činom Kotor prvi put u svojoj modernoj istoriji pošinje rešavanje stambenih pitanja, rekao je Vladimir Jokić, pojašnjavajući da je Opština suinvestitor koji je obezbjedio zemljište za izgradnju koje će komunalno i opremiti.
Vrijednost investicije Opštine iznosiće više od 1.2 miliona eura.
Jokić je naglasio da je ovo prvi u nizu ovakvih ugovora koje Opština planira da potpiše u narednom periodu. Svakako da će sa stambenom zadrugom Zdravstvo potpisati još jedan ugovor, kojim će se obezbjediti dodatni stambeni kapaciteti za zaposlene u zdravstvu. Opština će učiniti sve da cijene ovih stanova budu najmanje moguće.
Maja Radišević v.d direktorica stambene zadruge zdrastvenih radnika Crne Gore očekuje da će cijene biti 30 do 40 odsto manje od tržišnih, što unači da će krajnji korisnici plaćati izvođačku cijenu stana. Zahvaljujući se lokalnoj samoupravi na podršci u realizaciji, ona je kazala da će Zadruga iz svojih sredstava i uz pomoć Vlada Crne Gore započeti izgradnju stanova. Prvi konkurs biće raspisan sredinom oktobra. Potpisivanje drugog ugovora, koji predviđa izgradnju novih 40 stanova, očekujemo do kraja godine.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su pored čelnika lokalne uprave i predstavnika stambene zadruge i direktori zdravstvenih ustanova na teritoriji Opštine Kotor.
Potpisivanje ugovora – Foto CG News
Davor Kumburović direktor Opšte bolnice Kotor istakao je da riječ o istorijskom ugovoru veoma značajnom za radnike u zdravstvu podsjetivši da je ovo višegodišnja tema o kojoj se pričalo te da mu je drago što se konačno krenulo u lealizaciju ovog projekta.
I direktor Doma zdravlja Kotor, Igor Kumburović, istakao je da riječ o vemo važnom i značajnom ugovoru.
“Sama činjenica da na teritoriji opštine Kotor postoji veliki broj zdravstvenih ustanova govori da je riječ o projektu koji dolazi u pravom momentu te da će zasigurno omogućiti podizanje kvaliteta u pružanju zdravstvene usluge na teritoriji Opštine” kazao je Kumburović.
Aleksandar Mačić direktor Specijalne bolnice za psihijatriju kazao je da je ponosan na svoj grad koji je omogućio da se započne sa jednim ovako važnim projektom.
Ognjen Vukasović skeretar Sekretarijata za investicije ponovio je da je ovo prvi put posle više decenija da se u Kotoru kreće sa izgradnjom namjenskih, jeftinih stanova koji su po kvalitetu na nivou tržišno kvalitetnih stanova.
“Svi smo svjesni da u Kotoru danas nije jednostavno kupiti stan po tržišnim uslovima, ali smo ovim projektom uspjeli da stvorimo preduslove da kvadrat stana bude najeftiniji mogući” Opština Kotor planira u narednom periodu potpiše slične ugovore i sa sindikatima policije, pravosuđa, kulturnih radnika i drugim sindikatima i time obezbijedili još 170 stambenih jedinica za zaposlene pod povoljnijim uslovima a što će omogućiti da Kotor bude regionalni centar.
Prva Plava zastavica za 2023.godine svečano podignuta na kupalištu “Bella Vista” u Bečićima
Svečanost povodom podizanja prve Plave zastavice u Crnoj Gori za 2023. godinu simbolično je upriličena danas, 8. juna na Svjetski dan okeana i mora. Ovo prestižno ekološko priznanje dodjeljeno je za čak 40 plaža i jednu marinu u Crnoj Gori.
“Zadovoljstvo mi je što ovim međunarodnim priznanjem Crna Gora šalje jasnu poruku da poštujemo ekološke standarde i da smo prepoznati na svim svjetskim turističkim mapama,” istakla je pomoćnica direktora JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Ivana Franeta.
Nacionalni koordinator Programa u Crnoj Gori, izrazio je nadu da će ova 19 sezona sprovođenja projekta biti sjajan uvod u jubilarnu 20 redovnu sezonu.
“Već smo dobili najavu da ćemo u prvoj polovini jula imati i međunarodnu kontrolu, što znači da ćemo biti međunarodno verifikovani i biće provjereno kako radimo. Svim zakupcima i nosiocima Plave zastavice, kao i kandidatima za narednu godinu želim uspješnu sezonu i vjerujem da ćemo tokom međunarodne kontrole pokazati dobre rezultate i da ćemo imati čime da se ponosimo,” kazao je direktor NVO “EKOM”, Saša Karajović.
Da će ova 19 sezona sprovođenja Programa biti uspješna potvrđuju podaci koje je iznio predsjednik Upravnog odvbora JP Morsko dobro, Blažo Rađenović.
“Sami podaci da imamo 40 kupališta koja zadovoljavaju visoki kriterijum sertifikata Plave zastavice govori u prilog činjenici da imamo kvalitetnu ponudu visoke kategorije i da su ova kupališta otvorena za sve posjetioce kako iz regiona, tako i Evropske unije,” napomenuo je Rađenović.
Morsko dobro – Plava zastavica 2023.
Prva Plava zastavica za ovu godinu podignuta je na kupalištu Bella vista u Bečićima. Domaćin svečanosti je tom prilikom bio predstavnik zakupaca kupališta, gospodin Dragan Medić, koji je izrazio veliku zahvalnost JP Morsko dobro i NVO “ECOM” što je upravo “Bella
Vista” prva u ovoj godini dobila ovo značajno priznanje.
Plavu zastavicu u 2023. godini dobile 1 marina i 40 kupališta.
“Marina sa Plavom zastavicom u 2023. godini je Marina Bar”, saopšteno je.
Među plažama koje su dobile plavu zastavicu, kako su kazali, se nalaze:
“Plaže sa Plavom zastavicom u 2023. godini u Opštini Tivat (2 kupališta) 1. “Plavi Horizonti“, Uvala Pržna; 2. „Kalardovo“, Tivat”, dodaje se.
U Opštini Budva (20 kupališta) se nalazi, kako su kazali, polovina svih Plavih zastavica u Crnoj Gori:
Uzbekistan Airways danas je počeo da saobraća na liniji Taškent-Tivat, čime su, prvi put, Uzbekistan i Crna Gora povezani direktnom avio linijom.
Iz Aerodroma Crne Gore je saopšteno da će se direktni letovi iz glavnog grada Uzbekistana realizovati četvrtkom, do kraja oktobra.
Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Slavko Vukčević, kazao je na svečanom dočeku da su u toj kompaniji veoma zadovoljni zbog uspostavljanja avio linije Taškent-Tivat.
“Direktno povezivanje sa Uzbekistanom našu državu približava turistima iz te azijske zemlje, što je dobra vijest za kompletnu crnogorsku privredu. Takođe, raduje i što smo crnogorskim putnicima otvorili vrata fascinantne države, svojevrsnog prozora u svijet mističnih drevnih gradova, raznolike kulture i omogućili im da jednostavno zakoračaju nekadašnjim Putem svile”, rekao je Vukčević.
Foto ACG
Svečanom dočeku su, pored Vukčevića, prisustvovali direktor Aerodroma Tivat, Vladimir Praščević, direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević, Stasija Kaluđerović iz TO Tivat i predstavnice kompanije R Tours, Svetlana Popović i Vesna Marković Perišić.
Iz Aerodroma su podsjetili da je nedavno otvorena linija Beč-Tivat, kao i da je prethodnih dana Tivat direktno povezan sa Kuvajtom.
Uz to, Crna Gora će, preko Aerodroma Crne Gore, u ključnim mjesecima ljetnje sezone, uz tradicionalne partnere iz Zapadne Evrope, biti povezana i sa nizom država Bliskog istoka.
Sindikat Instituta “Simo Milošević” organizovaće danas, od 15 do 17 sati, blokadu trajektnog prelaza Kamenari-Lepetane, nezadovoljan odnosom nadležnih prema zaposlenima u toj kompaniji.
Blokada je, kako je objašnjeno, rezultat nezadovoljstva odnosom Vlade i nadležnih ministarstava prema Institutu, kao i uplate avansa od samo 600 hiljada EUR iako je traženo 1,25 miliona.
Radnici Instituta traže isplatu zaostalih zarada, usvajanje kolektivnog ugovora, kao i rješenje pitanja održivo poslovanje Instituta, kako bi se izbjegla dalja neizvjesnost oko isplate zarada.
Prevoz na protest do Kamenara obezbjeđen je sa parkinga Instituta u 14 sati i 30 minuta.
Betoniranje obale Boke se neometano nastavlja. Kako javljaju naši čitaoci u pitanju je opet Orahovac kao i prošle godine.
-Investitiri hoće da naprave plažni bar, samo su ovaj put su dobili dozvolu od Morskog dobra 50 metara od prošlogodišnje lokacije, gdje nikakvih objekata nije bilo ucrtano jer je to prostor predviđen za marino kulturu, piše čitalac iz Orahovca, Opština Kotor, koji pita da li je nasipanje obale postala praksa i zvanični dio poštovanja konzevatorskih uslova Boke Kotorske?
Miloš Vojvodić na trci Ocean Lava u Kotoru (foto M.D.P.)
Atletičar Miloš Vojvodić iz Risna pozvan je da u avgustu učestvuje u ekstremnoj triatlon trci u Norveškoj, podršku mu pruža Opština Kotor
Rišnjanin Miloš Vojvodić, član Multisport akademije Majer -Podgorica i trkač Atletskog kluba “Nikšić” jedan od najuspješnijih crnogorskih atletičara i, nakon uspjeha u nedavno održanoj planinskoj trci od Risna do Kotora, najbolji “trail” trkač kod nas i u regionu.
Vojvodić je nosilac titule “Xtreme Iron Man”, pošto je na Žabljaku prošle godine u planinskom triatlonu “Blacklake Xtreme Triathlon Montenegro” – plivanje 4 kilometra, 180 kilometara biciklizma i trčanje 42km stazama Bobotovoga Kuka, na cilj stigao drugi, poslije prvoplasiranog takmičara iz Rusije. Taj plasman ga direktno vodi na trku u Norvešku.
-Te ekstremnije staze mi leže. Samim tim drugim mjestom obezbijedio sam učešće na najekstremnijem triatlonu koji se održava 6. avgusta u Norveškoj (NorsMan), u jednom mjestu udaljenom od Osla oko 350 kilometara. Jedini sam sa ovih prostora koji je na taj način uspio da se kvalifikuje za to prestižno takmičenje. Preko lutrije su izvučeni neki triatlonci da učestvuju- prijavi se 10 000 takmičara, a oni izvuku njih 200, a ja sam među 40 ljudi koji su se direktno kvalifikovali. To je praksa za 12-ak svjetskih trka, prva dvojica imaju direktno pravo učešća, objašnjava Vojvodić u razgovoru za Boka News.
Prvi na Boka Bay Trail u aprilu o.g. u Kotoru
On i njegovi “support” saradnici su već dobili pozivnice, s obzirom da po pravilima trke ide cijela ekipa. Treba organizovati dosta stvari, potrebna je i veća finansijska potpora, s obzirom da Miloša za sada podržava jedino Opština Kotor (gdje je zaposlen u službi obezbjeđenja).
-Nadam se da ćemo uspjeti otići, imamo planove za put, ali nemamo neke sponzore, to nije lako, jer tu treba dosta sredstava. Vidjećemo kako će se to do avgusta iskombinovati, kaže Vojvodić.
U planinskoj trci Boka Bay trail ovaj 34-godišnji atletičar savladao je dionicu od 60 km za sedam sati i 15 minuta, što je ujedno i rekord staze, daleko iznad procjene organizatora da će pobjedniku trebati osam ipo sati da istrči tu zahtjevnu krševitu stazu. Na olimpijskoj distanci Ocean Lava Montenegro, u kojoj je učestvovalo oko 150 takmičara, Miloš je osvojio prvo mjesto među crnogorskim takmičarima, a peto u ukupnom plasmanu.
U poludistanci – 2km plivanja, 90km biciklizam i 21km trčanja bio je prvi i u trci “Crown of Montenegro” (Kruna Crne Gore), koju na Žabljaku organizuje Triatlon klub Kotor. Na seniorskom prvenstvu Crne Gore u atletici juna prošle godine u Baru, Miloš Vojvodić je na trkama od 3000 i 5000 metara zauzeo treće mjesto. Zvanično je drugi u maratonu u Crnoj Gori, drugi na polumaratonu i osvajač brojnih medalja u trkama na deset hiljada i na pet hiljada metara. Glavni motiv u trkama za Miloša je želja da se takmiči i oproba svoje sposobnosti u odnosu na druge. Motiviše ga učešće velikog broja sportista.
Plivanje na triatlonu u Kotoru
-Triatlon mi je primarna disciplina, ali sam i atletičar, profesionalno se time bavim. Izazov je kada treba da uložiš napor i prevaziđeš svoje granice, a ja sam vazda volio da se takmičim. Stvarno to volim, ne mogu reći da samo učestvujem, jer uvijek idem da dam sve od sebe i trudim se da pobijedim. Rijetko kad sam zadovoljan, ako to nije kako treba, ali uvijek kažem- ako ne ove godine, iduće ću se potruditi da popravim rezultat. Treba dosta stvari tu da se poklopi, zdravlje prije svega, ali je sve od dana do dana. Nekad date maksimum, ali nije to kako ste zamislili. Nekad i ne bude tako, a ispadne da je rezultat dobar. Nikad se ne zna, ima tu i faktora sreće, kaže Vojvodić.
Od kada je triatlon “došao” u Kotor 2016. godine, postepeno se ovaj sport širi među ljubiteljima zdravog stila življenja, te se tako i Miloš polako “prešaltao” sa borilačkih vještina na trčanje. U početku je mislio da su te distance “nemoguće” za njega, a sada, gdje god se pojavi, jedan je od glavnih favorita. Tek je 2020. godine istrčao prvu svoju trku, a potom je postao i član Multisport Akademije Majer.
– Rođen sam Risnu, tu sam i odrastao, ali kao mlađi nisam bio upoznat sa tim planinskim zaleđem. Tek kad sam krenuo da trčim, upoznao sam sve crnogorske planine- stalno sam po Durmitoru, po Bjelasici, u Bosni sam dosta obišao – Jahorina, Bjelašnica, volim planine i svaki vikend sam u prirodi. Ranije sam se bavio fudbalom, igrao sam za FK “Sutjeska”, bavio sam se borilačkim sportovima – karateom, rvanjem, džudoom, a sa atletskim disciplinama sam krenuo oko 30. godine, kada sam počeo da trčim. Kroz tu strast trčanja postigao sam ogromni uspjeh, priča Miloš za naš portal.
Sport i porodica na prvom mjestu
-Iz dana u dan se granice pomjeraju, teži se sve većoj brzini i dostizanju cilja u što kraćem roku, a gdje je tome kraj – ne zna se. Stalno imam neke planove, pa kako se što ostvari. Mislim da mogu da trčim do 40. i koje godine, to su godine izdržljivosti, mogu se te duge distance još uvijek uspješno savlađivati, pa ću vidjeti šta ću u budućnosti. Volio bih da radim sa đecom, da ih treniram. Već sad pomažem po nekome iz iskustva, pomalo održavam treninge, a siguran sam da ću se time i baviti. U sportu sam cijeli život, to me jedino i zanima, pored mojih bližnjih. Fokus mi je na sportu i porodici – oženjen sam i imam dvoje velike djece.
Izložba i promocija knjige “Hrvati ujedinjeni kravatom“, autorke Branke Bezić Filipović biće održani u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u ponedjeljak, 12. juna od 19 i 30.
Izložbu će otvoriti veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.
Nakon Kotora izložba putuje u Split, pa u Zagreb.
Iz Hrvatskog građanskog društva poručuju:
“Projekat KRAVATA inicirali su prošle godine „Crodiaspora“ i „American Croatian Congress“ kako bi istakao utjecajne Hrvate iz hrvatske dijaspore kroz prikazivanje njihovih doprinosa unutar njihovih zajednica, Hrvatske i u svijetu. Članovi tima „Kravata“ su: Nada Pritisanac Matulich (voditeljica projekta i koordinatorica), Ana Katalinić , Branka Bezić Filipović i Mate Pavković .
Počevši od Međunarodnog dana kravate – 18. listopada 2021. godine, uz pomoć svojih partnera i kontakata, oni su počeli sa sakupljanjem kravata, marama i biografija utjecajnih Hrvata širom svijeta. Ideja se sastoji u doniranju jedne od kravata ili marama koje više ne koriste i slanju kratkog životopisa uz poruku o sebi koju žele ostaviti budućoj generaciji, te njihovog potpisa. Njihove kravate i marame će biti prikazane na putujućoj izložbi.
Prva izložba će biti na Kampusu „Rochester Institute of Technology“ – Hrvatska, Dubrovnik od 8 – 11. lipnja 2023. godine. Bit će to simbolična izložba, budući da će predstaviti diplomatsku prošlost Dubrovnika.”
Zapljena 745 kilograma kokaina u riječkoj luci, vrijednog više od 20 miliona eura najveća je zapljena u povijesti policije i carine kada se govori o masi, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije.
Načelnik Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) Mario Kovač naglasio je da su zapljene koje su carina i policija ostvarile u protekla tri do četiri mjeseca impresivne, dodajući da neke od tih zapljena pripadaju u kategoriju desetak najvećih u Hrvatskoj.
”Još jednom smo dokazali da smo kao snage sigurnosti spremne odgovoriti na izuzetno komplicirane sigurnosne izazove, što ovakav oblik organiziranog kriminaliteta definitivno jest”, nadodao je.
Andrej Franulović, pročelnik Područnog carinskog ureda Rijeka, istaknuo je da posljednja zapljena nije pojedinačni slučaj te da zapljene traju već neko vrijeme.
”Carinska uprava je u suradnji s policijom tijekom posljednjih četiri mjeseca provela redovne aktivnosti u cilju suzbijanja krijumčarenja droga, a naglasak je bio na prometu kontejnera koji dolaze u luku. Izvršili smo pet provjera sa službenim psom i tehničkim sredstvima s kojima raspolažu policajci i carinici”, rekao je Petar Juratovac, pomoćnik ravnatelja Sektora za mobilne jedinice u Carinskoj upravi.
Istaknuo je da je zaplijenjeno 745 kilograma kokaina čija je vrijednost procijenjena na više od 20 milijuna eura. ”Ovo nije kraj. I dalje se provode ciljane izvidne radnje u smjeru daljnjih istražnih radnji”, dodao je.
Božinović: U posljednjih pet godina razbijeno 145 kriminalnih skupina
Načelnik Policijske uprave primorsko-goranske Hari Brnad precizirao je da je riječ o kokainu visoke čistoće koja se ovisno o pošiljci kreće između 80 i 90 posto.
”Kada krene u uličnu prodaju i miješa se s raznim punilima, masa droge se poveća pet puta. Možete zamisliti kakva je to količina droge i koji je to udarac organiziranim kriminalnim skupinama koji smo nanijeli u našem zajedničkom radu”, rekao je.
Istaknuo je da su rad hrvatske policije prepoznali međunarodni faktori koji je smatraju pouzdanim i stručnim partnerom u provođenju kriminalističkih istraživanja te vrste organiziranog kriminaliteta.
”Prije nekoliko mjeseci su u luci Rijeka bili časnici Frontexa, Empacta i Europola i upravo su teme bili načini rada i metodologija rada u otkrivanju takvih pošiljki kokaina”, dodao je Brnad.
Zapljenu je ranije u srijedu komentirao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, istaknuvši kako su svi današnji sigurnosni izazovi prekogranični i da je međunarodna suradnja recept za uspjeh.
”U posljednjih pet godina razbijeno je 145 kriminalnih udruženja, a postotak razriješenosti počinjenih kaznenih djela je 72 posto. Teško da ćete naći policiju koja se može pohvaliti s takvim rezultatima”, kazao je.
