Nakon terorističkog napada u Tel Avivu Foto: Nir Elias / REUTERS
Jedna je osoba poginula, a sedmero je ranjenih u terorističkom napadu u Tel Avivu, kada se vozilo zabilo u pješake nedaleko od plaže. Policija je ubila napadača, a identifikacijom je utvrđeno da je riječ o 45-godišnjem izraelskom Arapinu.
Nakon incidenta izraelski premijer Benjamin Netanjahu mobilizirao je rezervne snage granične policije i vojske.
– Zbog dojave o terorističkom napadu automobilom, došao sam ovdje na šetalište u Tel Avivu. Poslije smo ustanovili da je ozlijeđeno osam ljudi, a jedan muškarac, nažalost, preminuo je na mjestu događaja. Svi ozlijeđeni, među njima i četvero lakše, prevezeni su u najbližu bolnicu. Svi su turisti, želimo im dobro zdravlje i brz oporavak, kazao je Itay Atias, djelatnik Hitne pomoći.
Mještani Duba reagovali povodom nesprovođenja eksproprijacije zemljišta na trasi žičare Kotor-Lovćen, čiji su vlasnici
Grupa građana, mještana sela Dub, reagovala je povodom izjave Vladimira Jokića, predsjednika Opštine Kotor, a povodom izgradnje Žičare Dub-Lovćen (Kotor-Kuk). Traže nadoknadu za eksproprisano zemljište i najavljuju protest za otvaranje Žičare 13. jula, ukoliko Država do tada ne izmiri obaveze prema njima.
-Gradonačelnik se pohvalio brzinom realizacije projekta, što i jeste za pohvalu, ali je prećutao sramnu pozadinu u vezi eksproprijacije zamljišta. Krenulo se u izgradnju na „hajdučki način“, ne poštujući elementarna ljudska prava na svojinu, kao i na raspolaganje njome.
Žičara je trasirana preko privatnih parcela bez saglasnosti vlasnika, pri čemu nisu ispoštovani (stopirani su) važeći urbanističko-tehnički uslovi, kako bi se umanjila vrijednost zemljišta.
Obraćali smo se Vladi Crne Gore, Ministarstvu finansija i kapitalnih investicija, kao i opštinskim organima na čelu sa gospodinom Jokićem. Svi su se oglušili na naše molbe i zahtjeve u vezi eksproprijacije zemljišta i izjasnili se da su „nenadležni“.
Pitamo ih: kako je moguće da se hvale projektima koji nijesu u njihovoj nadležnosti? Zašto postupaju selektivno na taj način što su pojedini vlasnici parcela u zoni žičare obeštećeni?
Vlasnici parcela koji se nalaze u zoni žičare: Nenad Milovac, Božidar Bujković, Vlado Jović, Stamena Kilibarda su jedinstvenog stava da bi bilo sramno za Grad Kotor i Državu Crnu Goru da se ovakav projekat realizuje na štetu njihovih građana.
Nadamo se da će državni organi na čelu sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, kao i gradonačelnik Jokić imati sluha za ovu situaciju i da će pitanje eksproprijacije riješiti do otvaranja Žičare.
Početna stanica Dub žičare Kotor Lovćen – foto Boka News
Bilo bi ponižavajuće otvoriti ovakav objekat uz proteste mještana Duba, čija su prava ugrožena – poručili su oštećeni građani, dodajući da i sami podržavaju izgradnju Žičare, ali uz poštovanje ljudskih prava.
Potsjećamo, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je juče za RTCG da je izgradnja žičare Kotor-Lovćen u završnoj fazi, kao i da bi njeno svečano otvaranje moglo da se desi i prije 13. jula kada je to prvobitno predviđeno.
-Taj projekat ostaće zapamćen kao najefikasnije realizovan od momenta kada su stvorene formalno-pravne pretpostavke i zato moji komplimenti koncesionaru i izvođačima koji su ‘zgazili’ te građevinske radove i veoma sam zadovoljan time-, kazao je Jokić u emisiji Dobro jutro Crna Goro. Žičara će biti dugačka 3.918 metara, kapaciteta 1.000 putnika po jednom satu i 40 gondola, dok će vrijeme putovanja biti 11 minuta.
Film “Anzulovići” – Uspomene na budvansku prošlost
Turistička organizacija opštine Budva sinoć je u hotelu Avala organizovala projekciju dokumentarnog filma “Anzulovići”. Riječ je o autorskom projektu Slavena Vilusa i Tamare Liješević, a govori o starobudvanskoj porodici koja je u 20. vijeku živjela u Starom gradu.
“Ideja je stara nekih par godina. Odavno me interesuje ova tematika, želio sam da napravim nešto za moj grad i tako je došla ideja da se napravi film o 40 budvanskih porodica, ” navodi fotograf i snimatelj, Slaven Vilus.
Ističe da je ovo tek prva epizoda serijala “Dom moj od kamena na obali neumornog mora”, te da se proces snimanja nastavlja.
“Sad radimo dva snimanja sa porodicom Antonioli i porodicom Duletić, onda se selimo u Paštroviće, tamo ćemo da radimo Kažanegre i Kentere. Malo smo na planini, malo u Starom gradu, malo neki kontinentalni dio”.
Film “Anzulovići” – Uspomene na budvansku prošlost
Vilus priznaje da ovako veliki projekat nije moga da iznese sam, te mu je veliku podršku pružila ko-autorka, profesorica crnogorskog jezika i književnosti, Tamara Liješević.
“Sam moj ulazak u projekat je bio potpuno spontan. Nisam imala velika očekivanja. Međutim, kako se ideja razvijala, kako se snimanje nastavljalo, tek po gotovom proizvodu sam shvatila šta smo mi napravili, šta smo postigli i šta smo uspjeli da snimimo,” kaže Liješević.
Autori su inspiraciju za film pronašli u izložbi „Foto-hronika Marka Anzulovića Budva u osvit XX vijeka (1902-1938)“ priređivača Slobodana Boba Mitrovića, arhitekte, i Lazara Pejovića, prof. fotografije, a u produkciji XXXVI festivala „Grad teatar“. Mitrović, kao jedan od priređivača izložbe, ukazuje da ovaj projekat nije slučajnost.
Film “Anzulovići” – Uspomene na budvansku prošlost
“Ja se cijelog života bavim istraživanjem budvanskog života, ne budvanske službene, zvanične istorije, nego životne. Ljudske, životne priče me interesuju i posljednih 50 godina sam razgovarao sa starim Budvanima i dobijao razne informacije: kako je što nekada izgledalo, ko je gdje spavao kad je dolazio u Budvu, gdje je spavao Petar I, gdje je noćio car Franjo Josip… Dakle, projekat je plod mog permanentog bavljenja Budvom,” objašnjava Mitrović.
Da je zajednički trud da se oživi stara Budva uspio, pokazuju reakcije publike. Autori kažu da su Budvani jako zainteresovani da pogledaju film kako bi se prisjetili likova i situacija koje su obilježile njihov Stari grad. Najavljuju da će prirediti dodatne projekcije filma “Anzulovići”, ako za to bude postojao interes.
Krajolikom atraktivna, raznolika i ruralnim ambijentalnim nasleđem bogata staza koja vodi od sela Boljevići u Skadarskoj Krajini, preko prevoja Smerdec na 600 mnv, starim karavanskim putem do sela Mide, pored visoravni Vladimir na ulcinjskoj strani, za mnoge ljubitelje prirode iz PD “Vjeverica”, većinom iz Kotora, Tivta i Herceg Novoga, bila je pravo istraživačko zadovoljstvo. Ovo je svima bio prvi put da hodaju kamenom karavanskom stazom dugom oko 12 km, obrubljenom suhozidom, kojom su nekada starosjedioci prolazili noseći na konjima žitarice, mljeli ih u vodenicama i vraćali se domovima sa vrećama brašna.
Naljepši prizor i najveći razlog zbog koga su i krenuli na ovu turu, dočekao ih je odmah na startu u Boljevićima – zelena padina sa antičkim bunarima, ispunjenima živom vodom i okruženi vjekovnim stablima kestena.
-Oduševili smo se sa 12 bunara okruženim kestenovom šumom, koji su bili jedno pravo otkrovenje za većinu, jer mnogi nijesu do tada posjetili ovo mjesto. Potom smo se penjali po Velikom Ostrosu laganim tempom, pravili smo pauze, slikajući lijepe fotografije i usput nešto prezalogajili. Malo nam je bilo naporno što smo minibusom dugo putovali do ovog mjesta (pogotovo onima koji su krenuli iz Herceg Novog), ali sve se to zaboravi kad se vidi sva ta ljepota. Takođe, na samom pocetku rute nije bilo jasnih markacija, ali lako smo se snašli prateći stazu uređenu u prirodnom stepeništu, okruženu suhomeđom, kaže Sandra, učesnica ture. Ona primjećuje da je važno da se staza održava, jer sa prvim toplim danima razviće se vegetacija, a to znači da će je osvojiti drača i šiblje, koji će otežati prolazak planinarima.
-Bilo je info-turističkih natpisa, ali su uglavnom na albanskom jeziku, te bi bilo dobro da lokalna zajednica i TO obezbijede natpise i na našem jeziku, primjećuju učesnici ture.
Kulturni pejzaž sa drevnim bunarima pravi je dragulj materijalne baštine, koga prati i legenda, nematerijalna baština, a koju su posjetioci podijelili među sobom. Vjeruje se da je voda iz ovih bunara blagoslovena i da donosi sreću i zdravo potomstvo onome koji je pije i koristi. Zbog toga se i dan danas hladna voda iz ovih bunara od klesanog kamena, dubokih deset metara, služi na svim svadbama u Krajini kao piće uz zdravicu mladencima.
Ne zna se tačno kada su izgrađeni, ali se smatra da su povezani sa Krajinskim bunarom sagrađenim 1001. godine. Prema predanju 12 bunara je iskopao i ozidao jedan mladić, jer je to bio uslov- ispit zrelosti za brak koji su pred njega postavili roditelji djevojke u koju se zaljubio. Da bi dobio njenu ruku trebalo je da napravi bunar sličan onime koji je knez Jovan napravio Kosari.
Antički bunari fasciniraju ljepotom i živom vodom
12 bunara objedinilo 12 bratstava
“Mladić je odmah započeo neumorno da radi i uspjevao bi da iskopa bunar do 10 m, ali nikako dublje od toga. Što bi on danju sazidao, noću bi vile srušile. Stari Krajinski bunar ima 12 metara dubine, koliko mjeseci u godini, ali njemu to nije polazilo za rukom.
Činilo se da su mladiću nedostižni i bunar i djevojka, ali se jednog jutra, zahvaljujući viziji iz sna, dosjetio da pokuša umjesto jednog otvoriti 12 bunara. Uspio je u svojoj namjeri i trudu i bio prihvaćen za budućeg zeta. Nakon vjenčanja srećnom paru rodilo se dvanaestoro djece, čiji potomci i danas žive mirno i skladno na ovom području, poštujući svoje pretke i istoriju. Običajno pravo, utemeljeno na dugo čuvanom narodnom sjećanju i pamćenju igra veliku ulogu i ima značajnu prevagu u determinisanju odnosa kod lokalnog stanovništva, ali i potvrđuje da je priča o nastanku bunara istinita, jer su bunari i danas podeljeni na 12 bratstava, koja imaju pravo vlasništva nad bunarima i vodom iz njih”, zapisao je Naser Kraja, poznavalac tradicije, običaja i kulture ovoga kraja.
Napetosti između Izraela i Palestinaca porasle su nakon što je talijanski turist ubijen, a petero ljudi je ozlijeđeno u naletu automobila u Tel Avivu koji se dogodio u petak navečer, nekoliko sati pošto su dvije Izraelke ubijene u pucnjavi na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelska policija provela je ove sedmice niz racija u jeruzalemskoj džamiji Al-Aqsa što je izazvalo sukobe s Palestincima, a zatim je na Izrael ispaljeno više desetaka projektila. Napetosti su prijetile da prerastu u širi sukob kad je Izrael odgovorio na paljbu raketa gađajući ciljeve povezane s islamističkom skupinom Hamas u Gazi i južnom Libanonu. Ipak, borbe su u petak prekinute.
Međutim, dva su napada na Izraelce i turiste naglasila su koliko je situacija i dalje nestabilna nakon nekoliko uzastopnih noći sukoba koje su izazvale uzbunu diljem svijeta i pozive na smirivanje situacije.
U posljednjem napadu, automobil je udario u skupinu ljudi na ulici u blizini popularne biciklističke i pješačke staze na šetalištu u Tel Avivu. Vozača je ubio policajac koji se nalazio u blizini kada je pokušao izvući pištolj, rekla je policija. Izraelski sigurnosni izvor identificirao je napadača kao arapskog državljanina Izraela iz grada Kafr Qassema.
Reutersova snimka nastala nedugo nakon incidenta prikazuje prevrnuti bijeli automobil u parku. Policija je ogradila područje koje je bilo prepuno hitnih službi.
Služba hitne pomoći Magen David Adom rekla je da su sve žrtve bili strani turisti. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani potvrdio je da je jedan Talijan poginuo, a među ranjenima možda ima i drugih Talijana.
Ranije u petak, dvije izraelske sestre, u dobi od 20 i 16 godina, s dvostrukim britanskim državljanstvom, ubijene su, a njihova majka ranjena u napadu iz vatrenog oružja na njihov automobil u blizini židovskog naselja Hamra u dolini Jordana.
“Naši nas neprijatelji ponovno stavljaju na kušnju”, rekao je premijer Benjamin Netanyahu nakon posjeta mjestu napada s ministrom obrane Yoavom Gallantom.
Dok su vojnici tragali za napadačem, Netanyahu je naredio mobilizaciju rezervi granične policije i dodatnih vojnih snaga kako bi se suprotstavili valu napada.
Američki State Department osudio je napade rekavši da je “ciljanje nevinih civila bilo koje nacionalnosti nedopustivo”. Niti za jedan napad od petka nitko nije preuzeo odgovornost, ali Hamas, islamistička skupina koja kontrolira blokirani pojas Gaze, pohvalio ih je i povezao s napetostima oko džamije Al-Akse.
Molitva petkom prošla je bez većih incidenata i osim nekoliko bacanja kamenja, a policija je rekla da je situacija bila mirna.
Dva puta ovog tjedna izraelska policija pretresla je džamiju, u kojoj se stotine tisuća vjernika molilo tijekom svetog muslimanskog mjeseca ramazana, kako bi istjerala skupine za koje su rekli da su se zabarikadirale s ciljem izazivanja problema.
Snimke policajaca koji su tukli vjernike koji su im se suprotstavili izazvale su zabrinutost, čak i među izraelskim saveznicima, te izazvale osude diljem arapskog svijeta.
Mjesto u jeruzalemskom starom gradu, sveto i za muslimane i za Židove, koji ga nazivaju Brdo hrama, dugo je bilo žarište napetosti, posebice zbog pitanja židovskih posjetitelja koji prkose zabrani nemuslimanske molitve u kompleksu džamije.
Sukobi na tom mjestu 2021. izazvali su u pokretanje 10-dnevnog rata između Izraela i Hamasa. Razmjena prekogranične vatre probudila je sjećanja na taj sukob, ali kako se zatišje u borbama produžilo u petak, čini se da nijedna strana nije željela produžiti borbe.
“Nitko trenutno ne želi eskalaciju”, rekao je glasnogovornik izraelske vojske. “Na tišinu će se odgovoriti tišinom, u ovoj fazi mislim, barem u nadolazećim satima.”
Jedan dužnosnik palestinske militantne skupine rekao je Reutersu da su spremni očuvati mir ako Izrael učini isto. Katarski dužnosnik rekao je da Katar pomaže međunarodne napore za deeskalaciju situacije.
Čak i prije rasplamsavanja proteklih nekoliko dana, Zapadna obala doživjela je val sukoba u posljednjih nekoliko mjeseci, s čestim vojnim napadima i eskalacijom nasilja doseljenika usred niza napada Palestinaca.
Od početka godine najmanje 18 Izraelaca i stranaca ubijeno je u napadima u Izraelu, oko Jeruzalema i na Zapadnoj obali. U istom su razdoblju izraelske snage ubile više od 80 Palestinaca, od kojih su većina borci u militantnim skupinama, ali neki od njih civili.
Nakon noćnih napada u Gazi, ulice su bile uglavnom prazne, osim taksija i vozila hitne pomoći. U četvrti Tufah u gradu Gazi oštećene su neke kuće i dječja bolnica.
S obzirom da je mirovni proces pod vodstvom međunarodne zajednice već odavno na izdisaju, nade Palestinaca u stvaranje neovisne države na Zapadnoj obali i u Gazi s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom su izblijedjele. Izrael je zauzeo istočni Jeruzalem u arapsko-izraelskom ratu 1967. godine i anektirao ga kao svoj glavni grad u potezu koji nije međunarodno priznat.
Nova izraelska oštro desničarska vlada usmjerena je na širenje židovskih naselja na Zapadnoj obali i uključuje članove koji odbacuju uspostavu palestinske države. Hamas sa svoje strane odbacuje suživot s Izraelom.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Sve više privatnih zrakoplova leti iznad Europe pa i Hrvatske, piše u uskršnjem trobroju Večernji list navodeći da je privatnih letova u Hrvatskoj pet puta više nego 2020.
Lani su iznad Evropske unije te Velike Britanije, Švicarske i Norveške izbrojene 573 tisuće privatnih letova, dvije trećine više nego godinu prije, pokazalo je istraživanje Instituta CE Delft.
Prve pandemijske godine, kad je avioindustrija pretrpjela velike zabrane i gubitke, u Hrvatskoj su evidentirana samo 1192 privatna leta. Pretprošle godine zabilježeno ih je četiri tisuće, a prošle godine točno 5642.
Privatni letovi godinama zapinju za oko ekološkim udrugama pa je Greenpeace izračunao da su privatni letovi iznad Europe lani proizveli gotovo 3,4 milijuna tona CO2, dvostruko više nego godinu prije.
Najkorištenija zračna luka za privatno zrakoplovstvo u Hrvatskoj bila je 2022. godine Zračna luka Zagreb s 1392 odlazna leta. Najčešće se privatnim zrakoplovima letjelo prema Beču – 191 put. Na drugom je mjestu Zadar – Bratislava i obrnuto te na trećem Zagreb – Verona.
Godinu prije tri najfrekventnije rute iz Hrvatske bile su Zadar – Budimpešta i obratno, zatim od domaćih Zagreb – Pula i obrnuto te Zadar – Bratislava.
U prošloj je godini najkraća ruta, za koju je netko 23 puta dizao u zrak privatni zrakoplov, bila od Dubrovnika do Tivta, koji su međusobno udaljeni samo 42 kilometra.
Za nešto malo udaljenije Pulu i Portorož privatni su zrakoplovi letjeli 25 puta, a na trećemu mjestu po kratkoći udaljenosti od 98 kilometara bili su Zadar i Split, kamo je privatnim zrakoplovom, zacijelo netko od bogatih turista, letio 51 put, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
“Hrvatska – tamo gdje jedra pričaju priče”, naziv je izložbe fotografija o moru, otocima, brodogradnji, ljudima i brodovima koja je povezala sva mjesta Jadranske obale, a kako ističu organizatori, nastala je kao želja da se naglasi uloga drvenih brodova u povijesti dalmatinskih mjesta, njihov utjecaj u oblikovanju hrvatske maritimne kulture i baštine te iskaže potreba organizacije kulturnih manifestacija s tematikom hrvatskog tradicijskog broda.
Izložba će se održati u Ljubljani na Krakovskom nasipu od 10. aprila do 10. maja 2023., a sadrži dvadeset dvije fotografije dimenzija 180 x 120 cm, većinom snimljenih na ljetnim festivalima i susretima tradicijskih barki. Organizatori izložbe su Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita i Hrvaška turistična skupnost Ljubljana, prenosi Otvoreno more.
Svečano otvaranje izložbe u Ljubljani bit će u srijedu 12. aprila 2023. s početkom u 11:30 sati, a tada će Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji i Udruga Cronaves prirediti i prezentaciju kako bi naglasili značaj očuvanja i revitalizacije pomorske baštine u Hrvatskoj, te značajne projekte prekogranične suradnje sa Slovenijom koji su iznimno dragocjeni sa stanovništa baštine, ali i turizma.
Autori fotografija su članovi Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita koji su samostalno i skupno izlagali na raznim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu: Boško Lučev, Andrina Luić i Vislav Torre kojima su se za ovu prigodu sa svojim fotografijama priključili Dubravka Pajk, Vojko Bašić, Gojko Vukov Colić, Marko Valjak, Kristijan Žic i Sandro Rubinić.
Tema ove izložbe, kako navode u Cronavesu, nije brodogradnja čiji su produkt bili veliki brodovi namijenjeni dalekim putovanjima, trgovini ili ratovanju, već mali obiteljski brodovi koji su prehranjivali generacije dalmatinskih ribara i težaka. Izložba govori o gajetama, leutima, kaićima, lađama, gradnji i umijećima brodograditeljskog zanata, pričama malih primorskih mjesta povezanih zajedničkim nazivnikom – brod i brodogradnja. Ona te brodove smješta u današnji kontekst kad su oni postali simbol baštine područja kojima plove, a uloga koju danas imaju je drugačija od one nekadašnje.
Specijalno za ovu prigodu, izložba je upotpunjena i s fotografijama snimljenim na sportskim jedriličarskim regatama i nautičkim događanjima koja se u Hrvatskoj organiziraju tijekom godine.
Generalni pokrovitelj je ACI d.d., a partner izložbe je “Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre”.
Iako je na ruskoj “listi neprijateljskih država”, u prva tri mjeseca ove godine u Crnoj Gori boravak do 90 dana prijavilo je preko 64.000 državljana Rusije, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
To je preko 10 odsto ukupne populacije. Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika.
Uz to, već odobreni privremeni, poduženi ili stalni boravak ima preko 21.000 Rusa.
Demograf Miroslav Doderović za RSE ukazuje na ograničene kapacitete Crne Gore da integriše toliku populaciju:
” Tako da je to svojevrsni izazov za naš identitet, za političku i ekonomsku suverenost”.
Slobodan Medojević iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti ističe za RSE da velike migracije jače pogađaju manje zemlje:
“Crna Gora je među najmanjim u Evropi, pa su posljedice naglih i velikih migracija na njen ekonomski, infrastrukturni i kulturološki segment mnogo veće nego drugdje”.
No, osim demografskog, otvara se i pitanje da li drastične migracije mogu uticati na bezvizni režim Crne Gore sa EU i na bezbjednost, na što je krajem prošle godine upozoreno iz Brisela.
Migracije kao demografski izazov za Crnu Goru
Doderović naglašava da dolazak značajnog broja stranaca izlaže Crnu Goru svojevrsnoj opasnosti od različitih uticaja:
“Javne politike moraju uzeti u obzir da je dolazak tolikog broja ljudi izazov za naše unutrašnje političke i ekonomske kapacitete i da ostavlja posljedice na kulturološkom, jezičkom i finansijskom planu”.
On smatra da država nema kapacitete zbog loših ekonomskih bilansa da odgovori na izazove tolikih migracija.
“Imali smo iskustvo iz 1990-ih sa brojnim migrantima sa područja bivše Jugoslavije. Pokazalo se da su ostala pitanja njihovog državljanstva, povratka, uticaja u crnogorskom društvu. Nedovoljni su naši kapaciteti da se nosimo sa tako velikim populacionim veličinama i brojevima”, kaže Doderović.
Medojević, koji se bavi migracijama, dodaje i da one mogu da se pretvore u ozbiljan problem ukoliko država ne bude upravljala tim procesom.
“Crnogorski primorski gradovi su malog obima i ograničene infrastrukture, pa brzo i veliko povećanje stanovnika dovodi u pitanje održivost turizma, od kojeg primorje živi. A kulturološki, naš Mediteran gubi svojstva koja su najvažniji dio turističke ponude”.
To, prema njegovim riječima, usložnjava činjenica da državljani sa prostora bivšeg SSSR-a imaju u vlasništvu preko 19.500 stanova, što znači da su mnogi tu stalno nastanjeni.
U perspektivi, to pretpostavlja da će se oni možda i politički organizovati, kaže Medojević.
Na pitanje kako se Evropa suočava sa ovim problemom, Medojević pojašnjava da je riječ o mnogostruko većim i mnogoljudnijim zemljama na koje najnoviji talas migracija ne ostavlja tako dalekosežne posljedice.
Ovo nije stanje koje će samo od sebe proći, a država je ta koja treba da donese neke strateške odluke, zaključuje Medojević.
Bezbjednosni rizik nije pitanje broja, kaže Miljanić
Ministar bez portfelja Zoran Miljanić za RSE kaže da je puno ruskih državljana i ranije dolazilo zbog biznisa ili turizma, a u poslednje vrijeme zbog straha od mobilizacije.
Dodaje da je Crna Gora uvijek bila utočište za sve koji traže spas od ratnih dešavanja u svojim državama i podsjeća na period raspada bivše Jugoslavije.
Miljanić ne smatra da veliki broj migranata iz Rusije može značiti i veći bezbjednosni rizik:
“Nekad je samo jedan čovjek veći bezbjednosni rizik nego 40.000 drugih”.
On navodi da Crna Gora ima odličnu saradnju sa Europolom, službama evropskih zemalja i regiona.
U decembarskom izvještaju Evropske komisije Crnu Goru je upozorena na “bezbjednosne rizike za Uniju” koja se tiče migracija i vizne politike za treće zemlje.
Pitanje vizne liberalizacije
U istom izvještaju je konstatovano da je Crna Gora prethodne dvije godine “odstupila od preporučene politike”, s obzirom da državljanima određenih zemalja, među kojima Rusije i Bjelorusije, nijesu trebale vize za kratkoročan boravak.
Iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE kažu da veliki broj ruskih migranata ne može negativno uticati na Šengenski sporazum Crne Gore i EU “jer oni u Crnoj Gori borave shodno propisima i ne koriste vizni režim za tranzit prema državama EU”.
Statistika
Početkom marta je RSE objavio da EU razmatra ukidanje bezviznog režima za zemlje kandidatkinje koje ne usklade svoju viznu politiku sa Briselom.
“Ovdje se ne radi o nelegalnim migracijama, a Crna Gora se pridržava svih pravila EU u zaštiti njenih interesa, tako da ne bi trebalo biti reperkusija po našu zemlju”, kaže Miljanić.
Do boravka preko osnivanja firme i radne vize
U nekoliko agencija koje se bave posredovanjem u odobrenju boravka za strance kažu da oni za to imaju tri mogućnosti – da taj status dobiju na osnovu osnivanja firme ili zaposlenja, spajanja porodice, te vlasništva nekretnine.
Većina Rusa u Crnoj Gori traži boravak na godinu dana, kažu u agencijama, a da bi ga dobili najčešće osnivaju firme.
Statistika
Dmitriju iz Moskve (prezime poznato redakciji) je jedna budvanska IT firma, u kojoj je zaposlen, obezbijedila jednogodišnji boravak.
“Papirologija je bila jednostavna, trebalo je osiguranje, dokaz o zaposlenosti i papir iz Rusije da nisam osuđivan, a procedura je trajala dva mjeseca”, kaže Dmitrij za RSE.
Od početka prošle godine do sada Rusi su osnovali oko 5.000 firmi, što je više od pola ukupnog broja inostranih preduzeća.
U Centralnoj banci nemaju podatak koliko ruske firme doprinose ekonomiji Crne Gore, a podaci pokazuju da se najveći broj firmi stranih državljana bavi programiranjem i konsultantskim uslugama.
Kako bez vize boraviti u Crnoj Gori?
Iako je Rusima za duži boravak u Crnoj Gori propisana viza, one im zapravo u praksi nisu neophodne.
Mnogi nakon isteka 30 dana, koliko u zemlji mogu boraviti bez vize, samo na kratko izađu iz Crne Gore, nekada samo toliko da popiju kafu u nekom od prekograničnih gradova.
Nakon povratka, nerijetko istog dana, počinje da im teče novi tridesetodnevni rok bez vize što je za RSE potvrđeno iz Uprave policije :
“Sporazum (sa Rusijom o međusobnim putovanjima) ne propisuje ograničenje u ukupnom boravku na teritoriji Crne Gore u određenom periodu”.
Najveći priliv migranata je na primorju, a prednjače Budva, Bar i Herceg Novi.
Najamnine stanova u tim gradovima drastično su uvećane zbog velikog broja stranaca koji iznajmljuju nekretnine.
Uz saobraćajne gužve, manjak parkinga, nedovoljno je vrtića i škola, pa u jednoj od budvanskih osnovnih škola planiraju da naredne godine otvore još sedam odjeljenja.
Publika u Herceg Novom opet ima priliku da gleda filmska ostvarenja u bioskopskom ambijentu, a prva takva bila je u četvrtak sa prikazivanjem filma “Cloves&Carnations” (“Karanfilići i karanfili”), turskog reditelja Bekira Bulbula.
Projektom “Digitalizacija bioskopa u Crnoj Gori”, koji su realizovali Ministarstvo kulture i medija, Filmski centar Crne Gore i Opština Herceg Novi, JUK “Herceg fest” opet je u mogućnosti građanima i gostima grada ponuditi bioskopsko prikazivanje filmova, sada uz pomoć digitalizovane tehnologije. Podsjećamo, prošle godine je izveden i projekat uređenja Dvorane “Park” – zamjena stolica, podne obloge i scenskog enterijera, pa posjetioci sada imaju priliku da gledaju filmska ostvarenja u ambijentu vrhunskog kvaliteta kao što bi mogli u mnogo većim gradovima i filmskim centrima.
Sa uvođenjem digitalizovane tehnike Herceg Novi nastavlja sa bioskopskom kulturom koja u našem gradu traje cijeli vijek, a sa zvaničnim otvaranjem i put razvoja umjetnosti i kulture.
„Vraćamo redovan filmski program u život grada, a sa njim i navike i vrijednosti koje će novim generacijama usaditi ljubav prema filmskoj umjetnosti. Upravo ta ljubav učinila je Novi gradom filmskih stvaralaca, jer već decenijama predstavlja motiv za režisere, producente, glumce i glumice koji su stasali u našem gradu, a danas svojim djelima daju razlog za ponos Herceg Novom i Crnoj Gori“, poručio je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Kako je kazao, u svijetu filma vlada sve veće interesovanje za Herceg Novi, njegove predjele i lokacije, a jedan takav je upravo i film „Čekaj me i vratiću se“, čija će premijera u Herceg Novom biti održana narednog ponedjeljka.
Prema riječima Petra Kovačevića iz Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture i medija, otvaranje digitalnog bioskopa u Dvorani „Park“ predstavlja omaž prikazivačkim aktivnostima, koje su početke imale upravo u Herceg Novom.
„Univerzalnost svečanosti okupljanja zajednice, kako bi se gledao film, svojevrsna je svetkovina. Takođe, to predstavlja i vrstu urođenog ritualnog ponašanja, koje će uvijek biti kohezivni faktor društva, jer se zajedno promišlja, čudi i propituje o fenomenima života, koje film tretira, a tiču se svih nas“ poručio je Kovačević.
On je istakao da će Ministarstvo nastaviti da obnavlja i standardizuje bioskopsku mrežu, podstiče razvoj tehničke baze kinematografije, kao i da edukuje i stručno obučava zaposlene u centrima za kulturu, u okviru Strategije nacionalnog programa razvoja kulture od 2023-2027. godine, koja je u pripremi.
Kako je kazala direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, projekat “Digitalizacija bioskopa u Crnoj Gori” započet je 2019. godine kroz zajedničko djelovanje Ministarstva kulture, Filmskog centra Crne Gore, lokalnih samouprava i centara za kulturu, kao jedan od prioriteta u petogodišnjem planu nacionalnog programa za razvoj kinematografije u periodu od 2018. do 2023. godine.
Kino HN
“Večeras kada smo se okupili da proslavimo ponovni početak prikazivanja filmova u Dvorani “Park” možemo slobodno reći da u proteklih ni malo lakih 5 godina smo zajedničkim pregalaštvom bili odgovrni kao javne institucije kulture na svim nivoima i održali kontinuitet u realizaciji projekata digitalizacije sala u centrima za kulturu širom zemlje. Uspjeli smo da pokrenemo prikazivačku djelatnost od krajnjeg sjevera zemlje do primorskih gradova”, naglasila je Božović i dodala da je Filmski centar, u cilju podrške razvoju i povećanju gledanosti domaćih i evropskih filmova u bioskopima, a u okviru osnivanja mreže filmskih prikazivača, izradio devet programa za razvoj deficitarnog kadra u oblasti kinematografije. Jedan od njih je i program za kinooperatere koji je u fazi implementacije.
Prvom prikazivanju filma sinoć su prisustvovali i Konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Mićo Rogović, predsjednik Skupštine opštine Berane, Novica Obradović, direktor Turske radio televizije (TRT) Faruk Guven, direktorica festivala TRT, Ezra Demirkiran, te predstavnici više javnih ustanova kulture u Crnoj Gori.
Bioskopski repertoar do 13. aprila:
Subota 08.04. 18:30 – Baš super
Subota 08.04. 20:30 – Munje opet
Nedelja 09.04. 18:30 – Banda čupavih repova
Nedelja 09.04. 20:30 – Munje opet
Ponedeljak 10.04. 20:30 – Čekaj me i vratiću se
Utorak 11.04. 20:30 – Indigo Kristal
Srijeda 12.04. 20:30 – Indigo kristal
Četvrtak 13.04. 20:30 – Dungeons & Dragons
Cijena ulaznica: animirani filmovi 3€, igrani filmovi 4€
Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić osvojio je 22, dok je Ilija Marković nastup na Svjetskom kupu Prinzeza Sofija u klasi ILCA 7 završio na 43. mjestu.
Za plasman u finalnu, odnosno zlatnu grupu, u klasi ILCA 7 konkurisalo je 185 najboljih jedriličara svijeta.
Dukić je do finala stigao kao 27, a Marković kao 50 u grupi.
Uslijedila su dva finalna dana i još četiri regate, u kojima su crnogorski jedriličari uspjeli da poprave plasman.
Dukić je takmičenje završio na 22, a Marković, kao jedan od najmlađih takmilara u finalu, na 43. mjestu.
Na regatnom polju bilo je 1.300 jedriličara u svim olimpijskim klasama.
Dukić i Marković bili su učesnici finalne grupe i na nedavno održanom Evropskom prvenstvu.
