Nadležne službe utvrđuju okolnosti pada dizalice na kontejnerskom terminalu Brajdica u Rijeci, a uklanjanje će početi kad se završi očevid i dobije dozvola od nadležnih službi, doznaje se u subotu iz tvrtke AGCT, koja upravlja kontejnerskim terminalom
Tvrtka Adriatic Gate Container Terminal (AGCT) izvijestila je da je srušena obalna dizalica pod udarom olujnog vjetra u 16.15 u petak. U trenutku nesreće rad na brodu je iz sigurnosnih razloga, zbog najave lošeg vremena, već bio zaustavljen te u blizini nije bilo radnika, pa nitko nije ozlijeđen.
Ta obalna dizalica bila je parkirana iza krme broda. Na njoj se posljednjih dana obavljaju remontni radovi te nije sudjelovala u operacijama pretovara kontejnera sa broda Maersk Hanoi koji je u tom trenutku bio privezan na terminalu, izvijestio je AGCT.
Direktor prodaje AGCT Žarko Acinger je u priopćenju za javnost naveo da je jaki nalet vjetra odbacio parkiranu dizalicu na brod, pa se grana dizalice sudarila s brodom. Dizalica se srušila i oštetila nekoliko kontejnera na brodu i skladišnom prostoru, dodao je.
“Radnici nisu ni u jednom trenutku bili ugroženi zato što smo na vrijeme, poučeni i prethodnim iskustvima na vrijeme poduzeli sve potrebne mjere. Na terminalu smo već svjedočili jačim udarima vjetra, međutim ovaj je specifičan po smjeru iz kojega je dolazio. Obično je to sjeveroistok, dakle naša čuvena bura, no ovog puta situacija je bila potpuno drugačija. Naleti vjetra došli su iz smjera Opatije, odnosno sa čistog sjevera ili tramontane kako mi kažemo, upravo u smjeru u kojemu su položene šine dizalica što je i uzrokovalo ovaj nesretni događaj”, rekao je Acinger.
Ostali dijelovi terminala (prijem i otprema kontejnera) nastavljaju s redovnim radom u subotu u prvoj smjeni.
Tornado u Italiji Foto: Earth42morrow/Twitter / Earth42morrow/Twitter
Jako nevrijeme zahvatilo je sjevernu Italiju.
Tornado je pogodio područje oko Milana, praćen jakom kišom i tučom veličine teniske loptice.
Oluja hara cijelom Lombardijom uzrokujući poplave, na nekim krovovima zgrada u koje je udario grom, buknuli su požari.
I Veneciju je pogodilo snažno nevrijeme s grmljavinom i tučom. Vatrogasci su samo ujutro izveli oko 110 intervencija zbog poplava, srušenih krovova i stabala.
Renomirani muzički producent i autor mnogobrojnih emisija na BBC-u Gilles Peterson biće ekskluzivni gost konferencije REposition: Level Zero koja će ove godine biti organizovana u Budvi, 24. i 25. jula.
Gilles Peterson je i osnivač mnogobrojnih manifestacija i festivala, istraživač i kreator nezavisne muzičke scene Londona i Evrope, što ga čini planetarno poznatim muzičkim autorom. Peterson će 24. jula, na Trgu kod Kuće Čekrdekovića, govoriti o transformaciji javnih muzičkih diskursa i repozicioniranju gradskih kulturnih politika.
U razgovoru o značaju njegovog rada, važnim projektima i neprocjenjivom uticaju koji je imao na ove procese, učestvovaće – i DJ i muzički autor Harvinder Signh (Outernational sounds, London), Dušan Kaličanin (Technokratia / International Art Organisation) i mr Marko Pavlović, osnivač i programski urednik Caspera i suosnivač Southern Soul festivala.
Level Zero 24. do 25. jula
Nakon radionice, Peterson će, u tročasovnom muzičkom setu, podijeliti sa publikom svoj opus u Casper Baru u Starom gradu.
U utorak, 25. jula, Peterson i Earl Zinger iz čuvenog britanskog acid jazz benda Galliano će predstaviti fragmente svog eklektičkog muzičkog stila u selekcijskom setu koji će trajati od 22 do 01h. Prije toga, takođe na Trgu kod Kuće Čekrdekovića, producent i profesor Fakulteta dramskih umjetnosti dr Vuk Vuković će održati interaktivnu radionicu Mogućnosti i alati za repoziciju javnog muzičkog diskursa grada Budve i Boke.
Level Zero 24. do 25. jula
Interdiscplinarnu konferenciju REposition: Level Zero organizuje Casper Productio u susret
Evropskoj prijestonici kulture Budva – Boka 2028, kao sinergiju znanja i programskog promišljanja nezavisne kulturne scene grada Budve, teorijskog diskursa kulturnih gradskih politika, umjetničkog istraživanja i performansa…
Casper Productio, kao aplikant za Programsku knjigu finalne faze kandidature čvrsto stoji na poziciji da (muzički) identitet Budve i Boke treba da bude rezultat promišljenog dijaloga svih aktera crnogorskog društva, kao i proizvod participativne i inovativne kulturne politike koja, dugoročno, nužno vodi ka društvu izvrsnosti.
Autor i direktor projekta REposition 2024-2028. je Marko Pavlović, producent Vuk Vuković,
a finansiranje programa je u potpunosti omogućio Casper Productio.
Zajednička izložba u cilju promocije prijateljstva između Crne Gore i Japana biće otvorena u nedjelju 23. jula 2023.g. u Kotoru, u Staklenoj galeriji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“.
Izložbu će u 20 sati otvoriti dr Marija Sarap, Rukovoditeljka programskog sektora u kotorskom Kulturnom centru.
Tokom trajanja izložbe u Omladinskom klubu organizovaće se radionice na kojima će se učesnici upoznati sa japanskom kulturom.
Prva radionica je Radionica origamija, u ponedjeljak 24.jula od 10 do 12 sati i namjenjena je djeci uzrasta od 7 godina.
Istog dana, od 17 sati na programu je Radionica ručnog pravljena lepeza.
Dan kasnije planirane su dvije radionice. Prva je Farbanje tekstila prirodnom bojom ploda zelenih japanskih jabuka, u terminu od 10 do 12 sati.
U popodnevnim satima učesnici će imati priliku da upotrebom japanskog mastila i četke za kaligrafiju napišu svoja imena na japanskom jeziku.
Na izložbi koja će trajati do 31.jula 2023.g. biće predstavljeni radovi japanskih slikara: Inoue Yoko, Ukon Taeko, Usui Keiko, Sashida Hajime, Suzuki Junko, Sensui Masumi, TeramotoKiyoko, Tolrigata Asako, Watanabe Satoru, Okazaki Kanon, Ogino Yukio, Kubo Takahiro, Kobayashi Daisuke I Hirai Isamu.
Organizatori su Japanska ambasada u Crnoj Gori i Barrierless free asocijacija uz podršku Opštine Kotor i JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.
Pod motom „Kako je dobro biti među ljudima koji čitaju knjige“ u Herceg Novom je otpočeo 21. Međunarodni sajam knjiga – Trg od knjige. Svetkovinu u čast pisane riječi otvorio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, a pozdravnu besjedu uputio je turski pisac Burhan Sonmez.
Belavista, jedan od najljepših novskih trgova, biće do 28. jula mjesto okupljanja čitaoca, pisaca i pjesnika, ali i svih onih koji knjigu cijene kao dragocjeno blago koje nas povezuje s prošlošću, osvjetljava sadašnjost i oblikuje budućnost, kazao je predsjednik Katić.
„Herceg Novom nije strano da ga nazivaju gradom pjesnika i pisaca. Mi smo ponosni na takvu titulu i vjerujem da je s pravom nosimo jer smo bili omiljeno mjesto i inspiracija čitavoj plejadi istaknutih staralaca, od Njegoša i Andrića do Ćopića, Raičkovića ili Šantića čija bista je na ovom trgu“, istakao je predsjednik Katić.
21. Trg od knjige u Herceg Novom
Podsjetio je da su na Trgu od knjige, za duže od dvije decenije postojanja, gostovali veoma značajni stvaraoci i izdavači iz Crne Gore i regiona, a zajednički cilj bio je očuvati ljepotu pisane riječi, predstaviti savremena djela i učiniti Herceg Novi kulturnim epicentrom.
„Zbog toga Trg od knjige ima snažnu podršku Opštine Herceg Novi i resornog Sekretarijata, a zajedno sa Gradskom bibliotekom i čitaonicom pokušavamo da, iz godine u godinu, organizaciju i kvalitet podižemo na viši nivo. Veoma mi je drago što je i ove godine program formiran tako da sadržaji odgovaraju interesovanjima šire publike, ali i što su zastupljeni lokalni stvaraoci kojima na ovaj način dajemo podršku da nastave da se bave pisanjem i stvaranjem. Posebnu pažnju organizatori su posvetili najmlađoj publici, za koje je, po tradiciji, rezervisano jedno sajamsko veče“, kazao je predsjednik Katić i uz zahvalnost organizatorima poručio da „Trg od Knjige treba da bude simbol naše predanosti kulturi i znanju, ali i inspiracija da neprestano istražujemo i učimo“.
21. Trg od knjige u Herceg Novom
Pisac Burhan Sonmez, jedan od najznačajnijih autora savremene turske književnosti, pozdravnu besjednu posvetio je „Svijetu za mir“ i zapitao koja je najstarija riječ koju je čovječanstvo stvorilo.
„To nije mir. Ako je ljudima trebala riječ mir, znači da su prije toga imali riječ rat. Stvorili su mir uprkos ratu. Svaki alat koji su ljudi napravili, svaka slika nacrtana na zidu pećine i svaka pjesma koju su pjevali bili su prozori koji su stremili ka uspostavljanju budućnosti u miru, kazao je Sonmez i dodao da mir nije laka stvar te da za njega treba truda i hrabrosti.
Kako je kazao, poznato je da je istorija najbolja učiteljica života ali se čini da ljudi nisu najbolji učenici.
„U 21. vijeku autoritarizam ponovo raste, podižu se novi zidovi između društava, a predrasude postaju omiljeno sredstvo u smislu odgovora na probleme. Populističke ideje jačaju na svim kontinentima, a posebno u Evropi. Udaljavamo se od sna o mirnom svijetu. Čak se i riječ demokratija na mnogim mjestima uzima „zdravo za gotovo“ i očigledno se zloupotrebljava“, kazao je Sonmez.
21. Trg od knjige u Herceg Novom
Zaključuje da prva riječ nije bila mir, ali ni sjećanje jer je tome prethodio zaborav, ni sreća jer bi ona došla poslije nesreće, ali ni sloboda jer bi to značilo da je prije toga bilo ugnjetavanja.
„Hoćemo li nastaviti tražiti prvu riječ koju je stvorilo čovječanstvo ili se umjesto toga trebamo usresrediti na stvaranje nove riječi za budućnost naše djece i našeg svijeta? Razmislimo koja bi trebala biti sledeća lijepa riječ i stvorimo je svi zajedno“, poručio je Sonmez.
Uslijedio je prvi književni program u okviru kojeg su Burhan Sonmez i književni kritičar Nenad Šaponja predstavili dosadašnji književni opus ovog turskog pisca.
Uz svečani koktel priređen je i koncert makedonskog benda Ljubojna.
Svečanom otvaranju 21. Trga od knjige prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine HN Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović, sveštenstvo CO Topaljsko starogradske, sekretari opštinskih sekretarijata, odbornici.
Radno vrijeme sajma na Trgu od knjige je svake večeri od 19:00 do 24:00 sata, ulaz je slobodan, a književni programi počinju u 21:00 sati. Tokom trajanja sajma učlanjenje u Gradsku biblioteku i čitaonicu i obnova članarine su besplatni.
Organizatori 21. Trga od knjige su JU Gradska biblioteka i čitaonica HN i opštinski Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, pokrovitelji su Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija.
“…Kao što po pravilu; nema civilizacije koja svojim vrhuncima nije iznjedrila sopstvene apsurde kao ubjedljive potvrde trajanja; konformizam, kao postignuti nivo odnosa izvan kojeg je nemoguće njeno razumijevanje; konačno, pravila i odnose komunikacije zasnovane na upotrebi i razmjeni takozvanih „apsolutnih istina“ jezičkih fraza i dosjetki, na kojima se temelji „red i pristojnost“ njenog okruženja, tako smo recept i pravo za „domaće“ pozorišno istraživanje Joneskove „anti drame“ svjesno potražili i začinjeli osobenostima Boke, ubijeđeni da joj na taj način priređujemo i omaž koji je zaslužila. ”, zapisuje Neven Staničić
Jedno dijete nastradalo je u petak veče tokom olujnog nevremena koje je pogodilo Novi Sad, ali i nekoliko drugih gradova u Srbiji.
To je potvrdio gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić za Radio-televiziju Srbije (RTS), dok su u novosadskoj policiji naveli da se radi o 12-godišnjem djetetu koje je pronađeno ispred zgrade u Ulici Vuka Mandušića.
Nakon Italije, Slovenije i Hrvatske, jaka kiša, praćena grmljavinom i olujnim vjetrom stigla je u Srbiju u petak predveče.
“Oluja je najviše pogodila Novi Sad, a u pojednim dijelovima tog grada nema struje i vode. Oluja u Novom Sadu srušila je kran na gradilištu na Detelinari koji je oštetio susjedne zgrade”, prenosi Slobodna Evrope.
Komandant vatrogasne brigade u Novom Sadu Stojan Milovac potvrdio je da je u tom gradu spašeno pet osoba, od toga dvoje djece.
Jaka kiša, praćena grmljavinom, zahvatila je Vrbas i Apatin, kao i Bačku Palanku, Sremsku Kamenicu, kao i u veći dio Srema.
To je drugo veliko nevrijeme koje je zabilježeno u Srbiji u samo tri dana, budući da je u srijedu zbog oluje evakuirano 15 osoba širom zemlje.
Dionica od motela Vinogradi do graničnog prelaza Debeli brijeg više nije u mraku.
Nakon puštanja u rad i ovog kraka javne rasvjete u potpunosti je osvijetljen magistralni pojas na teritoriji opštine Herceg Novi.
Projekat je završen zajedničkom aktivnošću Sekretarijata za komunalne djelatnosti, Komunalno stambenog preduzeća i Mjesne zajednice Sutorina, kazao je sekretar Vasilije Seferović.
„Puštena je u rad javna rasvjeta na dionici uz magistralni pojas u Sutorini, u dužini od 700m, od motela Vinogradi do graničnog prelaza Debeli brijeg. Projekat je započeo sredinom godine, a malo je duže trajala procedura kod CEDIS-a da bi se osvijetlio i ovaj dio Jadranske magistrale. Moram istaći da Sekretarijat daje nalog, a izvršilac je novsko Komunalno stambeno preduzeće koje veoma kvalitetno obavlja radove. Sada smo kompletirali posao i javna rasvjeta je postavljena duž cijelog magistralnog pojasa na teritoriji opštine Herceg Novi, od Kamenara do Debelog brijega“, kazao je sekretar Seferović.
Na ovom dijelu postavljena su 23 nova rasvjetna stuba.
Prilikom postavljanja nove ili obnavljanja postojeće javne rasvjete, vode računa da bude zastupljeno i gradsko jezgro ali i ruralni dio, dodaje sekretar Seferović.
„Nedavno je završena javna rasvjeta u Ulici Druge Dalmatinske brigade, zatim na stepeništu Iva Andrića koje povezuje šetalište sa Njegoševom ulicom, potom i u dijelu kod Tonsatija, potez koji povezuje šetalište sa Ulicom Save Kovačevića. Urađen je i produžetak javne rasvjete na Čelima, a skoro je završen sličan projekat na Podima i Kamenom“, kazao je sekretar Seferović.
Sredstva za unapređenje javne rasvjete na teritoriji opštine Herceg Novi planirana su budžetom i iznose 150 000 eura, a to je iznos koji će, uz određene projekte planirane u narednom periodu, biti zaokružen do kraja godine.
Tivatska policija uhapsila je D.O. (58), D.K. (43) i K.V. (54) službenike Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) zbog sumnje da su izvršili krivična djela falsifikovanje službene isprave i zloupotreba službenog položaja.
“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat su po nalogu nadležnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru uhapsili tri osobe”, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Naime, kako su naveli iz policije, D.O. (58), policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Tivat, sumnjiči se za krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
“Sumnja se da je D.O. tokom 2019. godine sačinio izvještaj gdje konstatuje da jedna osoba iz Tivta ne prolazi kroz prekršajnu evidenciju Odjeljenja bezbjednosti Tivat, namjerno zanemarujući činjenicu da je protiv pomenute osobe podnesen Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i dobijeno rješenje Suda za prekršaje u Budvi – Odjeljenje Kotor kojim je proglašen krivim za predmetni prekršaj, kao i da je, takođe tokom 2019. godine, sačinio službenu ispravu – izvještaj o terenskim provjerama u koji je unio neistinite podatke da protiv te osobe nije pokretan prekršajni postupak u posljednje tri godine, a koju službenu ispravu je ovjerio službenim pečatom”, kazali su iz Uprave policije.
Navedeni dokument je, kako dodaju iz UP, izdao na zahtjev Filijale za građanska stanja i lične isprave Tivat, i tako “omogućio toj osobi da mu se izda odobrenje za nabavku oružja, te nakon toga i dozvola za držanje i nošenje oružja”.
Iz UP navode da je uhapšena i D.K. (43) iz Mojkovca, stalno nastanjena u Kotoru, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova – Filijale za lične isprave, državljanstva i strance Tivat, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
“D.K. je ovo djelo, kako se sumnja, izvršila na način što je protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja pribavila sebi ili drugom korist tako što je, postupajući po zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavku oružja koji je podnesen od strane gore pomenute osobe tokom 2019. godine, izdala istom tokom 2020. godine odobrenje za nabavku vatrenog oružja, gdje u trenutku izdavanja predmetnog odobrenja osoba nije ispunjavala uslove propisane članom 13 stav 3 i 5 Zakona o oružju”, kazali su iz UP.
Na taj način je, kako su naveli iz policije, D.K. protivpravno iskoristila svoj službeni položaj i ovlašćenja i pored navedenih podataka izdala odobrenje za nabavku oružja toj osobi.
Treća osoba koja je uhapšena je K.V. (54), koja je, kako se sumnja, izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja.
“Koje je počinila na način što je, kao šefica Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Tivat, dala usmeni nalog službenici pomenute Filijale koja je zaposlena na izdavanju odobrenja za nabavku oružja i izdavanje odobrenja za oružni list, da izda odobrenje gore pomenutoj osobi za nabavku oružja, iako on za to nije ispunjavao uslove”, zaključuju iz policije.
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva - Foto M.D.Popović
1 od 12
Gornji Stoliv Izlazak u gornje selo na zalasku sunca - foto M.D.P Boka News
Gornji Stoliv - Crkva s pogledom na more
Gošće iz Beograda oduševljene posluženjem
Djed i unuka, uz muziku za ples
Domaći sokovi planuli za tren
Gornji Stoliv fešta - Gašlerice sa skoro praznim tećama
Oko trpeze
U porti Crkve
Mihovići, tri generacije Ilija najmlađi
Panoramski pogled Gornji Stoliv
Crkva Svetog Ilije Gornji Stoliv
Brusketi sa tunjevinom ala maka
Radost obnove starog sela Gornji Stoliv, mještani za Ilindan podijelili sa fureštima, u čast svoga nebeskog zaštitnika
Nevelik napor uspona hodom starim kamenim putem od obale u Donjem Stolivu do ruralnog naselja Gornji Stoliv, doduše, po užarenom tlu i vrelom popodnevnom zraku, mala je “žrtva” koju su u čast Svetoga Ilije brojni posjetioci učinili u četvrtak, 20. jula, dolazeći u portu crkve, posvećene zaštitniku sela, na feštu „Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva“.
A zadovoljstvo je njihovo neizmjerno, oduševljenje veliko, kada su bacili pogled na panoramu Bokokotorskoga zaliva sa platoa gdje su ih pitkim mediteranskim notama uveseljavali članovi klape “Castel Nuovo”. Entuzijasti iz NVU “Društvo prijatelja G. Stoliva” ljubazno su ih dočekali domaćim sokovima od metvice, zove, divljeg šipka drenjine, malo bire ili vina…A kad su “ala maka” probali specijalitete bokeške kužine koju su osmislile, zgotovile i aranžirale Dolores&Mikica, članice NVO “Gašlerice”, sve muke izlaska uzbrdo su začas nestale. A ko bi mogao da odoli muljanskom brodetu uz palentu, njokama sa toćom od mesa, začinjenim parmezanom, mediteranskoj salati, mafinima od tikvica, brusketima sa tunjevinom, paštašuti na toć od pamidora, salati od žućenice? A potom da sve to začini slatkarijama- voćem, galetinama, bombicama od naranče, starinskim kolačem sa višnjom ili limunom…I opet muzikom.
Gornji Stoliv – Crkva s pogledom na more
-Bilo nam je naporno da izađemo, srećom pa se dolje čuje muzika sa Gornjeg Stoliva, inače se ne bismo popentrali do gore. Lijepo je da imamo osvježenje i okrepu. Ljetujemo niz godina u Stolivu, ali smo prvi put izašli u Gornji Stoliv, kaže nam Tanja Kamenko iz Novog Sada, koja je brišući znoj sa čela, došla na feštu zajedno sa dva sina i suprugom. Sreli smo grupu mladih iz Crne Gore i Srbije, koji ljetuju u D. Stolivu, mnogo stranih turista, Rusa, Ukrajinaca, koji su sa djecom izašli do crkve. Posebnu važnost ovaj dan imao je za malog Iliju Mihovića, koji je sa djedom i tatom proslavio imendan.
-Ima mnogo turista koji izlaze u G. Stoliv, oni nas motivišu da uređujemo staze. Kako bismo im ponudili zanimljive sadržaje, osposobili smo za život crkvenu kuću i uselili u nju Ronalda Dabčevića, koji brine o tome da crkva bude otvorena za njih, i to besplatno. On održava selo tokom godine, kosi, uklanja kamenje, bavi se povrtlarstvom. Svako može da razgleda unutrašnjost crkve, a sve donacije su nam dobrodošle za obnovu krova zvonika i crkve, kaže za Boka News Marko Mihović, predsjednik Udruženja. Objasnio nam je da je program u čast Ilindana, organizovan uz podršku Opštine i Turističke organizacije Kotora, malo sužen u odnosu na prošlogodišnji, jer nisu bili u stanju da autima dovedu učesnike i izlagače tradicionalnih lokalnih proizvoda, koje su imali prethodne dvije godine.
Feštu su organizovali dijelom sredstvima donatora, a dijelom iz sopstvenog “džepa”. Iako društvo ima 70 članova, samo njih petoro-šestoro ovdje radi intenzivno. Decenijama u selu živi porodica Roganović, i Mihovići su ovdje obnovili dom, a od skora su povremeni stanovnici i jedna porodica iz Nikšića, jedan crnogorsko-austrijski bračni par, te novi investitor iz Engleske.
-Šumski put je potpuno neupotrebljiv zbog erozije tla. Opština je obavezna da svakom selu dovede put, neka sela sa dvije kuće imaju asfaltirani put, a mi u G. Stolivu sa 252 ucrtana objekta, od čega je osam obnovljenih kuća – nemamo puta. Za dvije godine crijepom je pokriveno sedam kuća. Radi se intenzivno, uz obavezne UT-uslove. Važna stavka su konzervatorski uslovi- da krov mora biti pokriven kanalicom, vrata da budu zelena, autentična – pokušavamo da unificiramo objekte u selu. Nažalost, počeli su se uvoditi neki arhitektonski elementi koji nisu u skladu sa ambijentom, ali državne institucije nisu reagovale na naše apele da se to spriječi.
Panoramski pogled Gornji Stoliv
Nadam se da će se nešto desiti, da će ljudi razumjeti da G. Stoliv mora da se zaštiti, da je ovom selu bio neophodan put da bi se obnavljalo mjesto, a ako inspekcije ne rade svoj posao, ako ne kontrolišu radove tokom obnove, dolazi do odstupanja od konzervatorskih uslova, što ne bi trebalo da se dešava, primjećuje Mihović. U sastavu UO “Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva” su arhitekte, konzervatori, advokati, ljude od struke koji se trude da zaštite ovo mjesto, ono što je najvrednije- kulturna baština.
Ilindan se slavio cijeli dan, dok je Stolivljana bilo u Gornjem Stolivu, od jutarnje mise do kasnih večernjih sati, kada se nastavljao zabavni program. Od zemljotresa 1979. godine iz sela su se iselili zadnji stanovnici i više se to nije slavilo cljelodnevno, ali se svake godine za Ilindan održavala jutarnja misa, pa kad upekne sunce – svak svojoj kući, sjeća se Grigorije-Grišo Mihović, član grupe entuzijasta koji su na svojim plećima iznosili material za obnovu sela.
Gošće iz Beograda oduševljene posluženjem
-Stepenice kroz zvonik do satnoga mehanizma i do zvona na vrhu su završene prije 20-ak dana, skinuli smo kompletnu staru konstrukciju, koja je bila nebezbjedna, pucali su pragovi ispod nogu. Napravili smo nove nosače zvona – umjesto drvenih, postavili smo metalne nosače, u saradnji sa licenciranom firmom iz Splita. Još nismo montirali rasvjetu duž stepenica do zvonika. Potpuno smo rekonstrtuisali stepenište ispod crkve sv. Ilije, ostalo je da se kamen fuguje.
Projekat za uređenje staze od Donjeg do Gornjeg Stoliva smo uradili i predali Sekretarijatu za investicije, ali s obzirom da ruta prolazi kroz šumu, kako su nam objasnili, nemoguće je postaviti stubove za rasvjetu sa visećim kablovima- u slučaju da se stablo obali, onda bi prekinulo kabl, što bi izazvalo požar, nego treba kabl ukopavati, a to je za nas velika investicija, kaže Grišo.
Najesen planiraju rekonstrukciju krova Crkve sv. Ilije koji prokišnjava, u želji da spriječe dalje uništavanje crkvenog inventara. Oni koji su voljni da pomognu ovom entuzijastima u obnovi Gornjeg Stoliva, mogu to učiniti i uplatom na ž.r.br. 510-102173-41, CKB
U porti Crkve
Veliko je interesovanje za kupovinu kuća u G. Stolivu
-Veća je potražnja nekretnina, nego što su kapaciteti ponude- ljudi neće da prodaju svoju starinu, što je i razumljivo, ali gledajući pragmatično, ako ti ljudi nisu spremni ili nemaju mogućnosti da rekonstruišu svoje kuće, imanja, onda je bolje da to daju nekome pod dugoročni zakup, da se objekat popravi, a poslije izvjesnog boja godina, to se opet vraća izvornom vlasniku. Ima raznih mogućnosti, a ovako samo propada.
Neko prodaje ruševinu za pet hiljada, a neko za 50 hiljada, ima i prodaje pošto-zašto, a ima i onih koji pretjeruju u tome, jer tržište nekretnina nije standardizovano. Najbolje bi bilo kad bi Stolivljani htjeli da popravljaju svoje kuće, ali je 70 posto njih po inostranstvu, već generacijama su napolje. U idealnoj situaciji, Gornji Stoliv bi mogao da bude grad -hotel poput “Sv. Stefana”.
Mihovići, tri generacije Ilija najmlađi
Šumskim putem do “grada-hotela”
-Mjesna zajednica Stoliv je zajedno sa našom NVU predala zahtjev Sekretarijatu za urbanizam Opštine Kotor, kao i gradonačelniku da se uradi sve po pitanju ucrtavanja puta, njegovog stavljanja u pravni okvir i privođenja namjeni. Kao mještani, mi smo sakupili pare i prokrčili put koji je dijelom već postojao na terenu, a sve nadalje je njihova obaveza. Prolaz je probijen kao “šumski put” preko privatnog imanja, čiji su vlasnici pred notarom dali saglasnost da se može proći preko njihove zemlje, ali s obzirom da država nije izvršila eksproprijaciju te zemlje, onda opština na može da finansira uređenje i održavanje privatnoga puta. To je sada stvar Sekretarijata za urbanizam, poručuju iz Društva.
