Film „Anzulović“ autora Slavena Vilusa i Tamare Liješević, biće premijerno prikazan večeras u konferencijskoj sali hotela „Mediteran“ u 20 sati, u organizaciji JU „Grad teatar“ premijerno će biti prikazan.
Film je nastao povodom izložbe „Foto-hronika Marka Anzulovića Budva u osvit XX vijeka (1902-1938)“ priređivača Slobodana Mitrovića, arhitekte, i Lazara Pejovića, prof. fotografije, a u produkciji XXXVI festivala „Grad teatar“.
Na izložbi „Foto-hronika Marka Anzulovića Budva u osvit XX vijeka (1902-1938)“ predstavljene su fotografije iz zaostavštine Marka Anzulovića, Budvanina, aktivnog sudionika u društvenom životu grada Budve, ali i pasioniranog ljubitelja fotografije kao umjetnosti. Razvijene su sa originalnih staklenih negativa iz privatne arhive koju su Anzulovićevi nasljednici ustupili JU „Grad teatar“, a neke od njih su po prvi put dostupne javnosti. Fotografije predstavljaju ne samo značajan doprinos uvidu u život grada Budve pomenutog perioda, već i doprinos širim uvidima u istoriju fotografije i bavljenja fotografijom u Crnoj Gori.
Anzulović
Ovo je bio povod da Slaven Vilus i Tamara Liješević filmski dokumentuju razgovore sa članovima porodice Anzulović, autorima izložbe, kulturnim poslenicima i građanima Budve, tokom
kojih je oživljena jedna epoha, ali i uvid u kulturu življenja grada Budve sa početka XX vijeka. Film je titlovan i na engelski jezik.
Ulaz na projekciju filma je besplatan. Sve informacije su dostupne putem broja telefona +382 33 402 935.
Kineski Hudong-Zhonghua Shipbuilding Group isporučio je jedan od najvećih svjetskih kontejnerskih brodova tvrtki MSC Mediterranean Shipping Company, prenosi gcaptain.com.
MSC Tessa je jedan od samo nekolicine brodova koji su prešli granicu od 24.000 TEU i prvi u MSC-ovoj floti. S kapacitetom od 24.116 TEU-a nadmašuje Evergreenova plovila A-klase od 24.004 TEU-a, što uključuje prvi brod Ever Alot od 24.000+ TEU, ali zaostaje za nedavno isporučenim OOCL-om u Španjolskoj sa svojim kapacitetom od 24.118 TEU-a.
Brod je izgrađen u brodogradilištu Nantong COSCO KHI Ship Engineering u Nantongu u Kini i prvi je brod u seriji od šest brodova u izgradnji.
Prema tamošnjim medijima, MSC Tessa je predan u brodograđevnoj bazi Changxing u Šangaju. Isporuku je potvrdila Kineska državna brodograđevna korporacija (CSSC), koja je rekla da isporuka učvršćuje vodeću ulogu CSSC-a u području izgradnje ultra-velikih kontejnerskih brodova.
MSC Tessa ima čak 399,99 metara duljine sa širinom od 61,5 metara. To je jedan od četiri ultra velika kontejnerska broda koji su naručeni u Hudong Zhonghua za MSC, najvećeg svjetskog operatera kontejnerskog prijevoza.
MSC navodno ima još veće brodove po narudžbi, MSC Irina i MSC Loreto, čiji je prijavljeni kapacitet od 24.346 TEU. Oni su prvi u seriji od šest brodova u izgradnji u brodogradnji Yangzijiang u Kini.
Politička prava i građanske slobode uglavnom se poštuju u Hrvatskoj, ali korupcija i diskriminacija određenih manjina još uvijek zabrinjavaju, naveo je Freedom House u četvrtak u svom 50. godišnjem izvještaju o razini sloboda u svijetu.
Hrvatska je u odnosu na prethodnu godinu izgubila bod i sad ima 84 – 35/40 za politička prava i 49/60 za građanske slobode.
Građanska i politička prava u Hrvatskoj uglavnom se poštuju, ali korupcija u javnom sektoru ostaje ozbiljan problem, stoji u izvješću Freedom Housea.
Američka nevladina organizacija upozorila je da se Romi, Srbi i pripadnici LGBT+ zajednice u Hrvatskoj suočavaju s diskriminacijom, kao i da zabrinjava prisutnost krajnje desnih skupina i osoba koje promoviraju diskriminatorne vrijednosti u javnom prostoru.
Kao ključne događaje u 2022., Freedom House je izdvojio uhićenje tadašnjeg ministra graditeljstva Darka Horvata, aferu INA-u i ostvarenje uvjeta za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor u 2023.
Susjedna Slovenija ima 95 bodova od mogućih 100, napredovala je za pet bodova na ljestvici sloboda u odnosu na 2021.
Od drugih članica Europske unije maksimalne bodove imaju Švedska i Finska, a slijede ih Nizozemska, Irska i Luksemburg s po 97. Mađarska je jedina članica EU-a koja je djelomično slobodna država sa 66 bodova.
Zemlje zapadnog Balkana također su djelomično slobodne države. Bosna i Hercegovina ima 52 boda, Kosovo i Srbija po 60, Crna Gora i Albanija po 67 i Sjeverna Makedonija 68.
Prošla godina mogla bi biti prekretnica u globalnoj borbi za demokraciju, istaknuo je Freedom House. Iako je već 17. godinu za redom zabilježeno pogoršanje prava i sloboda u svijetu, taj negativni trend je usporio. Pad sloboda zabilježen je u 35 zemalja u 2022. godini, u odnosu na 60 u 2021. i 70 u 2020.
U Ukrajini su pogoršana prava i slobode nakon ruske invazije na tu zemlju s namjerom rušenja demokratski izabrane vlade u Kijevu, objavila je organizacija.
Iako su predsjednik Upravnog odbora i izvršni direktor JP Morsko dobro Blažo Rađenović i Mladen Mikijelj najavljivali da će trajekt „Prizna“ u četvrtak početi da saobraća na liniji Kamenari – Lepetane, to se nije desilo.
Taj je trajekt i dalje usidren u luci Zelenika, a iz Morskog dobra još nema zvaničnih informacija. Kako smo ranije objavili, „Prizna“ ne može da pristane u postojeći obalu u Lepetanima i Kamenarima, jer joj je rampa osam metara, pola metra šira od trajektnog usjeka na obali.
Ranije smo objavila da bi u ovakvoj situaciji jedino rješenje bilo da se obavi rekonstrukcija postojećeg pristaništa ili izgradi novi prilagođen za prvi trajekt Morskog dobra, ali do tada “Vasilije” vozi od 6-22 sata samo male automobile.
Danas se na području Crne Gore, posebno u južnim i centralnim dijelovima, očekuju nestabilne vremenske prilike sa obilnijom kišom. Lokalno se očekuje kiša jakog intenziteta i topljenje snijega u planinama.
Na sajtu Hidrometeorološkog zavoda se ističe da je potencijalno moguće formiranje olujno-grmljavinskih oblaka.
“Mogući su burni grmljavinski procesi, sa uslovima za lokalne kratkotrajne olujno-grmljavinske vremenske nepogode. Očekuje se jak na udare i vrlo jak južni vjetar, posebno vrlo jaki udari očekuju se u višim predjelima na sjeveru i duž obale”, ističe se na sajtu.
U južnom Jadranu, očekuje se talasasto more i podizanje nivo mora uz obalu.
“Kao posljedica ove prognostički značajne meteorološke situacije i kratkotrajno obilne količine vode, lokalno moguće su kratkotrajne bujične implikacije u urbanim sredinama, na bujičnim tokovima i duž saobraćajnica, posebno na mjestima gdje je narušeno prirodno oticanje vode. Na potencijalno ranjivim mjestima, mogući su lokalni odroni i klizišta posebno na lokalitetima gdje su vršeni značajni gradjevinski zahvati gdje su narušeni prirodna povezanost tla i prirodna stabilnost terena”, ističe se.
Sutra će u Crnoj Gori biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša.
U popodnevnim satima, u višim predjelima na sjeveru, kiša će kratkotrajno preći u susnježicu i snijeg. Krajem dana ili tokom noći u većem dijelu zemlje suvo vrijeme.
Vjetar uglavnom jugozapadni, mjestimično umjeren do pojačan. U popodnevnim satima, prvo na sjeveru, vjetar u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju a krajem dana i u ostalim predjelima.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 12, najviša dnevna od 7 do 16 stepeni.
Pravo glasa na predsjedničkim izborima, koji će biti održani 19. marta, ima 542.154 birača, saopštila je Državna izborna komisija (DIK).
Iz DIK-a su kazali da pravo glasa na predstojećim izborima u Andrijevici ima 3.846 birača, u Baru 39.869, Beranama 23.409, Bijelom Polju 39.362, Budvi 18.847, na Cetinju 13.372, u Danilovgradu 13.170, Gusinju 4.549, Herceg Novom 25.462.
Kako su naveli iz Komisije, u Kolašinu ima 6.054 birača, u Kotoru 18.385, Mojkovcu 6.538, Nikšiću 57.326, Petnjici 6.259, Plavu 9.374, Pljevljima 24.452, Plužinama 2.349.
U Podgorici pravo glasa na predsjedničkim izborima ima 143.608 birača, u Rožajama 22.836, Šavniku 1.777, Tivtu 12.007, Tuzima 12.383, Ulcinju 20.566, na Žabljaku 3.010 i u Zeti 12.542.
Na izdvojenim biračkim mjestima ima ukupno 802 birača, od čega u Zatvoru za duge kazne Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) 420, Istražnom zatvoru Podgorica (UIKS-II) 323 i u zatvoru u Bijelom Polju 59.
Nekoliko nevladinih organizacija (NVO) predalo je u četvrtak Vladi inicijativu za formiranje institucionalne platforme transparentnosti pod nazivom Nadležan.me, na kojoj bi građani prijavljivali probleme, nepravilnosti i eventualnu korupciju.
Inicijativu su predali Organizacija KOD, Eko tim, Mreža za omladinski aktivizam i Mreža za promjene a, kako su saopštili, podržale su je brojne NVO i građanski aktivisti.
Kako su rekli, to rješenje su ponudili imajući u vidu da građani često ne znaju gdje treba prijaviti koji problem i koje su institucije nadležne za njih.
“Kao i to da često i institucije bježe od svojih nadležnosti, ali i da su procesi netransparentni i podložni korupciji”, navodi se u saopštenju Organizacije KOD, Eko tima, Mreže za omladinski aktivizam i Mreže za promjene.
Iz tih organizacija kazali su da će platforma digitalizacijom samih prijava i slučajeva uvesti transparentnost, povezati sve nadležne službe i time smanjiti mogućnost korupcije.
Time će, kako su dodali, u kajnjem porasti broj odgovornih građana koji prijavljuju nepravilnosti, a slučajevi će se efikasnije rješavati.
“Platforma je zamišljenja kao zvanična institucionalna platforma gdje će građani prijavljivati nepravilnosti, probleme i eventualnu korupciju, a administrator platforme će upućivati nadležnim inspekcijama i organima prijave”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, status prijava biće u većini slučajeva javan sa jasnom naznakom dokle je proces prijave odmakao, šta su odgovorile nadležne službe i kako su postupale po prijavi, kao i ko su službenici koji su vodili slučaj.
Iz Organizacije KOD, Eko tima, Mreže za omladinski aktivizam i Mreže za promjene rekli su da bi se time stavila tačka na netransparentan rad inspekcijskih organa, a građani ne bi morali da poznaju javnu upravu i nadležnosti institucija kako bi prijavili nepravilnosti.
Prema njihovim riječima, sve manjkavosti uprave upravo su se vidjele u slučajevima nelegalne eksploatacije šljunka, gdje su same službe proglašavale sebe za nenadležne prebacujući “loptu” u dvorište drugih institucija.
Oni su poručili da je vrijeme da se stane na kraj negativnim praksama i da društvo zakorači u digitalizaciju, transparetno i postupanje službi sa što manjim stepenom korupcije.
“Očekujemo od Vlade da ozbiljno razmotri predlog i da se isti usvoji, a mi ćemo kao NVO sektor pomoći u formiranju platforme”, naveli su inicijatori.
Inicijativu su podržale i Koalicija za održivi razvoj, Organizacija Expeditio, MSJA – Dr. Martin Schneider-Jacoby Association, Mreža za promociju aktivnosti u oblasti klimtskih promjena i energetike – CLEAN, Demokratske evropske inicijative, NVO ,,KANA”, Evropska asocijacija za pravo i finansije.
Navodi se da su je podržale i Lokalni ekološki parlament Danilovgrad, NU Zrcalo, Fondacija ,,Ognjen Rakočeić”, Multimedijalni studio EHO, Oči Podgorice, Udruženje “Ne bacajte boce”, Crnogorsko društvo ekologa, Zeleni Kolašin i brojni prepoznati građanski aktivisti.
U pucnjavi u Hamburgu najmanje 7 mrtvih Foto: Fabian Bimmer / REUTERS
Hamburška policija napad na crkvu Jehovinih svjedoka u kojoj je ubijeno sedmero ljudi smatra izoliranim incidentom, objavila je agencija dpa pozivajući se na sigurnosne izvore. Nema naznaka da je počinitelj pokolja u bijegu i mogao bi biti među mrtvima, objavio je Bild pozivajući se na policijske izvore.
Motivi napada zasad su nepoznati.
Nepoznati počinitelj ubio je hicima iz vatrenog oružja najmanje sedam, a ranio više osoba u dvorani Jehovinih svjedoka u Hamburgu. Prethodno je policija pozvala građene putem aplikacije za uzbunjivanja da se sklone na sigurno i ne izlaze iz svojih kuća toliko dugo dok su počinitelj ili počinitelji u bijegu.
– Potražite sklonište što je brže moguće, pisalo je u poruci. Istodobno su građani pozvani da preko društvenih mreža ne šire netočne informacije.
Mjesto napada policija je ogradila i ondje su sada specijalne postrojbe.
Opština Tivat raspisala je novi tender za završetak preostalih radova na saobraćajnici MR2, za šta je opredijeljeno 1,4 mil EUR bez, odnosno 1,7 miliona sa uračunatim PDV-om.
Kako je naznačeno u pozivu, radovi se izvode prema revidovanom projektu koje je izradila firma Via project.
Opština je tender za nastavak gradnje ove saobraćajnice raspisala i u oktobru, kada je cijena bila 950.000 EUR sa PDV-om. Ponude se dostavljaju do 23. marta do 10 sati.
Podsjetimo, saobraćajnica MR2 dužine 605 metara, koja predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR 1 i njen produžetak ka kompleksu projekta Luštica Bay u Radovićima počela je u junu 2021. godine. Za izvođača radova izabrana je kompanija Civil engineer iz Podgorice, a vrijednost radova procijenjena na 1,15 mil EUR. Ugovorom je bilo predviđeno da radovi traju 300 dana od dana uvođenja izvođača u posao.
Krtoli – foto Opština Tivat
U junu ove godine, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović najavio je raskidanje ugovora sa kompanijom Civil engineer zbog nepoštovanja rokova i ugovorenih obaveza. Mjesec dana kasnije kazao je da je ugovor i raskinut, te najavio tender za izbor novog izvođača radova.
Novom MR2 saobraćajnicom obuhvaćena je i izgradnja jednog kružnog toka koji će je povezati sa postojećim MR 1 i starom saobraćajnicom za uvalu Pržna, obostranih trotoara i biciklističkih staza, kao i jednog podzemnog pješačkog prelaza, a predviđeno je i postavljenje nove atmosferske kanalizacije, te vodovodnih i instalacija slabe i jake struje.
Do kraja sledeće sedmice, Opština Herceg Novi će raspisati tendere za asfaltiranje osam ulica, od kojih će po dvije biti u Igalu, Zelenici i Mojdežu. Pored tih, tenderi će biti raspisani za ulice na Savini i Mokrinama, a ukupna procijenjena vrijednost svih radova iznosi 718 hiljada eura.
Lokalna samouprava nastavlja sa radovima na sanaciji saobraćajne infrastrukture, zajedno sa Agencijom za izgradnju i razvoj grada, koja je izradila projekte i napravila predračun. Do kraja sledeće sedmice je planirano da budu raspisani tenderi za asfaltiranje sledećih ulica:
Igalo, trasa od hotela „Palmon Bay“ do „Barona“, procijenjena vrijednost 134.000 eura;
Igalo, Sarajevska ulica, procijenjena vrijednost 30.000 eura;
Savina, od raskrsnice ulica Braće Grakalić i Bokeljski mornara (ispod srednje škole) do kružnog toka u Meljinama, procijenjena vrijednost 234.000 eura;
Zelenika, dionica od Doma penzionera prema magistralnom putu, procijenjena vrijednost 30.000 eura;
Zelenika, Sasovićki put (ispod crkve Sv. Arhiđakona Stefana), procijenjena vrijednost radova iznosi 30.000 eura;
Mojdež, trasa od spomenika do naselja Porobići, procijenjena vrijednost 100.000 eura;
Mojdež, dionica prema filter stanici, procijenjena vrijednost 100.000 eura;
Mokrine, od puta Meljine-Petijevići do skretanja za Mojdež, procijenjena vrijednost 60.000 eura.
