Internacionalni scenski umjetnik za djecu Jozo Božo prirediće dvije interaktivne predstave
Interaktivni mađioničarski šou za djecu mađioničara i zabavljača Joza Boža održaće se u subotu, 22. jula na Piazzi Centrale od 20 do 21 sati, i u istom terminu dan kasnije, u nedelju 23. jul, a pod otvorenim nebom Amfiteatra u Luštica Bay Marina naselju.
Riječ je scenskom umjetniku koji prvi put nastupa u Crnoj Gori, a iza sebe ima 25 godina profesionalnog rada u Europi i USA gdje je nekoliko puta biran biran među deset najboljih mađioničara za djecu na svijetu. Prije 12 godina u Holivudu je izabran za mađioničara godine za djecu. Dva puta je nastupao u Bijeloj kući, iza njega je na hiljade predstava u dječijim pozorištima u Njujorku, Holivudu, Vašingtonu, Las Vegasu, Portoriku i mnogim drugim gradovima širom svijeta i regiona.
„Luštica Bay je i ove godine jedno od najpopularnijih centara za zabavu i opuštanje svih generacija i cijelih familija. Kao porodična zajednica trudimo se da najmlađima boravak kod nas učinimo što zabavnijim i nezaboravnim, bilo da su gosti, jednodnevni posjetioci ili stanovnici našeg grada“, saopštila je Sonja Banićević, supervizorka organizacije događaja u Luštici Bay.
Prema ocjeni publike, predstave Joza Boža su duhovite, pristupačne, magične i čarobne, sa puno dječijeg smijeha i vedrine, uz odličnu komunikaciju sa djecom i istančan osjećaj za detalje i mimiku.
Ulaz na predstavu je besplatan kako za djecu tako i za odrasle.
JU Gradska bibliotekaTivat ima zadovoljstvo da naše čitateljke i čitaoce može obavijestiti da smo nabavili još jedno kapitalno djelo koje je nedavno izašlo iz štampe, i koje je 25.06. tekuće godine imalo svoju promociju u katedrali Svetoga Tripuna u Kotoru.
Riječ je o “Izabranim djelima Pavla Butorca”, objavljenim u 10 (deset) tomovâ (sa jedanaestom knjigom koja predstavlja Dodatak). Izabrana djela Pavla Butorca izašla su u izdanju izdavačke kuće „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.
Pavao Butorac (Perast, 26. 03. 1888 – Dubrovnik, 22. 11. 1966) bio je poznati hrvatski istoričar i teološki pisac. Imenovan je za kotorskog biskupa 1938. godine, administrator Dubrovačke biskupije bio je od 1940. godine, a dubrovački biskup od 1950. Sudjelovao je u radu Drugog vatikanskog koncila (1963.-1965.). Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu dodijelio mu je 1964. počasni doktorat. Proučavao je svjetovnu i crkvenu prošlost Boke i južnoga Jadrana, te napisao više raspravâ i članakâ, koje je objavio u domaćim i stranim časopisima. Važnija njegova djela su: “Politički i gospodarstveni liberalizam i kršćanstvo” (1920), “Proti sadašnjem obliku parlamentarizma” (1922), “Boka Kotorska od najstarijih vremena do Nemanjića” (1927), “Gospa od Škrpjela” (1928), “Opatija sv. Jurja kod Perasta” (1928), “Zmajevići” (1928), “Kotor i Boka Kotorska” (1934), “Boka Kotorska prema narodnome pokretu u revolucionarnoj godini 1848.” (1938), “Boka Kotorska nakon pada Mletačke republike do Bečkoga kongresa (1797.–1815.)” (1938), “U Marijinu perivoju I–II” (1962-1965), “Razvitak i ustroj peraške općine” (1998), “Kotor za samovlade (1355.–1420.)” (1999), “Boka Kotorska u 17. i 18. stoljeću” (2002).
Izabrana djela Pavla Butorca
Za predusretljivost i ljubaznost na koju smo kod njih naišli u našoj želji da nabavimo izabrana djela Pavla Butorca, ovom prilikom želimo se najsrdačnije zahvaliti peraškom župniku mons. Srećku Majiću, tivatskom župniku don Milidragu Janjiću i g. Miroslavu Marušiću.
“Izabrana djela Pavla Butorca” od danas su dio bibliotečkog fonda naše Gradske biblioteke, a (eventualnom) interesovanju naših čitateljki i čitalacâ biće dostupna od ponedjeljka 24.07. tekuće godine, do kada će ih naši bibliotekari kataloški obraditi, kazao je glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović donio je novu Odluku o organizaciji i načinu rada lokalne uprave Opštine Tivat, koja je stupila na snagu početkom juna mjeseca. Ovom odlukom u okviru lokalne uprave obrazovano je sedam sekretarijata, dvije direkcije, dvije posebne službe i četiri stručne službe.
Broj sekretarijata uvećan je za jedan novi budući da je iz Sekretarijata za privredu izdvojen Sekretarijat za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti.
Preostali sekretarijati su: Sekretarijat za lokalnu upravu, Sekretarijat za finansije, Sekretarijat za uređenje prostora, Sekretarijat za društvene djelatnosti i Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor.
Na čelu Sekretarijata za lokalnu upravu sada je v.d. sekretarka Jelena Šćekić, dok je na čelu Sekretarijata za finansije v.d. sekretarka Lidija Bakalbašić. Mirela Jarić postavljena je za v.d. sekretarku Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti. Na čelu Sekretarijata za društvene djelatnosti je v.d. sekretarka Olivera Mišković Vidojević, a na čelu Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor imenovan je v.d. sekretar Krsto Pejović.
Željko Komnenović
Novom odlukom definisano je da Opština Tivat ima dvije direkcije, a to su Direkcija za investicije, koju od februara vodi v.d. direktor Vlado Brguljan i Direkcija za imovinsko-pravne poslove.
Posebne službe su Služba zaštite i spašavanja i Služba za unutrašnju reviziju na čijem čelu je od nedavno v.d. rukovoditeljka službe Milica Ojdanić.
Uvećan je broj stručnih opštinskih službi, pa su uz Službu predsjednika opštine i Službu glavnog administratora, sada posebno izdvojene Služba glavnog gradskog arhitekte i Služba za odnose sa investitorima, kojom će rukovoditi Elvis Mustajbašić.
Otvaranjem sportsko-ugostiteljskog objekta “Playground” uz pump track stazu u Igalu, kompletirana je početna i završna stanica biciklističkih ruta planiranih IPA projektom Ćiro 2. Objekat će poslovati u okviru Sportskog centra Igalo i hotela i restorana Play.
Projektom je planirano više odmorišta duž buduće biciklističke trase. Uz odmor i osvježenje, korisnici će na stanici u Igalu imati i druge sadržaje, pojašnjava direktor SC Igalo Radovan Ralević.
Igalo – pump track staza
„Moći će da iznajme bicikla, da se osvježe i počaste u našem ugostiteljskom objektu. U stanici će biti omogućena prijava boravka gostiju, tu će dobiti informacije o gradu i znamenitostima koje bi trebali da obiđu, biće organizovane i druge avanturističke aktivnosti… Sve zajedno predstavlja lijepu priču koja je uvezana sa sportskom ponudom SC Igalo i hotela i restorana Play”, istakao je Ralević.
Igalo – pump track staza
Adrenalinska pump track staza u Igalu je jedina takve vrste u Crnoj Gori i veoma je interesantna i mještanima i turistima, dodaje Ralević.
„Staza je ekstremna, predstavlja novitet u ukupnoj ponudi Herceg Novog i mislim da će biti popularna, naročito u toku ljetnje turističke sezone. Sportski centar planira uvođenje još nekih adrenalinskih sadržaja i mislim da će uz to i interesovanje rasti. Naglašavam da je korišćenje staze besplatno i ona je svima dostupna”, kazao je Ralević.
Igalo – pump track staza
Dodaje da očekuje da se u narednom periodu ova trasa spoji sa dijelom na Debelom brijegu, što je i planirano projektom Ćiro 2.
Podsjećamo, projekat je odobren u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020.
Aerodromi Crne Gore su od 1. januara 2023. godine do sredine jula opslužili oko milion i dvjesto hiljada putnika što je na nivou rekordne 2019. godine, a kompanija na računu danas ima 15 miliona eura. To je saopšteno na prigodnoj svečanosti povodom obilježavanja Dana Aerodroma Crne Gore u upravnoj zgradi u Podgorici. Događaju su prisustvovali predsjednik Vlade, Dritan Abazović, ministri finansija i ekonomskog razvoja i turizma, Aleksandar Damjanović, Goran Đurović i poslovni partneri ACG.
“Tokom prvih šest mjeseci, na Aerodromu Podgorica je opsluženo oko 30 odsto više putnika u odnosu na rekordnu 2019. godinu, dok je Aerodrom Tivat na oko 65 odsto uporednog rezultata”, pojasnio je predsjednik Odbora direktora, Eldin Dobardžić.
“Važno je, međutim, što se otvaraju nova tržišta i što je Aerodrom Tivat od ove ljetnje sezone prvi put povezan direktnim letovima sa Bečom, Kuvajt Sitijem i Taškentom, a Podgorica sa Gdanjskom. Ističemo i to da na postojećim destinacijama i u Podgorici i u Tivtu imamo i niz novih partnera”, rekao je predsjednik Odbora direktora uz napomenu da se na računu ACG danas nalazi 15 milona eura.
„Poslovni prihodi tokom prvih šest mjeseci 2023. godine iznose blizu 14 miliona eura što je oko 45 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Neto rezultat tokom prvih šest mjeseci je na nivou od dva i po miliona eura i veći je za tri i po miliona eura u odnosu na isti period prošle godine”, pojasnio je Dobardžić.
U skladu sa principom kog su ACG promovisali prije godinu, a u kontekstu neizvjesnosti do donošenja konačne odluke o tome ko će biti nosilac razvoja – država ili privatnik, kompanija se prema infrastukturnim ulaganjima odnosila racionalno i odgovorno, kazao je izvršni direktor, Vladan Drašković.
“U tom smislu, završena je rekonstrukcija krova Aerodroma Podgorica i nadam se da ćemo tako eliminisati nemile scene od otvaranja aerodroma 2006. godine. Istrajavamo u namjeri da sanaciju krovova sprovedemo i na Aerodromu Tivat. Od ostalih radova izdvojio bih sanaciju parking pozicija 3 i 5 u Tivtu, sanaciju parking pozicije 3 na Aerodromu u Podgorici kao i izgradnju tehničke kapije, dok nas u dijelu jačanja operativnih kaciteta očekuje isporuka opreme za zemaljsko opsluživanje i isporuka vatrogasnog vozila. Takođe očekujemo deicing vozilo koje bi trebalo da bude u upotrebi krajem godine. Iz drugog plana nastavljamo da pratimo situaciju sa ambulift vozilom”,
Na taj način, kako dodaje, ACG će pokušati da ponude vlasniku novu platformu u vezi sa finalnom odlukom o budućnosti kompanije.
Aerodrom Tivat – foto Boka News – jul 2023.
“Odluka o tome da li će država ili privatni kapital da bude nosilac budućeg razvoja se javlja kao nužnost u vezi sa aviodostupnošću što je strateški cilj Crne Gore”, istakao je Drašković.
Da Vlada treba da “presiječe” i donese konačnu odluku smatra i premijer Abazović.
“Mislim da trenutno poslovanje govori da bi Aerodrom u Podgorici mogao da ostane državni. Dok se ne donese konačna odluka, menadžmentu ostaje da nastavi da stvara uslove za bolji servis i rješavanje nekih problema koji su naslijeđeni iz prethodnog perioda. U tom kontekstu želim da čestitam u ime Vlade Crne Gore na ostvarenim rezultatima”, istakao je Abazović.
On je napomenuo da se i tokom posjete uvjerio da sve na ACG funkcioniše kako treba.
“Ovo je firma koja je održiva i koja ostvaruje bolje rezultate nego 2021. i 2022. godine. Vlada Crne Gore nema nikakvih zamjerki, naprotiv, pružamo punu podršku da se nastavi još snažnije i bolje u cilju ostvarivanja još boljih rezultata”, istakao je predsjednik Vlade.
Kada je riječ o gužvama u terminalima, Abazović kaže da to treba da posmatramo pozitivno.
“To znači da sve veći broj građana drugih država odlučuje da odmor provede u Crnoj Gori. Cilj je da otvaramo nove destinacije”, zaključio je Abazović uz želju da naredne godine Dan ACG bude proslavljen uz još bolje rezultate.
Tradicionalna “Fašinada” biće održana u subotu 22. jula od 18 sati i 30 minuta po 572. put, kada će vezane barke, zaploviti sa Pošova, uz perašku obalu, ka školju Gospe od Škrpjela.
“Dođite sa svojom barkom i uveličajte našu feštu”- poručuju organizatori.
Radi se o jedinstvenom i jednom od najživopisnijih običaja, koji je vezan za nastanak i obnovu vještačkog ostrva Gospa od Škrpjela.
Inače, ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.
“Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti.
Fašinada se već pet i po vjekova održava bez prekida, a svake godine 22. jula Peraštani iz svojih barki potapanjem kamenja obnavljaju, statički ojačavaju pomenuto ostrvo.
Ova manifestacija od 2013. godine ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
KotorArt Don Brankovi dani muzike organizuju koncert kineskih umjetnika koji će se održati u subotu, 22. jula, u Crkvi sv. Duha, sa početkom u 21 čas. Ulaz na koncert je besplatan.
Publici će se predstaviti pijanisti Đažuej Li i Bočeng Wang i sopranistkinja Sjaotong Duan djelima velikana klasične muzike poput Rahmanjinova, Verdija, Ramoa i Skrjabina, ali i kineskih stvaraoca poput Džang Džao, Ču Vanghua, Džengdžung Vang i Lju Čija.
Partneri koncerta su Ambasada Kine u Crnoj Gori, kao i inostrani partneri Shanghai International Culture Association i Shanghai Musician Association.
“Dugogodišnja saradnja Ambasade Kine u Crnoj Gori, ali i inostranih partnera, i festivala KotorArt rezultirala je postavkom serijala koncerata kineskih umjetnika na festivalu, poznatom kao China stage. Ove godine u pitanju su dva koncerta kineskih umjetnika i veliko finale međunarodnog takmičenja Ciao 2023, koje će se održati upravo u Kotoru”, istakli su iz PR službe festivala.
Đažuej Li počela je da uči klavir s pet godina. Prvo je pohađala osnovnu i potom srednju muzičku školu pri Šangajskom muzičkom konzervatorijumu, u klasi prof. Vilijama Vei-Lina. Diplomirala je na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu. Tokom studija učila je od poznatih klavirskih pedagoga kao što su Kristofer Elton i Hejmiš Miln. Osvojila je Treću nagradu na Memorijalu Vivian Langrish i Nagradu Douglass Cameron Kraljevske muzičke akademije. Ovu instituciju predstavljala je 2013. godine na takmičenju Jacques Samuel u Vogmor holu u Londonu i uspješno je postala finalistkinja takmičenja. Bila joj je dodijeljena Memorijalna nagrada Winifred Cristie, Elsa & Leonard Cross, kao i stipendija Clumbio Studio. Nastupala je na brojnim muzičkim festivalima kao što su Mozart Music, Francuski muzički festival, Ljetnji muzički festival, Ensemble Afrernoon Tea. Učestvovala je na koncertu povodom Kineske nove godine u Kineskoj ambasadi u Londonu 2011. godine. Nastupala je u muzičkim salama kao što su Kolston hol u Bristolu, Crkva Sv. Džejma na Pikadiliju, Senat haus i Senvejn hol u Londonu.
Bočeng Vang počeo je da uči klavir od svoje bake i Čen Đina. Završio je Srednju muzičku školu pri Sijanskom muzičkom konzervatorijumu, u klasi prof. Čen Bo. Studirao je klavir u Londonu, u Školi za mlade muzičke talente Persl i na Kraljeskoj muzičkoj akademiji, u klasi prof. Kristofera Letona, gdje je završio i master, u klasi prof. Ijana Fontejna. Tokom studija osvojio je više nagrada na nekolio međunarodnih takmičenja među kojima su Treća nagrada Newcastle Young Pianist Sjevernog međunarodnog takmičenja i Druga nagrada na Međunarodnom klavirskom takmičenju Listovog udruženja. Nastupao je na scenama poput Vigmor hola i Kraljevske palate u Londonu, koncertne sale Facioli u Italiji. Na poziv princa Edvarda, edinburškog vojvode, 2016. godine ostvario je uspješnu saradnju s ansamblom London Mozart Players tokom izvođenja Klavirskog koncerta u d-molu, Volfganga Amadeusa Mocarta, na proslavi devedesetog rođendana kraljice Elizabete Druge. Održao je više resitala u sali Kraljevske muzičke akademije. Klavirski koncert br. 3, Sergeja Prokofjeva, sa Simfonijskim orkestrom Kraljevske muzičke akademije izveo je u januaru 2020, i osvojio Prvu nagradu na takmičenju Muzičke fondacije Jamaha.
Sjaotong Duan stekla je bečelor diplomu na Univerzitetu u Vuhanu i master diplomu na Kreljevskom velškom koledžu za muziku i dramu, u klasi prof. Nučije Fočile. Tokom studija pohađala je majstorske radionice Ser Antonia Papana, muzičkog direktora Kraljevske opere. Danas nastupa u Velškoj nacionalnoj operi i učestvuje u projektima Youth opera. Sarađivala je s renominarnim dirigentima i režiserima kao što su Karlo Rici, Alis Farnam, Dejzi Evans i Matju Eberhard. Veoma je zainteresovana za međukulturalnu muziku. Sprovela je istraživanje o engleskim umjetničkim pjesmama ranog 20. vijeka baziranim na prevodu kineske drevne poezije, što je predstavila u svojoj tezi Orientalism and Trans-Culturalism: The Presentation of Chinse Ancient Poems in 20 th Century Western Song. Nastupala je u brojnim predstavama uključujući operete Moskva, Čeremuški, Dmitrija Šostakoviča i Slijepi miš, Johanesa Štrausa Mlađeg. U različitiim operskim kućama pjevala je brojne role poput Barbarine iz Figarove ženidbe, Volfganga Amadeusa Mocarta, Adine iz Ljubavnog napitka, Gaetana Donicetija, Flore iz Obrtaja zavrtnja, Bendžamina Britna, Marice iz opera Ivica i Marica, Engelberta Humperdinka.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art.
Terminal za žitarice oštećen u ruskom napadu na Odesu Foto: Press Service of the the Operational Command South of the Ukrainian Armed Forces / Reuters
Rusija je nastavila s raketiranjem ukrajinskih gradova na jugu, Odese i Mikolajiva. U posljednja četiri dana ispalila je više od 70 raketa i podignula 90-ak bespilotnih letjelica, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Dodao je da ukrajinska protuzračna obrana još ne može zaštititi cijelokupan zračni prostor zemlje. U napadima je ozlijeđeno više desetaka civila. Zapaljena je i oštećena zgrada kineskog konzulata. Rusija je poručila da su napadi odgovor na raketiranje Krimskog mosta.
Poljska premješta vojnike na istok zemlje zbog prisutnosti Wagnera u Bjelorusiji
Poljski odbor za sigurnost odlučio je premjestiti vojne postrojbe na istok zemlje zbog prisutnosti skupine Wagner u Bjelorusiji, rekao je u petak tajnik odbora kako prenosi državna novinska agencija PAP.
U videu prikazanom u srijedu, šef Wagnera Jevgenij Prigožin poželio je svojim borcima dobrodošlicu u Bjelorusiju. Rekao im je da za sada više neće sudjelovati u ukrajinskom ratu, ali im je naredio da ojačaju za Afriku dok obučavaju bjelorusku vojsku.
Bjelorusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da su Wagnerovi plaćenici počeli obučavati bjeloruske specijalne snage na vojnom poligonu samo nekoliko kilometara od granice s Poljskom, članicom NATO-a.
Dionica autoceste Počitelj – Zvirovići koja se gradi u sklopu izgradnje Koridora Vc spojiće dvije obale rijeke Neretve, te omogućiti oko 21 km kontinuirane vožnje na autocesti između Počitelja i Bijače na južnoj granici BH i u konačnici će povezati jug naše zemlje sa evopskom mrežom puteva, dobiva svoje konkretne obrise, saopštili su iz Autocesta FBiH.
Dionica Počitelj – Zvirovići ukupne je dužine 11,07 kilometara i nadovezuje se na trasu autoceste Zvirovići – Bijača. Uključno – isključna petlja po završetku izgradnje biće u mjestu Ševaš njive.
Inače, izgradnja dionice podijeljena je na dva LOT-a.
LOT 1 (petlja Počitelj – početak mosta Počitelj i kraj mosta Počitelj – petlja Zvirovići), , a LOT 2 je kolosalni most Počitelj.
Izvođač radova za LOT1 je China State Construction Engineering Corporation Limited (Kina), dok je izvođač radova za LOT2 (most Počitelj) konzorcij, koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina). Nadzor nad gradnjom za oba lota vrši kompanija IRD Engineering S.R.L. (Italija).
Aktivnosti na LOT-u 1
Značajni objekti na LOT-u 1 su petlja Počitelj sa naplatnim mjestom i pristupnim cestama, tunel Počitelj dužine od oko 1.200 m, tri vijadukta ukupne dužine 250 m i otvorena trasa.
Na glavnoj trasi LOT-a 1 u toku su radovi na pripremi završnog sloja asfalta, izvode se radovi na izradi iskopa i ugradnje nasipa, humuziranje bankina, izrada cementne stabilizacije, izrada zida od armiranog nasipa, ugradnja jednostrane odbojne ograde, izrada zida za zaštitu od buke, te izrada temelja za znakove vertikalne saobraćajne signalizacije.
Izvode se i ostali radovi na izgradnji i uređenju lokalnih i nekategoriziranih cesta u zoni autoceste.
U završnoj fazi su aktivnosti vezane za dio između mosta Počitelj i tunela Počitelj, kao i izgradnja tri vijadukta i naplatnog mjesta.
U tunelu Počitelj u toku su betonski radovi na izradi parapetnih zidova, radovi na ugradnji vrata SOS niše i vrata elektro niša, ra dovina ugradnji INOX nosača u tunelu. Završeno je postavljanje nosača za semafore, trepteća svjetla, te svjetlosno promjenjivi znakovi u lijevoj tunelskoj cijevi.
Spojen najviši most u regionu, most Počitelj
Pocitelj – Zvirovici
U dužini od 980 m, na LOT-u 2, završnim spajanjem rasponske konstrukcije u poljima 6 i 7 tehnički je početkom jula spojen most Počitelj. Visinom od preko 100 metara, most Počitelj je jedan od najviših mostova u regionu što ga čini i jednim od najkompleksnijih objekata u sklopu Koridora Vc.
U toku su pripremni radovi na izradi hidroizolacije mosta, odvodnje, kolovozne konstrukcije, betonske i sigurnosne ograde, postavljanje dilatacionih naprava, te ugradnja vertikalne i horizontalne signalizacije.
Ukupna količina materijala ugrađena u most je 38.000 m3 betona, 9.000 tona armature i 1.500 tona kablova za prednaprezanje, dok će u narednom periodu biti ugrađeno i 20.000 m2 asfalta i hidroizolacije.
Izgradnja dionice Počitelj – Zvirovići finansira se iz sredstava osiguranih u okviru ugovora o zajmu sklopljenog sa Evropskom investicionom bankom (EIB) u visini od 100 mil EUR-a i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 5 mil EUR-a koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Gradsko vijeće Amsterdama zabranilo je uplovljavanje kruzerima u centar grada pokušavajući na taj način ograničiti broj posjetitelja i smanjiti zagađenje.
Političari su rekli da kruzeri nisu u skladu s održivim ambicijama grada. To znači da će se središnji terminal za krstarenja na rijeci IJ u blizini amsterdamske glavne željezničke stanice zatvoriti
Najnovija je to mjera za suzbijanje masovnog turizma u gradu. Vijeće, podsjetimo, nastoji zabraniti pušenje kanabisa na ulicama četvrti crvenih svjetiljki. U ožujku pokrenuta internetska kampanja u kojoj se pozivalo mlade Britance koji razmišljaju o održavanju momačkih večeri u Amsterdamu da se drže podalje.
su postali simbol problema masovnog turizma, a prijedlog da se izmjeste iz centra prošao je velikom većinom. Amsterdam je postao žrtva vlastite popularnosti, privlačeći 20 milijuna posjetitelja godišnje .
“Kruzeri koji zagađuju nisu u skladu s održivim ambicijama našeg grada”, izjavila je stranka desnog centra D66, koja upravlja gradom zajedno sa socijaldemokratima i ekolozima, prenosi AFP.
Prolazak brodova za krstarenje, navodi se, također nije kompatibilan s planovima za novi most između povijesne južne četvrti grada i četvrti Noord.
