Pravni sistem u Crnoj Gori ignoriše nasilje nad ženama

0
Pravni sistem u Crnoj Gori ignoriše nasilje nad ženama
Osmomartovski marš 2023-foto Mina

Pravni sistem u Crnoj Gori i dalje ignoriše nasilje nad ženama, što potvrđuju iskustva dvije hiljade žena koje su se posljednjih godina obratile za pomoć Centru za ženska prava (CŽP), saopšteno je na Osmomartovskom maršu koji je danas održan u Podgorici.

Marš pod sloganom „Otpor sili i nepravdi”, povodom 8. marta Međunarodnog dana žena, organizovao je CŽP.

Umjetnica i koordinatorka Programa za kulturu CŽP Tanja Markuš rekla je da čak ni brutalna ubistva žena nijesu ubijedila institucije da treba da rade svoj posao.

“Zbog toga smo danas ovdje, da se odupremo brutalnosti koja se gura pod tepihe institucija i da ukinemo patrijarhat koji žene drži na pristojnoj distanci od svojih osnovnih prava”, saopštila je Markuš.

Ona je navela da su se okupili kako bi probudile društvo koje se jednako sistematski drži podalje od kulture, umjetnosti i znanja i tako postaje plodno tle za bujanje nekulture nasilja.

“Sintezom feminističkih i antifašističkih ideja težimo društvenim promjenama u privatnoj i javnoj sferi života. Danas smo tu da razbijemo fašizam, mizoginiju, nacionalizam i sve sitne podjele i da probudimo svijest da je pravda opipljiva i dostipna svima”, kazala je Markuš.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori, Karen Medoks kazala je da je Osmomartovski marš ono što bi stvarno trebalo da predstavlja taj praznik.

Osmomartovski marš 2023-foto Mina

“Riječ je o zahtjevu da žene imaju jednaka prava kao i muškarci. Nalazimo se u eri u kojoj ljudi imaju slobodu da se izraze, ali to nikada ne bi trebalo značiti slobodu da se naudi ljudskim pravima drugih”, saopštila je Medoks.

Ona je rekla da se svjedoči otvoreno izraženim primjerima mizoginije.

Kako je saopštila, možda se društva nikada neće osloboditi mizoginije ali se može uticati na to kako društva i vlade reaguju na te pojave.

“Imamo jednako pravo da tražimo život bez straha od nasilja, da budemo poštovane, da se obrazujemo i budemo zaposlene na najvišim pozicijama i tražimo pristup pravdi. Ako to ne dobijamo imamo pravo na to da se naš glas čuje”, poručila je Medoks.

Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Poligon za žensku izuzetnost “Sofija” iz Berana, Rebeka Čilović navela je da su se okupile kako bi poslale poruku žena koje neće šetati na Osmomartovskom maršu “ne zato što ne žele, već jer ne smiju”.

“Takođe šaljem pozdrave žena sa sjevera koje smatraju da su potpuno zapostavljenje i zaboravljene. One poručuju “Jutros mi je pesnicom povrijedio oko, državo, ne vidim te””, rekla je Čilović.

Dizajnerka CŽP-a Milena Blagojević kazala je da, kako bi se prepoznala dostignuća žena, društvo mora prepoznati da još nije dostignuta potpuna rodna ravnopravnost.

“Svi smo svjedoci činjenice na koliko načina nas je sistem napustio, pogotovo kada su u pitanju žrtve nasilja. Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna i neophodna za napredak društva i želimo da se nas glas čuje”, poručila je Blagojević.

Direktorica NVO Siguran život Tuzi Leonora Dukaj rekla je da su žene svjesne da još nijesu toliko moćne koliko su željne da maksimalno i energično dižu glas i dokažu sposobnost protiv svakog vida diskriminacije.

Osmomartovski marš 2023-foto Mina

“Borba za prava žena je velika i široka, s obzirom na našu poziciju žena iz Tuzi. Kada govorimo o ovom pitanju posebno ističemo intersekcionalnost – kombinaciju različitih identiteta u zajedničkoj borbi za jednakost”, kazala je Dukaj.

Ona je rekla da društvo kroz sistemsko djelovanje mora da energično eliminiše svaki vid nasilja i diskriminacije.

“To mora biti naša prioritetna i svakodnevna obaveza. Svi u svojim sistemima moramo vjerovati u zajednički rad, a onda naporno i predano raditi za svaki pojedinačni slučaj, kako bismo postigli promjenu i vidjeli više identifikovanih i procesuiranih slučajeva nasilja i femicida”, istakla je Dukaj.

Umjetnica i aktivistkinja Ivana Stanić navela je da 8. mart simbolizuje hrabrost žena, njihovu snagu i borbu ne za moć, već za ravnopravnost.

“Ne smijemo dozvoliti patrijarhatu, koji nam konstanto oduzima ljudska prava, da nastavi ovim tempom. Danas je privilegija misliti da, ako neki problem nije naš privatni, da on ne postoji i da nije problem uopšte”, saopštila je Stanić.

Ona je rekla da, ako se budu borile u ono u šta vjeruju na jasan i kvalitetan način, onda će im se i drugi pridružiti.

“Ne treba se izvinjavati za svoju snagu, nego okupimo žene oko sebe i dajmo im podršku. Osnažimo jedna drugu. Ne saplićite svoje sestre”, poručila je Stanić.

Nakon okupljanja na Trgu nezavisnosti, održana je protestna šetnja Ulicom Slobode, Bulevarom Petra Cetinjskog do mosta Blaža Jovanovića, a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom.

Više desetaka hiljada Grka na ulicama zbog željezničke nesreće

0
Više desetaka hiljada Grka na ulicama zbog željezničke nesreće
Grčka
Foto: Murad Sezer / REUTERS

Deseci hiljada ljudi izašli su u srijedu na ulice u Grčkoj, a radnici su stupili u štrajk u dosad najvećem izrazu bijesa javnosti zbog najsmrtonosnije željezničke nesreće prošloga tjedna u kojoj je poginulo 57 ljudi.

Nesreća 28. februara izazvala je bijes javnosti zbog raspadajućeg stanja željezničke mreže.

Radnici koji štrajkaju kažu da su za to krive godine zanemarivanja, nedovoljnih ulaganja i manjka osoblja, što je naslijeđe grčke dužničke krize.

U najvećim prosvjedima protiv vlade izabrane 2019. sudjelovalo je, prema policijskim procjenama, više od 60 tisuća ljudi u gradovima diljem Grčke.

Više od 40.000 ljudi marširalo je do parlamenta u središtu Atene, uzvikujući “Ubojice!” i “Svi smo u istom vagonu”.

Nakratko se skupina prosvjednika sukobila s interventnom policijom koja je ispalila suzavac na gomilu. Prosvjednici su bacali molotovljeve koktele i zapalili kombi i kante za smeće.

Više tisuća ljudi izašlo je na ulice drugog najvećeg grčkog grada Soluna gdje je skupina prosvjednika bacala kamenje na vladinu zgradu.

Brojni od oko 350 putnika u međugradskom putničkom vlaku koji se frontalno sudario s teretnim vlakom dok je vozio istim kolosijekom bili su studenti.

– Pošalji mi poruku kada stigneš, pisalo je na plakatu u Ateni. Ta je rečenica postala jedan od slogana prosvjeda proteklog tjedna.

– Ljut sam jer vlada nije ništa učinila za svu tu djecu. Javni prijevoz je u kaosu, rekao je 19-godišnji Nikomathi Vathi.

– Bit ćemo ovdje dok ne dođe do promjena, izjavio je drugi student Vaggelis Somarakis.

Konzervativna vlada, koja planira raspisati izbore u nadolazećim tjednima, obećala je u srijedu da će popraviti željeznički sustav.

Ministar prometa George Gerapetritis rekao je na konferenciji za novinare da razumije bijes zbog nesreće.

– Nijedan vlak više neće krenuti ako nismo osigurali najveću moguću sigurnost, dodao je.

Upozorenja

Željeznički radnici štrajkaju od četvrtka zbog čega je željeznička mreža zaustavljena.

Kažu da se njihovi zahtjevi za poboljšanjem sigurnosnih protokola godinama ne čuju i obećavaju da će “nametnuti sigurnost” kako ne bi došlo do novih nesreća.

– Mi strojovođe smo se tužili na te stvari, štrajkali smo zbog toga, upozoravali smo, prosvjedovali smo, rekao je šef sindikata strojovođa Kostas Genidounias.

– Govorili su nam da lažemo, da klevećemo, da imamo druge interese. Na kraju se pokazalo da su radnici bili u pravu, dodao je.

Najveći sindikat radnika u javnom sektoru ADEDY pridružio se u srijedu 24-satnom štrajku.

Radnici u javnom gradskom prijevozu napustili su posao u znak solidarnosti, zbog čega je poremećen rad metroa, tramvaja i autobusa u Ateni.

Brodovi su također ostali privezani u lukama jer su u akciji sudjelovali I pomorci.

Grčka je prodala državnu željezničku kompaniju, koja se sada zove Hellenic Train, talijanskoj državnoj kompaniji Ferrovie dello Stato Italiane tijekom dužničke krize 2017.

TO Kotor predstavila turističku ponudu na Međunarodnoj turističkoj berzi ITB u Berlinu

0
TO Kotor u Berlinu

TO Kotor učestvuje na Međunarodnoj turističkoj berzi ITB, koja se održava u periodu od 7. do 9. marta u Berlinu.

Nosilac prezentacije Crne Gore je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, a pored TO Kotor na berzi učestvuju i nacionalna aviokompanija Air Montenegro, HG Budvanska rivijera i turistička agencija Gold travel, lokalne turističke organizacije, Ulcinja, Tivta, Bara, Podgorice i Herceg Novog, hoteli Voco Podgorica, Vivid Blue Serenity Resort, Karisma, HG Montenegro Stars, FKK Ada Bojana, Mediteran, Maestral Resort&Casino, kao i turističke agencije Montenegro Tourist Service, Gulliver i Luminalis.

Riječ je o jednoj od dvije najznačajnije turističke manifestacije u svijetu, koja je ove godine isključivo organizovana u B2B segmentu. To je bila prilika da crnogorska turistička privreda održi sastanke, kao i da se subjekti iz djelokruga turizma Crne Gore susretnu sa brojnim međunarodnim partnerima.

TO Kotor u Berlinu

Interesovanje za Crnu Goru je ogromno i Crna Gora postaje cjelogodišnja turistička destinacija za tržište Njemačke.

Kotor kao jedna od destinacija u Crnoj Gori je vrlo atraktivna za njemačke turiste, a posebno je iskazano interesovanje za ponudu aktivnog odmora.

TO Kotor predstavila turističku ponudu na Međunarodnoj turističkoj berzi ITB u Berlinu
TO Kotor u Berlinu

Tokom prva dva dana sajma realizovali smo veliki broj sastanaka koji se tiču promotivnih kampanja na njemačkom tržištu kao i drugim tržištima. Nadamo se da ćemo neke od ponuđenih kampanja i saradnji uspjeti realizovati u narednom periodu.

TO Kotor u Berlinu

ITB je najposjećenija turistička berza koja okuplja predstavnike institucija, organizacija i privrede iz preko 180 zemalja. U posljednjoj godini održavanja 2019. godini, turističku ponudu je predstavilo 10.000 izlagača, a sajam je zabilježio 110.000 posjeta od čega 60.000 predstavnika privrede.

Ostrvo Sveti Marko ponovo na prodaju, početna cijena 80 miliona eura

0
Ostrvo Sveti Marko ponovo na prodaju, početna cijena 80 miliona eura
Tivat – mikophotography montenegro – Sveti Marko

I pored toga što je prošle godine uplatila 700.000 na ime poreza za nepokretnost za 2020. godinu, kompanija “Ostvo Sveti Marko“ je, kako je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović potvrdio Radio Tivtu, ponovo stavila na prodaju istoimeno ostrvo.

„Prodaje se čitavo ostrvo, a koliko sam upućen početna cijena je oko 80 miliona eura. Opština Tivat nema velike ingerencije nad tim lokalitetom, ali je činjenica da je to svakako jedan od trenutno najvećih resursa i veoma značajan za dodatni razvoj turističke privrede. Nekada je bilo izuzetno popularno mjesto za ljetovanje pa se nadamo da će se vratiti taj nekadašnji sjaj“-kazao je Komnenović.

Kompanija je tada predala Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, a predviđena  je bila gradnja hotelskog kompleksa sa pratećim sadržajima.

Ukupna površina ostrva je skoro 340.000 kvadrata. Na ostrvu je u sezoni radilo i do 200 ljudi iz Tivta i susjednih gradova.

Tivatska fima „Ostrvo Sveti Marko“ formirana je 2007. godine, kada je ostrvo koje je bilo najatraktivnija imovina turističke firme ,,Putnik“ iz Beograda, prešlo u ruke grupacije ,,Metropol“ iza koje je stajao ruski tajkun Mihail Slipenčuk. ,,Metropol“ je planirao da na ostrvu sagradi turistički kompleks vrijedan 400 miliona eura. Prema ranijem pisanju medija Slipenčuk je nakon nekoliko godina djelove imovine ,,Metropola“ razdijelio akcionarima, a ostrvo Sveti Marko zvanično došlo u posjed of šor kompanije Stala Property Holdings Ltd registrovane u Hong Kongu.

Savremena promocija nasljeđa: Stiže prvi digitalni vodič kroz budvanski Stari grad

0
Savremena promocija nasljeđa: Stiže prvi digitalni vodič kroz budvanski Stari grad
Plakat digitanle turrističke rute

U prostorijama Moderne galerije ,,Jovo Ivanović”, Budva, u subotu 11. marta, u 16:30 sati, biće predstavljen prvi samostalni digitalni vodič kroz bogato kulturno nasljeđe Starog grada Budve. Turistički vodič pod nazivom “Digitalne kulturne rute” rezultat je istoimenog projekta koji je NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa Crne Gore izradio prethodnih mjeseci u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve i Turističkom Organizacijom Budve.

Na 28 lokacija širom Starog grada postavljeni su QR kodovi koji posjetiocima omogućavaju brz i lak pristup zanimljivom edukativnom sadržaju kreiranom na web sajtu, a koji na izvanredan način spaja savremenu turističku ponudu i valorizaciju kulturnog nasljeđa. Takođe, pored web sajta, kreiran je štampani materijal u vidu turističkih mapa koje će biti dostupne na svim turističkim info-punktovima.

Glavni cilj projekta “Digitalne kulturne rute” predstavlja doprinos savremenoj promociji kulturnog nasljeđa Opštine Budva. Pospješivanjem promocije kulturnog nasljeđa i uvrštavanjem istog u ponudu turizma, stvaramo prostor za razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori čime doprinosimo i socio-kulturnom razvoju.

Multidisciplinarni tim stručnjaka predstaviće sam vodič, metodologiju rada i buduće planove, ali i značaj kvalitetne i savremene prezentacije kulturnog nasljeđa Starog grada.

Prezentacija projekta u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” zakazana je za 16:30h, a na skupu će govoriti:

–  Dušan Medin, dipl. arheolog i master menadžer u kulturi

– Nikolina Ražnatović, predstavnica NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa i koordinatorka projekta ,,Digitalne kulturne rute”

– Prof. dr Mirko Kovačević, arhitekta

– Slobodan Mitrović, arhitekta

Projekat je podržan od ReLOaD2 programa, koji finansira Evropska Unija, a sprovodi UNDP u saradnji sa petnaest lokalnih samouprava, među kojima je i Opština Budva.

Do kraja godine idejno rješenje i glavni projekat za drugu dionicu auto-puta

0
Do kraja godine idejno rješenje i glavni projekat za drugu dionicu auto-puta
autoput Princeza Ksenija, rampa

Do kraja godine očekuje se da bude završeno idejno rješenje i glavni projekat za drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, saopštio je predsjednik Odbora direktora Monteputa, Dušan Golović.

Prema podacima Monteputa, prvom dionicom auto-puta do 5. marta prošlo je 1,45 miliona vozila i ostvaren je prihod od 5,85 miliona EUR.

Prema ranijim procjenama, gradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, u dužini od 23,5 kilometara, trebalo je da počne naredne godine, prenosi portal RTCG.

“Čeka se i idejno rješenje zaobilaznice oko Podgorice i nadam se da će do kraja godine biti završeno svo projektovanje što se te dionice tiče, i idejno rješenje i glavni projekat”, kazao je Golović u emisiji Link Radija Crne Gore.

Cijena druge dionice, kako je kazao, biće poznata nakon završetka glavnog projekta.

“Priča se o cifri o 500 miliona, ali nije sigurno do završetka glavnog projekta. Ja se nadam da bi se naredne godine moglo ući u proces izbora ponuđača, a onda da se traže grantovi EU. Postoji mogućnost da dobar dio finansira Evropska banka ili neka druga kreditna institucija”, kazao je Golović.

On je naveo da je prvom dionicom autoputa Bar-Boljare Princeza Ksenija od početka naplate putarine do kraja prošle godine prošlo 1,14 miliona vozila, a po osnovu naplate putarine ostvaren je prihod od 4,64 miliona EUR.

Time je, kako je kazao, premašen plan prihoda.

“Mi smo planirali 800 hiljada vozila za taj period, međutim za nekih 240 hiljada vozila plan je premašen”, rekao je Golović.

Od 1. januara do 5. marta auto-putem je, kako je kazao, prošlo 305,7 hiljada vozila, a od naplate putarine prihodovano je 1,2 miliona EUR.

“Ovdje je takođe premašen plan. Planirali smo blagi trend povećanja u ovoj godini u odnosu na prošlu”, naveo je Golović.

U ovoj godini, kako je dodao, planirani su ukupni prihodi u iznosu od 63,7 miliona EUR.

“Međutim, veliki iznos novca koji se gleda kao prihod je od prodaje elektroenergetske infrastrukture u iznosu od 42,5 miliona EUR Crnogorskom elektroprenosnom sistemu jer je Monteput izgradio trafostanice koje napajaju auto-put i po ugovoru dužan je da ih prenese operaterima električne energije”, kazao je Golović.

Od tunela Sozina, prema riječima Golovića, u ovoj godini očekuje se prihod u iznosu od 11 miliona EUR, od auto-puta 9,4 miliona dok ostali planirani prihodi iznose oko 500 hiljada EUR.

Golović je kazao i da se ne može očekivati da auto-put bude samootplativ, bar ne u početnim godinama.

“Što se dinamike vraćanja kredita tiče, naravno da se ne može ova dionica sama isplatiti bar ne u početnim godinama. Treba biti otvoren i reći da je u pitanju složena dionica. Ne bi trebalo očekivati, nije realno da ona može bar sada sebe da otplati”, kazao je Golović uz napomenu da je Monteput zadužen za pravilno funkcionisanje i bezbjednost na auto-putu a Vlada Crne Gore vlasnik.

On je saopštio da je bezbjednost na auto-putu na visokom nivou.

“Nijesmo imali nijednu nesreću sa smrtnim posljedicama, a to govori o bezbjednosti”, kazao je Golović.

Što se paljenja automobila kojih je bilo na auto-putu u prethodnom periodu kaže da put nije razlog za to.

“Radi se o istim tipovima vozila, u pitanju su starija vozila i vjerovatno pojedinosti oko motora. Put nije razlog zašto su se nezgode dešavale”, naveo je Golović.

On je podsjetio da su radnici Službe za održavanje prisutni na auto-putu tokom 24 sata i spremni su da reaguju u svako doba i u rekordnom vremenu.

“Kompanija posjeduje deset snjegočistača i dva specijalizovana radna vozila koji pored čišćenja snijega rade i druge aktivnosti na održavanju puta. Posjedujemo frezu i dvije kombinovane radne mašine. To je sve najsavremenija oprema”, kazao je Golović.

Na pitanje da li je tokom proteklih osam mjeseci bilo zahtjevno održavanje auto-puta posebno u zimskom periodu, Golović je odgovorio da je protekla zima bila blaga i da se ne može uzeti kao primjer ali napominje da je snijeg, kada je padao, redovno čišćen i zastoja nije bilo.

Planirana je, kako je kazao, i nabavka vozila za čišćenje kanalizacionih odvoda.

Golović je rekao i da neće biti promjene cjenovne politike.

“Cjenovna politika ostaje ista. Na Sozini je cijena od početka nepromijenjena i pored rasta cijena ostalih usluga. Sozina je sebe otplatila, ali kredit još nije zatvoren. Sozina je projektovana za jednu cijev dionice auto-puta koja će ići do Bara a planirana je još jedna cijev. Sozina će postati sastavni dio auto-puta. Razumijem ljude koji žive u blizini ali nije lako promijeniti cijenu a da ne dođe do diskriminacije”, zaključio je Golović.

MSC kontejnerski brod pretrpio gubitak od 45 kontejnera

0
MSC kontejnerski brod pretrpio gubitak od 45 kontejnera
MSC – kontejner

Bermuda Maritime Operations Centre prijavilo je gubitak kontejnera sa kontejnerskog broda MSC SHRISTI oko 350 nautičkih milja istočno od Bermude.

Oko 45 praznih kontejnera palo je s broda u more u tri različita navrata, u teškim vremenskim uvjetima. Prema evidenciji praćenja i AIS-u, do nestanka kontejnera došlo je 2. marta, na putu od Bostona do Cauceda, Dominikanska Republika.

U jednom trenutku, brod se okrenuo te promijenio smjer, vjerojatno pokušavajući izbjeći još gubitaka kontejnera.

MSC SHRISTI je stigao na odredište, Caucedo, 5. marta te nastavio daljnju plovidbu prema Turskoj, 6. marta, prenosi FleetMon.

Edukativan projekat „Zelena bašta“ Dječijeg kluba Luštica Bay

0
Edukativan projekat „Zelena bašta“ Dječijeg kluba Luštica Bay
Zelena bašta dječijeg kluba Luštica Bay

Poklon najmlađim posjetiocima Luštice Bay – edukativno-zabavni projekat sadnje biljaka i male škole hortikulture tokom cijelog marta u zatvorenoj kupoli u Marina naselju

Zabavno-edukativni projekat „Proljeće – Zelena bašta“ pod motom „Kad god možeš ti drvo posadi“, kao dio aktivnosti Dječjeg kluba Luštica Bay, odvijaće se svakog dana do kraja marta na zelenoj površini ispred samog kluba u Marina naselju. Kroz ovu zabavnu aktivnost mališani će steći prva iskustva u hortikulturi i brizi o okruženju.

Svakog dana od 11 časova, zatvorena kupola ispred Dječijeg Kluba postaje prava proljećna zelena bašta. Pored prvih koraka u hortikulturi, iz Zelene bašte se šalju važne ekološke poruke za najmlađe – o ljubavi prema prirodi, upoznavanju biljnog i životinjskog svijeta i značaju brige za životnu sredinu.

Inovativan zabavno-edukativni projekat Luštice Bay, osmišljen je sa idejom da se djeci kroz igru i druženje stvori prilika da sami učestvuju u sadnji biljaka i, prateći njihov rast, postanu svjedoci prirodnog procesa nastanka i razvoja živog svijeta. Bilje koje će biti zasađeno nalazi se u obliku sjemenki različitog povrća, voća, aromatičnog i začinskog bilja.

„Inicirali smo ovu jedinstvenu aktivnost za naše najmlađe posjetioce, sa željom da probudimo svijest da svako od nas već od malih nogu može doprinijeti zdravijoj i ljepšoj okolini. Naši najmlađi gosti će u Zelenoj bašti Dječjeg kluba imati pravi mali čas u prirodi, uz mogućnost da na zanimljiv način nauče kako se sade i njeguju raznovrsne biljke, poput paradajza, jagoda, bosiljka i drugih vrsta. Tokom narednih trideset dana, koliko traje projekat, mališani će moći da prate rast biljaka, stvarajući snažnu povezanost sa buđenjem prirode i tokovima života. Uz druženje i radost, zajedno sa našim najmlađim posjetiocima i njihovim roditeljima, upoznajemo i volimo prirodu koja nas okružuje i koja čini neraskidivi dio koncepta integrisanog naselja Luštica Bay. Ovim putem iznova iskazujemo posvećenost Luštice Bay prirodi, zdravom načinu života i zajednici kojoj pripadamo i sa kojom uporedo rastemo i razvijamo se iz dana u dan“, rekao je Tomo Asanović, supervizor animacije u Dječijem klubu u Luštici Bay.

Aktivnosti u sklopu Zelene bašte su dostupne za sve posjetioce Luštice Bay, kako za stanare i goste hotela tako i za dnevne goste. Ovaj jednosatni program vode animatori Dječjeg kluba. Pored sadnje raznovrsnog sjemenja i upoznavanja bogatstva biljnih vrsta, mališani mogu učiti da prave glinene posudice, mini herbarijume  i slično.

Dječji klub Luštica Bay je osmišljen kao interaktivno i kreativno iskustvo za najmlađe, kroz niz umjetničkih i edukativnih programa i radionica, unutar kojih mogu nastajati i manje zanatske rukotvorine od gline, tkanine i slično, što je posebno stvaralačko iskustvo za mališane. Pored Zelene bašte, vrata Kids Kluba su otvorena svakog radnog dana i vikendom, uz obilje drugih kreativnih i edukativnih sadržaja, vesele animatore i dječje osmjehe.

Francuska paralizirana masovnim štrajkom protiv mirovinske reforme

0
Francuska paralizirana masovnim štrajkom protiv mirovinske reforme
Francuska štrajk
Foto: Stephane Mahe / REUTERS

Većina vlakova je stala, škole su zatvorene, naftne rafinerije ne rade, a proizvodnja električne energije je smanjena u utorak u Francuskoj nakon što su vodeći sindikati organizirali već šesti štrajk diljem zemlje protiv mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona. Prosvjeduje 1,28 milijuna ljudi, procjenjuje ministarstvo unutarnjih poslova, a 3,5 milijuna po procjeni sindikata CGT-a, što je više od rekordnog sudjelovanja ostvarenog 31. siječnja.

Ovo je šesti put od 19. siječnja da su ljudi masovno izašli na prosvjed protiv predložene mirovinske reforme kojom se želi pomaknuti dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine i produljiti vrijeme uplata doprinosa potrebnih za primanje pune mirovine.

Isporuka i prerada goriva danas je prekinuta u nekoliko francuskih rafinerija i skladišta kojima upravljaju Total Energies i Esso.

Glasnogovornik Total Energiesa rekao je da od 296 operatera na njezinim lokacijama danas štrajka njih 64 posto.

Predstavnik sindikata CGT-a u toj kompaniji rekao je da je predviđeno da štrajk u rafineriji Gonfreville u Normandiji traje do četvrtka, a u rafineriji Donges u zapadnoj Francuskoj do petka.

Ankete pokazuju da se većina birača protivi toj reformi jer je smatraju nepravednom, posebno prema radnicima na teškim poslovima.

Vlada, međutim, tvrdi da su promjene nužne kako bi se francuski mirovinski sustav izvukao iz deficita do 2030., i odlučna je provesti svoj plan.

– Razumijem da mnogi ljudi ne žele raditi dvije godine više, ali nužno je osigurati održivost mirovinskog sustava, rekla je za TV France 5 premijerka Elisabeth Borne.

No i sindikati su čvrsto ukopani na svojim pozicijama i ne namjeravaju odstupiti, nego povećati pritisak na zastupnike u Narodnoj skupštini i uvjeriti ih da ne glasaju za tu reformu. Također, upozoravaju da bi štrajkovi u naftnim rafinerijama i željeznici mogli potrajati danima.

– Ne odustajemo. Danas ćemo na ulice izvesti više od dva milijuna ljudi. Uvjeren sam u to. Nastavit ćemo sve dok se reforma ne povuče, rekao je Eric Sellini iz sindikata CGT.

– Okupljanja su planirana diljem zemlje, nakon što je 31. siječnja, prema policiji, na ulice izašlo više od 1,27 milijuna ljudi.

– Hajdemo zajedno dovesti Francusku u zastoj, poručili su sindikati u zajedničkom priopćenju.

Macronov tabor u parlamentu nema apsolutnu većinu i može računati samno na dio konzervativnih republikanaca.

– Rekao sam Macronu da se drži. Ako popusti, neće moći provesti reformu i to bi bio kraj njegova drugog mandata, rekao je republikanski senator Bruno Retailleau.

Ministar prometa Clement Beaune priznao je da će današnji štrajk biti “jedan od najgorih” za putnike. “Za mnoge će to danas biti velika gnjavaža, rekao je ministar.

Prema vladi, reforma mirovinskog sustava donijela bi dodatnih 17,7 milijardi eura mirovinskih doprinosa godišnje, a sindikati odgovaraju da postoje i drugi načini za povećanje prihoda, poput oporezivanja superbogatih.

Burna rasprava u parlamentu o nacrtu prijedloga zakona završila je krajem veljače bez rasprave o spornom članku 7. o podizanju dobi za odlazak u mirovinu.

Prijedlog je sada na razmatranju u Senatu.

Šef sindikata CGT Philippe Martinez rekao je da “ubacuju u višu brzinu”.

– Loptica je na Macronovoj strani igrališta. Na njemu je da povuče reformu, rekao je Martinez.

Gotovo dvoje od troje ljudi u Francuskoj podržava prosvjede protiv promjena. Kako predsjednik Macron nema apsolutnu većinu u parlamentu, može računati na potporu samo dijela konzervativne stranke Les Républicains, možda će biti prisiljen upotrijebiti posebne ustavne ovlasti kako bi zaobišao glasanje u parlamentu.

Vodeći francuski sindikati do sada su djelovali s rijetkim jedinstvom, ali nadolazeći dani i tjedni bit će test njihove sposobnosti održavanja te ujedinjene fronte.

Europske ekonomije već su podigle dob za odlazak u mirovinu na 65 ili više godina kako bi odražavale duži životni vijek. U Ujedinjenom Kraljevstvu dob za odlazak u državnu mirovinu postupno se povećava za muškarce i žene te će do 2028. dosegnuti 67 godina.

Vlada kaže da prosvjeduje 1,28 miliona ljudi, sindikat tvrdi – 3,5 miliona

U šestom danu prosvjeda protiv mirovinske reforme u Francuskoj sudjelovalo je u utorak 1,28 milijuna ljudi, procjenjuje ministarstvo unutarnjih poslova a 3,5 milijuna po procjeni sindikata CGT-a, što je više od rekordnog sudjelovanja ostvarenog 31. siječnja.

Vlasti su 31. siječnja, na vrhuncu mobilizacije protiv ove reforme, pobrojale 1,27 milijuna prosvjednika, a sindikati 2,5 milijuna.

U Parizu je na ulicu izašao manji broj ljudi, a u ostatku zemlje bilo ih je više, navodi ministarstvo unutarnjih poslova. U utorak ih je u Parizu bilo 81.000, a 31. siječnja 87.000, objavila je policija.

No CGT, čiji je glavni tajnik Philippe Martinez rekao za AFP da je diljem zemlje prosvjedovalo 3,5 milijuna ljudi, navodi da ih je u Parizu bilo 700.000, pošto njegove procjene o broju sudionika na ranijim prosvjedima nisu prelazile 500.000 ljudi.

Mobilizacija je bila uspješna u unutrašnjosti, ovaj put su u tome suglasni i vlasti i organizatori. U Brestu je policija pobrojala 22.000 sudionika, a sindikati 30.000. U Pauu ih je bilo 15.000 po procjeni policije a 22.000 po procjeni sindikata.

Izložba Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore u Kotoru

0
Izložba Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore u Kotoru
Plakat

Tradicionalna osmomartovska izložba članova Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore biće otvorena sjutra (četvrtak 09. marta) u 18 sati u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra.

Izložbu će otvoriti dr Marija Sarap, rukovoditeljka programskog sektora u ovoj Ustanovi.

Izvorna likovna umjetnost u Crnoj Gori je novijeg datuma; javila se početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Prva njihova samostalna izložba održana je 1973. godine u galeriji „Santa Marija“ u Budvi i to Mirjane Marić, Dragoljuba Šćekića, Đorđija Vučkovića i Koste Žunjića. Dan poslije otvaranja izložbe slikari – samouci formirali su Inicijativni odbor, čiji je prvi predsjednik bio kosta Žunjić, a pola godine kasnije zvanično je formirano Udruženje samoukih slikara i vajara kome, nakon izložbe, mijenjaju ime u Uduženje izvornih likovnih umjetnika Crne Gore.

Stvaralaštvo članova UILUCG nikada se nije moglo svrstati u određene omeđene pravce, škole, likovne ideje i pokrete čak ni u čvrste okvire tkz. naive. Oni koračaju svojim putem, stvaraju svoja nepisana pravila, oslanjajući se na iskustva stečena ličnim naporima.

Danas udruženje nosi naziv Udruženje umjetničkih likovnih stvaralaca Crne Gore i broji preko 100 aktivnih članova, obavještabaju iz Kulturnog centra ”Nikola Đurković”.