U Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra u petak je svečano otvorena konceptualna izložba “7K Novus Ordo Mundi” /”7K New World Order” autorke Marije Sarap.
Prema riječima prof. dr Sonje Tomović Šundić, koja je svečano otvorila ovu izložbu riječ je o cjelovitom audio- vizuelnom kritičkom osvrtu na postmodernu civiliziju. „ Ovdje imamo artefakte koji funkcionišu kao lampe, osvjetljeni su a s druge strane simbolički predstavljaju brojeve, svaki od ovih predmeta zapravo je jedan broj. I čovijek zaista postaje predmet, sredstvo a ne ono što treba da bude a to je cilj dakle ličnost što svakako u tom njegovom konstituisanju identiteta negdje duboko nedostaje“
Konceptualna izložba – foto M.D.P
Dok Mariju Sarap crnogorska javnost zna kao dramskog pisca i scenaristu sada se oprobala u još jednom vidu umjetnosti. „Sada je našla jedan novi izraz, rečnik kojim ona odlično vlada i odlično se izražava“ , zaključuje Tomović Šundić.
Kako autorka ove izložbe kaže, u savremenoj konzumerističkoj kulturi čovijek je postao samo broj, bezimeni pojedinac koji gubi svojstva ličnosti, moralnosti duhovnosti te je upravo to jedan od glavnih motiva ove konceptualne večeri.
Konceptualna izložba – foto M.D.P
„Ova izložba nastala je usled neslaganja sa autoritetima u kojima živimo, onda sam naprosto odlučila da to prebacim preko rampe i da to postane nešto drugo. Stajalo je godinama tako u nekom taborenju ali znala sam da će da nadje svoj put upravo onda kada je bilo vrijeme“, kazala je autorka.
Sarap sa ponosom ističe da su finska medijska kuća i časopis koji se bavi art kritikom preoznali značaj njena dva konceptualna djela i pozvali je da sa njima učestvuje na izložbi u Londonu.
Konceptualna izložba – foto M.D.P
Ono što ovu postavku čini posebnom jeste to da traje samo jedan dan, jer kako autorka kaže, sama postavka posjetiocima ne vrijedi ukoliko ne isprate kompletan estetski koncept tačnije sinergiju tijela, artefakta te umjetničke indvidualnosti koje ga čine.
Većina evropskih građana podržava odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu i solidarna je s napadnutom zemljom, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je Europska komisija objavila u četvrtak.
Istraživanje provedeno od 12. januara do 6. februara ove godine u 27 država članica, pokazuje da se 91 posto ispitanika slaže se s pružanjem humanitarne pomoći, 88 posto se zalaže za prihvat osoba koje bježe rata.
Pružanje financijske potpore Ukrajini odobrava 77 posto, a gospodarske sankcije ruskoj vladi, poduzećima i pojedincima 74 posto ispitanika.
Europljani i dalje uvelike podržavaju zabranu emitiranja ruskim medijima u državnom vlasništvu (67 posto) i ulaganje sredstava EU-a u kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom (65 posto).
Općenito, većina europskih građana (56 posto) zadovoljna je odgovorom Europske unije na rusku invaziju na Ukrajinu, pokazalo je istraživanje.
Velika većina građana EU-a (84 posto) slaže se da bi Unija trebala što prije smanjiti ovisnost o ruskim izvorima energije. Također se većinom slažu da bi trebala podupirati zelenu tranziciju ulaganjem u obnovljive izvore energije (86 posto).
Isto tako, velika većina od 85 posto Europljana uvjereno je da će povećanjem energetske učinkovitosti zgrada, prometa i robe EU smanjiti ovisnost o proizvođačima energije izvan EU-a. Više od 80 posto ispitanika smatra da bi države članice EU-a trebale zajednički kupovati energiju od drugih zemalja kako bi postigle bolje cijene.
Europljane trenutačno najviše zabrinjava inflacija (32 posto ispitanika), pa međunarodna situacija (28 posto) i opskrba energijom (26 posto).
Potpora euru i dalje je na vrlo visokoj razini u EU-u kao cjelini (71 posto, druga najviša razina ikad zabilježena) i još više u europodručju (79 posto).
U duhu kotorske tradicije, danas, 25.februara, u holu Gimnazije i Srednje pomorske škole održan je tradicionalni školski maskenbal.
Nakon tri godine pauze, a na opšte oduševljenje svih učenika koji od marta 2020. nisu imali priliku da budu dio ovakve posebne atmosfere u svojoj školi, pristupilo se osmišljavanju maski i koreografija. U očekivano veseloj atmosferi i uz veliki odaziv učenika, maske su defilovale ispred žirija i rijetkih pojedinaca koji se nisu maskirali. Uz zvuke karnevalskih nota i karnevalskih mota, učenici su pokazali da je „život maskenbal“.
Kvalitet maski i atmosferu koju su stvarali oko sebe procijenio je žiri u sastavu profesora: Slavica Rajman, Miroslav Kilibarda, Svetlana Kikanović, Darko Botica i Biljana Pejčinović.
Od pojedinačnih maski, prvo mjesto i nagradu dva ruksaka, osvojila je maska pod nazivom „Bogomoljke“. Drugo mjesto i nagradu zvučnik osvojila je „Morska vila“, a treće mjesto i nagradu slušalice „Poslovni čovjek“. Žiri je dodijelio i dvije specijalne nagrade, pa je „La Casa De Papel“ osvojila mjesečnu članarinu u teretani, a maska „Doktor“, nagradu od 20 eura.
Grupne maske su osvojile novčane nagrade. Treće mjesto i nagradu od 70 eura osvojila je maska „Party 1920“, drugo mjesto i nagradu od 100 eura maska „Slatki greh“, a najviše glasova žirija i publike zadobila je maska „Konstrakta -Umjetnica mora biti zdrava“, koju su osmislili i prikazali uz dobro uvježbanu koreografiju učenici 4m predvođeni odjeljenjskom starješinom Aleksandrom Jovanović.
Maskenbal – Gimnazija Kotor
Zahvaljujemo se Turističkoj organizaciji Kotor koja je bila glavni sponzor nagrada za najbolje grupne i individualne maske. Predstavnici TO Kotor Vanja Petrović, Marija Janjušević i Ranko Maraš, obučeni u tradicionalne karnevalske kostime, doprinjeli su opštoj veseloj atmosferi na maskenbalu.
Kulturni centar „Nikola Đurković“ je pozvao sve grupne maske da učestvuju na Kotorskom karnevalu, koji će se održati 5.marta. 2023.
Praznik mimoze juče je bio u znaku Novog Sada, a posebno interesovanje domaćih i gostiju izazvao je koncert Zvonka Bogdana u Parku mimoze.
Bard panonske šansone pozdravio je grad Herceg Novi, domaćine koji su organizovali koncert i sve goste, sa kojima su Bogdan i tamburaški orkestar sinoć podijelili vanvremenske hitove, melodiju i duh vojvođanske ravnice. Pun Park mimoze je u jedan glas pjevao “Osam tamburaša s Petrovaradina”, “Ko te ima taj te nema”, “Tri metera somota”, “Svaku ženu volim ja”, “Moja mala nema mane”, “Da nije ljubavi”.
“Vratićemo vas u neka vremena koja se više ponoviti neće. Imaćete prilike da čujete one pjesme, pesme i pisme koje su nastale davno i kad sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, prije 60 godina, one su već onda bile stare. Nadam se da ste znali da je pjesma, pesma ili pisma najbolji način ljudskog izražavanja”, kazao je Zvonko Bogdan i poručio da je kod interpretacije najbitnije da tokom izvođenja publika “vidi sliku koja se u tekstovima događa”.
Koncertu je prethodila prezentacija vojvođanske kuhinje i šetnja tamburaša kroz centar Herceg Novog, a potom i otvaranje izložbe “Osjeti duh Novog Sada” u foajeu dvorane “Park”.
Koncert Zvonka Bogdana – foto Miloš Samardžić
Dani Novog Sada na Prazniku mimoze organizovani su želji da se dva grada približe, a u saradnji Opštine Herceg Novi, Javne ustanove kulture “Herceg fest” i lokalne Turističke organizacije sa Gradom Novim Sadom, Kulturnim centrom i Turističkom organizacijom tog grada.
Dani Novog Sada na Prazniku mimoze prvi put su organizovani 1985. godine, istakao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur, otvarajući izložbu “Osjeti duh Novog Sada”.
“Od tada do danas, gotovo četiri decenije kasnije, duh Novog Sada i dalje je prisutan na najvećoj novskoj fešti, a mirisi, ukusi, boje i šarm Herceg Novog svake godine donose dašak našeg grada i Praznika mimoze u glavni grad Vojvodine. Ponosni smo na saradnju koju čuvamo i razvijamo, polazeći prije svega od prijateljstva I bliskih veza koje postoje među građanima Herceg Novog i Novog Sada”, poručio je Mustur.
Kako je rekao, program Dani Novog Sada na 54. Prazniku mimoze predstavlja sjajan nastavak višedecenijske saradnje dva grada, koja je na obostrano zadovoljstvo. Mustur se zahvalio upravi Grada Novog Sada, Turističkoj organizaciji i Kulturnom centru na partnerstvu i bliskoj saradnji, koji su ojačani susretima tokom Praznika mimoze.
“Za Herceg Novi, kao grad koji posebnu pažnju posvećuje kulturi i mladima, od izuzetnog je značaja saradnja i razmjena iskustava sa gradom koji je nosio titulu evropske omladinske prijestonice i evropske prijestonice kulture. S druge strane, Herceg Novi ima šta da ponudi svojim partnerima – kao turistička destinacija, sredina koja baštini i čuva bogato naslijeđe, vrijednosti multukulturalnosti i tolerancije, ali I kao grad u razvoju koji njeguje veze sa brojnim evropskim gradovima”, kazao je Mustur.
U ime Grada Novog Sada, na Praznik mimoze stigao je zamjenik gradonačelnika, Igor Crnobarac, koji je naveo da gostovanje karavana Mimoze u Novom Sadu, kao i njihov dolazak u Herceg Novi predstavljaju lijepo iskustvo i važnu vezu između dva grada.
Koncert Zvonka Bogdana – foto Miloš Samardžić
“Osjećam se zaista kao svoj među svojima. Mislim da je to zaista jedna veza kojoj ne smijemo dopustiti da zamre ili oslabi. Ta energija koja postoji između Herceg Novog i Novog Sada, kroz činjenicu da su mnogi Novljani možda studirali u Novom Sadu, te da mnogi Novosađani vrlo rado oduvijek ljetuju u Herceg Novom, zaista smatram da tu postoji jedan veliki potencijal za saradnju između naša dva grada”, rekao je Crnobarac.
Novi Sad se vratio na Praznik mimoze nakon pauze koju je uslovila pandemija, naveo je Mirsad Avdić iz Kulturnog centra Novog Sada.
“Mi smo potpisali prije četiri godine protokol o saradnji Herceg Novog i Novog Sada i evo sada prilike da se ovom izložbom predstavimo prijateljima iz Herceg Novog i ostalim turistima koji dolaze na Praznik mimoze. Ova izložba predstavlja Novi Sad u istorijskom i kulturološkom smislu, kako se živi i radi u Novom Sadu zadnjih 300 godina”, rekao je Avdić.
Na programu 54. Praznika mimoze večeras je tradicionalna Riblja večera u Institutu “Dr Simo Milošević” u Igalu. Nastupiće Legende, grupa koja je prepoznata i voljena već više od 30 godina po svom spoju starogradske i etno muzike, a uz njih i domaće snage, klapa Castel Nuovo. Veče dobre hrane, muzike i plesa počinje u 21 čas.
Ovog vikenda na programu je i turnir u kartaškim igrama briškula i trešeta, koje su tipične za Boku i Herceg Novi. Tokom subote i nedjelje u konobi Kantula prijavljeni takmičari nadmetaće se u ovoj igri, koja je zbog svoje autentičnosti uvrštena u program Praznika mimoze.
Programi planirani na otvorenom ovog vikenda odloženi su zbog nepovoljnih vremenskih uslova.
Ukrajinci koji žive u Herceg Novom okupili su se danas u centru grada da obilježe godišnjicu rata u njihovoj zemlji. Minutom ćutanja odali su počast žrtvama agresije.
Uzvikivali su parole “Stop ratu”, “Zaustavite Putina”, “Slava Ukrajini”.
Foto Radio CG
Prema poslednjim podacima, u Herceg Novom trenutno boravi oko 5.000 Ukrajinaca.
Suvlasnik i direktor Pomorskog saobraćaja se obratio Specijalnom državnom tužilaštvu
Nakon što je u preksinoćnoj emisiji Argumenti na Javnom servisu premijer Dritan Abazović optužio suvlasnika i direktora Pomorskog saobraćaja Dejana Bana da sa jednom organizovanom kriminalnom grupom (OKG) planira diverziju, Ban se juče obratio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
– Podnio sam obavještenje u svojstvu građanina da sam u saznanju da premijer Dritan Abazović ima informacije oko eventualnih diverzija koje mogu višestruko ugroziti bezbjednost u zalivu, kao i informaciju da je izvjesni Dejan Ban povezan sa OKG. Naveo sam da bi SDT stoga trebalo na ove okolnosti da sasluša one koji imaju te informacije i procijeni da li bi i ostala lica, na koja je ukazano, trebalo da budu saslušana – kazao je Ban.
Suočavanje Abazovića i Bana u Argumentima uglavnom se svelo na međusobne optužbe. S jedne strane premijer ovo preduzeće optužuje da je nelegalno organizovalo trajektni prevoz na liniji Kamenara – Lepetane, da je država od njihove višemilionske zarade uzimala samo mrvice, te da su na računu kompanije našli više novca nego što su za nju platili obveznicama stare devizne štednje.
Trajekt – foto Boka News
S druge strane, Ban optužuje Abazovića da manipulište, tvrdi da su legalno obavljali ovu djelatnost, te da su bili prinuđeni da nakon jednostranog raskida ugovora koje im je Morsko dobro uputilo 17. februara, odmah obustave prevoz, jer bi u suprotnom obavljali djelatnost bez dozvole.
Inspekcije Iako su, kako je kazao, na kolektivnom godišnjem odmoru od kada je trajektna linija obustavljena, u ponedjeljak im se pojavila radna, dan kasnije i inspekcija za zaštitu na radu, a najavila im se i poreska.
– Prije šest mjeseci je iz kompanije izašla poreska kontrola, koja je pregledala poslovanje pet godina unazad, bez ijedne primjedbe i sada se ponovo najavljuje vanredna kontrola. Pojavila se potreba i za vanrednom kontrolom tehničke ispravnosti trajekata, koji su inače na vezu u Bijeloj i ne saobraćaju, pa im je sada jako bitno da li su ispravni ili ne. Prošle godine je Pomorski saobraćaj posjetila 21 inspekcija, čak i arhivska, jer proizvodimo veoma važan arhivski sadržaj. Ako računamo da smo sa svakom inspekcijom proveli tri dana, mi smo 60 radnih dana proveli prevrćući papire s jedne na drugu gomilu – kazao je Ban dodajući da to znači da je njihova administracija, imajući u vidu radne dane, skoro tri mjeseca prošle godine bila posvećena isključivo inspekcijama.
JU Gradska biblioteka Tivat najavila je gostovanje književnika Gorana Petrovića, jednog od najznačajnijih srpskih pisaca u posljednje dvije decenije, jednako priznatog po jedinstvenom stilu i brižljivom njegovanju jezika, kao i omiljenog zbog čudesnih tema o davnim i dalekim ljudima, u kojima uvijek na kraju pronađemo naše današnje. Književno veče, na kome će biti predstavljen Petrovićev roman “Papir sa vodenim znakom”, za koji je osvojio nagradu Beogradski pobednik (2023) biće upriličeno u ponedjeljak, 27. februara u 19 sati u galeriji Ljetnikovca Buća. O romanu će, pored autora, govoriti univerzitetski profesor, teoretičar i istoričar književnosti Aleksandar Jerkov, a moderator je direktorica Biblioteke Vesna Barbić.
Goran Petrović (Kraljevo, 1961) objavio je knjigu kratke proze Saveti za lakši život (1989), roman Atlas opisan nebom (1993), zbirku pripovedaka Ostrvo i okolne priče (1996), roman Opsada crkve Svetog Spasa (1997), roman Sitničarnica „Kod srećne ruke“ (2000), zbirku pripovedaka Bližnji (2002), knjigu izabrane kratke proze Sve što znam o vremenu (2003), dramski tekst Skela (2004), zbirku pripovedaka Razlike (2006), knjigu zapisa Pretraživač (2007), novelu Ispod tavanice koja se ljuspa (2010), knjigu izabranih priča Porodične storije (2011), dramski tekst Matica (2011) i knjigu izabranih priča Unutrašnje dvorište (2018).
Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.
Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.
Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, Ninova nagrada za roman godine, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Kostić“, nagrada za dramski tekst „Kočićeva knjiga“, „Zlatni krst Kneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“… Član je Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra. Za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018.
Posada ribarskog broda spašena je nedaleko istočne obale Australije nakon što se 70 kilograma težak crni marlin zaletio u brod i probušio rupu u motoru. Uslijedio je jedan od najneobičnijih poziva u pomoć u australskim vodama.
Crni marlin je vrsta koštunajče, jako nalik na sabljarci, koja obitava u tropskim i suptropskim područjima Indijskog i Tihog oceana. S maksimalnom objavljenom duljinom od 4,65 m i težinom od 750 kg, jedna je od najbržih riba na svijetu.
Kapetan ribarskog broda od 6,7 metara rekao je da je posada ‘ulovila‘ marlina u nedjelju, koji se naglo okrenuo i pojurio prema brodu te udario u motor uništivši napajanje strujom, prenosi portal fenix magazin.
Plovilo je bilo oko 32 kilometra od Tura Heada u južnom Novom Južnom Walesu, prenosi Otvoreno more.
“Borili smo se s njim, napravio je polukružni zaokret i zabio se u motor”, rekao je skiper.
“Dogodilo se tako brzo”, rekao je kapetan dodajući da su prerezali najlon.
“Bilo je to neobično spašavanje”, rekao je zapovjednik jedinice Marine Rescue Merimbula Bill Blakeman, koji je bio dio posade koja je odvukla ribarski brod natrag do kopna.
“Tijekom godina sam imao nekoliko incidenata povezanih s morskim psima koji su napadali propelere, ali nikada marlin nije onesposobio plovilo”, rekao je Blakeman.
Prema Odsjeku za primarnu industriju NSW-a, obično se ne smatraju opasnima, “ali je poznato da napadaju brodove i plutajuće objekte tako što ih nabadaju svojim šiljatim izdankom čeljusti.”
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković predstavio je u petak nacrt odluke o ograničenju prometa u kontaktnoj zoni povijesne jezgre, s ciljem smanjenja prometnih gužvi u srcu Dubrovnika i negativnog utjecaja na spomeničku baštinu.
Franković je naglasio kako je nacrt temeljen na smjernicama UNESCO-a i Planu upravljanja povijesnom jezgrom.
„S obzirom na to da Dubrovnik prvi donosi ovakav dokument, očekujem da se gospodarski subjekti i građani uključe u javno savjetovanje idućih 30 dana, kako bi konačna odluka bila što kvalitetnija i životnija te kako bismo je u budućnosti što manje mijenjali, Dijalog nam je iznimno važan“, rekao je Franković.
Napomenuo je kako su preduvjet za donošenje odluke bile nedavne izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
„Želimo smanjiti gužve i dati prednost stanovništvu Dubrovnika, s posebnim naglaskom na stanovnike povijesne jezgre“, izjavio je Franković.
Nacrtom je određeno pet kategorija vozila s različitim pravilima. U zoni posebnog prometnog režima moći će neometano prometovati građani koji u zoni imaju prijavljeno prebivalište dulje od godinu dana te vozila javnog prijevoza, mopedi, motocikli, interventne službe, oružane snage i HGSS. Isto će se omogućiti svima koji imaju PPK (povlaštena parkirna karta), pre-paid parking, parkiralište ili garažno mjesto izvan sustava javnih parkiralištima.
Posebna su kategorija gospodarstvenici u prijevozu osoba i tereta, dok se promet turističkih autobusa, osobnih vozila 7+1 i 8+1 i car sharinga nastavlja pod trenutačnim uvjetima. Zabranjen pristup povijesnoj jezgri bit će kamp kućicama, kamperskim vozilima, traktorima i sličnim vozilima.
U toku su radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Zelenici, u cilju zaštite vodoizvorišta Opačica. Radi se o projektu vrijednom 131.000 eura koji je Opština Herceg-Novi kandidovala za kapitalni Budžet države, a javni poziv raspisala je Uprava javnih radova (sada Uprava za kapitalne projekte).
Izvorište Opačica okruženo je septičkim jamama, što predstavlja potencijalni hazard u slučaju izlivanja usljed obilnih kiša. Radovi će trajati oko mjesec dana.
Realizacijom ovog projekta, dio Zelenike kod izvorišta Opačica biće spojen na glavni primarni dio kolektora i već urađenu mrežu, čime se stvaraju uslovi za izgradnju sekundarne mreže kroz ovo naselje.
Ovo je samo jedan od projekata do čije realizacije je došlo saradnjom Opštine Herceg-Novi i Uprave za kapitalne projekte u prethodnom periodu.
