📢 Crnogorski tim za traganje i spašavanje osam sati je proveo u ruševinama, u kojima su pravili tunel kroz koji su izvukli živog četvorogodišnjeg dječaka.
Crnogorski spasioci iz ruševina u turskom gradu Hataj izvukli su četvorogodišnjeg dječaka.
“Crnogorski tim za traganje i spašavanje osam sati je proveo u ruševinama, u kojima su pravili tunel kroz koji su izvukli živog četvorogodišnjeg dječaka”, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova u objavi na Twitter-u.
Foto: Vlada Crne Gore
Iz MUP-a ističu da su svi članovi Tima u dobrom psiho-fizičkom stanju.
U zemljotresu, koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju poginulo je više od 22.000 ljudi, a povrijeđeno ih je skoro 80.000.
Cilj Rusije je cijela Ukrajina, ali Kijev na to neće pristati i za pregovarački stol će sjesti kad posljednji ruski vojnik napusti zemlju, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko danas za Dnevnik HTV-a.
“Kijev je bio i ostao meta agresora. Kijev je srce Ukrajine. On je prijestolnica i glavna meta. Cilj Rusije je cijela Ukrajina. Oni žele cijelu Ukrajinu. Oni će ići tako daleko koliko im mi dopustimo da idu”, upozorio je gradonačelnik Kijeva.
Za pregovarački stol “samo kad posljednji ruski vojnik napusti Ukrajinu”
Kličko je rekao da će Ukrajina sjesti za pregovarački stol samo pod jednim uvjetom – “kad posljednji ruski vojnik napusti Ukrajinu”.
Rusija je danas pokrenula novi val raketnih napada na energetsku infrastrukturu diljem Ukrajine, što je prouzročilo prekide u opskrbi strujom i ograničenu opskrbu vodom te je potaknulo Kijev da zatraži od zapadnih zemalja dodatno naoružanje.
“I jako je važno danas imati, osim snage duha, koju nam nije potrebno posuditi, i suvremeno oružje”, rekao je Kličko za HRT. Zahvalio je zapadnim zemljama na dosadašnjoj potpori i proturaketnim sustavima koji, kaže, uspješno obaraju većinu ruskih raketa.
Otvorenje izložbe “Smoje bez cenzure” u Galeriji fotografije Fotokluba Split
Izložbom fotografija “Smoje bez cenzure”, otvorenom u petak u Fotoklubu Split, počela je Godina Miljenka Smoje tijekom koje će se u Splitu s četrdesetak događanja obilježiti 100. obljetnica Smojina rođenja.
U Fotoklubu je izloženo 38 fotografija koje je iz Smojine i vlastite arhive ustupio njegov dugogodišnji suradnik, fotograf Feđa Klarić koji je svojim aparatom zabilježio brojne trenutke iza kulisa te intimne trenutke “meštra od pera”. Ostali autori fotografija su Petar Jović Pempek, Pero Gudić i Andro Damjanić.
Gradonačelnik Ivica Puljak istaknuo je da grad Split otvorenjem današnje izložbe ulazi u Godinu Miljenka Smoje kako bi se obilježio život i djelo čovjeka koji je “zaista opisao i živio identitet Splita i Dalmacije”. Podsjetio je da je bilo koji prosječni građanin Splita odrastao i živio uz Malo i Velo misto, pa je u njegovu djelu opisan život svih pojedinaca.
Feđa Klarić izjavio je za medije da mu je sve što se u posljednjih mjesec dana događa oko Smoje najluđi i najljepši san u životu koji ne bi mogao objasniti ni Sigmund Freud. Gradom je divno proći i vidjeti oduševljenje svih jer se spominje Smoju, rekao je Klarić.
”Na izložbi su izložene i neke fotografije koje do sada javnost nije vidjela, pa imamo fotografije koje Smoju pokazuju kao dječaka, da ga vidimo i usporedimo s njegovom familijom i prijateljima. Smoje je bio čudo od čovjeka koji mi se pohvalio da je u ranoj mladosti čitav Brač 30 puta obišao ‘na noge’ kada nije bilo kilometra asfalta. Zato su svi likovi iz Malog mista autentični”, rekao je Klarić.
Otvorenje izložbe “Smoje bez cenzure” u Galeriji fotografije Fotokluba Split
Koordinatorica Organizacijskog odbora obilježavanja “Smojinih 100” Herci Ganza istaknula je kako se iz izbora fotografija na izložbi može vidjeti koliko je Smoje bio i običan čovjek te koliko se svatko od nas u njemu može prepoznati.
Dodala je kako se nada da će u četrdesetak programa planiranih u Godini Miljenka Smoje svatko naći nešto po svojem ukusu
Splitski novinar Damir Šarac smatra da je prava sreća da će Split i Dalmacija na pravi način obilježiti Godinu Miljenka Smoje jer će tako zahvaliti čovjeku koji je napravio fresku Dalmacije i Splita onakvih kakvi možda nikad nisu bili, ali nama su jako dragi.
“Njegovi likovi, pa i on sam kao jedna osoba koja je predstavljena na ovoj izložbi, predstavit će nam Smoju kao jednoga od nas koji se nikada nije namještao za fotografiranje čime je zapravo i sebe predstavio kao malog čovjeka baš onako kako je volio i kakve je karaktere opisivao, te kakve svi mi volimo”, istaknuo je Šarac.
Izložba je ostvarena uz podršku Ministarstva kulture i medija i Grada Splita te je dio redovnoga godišnjeg programa udruge Fotoklub Split koji se financira iz sredstava podrške Zaklade Kultura nova.
Izložba ostaje otvorena do 8. marta, a u svibnju će biti postavljena u Novinarskom domu tijekom Dana hrvatskog novinarstva kada se tradicionalno dodjeljuju novinarske nagrade.
Premda planirana za prošli vikend, „Mala fešta od naranče“, zbog kiše koja nam je promijenila planove, biće u punom sjaju i dobrom raspoloženju održana sutra, u subotu, 11.februara od 10-16 sati.
Na starom mjestu, u Njegoševoj ulici u centru grada biće priređena kompletna postavka. Izložbe rukotvorina i domaćih proizvoda, a prijavljeno je 40 izlagača. Na fešti očekujemo i školarce, učenike OŠ “Milan Vuković”. Za njih će u sklopu radne subote biti priređen i performans, postavljanje likovnih radova učenika, čitanje prigodnih tekstova i razgledanje izložbe domaćih proizvoda i rukotvorina. U postavci su radovi učenika OŠ “Dašo Pavičić”.
Mala fešta od narače – foto Milan Dobrilović – Boka News
Podsjećamo, tokom donatorske slatke trpeze prošle subote bilo je 27 torti, sakupljeno je 824 eura koje je NVU „Ruke“ uplatila na račun NVO „Nova šansa u Novom“.
Nakon što je Vlada Crne Gore na posljednjoj sjednici usvojila Predlog za stavljanje van snage Zaključka broj 07-2498 od 20. juna 2019. godine, u cilju objektivnog i sveobuhvatnog informisanja građana Crne Gore DOO “Pomorski saobraćaj” obraća se javnosti sledećim saopštenjem:
Imajući u vidu da nas niko do ovog momenta iz Vlade ili JP Morsko dobro nije kontaktirao, to ovo Saopštenje dajemo na osnovu dostupnih medijskih informacija.
U dužem vremenskom periodu, a u posljednjih sedam dana intenzivno, od strane Predsjednika Vlade, temeljeno na neistinama, vodi se kampanja protiv Pomorskog saobraćaja, sa jasnom namjerom da se diskredituje ova kompanija. Naravno, Predsjednik zna da se bavi neistinama, ali radi javnosti podsjećamo da „udaraju“ na kompaniju sa Bijele liste poreskih obveznika, koja zapošljava preko stotinu ljudi i najveći je poslodavac u oblasti pomorske privrede u Crnoj Gori…
Na jučerašnjoj sjednici, Vlada je poništila zaključak od prije četiri godine i ushićeno najavlila da “od danas država preuzima upravljanje trajektnom linijom”, zanemarujući okolnost da Odluka Vlade ne obavezuje Pomorski saobraćaj, već onaj državni organ koji treba da sprovede dalje aktivnosti shodno tom zaključku Vlade. Pomorski saobraćaj ima ugovorni odnos sa Javnim preduzećem Morsko dobro koji nam daje pravo da obavljamo djelatnost do dodjele koncesije, te su netačne i zlonamjerne izjave plasirane od strane zvaničnika da ova kompanija posluje nezakonito.
Od JP Morsko dobro se sada očekuje dalje postupanje.
Prozivaju nas da obavljamo djelatnost bez koncesije, pri čemu ne pominju da su ignorisali sve naše molbe za raspisivanje tendera. Privremeno rješenje na osnovu kojeg od 2019.godine obavljamo djelatnost najmanje je nama odgovaralo. Ovo privremeno rješenje je bilo iznudjeni oblik prevazilaženja pravnog vakuma do stvaranja uslova za raspisivanje tendera za dodjelu koncesije i ni u kom slučaju nije zavisilo od Pomorskog saobraćaja. Pompezno, nekoliko puta ponovljeno od strane Predsjednika Vlade u tehničkom mandatu, presijecanje Gordijevog čvora je nepromišljeno i nepotrebno – dovoljno je bilo da je ta ista Vlada samo povukla konop na jednu stranu i prosto raspisala tender za koncesiju i sve bi bilo razriješeno na zakonit način.
Sve i pod uslovom da je istinita teza o nezakonitom obavljanju ove djelatnosti, a nije, neubjedljivo zvuči da će se ta navodna nezakonitost otkloniti tako što će na isti način, bez koncesije, djelatnost obavljati neko drugi, pa bilo to i državno preduzeće.
Takvo postupanje bjelodano ukazuje na radnju koja bez sumnje ima svoju špekulativnu pozadinu.
Takođe, ostaje da se vidi koliko će ovakvo stihijsko i nepromišljeno djelovanje koštati građane Crne Gore u svakom smislu?!
Licitira se ovih dana i sa iznosom naknade koju plaćamo za korišćenje obale, tj. pominju se „mrvice“ državi, kao da je to što se plaća Morskom dobru jedino što prihoduje država od Pomorskog saobraćaja. Ne plaćamo 200 000 eura, kako vole da kažu, nego 4 % ukupnog mjesečnog prihoda od prodatih karata što je iznos između 200.000€ i 300.000 €. Pored toga u državnu kasu se svake godine sliva pozamašan iznos prihoda od ove kompanije. Samo po osnovu PDV-a, poreza na dobit i poreza i doprinosa za zarade za prošlu godinu inkasirali su preko 2.000.000€. Za poslednje 4 godine za ove svrhe izdvojili smo između 6.000.000 € i 7.000.000€. A gdje su ostala fiskalna i nefisklna davanja.
Podsjećamo da u periodu korone nije otpušten ni jedan radnik, da su svi zaposleni primali pune zarade kao da je bila puna uposlenost. U proteklom periodu smo modernizovali flotu, pristupne saobraćajnice, pristaništa, poslovnu zgradu, izgradili dva nova broda…
Poslije svega, iz Vlade su tražili da u „džentlamenskom dogovoru oslobodimo pristanište i liniju“, zaboravljajući da bi džentlamenski bilo da su nas pozvali i upoznali sa namjerama umjesto što iz medija saznajemo da su nam ostavili rok od 45 dana, „ako želimo, da vozimo“! Kao da je to pitanje želje, a ne zaključenog pravnog posla! Još nijesmo obaviješteni kakvo će zakonito rješenje ponuditi za tih 45 dana. Ako je “džentlmenska” ponuda za račun našeg benefita, apelujemo da budu efikasni i da već od ponedjeljka preuzmu posao, što će njima biti od koristi imajući u vidu izazove turističke sezone koja nadolazi.
Vlada ovakvim i sličnim postupanjem šalje poruku svim investitorima u kakvom nepredvidivom ambijentu posluje crnogorska privreda i da su za nju zaključeni ugovori samo „mrtvo slovo na papiru“.
U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. danas je na spomeniku u Škaljarima, upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja.
Predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja položila je vijenac na spomenik strijeljanim mornarima i poručila:
“Danas smo se okupili da odamo poštu četvorici mornara čija je mladost, koja sama po sebi nosi buntovnost, pravdoljublje, čiji su snovi, nadanja, ugašeni zauvijek na ovom mjestu 1918. godine.
Antun Grabar iz Poreča
Jerko Šižgorić iz Žirja kod Šibenika
Mate Brničević iz Krila Jasenice kod Omiša
František Raš iz Prerova u Češkoj.
Jedna mladost koja je život udahnula početkom prošlog vijeka, u nesumnjivo najtežem vremenu, vremenu ratova, stradanja, gladi i bolesti svoj uzlet završila je ovdje.
Vođeni osjećajem nepravde, izmoreni izuzetno lošim uslovima života vojnika tadašnje Austrougarske, inspirisani revolucijom u Rusiji, vjerovali su da pobuna zasigurno donosi slobodu i boljitak.
Spomenik Jerku Šižgoriću na otoku Žirje kod Šibenika- foto M. Marušić
Nažalost, pobuna je ugušena, a njih četvorica žrtvovani su kao nauk ostalima.
Iako daleko od svojih najdražih, od svojih domova, nisu zaboravljeni jer svake godine već duže od vijeka, okupljamo se da sa pijetetom odamo poštu njihovoj prerano ugašenoj mladosti, njihovom prekinutom uzletu, njihovoj slobodarskoj ideji i žrtvi koju su podnijeli.
Zahvaljujem što ste i danas ovdje sa nama i što svi zajedno čuvamo ovo sjećanje. Slava im”, poručila je Mršulja.
Polaganje vjenca u Prerovu
U isto vrijeme u našem prijateljskom gradu, Prerovu, položen je vijenac ispred biste Františeka Raša od strane gradske uprave.
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj dogodila se 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu.
Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.
Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.
Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara.
Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Četvorica mornara i to troje Hrvata – Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.
Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nika Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt.
„Od uznemirenosti nijesam spavao. Tačno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: ‘Ta presuda je pucanje na pravdu!’ Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu. Predsjednik suda mi se obratio: ‘A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života’. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: ‘Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu’. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: ‘Tako je!’ Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: ‘Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod’. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.
Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. ‘Ja ne žalim’, rekao je Mate, ‘što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu’. U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga”.
Posmatrano iz Herceg Novog na odlukama Vlade Crne Gore najteže je ustanoviti datume donošenja. Nijedna odluka vezana za ovaj grad ne mijenja se preko 30 godina. Princip je uvijek isti – svakome ponešto, a Herceg Novom ništa, saopštila je danas Novska lista.
Jučerašnje odluke Vlade Crne Gore uklapaju se u strategiju višedecenijske otimačine hercegnovskih resursa. Ponovo kratkih rukava ostaje grad na ulazu u najljepši zaliv na svijetu. Ipak, taj grad, Herceg Novi, pozdravlja odluke kojima se bratskim bokeškim opštinama na upravljanje vraćaju njihovi resursi, Budvi Luka Budva, Tivtu pristanište Pine.
Ostaje nejasno, zašto je taj princip zaglavio u Lepetanima i nije uspio stići do Herceg Novog ni catarom ni oko zaliva, pa se trajektna linija ustanovljena u Kamenarima 1898. godine kojom su uvijek upravljali ljudi ili javna preduzeća iz Herceg Novog, kao resurs daje na upravljanju nekom državnom preduzeću. Svaka čast i našim komšijama i prijateljima u Tivtu, ali poštujući tradiciju stariju od vijeka, oni od trajektne linije mogu i treba da naplaćuju samo zakup pristaništa i ništa drugo.
Novska lista
Odnos Vlade Crne Gore prema Herceg Novom je skandalozan i u samo posljednjih pola godine čuli smo da ne može bolnica, ne može Institut i ne može trajekt. Čega ili koga se to plaši Vlada Crne Gore u Herceg Novom, pa se ni dan danas ne podiže čizma stavljena na glavu ovom gradu?
Sigurno je da Herceg Novi neće sjedati skrštenih ruku i posmatrati ovakav razvoj događaja još dugo. Sazrela je svijest, a sazrela je i snaga nezavisnog Herceg Novog da se ovakav odnos promijeni. Novska Lista će u narednom periodu podići na veći nivo borbu za očuvanje i vraćanje hercegnovskih resursa Novljanima, i ako treba, radikalizovati svoj pristup ovoj temi. Nadamo se da će ćutanje prekinuti i ostali politički subjekti u Herceg Novom.
Neka svemir čuje nemir! – poručuju iz Novske liste.
U Tivtu je danas održana svečana ceremonija primopredaje donacije za „Projekat opremanja Opštine Tivat opremom za vanredne situacije”. Vrijedna donacija Vlade Japana sadrži 30 vatrogasnih odijela, mašinu za punjenje protivpožarnih aparata, kao i set spasilačke opreme (sekač, razupirač i teleskopski cilindar) i njena vrijednost je 68.265,00 eura.
Ambasador Japana u Crnoj Gori Takahiko Katsumata, zajedno sa predstavnicima Opštine i Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore posjetio je tivatsku Službu zaštite i odao priznanje Opštini Tivat za uspješnu realizaciju granta.
“Ovim projektom novac japanskih poreskih obveznika je iskorišćen za kupovinu vatrogasne i spasilačke opreme. Trideset novih vatrogasnih uniformi sa punom opremom omogućiće spasilačkoj ekipi bezbjedno gašenje požara u stambenim zonama, ali i planinskim djelovima. Čuo sam da u ljetnjim mjesecima ovo područje strada od požara, pa se nadam da će vam nova oprema pomoći da brže i efikasnije rješavate vanredne situacije”, kazao je Katsumata.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakao je da se ova donacija dešava u vrijeme kada su dvojica pripadnika Službe zaštite iz Tivta pošla da pruže pomoć nastradalima od zemljotresa u Turskoj i prava je prilika da naglasimo neophodnost dobre opremljenosti pripadnika ove službe.
Vlada Japana donirala Tivtu vrijednu opremu
„Ovo je druga donacija Vlade Japana opštini Tivat i nadam se da ćemo nastaviti saradnju i drago mi je da je ova oprema nakon svih procedura došla u Službu zaštite“, kazao je Komnenović.
Bojan Ćulafić državni sekretar MUP-a izrazio je uvjerenja da će ova donacija pomoći pripadnicima Službe zaštite da svoj posao obavljaju kvalitetnije, ne zaboravljajući ni u jednom trenutku na humanost i hrabrost kao svoj moralni kodeks.
Na press konferenciji održanoj povodom uručenja donacije istaknuto je da uključujući ove donacije, ukupan iznos japanske pomoći kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) u Crnoj Gori od 1999. godine, iznosi preko 3 miliona eura. Ukupan iznos japanske pomoći Crnoj Gori u toku istog perioda premašuje 43 miliona evra.
“Bilo da je bura ili jugo, novi vjetrovi u Boki duvaju puneći jedra svih naših građana, a ne samo pojedinaca. Odluka naše Vlade da stavi van snage Zaključak Vlade Crne Gore broj 07-2498 od 20. juna 2019. godine i pokrene postupak za dodjelu koncesije za prevoz trajektom na relaciji Kamenari – Lepetani je odgovoran i domaćinski čin u interesu svih građana Boke i Crne Gore. Nego, ovo je bila i njena obaveza definisana Aneksom I Ugovora o korišćenju morskog dobra broj: 0210-478/10 od 06. avgusta 2019. godine koji je produžila trajanje osnovnog Ugovora broj: 0210-139/3 ‘do dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetani’“, saopštili su danas iz Inicijalnog odbora Građanskog pokreta URA u Tivtu.
Kako su naveli, davanje koncesije ima za cilj ostvarivanje javnog interesa, veće zaposlenosti, uvođenja novih tehnologija i obezbjeđenja ubrzanog privrednog razvoja, kao i racionalnog, ekonomičnog, pravilnog i efikasnog korišćenja prirodnih bogatstva.
“S obzirom na to da se davanje koncesija zasniva na načelima: transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti, to će i ovaj postupak omogućiti svim zainteresovanim ponuđačima da steknu status koncesionara i time svoje poslovanje usmjeri, osim ka svojoj dobiti, i na razvoj našeg kraja, opštem dobru ali i obezbjeđenju prihoda koncedentu koji bi te prihode usmjeravao shodno razvojnim planovima Vlade i resornog Ministarstva”.
Iz Inicijalnog odbora URE u Tivtu pozdravili su i davanje Saglasnosti Vlade na Sporazum o ustupanju na korišćenje pristaništa „Pine” Opštini Tivat.
“Zahtjev koji je naša Opština uputila Vladi da joj vrati gradsku rivu Pine na besplatno upravljanje je prihvaćen, jer je ocjenjen kao koristan za sve građane Tivta i predstavlja strateški interes da upravlja ovim djelom operativne obale, a koji je kao takav prepoznat u svim razvojno strateškim planovima Opštine Tivat. Vjerujemo da će ovi dobri potezi i Vlade i Opštine omogućiti brz i pravilan razvoj najljepšeg grada u Crnoj Gori”, zaključuju.
Izvršni direktor kompanije “Pomorski saobraćaj” Dejan Ban smatra da se iza oduzimanja trajektne linije kriju “niski motivi”, te da nema ekonomskog elaborata koji će da pokaže koliko će ovaj postupak Vlade da košta građane. On je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” kazao da je spin da je ugovor Vlade sa njihovom kompanijom nevalidan. Istakao je da im odgovara da Morsko dobro već u ponedjeljak preuzme gazdovanje trajektnom linijom.
Ban je saopštio da u kompaniji nemaju više informacija o prelasku trajektne linije u državno vlasništvo od onoga što su čuli u medijima.
“Niko iz Vlade ni iz Morskog dobra nas nije kontaktirao što smatramo neprimjerenim”, kazao je on. Smatra da se iza svega kriju “niski motivi”, te da se državnom preduzeću “Morsko dobro” to poslovanje dodjeljuje nezakonito.
“Zakonski to predstavlja isti ravan, a razlika je u tome što će ta državna kompanija biti privatno kontrolisana”, kazao je on.
Objasnio je da je ugovor sa Vladom iz 2019. godine bio motivisan prevazilaženjnjem pravnog vakuuma, te da je spin da je on nevalidan.
“Ovaj raskid je motivisan nanošenjem štete. Mi ćemo se odrediti prema tome kada dobijemo pravni akt. Nas odluka Vlade ne obavezuje. I imamo dokument na osnovu kojeg poslujemo i očekujemo da će u jednoj pravno valjanoj proceduri taj dokument biti doveden do pravno valjanog okončanja”, rekao je Ban.
On je kazao da “Pomorskom saobraćaju” odgovara da Morsko dobro što prije preuzme liniju i odgovornost, te da prelazni period od 45 dana u kojem bi oni poslovali za njih ne donosi korist.
“Shvatio sam da je to ustupak nama, sada kažemo da nam to nije nikakav ustupak, i da nam je u interesu da oni to preuzmu, mi imamo druge planove”, istakao je on.
Istakao je da trenutno nema ekonomskog elaborata koji će da pokaže koliko će ovaj postupak Vlade da košta građane.
“Meni ovo liči na avanturizam nesazrele ekipe”, kazao je on.
Komentarišući konstataciju premijera Dritana Abazovića da je za ekstra profit od trajektne linije ,moglo da se izgradi deset bolnica, Ban odgovara da je u pitanju spin.
“To predsjednik Vlade ne bi smio da kaže. Postoje stručne službe koje rade takve stvari i one određuju koji su interesi. Ako operator ima manji profit, biće karta 20 eura, to tako funkcioniše. Mi smo u zenitu festivala demagogije, a oni su kancelarija čuda”, kazao je on.
