U organizaciji folklornog ansambla “Nikola Đurković” Kotor održaće se 2. Međunarodni festival folklora “Oj talasi talasajte” od 22. do 26. juna u okviru kojeg će učestvovati oko 200 folkloraša.
Gosti dolaze iz: Turske (Istanbul), Slovačke (Svidnik), Hrvatske (Metkovići) i Srbije ( Kraljevo) zajedno sa ansamblima iz Crne Gore.
Posebno se izdvaja gradski Tamburaški orkestar “Vasa Jovanović” iz Novog Sada koji će imati svoj samostalni koncert u okviru Festivala.
Kalendar festivala:
𝟮𝟯.𝟬𝟲. 𝙊𝙩𝙫𝙖𝙧𝙖𝙣𝙟𝙚 𝙁𝙚𝙨𝙩𝙞𝙫𝙖𝙡𝙖 𝙞 𝙜𝙖𝙡𝙖 𝙠𝙤𝙣𝙘𝙚𝙧𝙩 u 21h na Ljetnjoj pozornici u Kotoru
𝟮𝟰.𝟬𝟲. “𝙏𝙧𝙜𝙤𝙫𝙞𝙢𝙖 𝙜𝙧𝙖𝙙𝙖” 𝙈𝙄𝙉𝙄 𝙆𝙊𝙉𝘾𝙀𝙍𝙏𝙄 svih učesnika festivala od 10h do 12h na Trgovima u Starom gradu
𝟮𝟰.𝟬𝟲. 𝙆𝙤𝙣𝙘𝙚𝙩 𝙜𝙧𝙖𝙙𝙨𝙠𝙤𝙜 𝙩𝙖𝙢𝙗𝙪𝙧𝙖𝙨𝙠𝙤𝙜 𝙤𝙧𝙠𝙚𝙨𝙩𝙧𝙖 “Vasa Jovanović” iz Novog Sada u 21h na Ljetnjoj pozornici u Kotoru
𝟮𝟱.𝟬𝟲. 𝙆𝙊𝙉𝘾𝙀𝙍𝙏 𝙪𝙘𝙚𝙨𝙣𝙞𝙠𝙖 𝙞 𝙯𝙖𝙩𝙫𝙖𝙧𝙖𝙣𝙟𝙚 𝙛𝙚𝙨𝙩𝙞𝙫𝙖𝙡𝙖 u 21h na Ljetnjoj pozornici u Kotoru
Pokrovitelj ovogodišnjeg festivala je Opština Kotor, dok su glavni sponzori Turistička organizacija Kotor i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.
Sve je spremno za deseto jubilarno izdanje “Offshore world challenge – Komiža 2023.”, nadmetanja u ribolovu na velike trofeje koje se do 19. do 23. jula održava u akvatoriju otoka Visa.
Domaćin ovog međunarodnog kvalifikacijskog natjecanja u big game ribolovu, Sportski ribolovni klub “Komiža”, već je dobio potvrdu dolaska 25 posada iz domicilnih luka, ali i Italije, Crne Gore i Slovenije, uz najavu još deset ekipa koje se žele tri ribolovna dana okušati u dvoboju sa tunama, iglunima, iglanima, lucima i lampugama.
No uz borbu za epitet pobjednika ovog big game, ribolovci će voditi bitku i za nagradu za najtežu ulovljenu tunu, kao i za vizu koja će najboljoj ekipi osigurati odlazak na svjetsku smotru ribolovaca u Kostarici 2024. godine.
– Ritam događanja ostaje u zadanim okvirima, a to je četvrtak i petak ribolov od 8 do 17 sati, dok je trećeg dana, u subotu sat vremena kraći boravak na moru. Svaki dan nakon dolaska ribolovaca na kopno, imamo na rivi, kod Komune vaganje ulovljene tune, što je prava atrakcija za sve goste, poglavito strane, koji baš i nemaju priliku vidjeti tunu, netom izvađenu iz mora. Nastavljamo i sa koncertnim zbivanjima i za sudionike big gamea i za komiške goste, pa ćemo u srijedu nakon svečanog otvorenja natjecanja uz sudjelovanje ministrice poljoprivrede Marije Vučković te župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana, imati koncert Nene Belana i Fiumensa. U četvrtak je nastup Luke Nižetića, petak grupe Ljetno kino, a subotu nakon svečanosti proglašenja pobjednika slavit ćemo uz koncert Šajete – niže nam raspored ovogodišnjeg big game u Komiži, Tonči Božanić predsjednik kluba domaćina i glavna organizacijska poluga.
Uz jedan kuriozitet – SRK “Komiža” uz natjecanje “velikih” ribolovaca u petak ima i ribolov za djecu, od 7 do 14 godina, koji će loviti iz tri gajete falkuše, tradicijskih drvenih plovila komiških ribara. Naravno i za najuspješnije “little game ribolovce” osigurane su vrijedne nagrade, koje će djeci biti uručena na centralnoj pozornici, uoči gastronomske ribarske fešte uz besplatne ribarske specijalitete kulinarskih meštara i degustaciju otočnih vina i autohtonih proizvoda “Street seafood festival”.
– Već tradicionalno imamo u sklopu našeg big game i okrugle stolove s najaktualnijim temama u ribarstvu, pa ćemo ove godine imati panel “Pozitivni rezultati zaštite Jabučke kotline”, te “No-take zona komiški rt Stupište” i “Doprinos hrvatskih ribara svjetskom ribarstvu” – dopunjuje detalje oko četverodnevne fešte ribarstva u njegovoj Komiži, “najribarskijem mistu na svitu”, Božanić uz poziv svim ljubiteljima big game, da im se pridruže u srpnju na ovoj sportsko-turističkoj manifestaciji.
“Herceg Novi – grad olimpijaca” radni je naziv dugometražnog dokumentarnog filma čije je snimanje počelo i koji će objediniti priče o poznatim Novljanima i Novljankama koji su učestvovali na Olimpijskim igrama. To je samo jedan od načina da se grad oduži svojim ambasadorima koji su kroz sport pronosili priču o Herceg Novom. Tim povodom predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić potpisao je ugovor o saradnji sa direktorom produkcijske kuće Cinnesport Aleksandrom Miletićem.
Inicijator projekta je Opština Herceg Novi, a film će premijerno biti prikazan za Dan grada – 28. oktobra, istakao je predsjednik Stevan Katić.
“Riječ je o fenomenu jer Herceg Novi ima najveći broj olimpijaca po glavi stanovnika, a to su prepoznali u renomiranoj produkcijskoj kući, koja iza sebe ima brojne projekte, zbog čega smo i započeli realizaciju. Naša težnja je da odamo čast sportistima za uspjehe koji su postigli na najprestižnijem takmičenju, sačuvamo i valorizujemo tu priču. Film će biti prikazivan na različitim sportskim kanalima u Crnoj Gori, regionu i Evropi. Biće to prilika za dodatnu promociju Herceg Novog kako bi se ova priča daleko čula”, istakao je predsjednik Katić.
Sedam dana bilo je dovoljno da Novljani i Novljanke oduševe produkcijsku ekipu predustretljivošću, ljubaznošću i kooperativnošću, dok su im, veoma srećni što se projekat realizuje, otkrivali kako su i gdje naučilili da plivaju, ko im je bio uzor, gdje su napravili prve košarkaške korake, a iznad svega koliko im znači to što ime svoga grada pronose širom svijeta. Sniman je na različitim lokacijama koje su simbol grada i mjesta gdje su novski olimpijci započeli karijere.
Film će imati veliki značaj ne samo za Herceg Novi već i za državu i Olimpijski pokret, kao i sve ljude koji vole sport, kazao je direktor i scenarista Aleksandar Miletić.
Herceg Novi dobija film o olimpijcima
“Snimljena je polovina materijala i nastavljamo dalje, a film će biti spreman do Dana grada. Film se snima na inicijativu Opštine koja je željela da istakne značaj sporta što je velika stvar jer malo gradova na svijetu može da se pohvali takvom tradicijom. To može da služi na čast i gradu i svim Novljanima koji baštine ovu tradiciju i istoriju”, kazao je Miletić.
Dirnuti iskrenim pričama novskih sportista istakli su da su “one ponekad značajnije i od medalja”. Nove storije zabilježiće početkom septembra, tokom drugog dijela snimanja filma.
Uz petočlanu ekipu Cinne sporta, sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica i predsjednik KK Primorje 1945 Željko Roganović.
U blizini Drniša pao je mađarski vojni helikopter koji je letio u sklopu zajedničke vojne obuke hrvatskih i mađarskih vojnih postrojbi, dva tijela su pronađena, dok se za trećim tijelom još uvijek traga, javlja Anadolija.
“Helikopter Mi-171 Sh iz Divulja i avion Pilatus Hrvatskog ratnog zrakoplovstva uključili su se u srijedu 21. juna 2023. u potragu za vojnim helikopterom koji se srušio na području Pakova sela u Šibensko-kninskoj županiji. Nije riječ o helikopteru Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ministarstvo obrane će pravovremeno o svim detaljima izvijestiti javnost”, izvijestili su iz Ministarstva obrane republike Hrvatske (MORH).
Josip Brozičević, voditelj Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) prenio je kako su u helikopteru su bila tri osobe, dva tijela su nađena, za trećim se traga.
Mađarski helikopter bio je u Hrvatskoj u sklopu obuke, a o uzrocima pada te detaljnijim okolnostima nesreće istražna tijela će izvijestiti javnost nakon što se utvrde sve okolnosti nesreće.
Zemunik: Još se ne zna uzrok nesreće mađarskog helikoptera, kreće istraga
Još se ne zna uzrok pada mađarskog vojnog helikoptera u srijedu kod Drniša, rekao je direktor Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga u vojarni ‘Pukovnik Mirko Vukušić’ u Zemuniku, dodavši da je pao jedan od dva mađarska helikoptera koji su u slično vrijeme bili na obuci.
Mađarski helikopter Griffon koji se nalazio na obuci u Međunarodnom središtu za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP TC) u vojarni Hrvatsko ratnog zrakoplovstva (HRZ) ‘Pukovnik Mirko Vukušić , srušio se danas oko 12 sati u blizini Drniša, kod Pakovog Sela, na povratku sa zadaće na matični aerodrom u Zemuniku Donjem, naveli su ranije danas iz MORH-a.
U padu helikoptera smrtno su stradala dva člana posade, za trećim se još uvijek traga, a uskoro kreće istraga.
U akciju potrage su odmah upućeni avion Pilatus PC-9 i helikopter Mi-171Sh Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) s timom za traganje.
Direktor Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga Tomislav Pušnik na konferenciji za novinare popodne u Zemuniku potvrdio je da su oba mađarska helikoptera na obuci bila u slično vrijeme.
“Polijetanje je bilo u 10,05 minuta, jedan helikopter, 10,16 sati, drugi helikopter. Dva mađarska helikoptera provodila su obuku u istoj pilotažnoj zoni”, istaknuo je Pušnik na konferenciji za medije Ministarstva obrane RH u Zemuniku, na kojoj su bili i ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj i zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) brigadni general Michael Križanec.
Pušnik je istaknuo da je zadnji kontakt s posadom mađarskog helikoptera koji je nastradao, bio neposredno prije nego što se jedan od helikoptera krenuo natrag.
“Nema informacija što je uzrok udesa, no udes se nije desio iz pilotažne zone, nego s povratka iz te zone na aerodrom”, dodao je.
Istraga u skladu sa standardima NATO-a
Ministar obrane Banožić istaknuo je kako se očekuje skori početak istrage, koja bi trebala rasvijetliti što se dogodilo.
“U komunikaciji smo s mađarskim Ministarstvom obrane i dat ćemo im potpunu podršku u svemu što će biti potrebno kako bi se došlo do odgovora“, poručio je ministar i izrazio sućut obiteljima, kolegama i prijateljima poginulih pripadnika mađarskih Oružanih snaga.
Načelnik Glavnog stožera OS RH Robert Hranj izvijestio je da se nesreća dogodila za vrijeme “obuke u planinskom letenju”, koja je dio programa obuke MSAP TC-a.
“Program je kreiran 2019. od strane četiri zemlje, sponzoriran od strane NATO-a, SAD-a, a povremeno uključuje instruktore iz drugih saveznih država. Ova obuka dio je planskog ciklusa u obučavanju pilota i specijalnih snaga za različite zadaće. Istraga koja slijedi, odvijat će se u skladu sa standardima NATO-a”, istaknuo je Hranj.
Na pitanja novinara jesu li piloti na obuci imali ažurirane karte za letenje, zapovjednik HRZ-a brigadni general Mihael Križanec rekao je da su karte trebale biti ažurirane, ali i da je u letenju ispod 300 metara, dužnost članova posade promatrati zračni prostor.
“Ne možemo mi tu upirati prstom na nikoga. Pravilo je: ‘vidi i izbjegni bilo kakvu prepreku’. Ne možeš nikad, na visinama manjim od 300 metara, biti siguran da ništa nije u zraku”, istaknuo je Križanec.
Pušnik je dodao da MSAP TC ima karte na kojima su označeni svi dalekovodi i prepreke, među kojima su radio antene, vjetroelektrane, meteo antene.
“Oni su označeni, imamo te karte i svaka posada je dužna pripremiti se i voditi let u skladu s time”, dodao je.
Na novinarsko pitanje je li i ‘zipline’, u koji se, prema neslužbenim informacijama, zapleo helikopter, bio upisan na karte, Pušnik je rekao da se taj ‘zipline’ nalazi u kanalu, ne preciziravši dodatno.
“Koje god informacije mi imamo, mi ih unutra unesemo. (…) Što se tiče ziplinea, on se nalazi tamo u kanalu, i karta, točno ima dalekovod jedan koji ide iznad toga, i to je ucrtano”, rekao je.
Istaknuo je da taj tip helikoptera ima “flight data recorder”, uređaj koji bilježi sve parametre letenja.
“Ako ju istražitelji pronađu, sigurno će je uzeti kao jednu od relevantnih stvari za analizu”, istaknuo je Pušnik.
Spasilački timovi iz Kanade, SAD-a i Francuske nastavljaju složenu potragu za američkom podmornicom na području u sjevernom Atlantiku gdje su sonari zabilježili zvukove koji su odašiljani u pravilnim razmacima.
Pretraženo je oko 26 hiljada četvornih kilometara morske površine. Procjenjuje se da bi zalihe zraka u “Titanu” mogle biti potrošene za oko 5 sati.
Plovilo u kojem je pet osoba nestalo je u nedjelju tijekom putovanja do mjesta potonuća najpoznatijeg broda na svijetu, “Titanica”, otprilike 650 kilometara od kanadske obale.
– Ne mogu reći o kakvim je zvukovima riječ. No ono što mogu jest da tražimo ondje gdje su zvukovi zabilježeni i to je sve što u ovom trenutku možemo učiniti, rekao je Jamie Frederick, kapetan u američkoj obalnoj straži.
– “Titan” je dizajniran tako da u slučaju krize automatski izroni na površinu, pokrene neku vrstu uzgonskih uređaja koji bi ga iznijeli na površinu. No to se nije dogodilo. S obzirom na to, očito to nije bio samo komunikacijski kvar, nego neka vrsta sveukupnog katastrofalnog kvara, rekao je znanstvenik Michael Guillen.
Trajekt Ruka pravde, koji je nedavno u Grčkoj kupilo preduzeće Morsko dobro, od danas će saobraćati na liniji Kamenari – Lepetane.
Tim povodom biće organizovan događaj kojem će prisustvovati direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj, predsjednik Upravnog odbora Blažo Rađenović, predsjednik Vlade Dritan Abazović i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović.
Morsko dobro kupilo je krajem maja ovaj polovni trajekt 76 metara dužine, prvobitnog naziva Telamon, od grčke kompanije Karaiskakis Shipping Company za 3,2 miliona EUR.
Kapacitet tog plovila su, kako je ranije saopšteno, 102 putnička vozila.
Ruka pravde u Boki – foto screenshot RTCG
“Trajekt „Ruka pravde“ predstavlja dugoročnu investiciju i biće idealan i za uvođenje novih linija koje planiramo. Brod predstavlja sasvim drugu vrstu ponude kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta komfora putnika. Smatramo svojim velikim uspjehom što smo u ovako ograničenom vremenskom periodu uspjeli prije svega da identifikujemo odgovarajući brod, a osim toga da obezbijedimo da je brod kupljen slobodan od bilo kakvih pravnih tereta i slično”, poručili su iz Morskog dobra.
Roman prvijenac autora Nedeljka Simanića, akademskog slikara iz Kotora, objavljen pod nazivom “Succubus” u izadanju kuće “Ouroboros”, biće predstavljen ljubiteljima proze u petak, 30. juna u 20 sati Atrijumu Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Poznavaoci Simanićevog likovnog opusa imaju priliku da upoznaju i drugu stranu njegovog talenta, dar za pisanjem. Naziv romana, koji je autobiografska fikcija, sa elementima porodične sage, prema srednjoevropskim predanjima, drugi je naziv za ženskog demona, ali u samom romanu ima isključivo metaforički karakter.
Autor pripovjeda o odrastanju u Sarajevu, opisuje ratnu sarajevsku dramu, okolnosti i karaktere svih likova romana. Centralni lik romana je autorov otac, koji figura oko koje teče glavni zaplet djela.
Urednica je Natalija Đaletić, a djelo je objavljeno uz podršku Opštine Kotor.
Nedeljko Simanic rođen je u Sarajevu 1966. g. Završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Studirao je na Odsjeku za jugoslovensku književnost pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Diplomirao slikarstvo na Likovnoj akademiji u Trebinju. Pisao je književne prikaze u sarajevskoj dnevnoj i omladinskoj štampi. Objavljivao prozu u alternativnom sarajevskom časopisu za kulturu i književnost “Album”. Objavljuje pripovjetke na internet portalu Fenomeni. Djelo “Succubus je prvi njegov roman”. U pripremi je i zbirka poezije pod nazivom “Ka zlatnom gusaru”.
Nedeljko Simanić već niz godina živi i stvara u Kotoru. Gradska galerija Kotora nagradila ga je za najbolji rad na konkursu “Kotorski vizuelni umjetnici”. Poznat je i po svom pedagoškom radu sa hobistima.
Situacija u Institutu Igalo sve je gora i gora. Naime, na kraju prvog kvartala ove godine akumulirani gubitak i kratkoročne i dugoročne obaveze dostigle su iznos od 39,5 miliona eura, što je u odnosu na početak prošle godine više za skoro sedam miliona, odnosno za preko 20 odsto.
Prema finansijskim iskazima Instituta Igalo, čiji je većinski vlasnik država, akumulirani gubitak na kraju marta je iznosio 29,4 miliona eura, što je za 4,6 miliona eura više u odnosu na početak 2022. godine, odnosno period od prije 15 mjeseci. Kratkoročne obaveze Instituta su za 15 mjeseci povećane za preko tri miliona i na kraju marta ove godine iznosile su 8,3 miliona. Dugoročne obaveze su iznosile 1,857 miliona i u odnosu na početak 2022. godine smanjene su za blizu 8,5 miliona eura.
Prvi kvartal preduzeće je završilo sa minusom od 1,27 miliona eura. Institut je imao 701,77 hiljada eura prihoda, što je za 87 hiljade više nego u istom periodu lani. Troškovi poslovanja za tri mjeseca ove godine iznosili su 847 hiljada, što je za 84 hiljade manje nego u istom periodu lani.
Na troškove zarada za tri mjeseca utrošili su 1,1 milion eura, približno isto kao lani, s tim što se radnicima duguje nekoliko plata i što mjesecima pokušavaju da se izbore za redovnu isplatu zarada, kao i za usvajanje kolektivnog ugovora od strane Vlade.
Institut Igalo je još prošle godine počeo da traži avansne uplate od Vlade, odnosno Fonda zdravstva, kako bi mogao da funkcioniše, jer mu je račun skoro pa konstantno u blokadi. Prema podacima CBCG na dan 31. maj, zdravstveno-rehabilitaciona ustanova je bila u blokadi na iznos od 276,3 hiljade eura.
Račun je bio blokiran uglavnom od strane radnika, a u jednom navratu i od Elektroprivrede. Institut je dobio avans od Vlade najprije u iznosu od 1,2 miliona, a nedavno je dobio još 600 hiljada avansa. Taj novac je utrošen za isplatu duga za plate radnicima, a prvi avans, prema riječima predsjednika odbora direktora preduzeća Draška Raškovića, Institut je vratio državi u roku od dva mjeseca.
Svakako, ni 1,2 miliona avansa, a ni 600 hiljada avansa, ne mogu da riješe probleme Instituta i dug i obaveze od skoro 40 miliona eura.
Osim isplate avansa, država nije pomagala Institut, niti, kako se može zaključiti, to namjerava da uradi.
Ono što je država pokušala da uradi, tačnije vlade koje je vodio DPS, jeste da privatizuje Institut. U toj namjeri, međutim, nije uspjela, iako je više puta raspisivala tender i u više navrata obavljala razgovore sa zainteresovanim ponuđačima. Poslednji ponuđač koji je odustao od daljih pregovora sa Vladom oko kupovine 56,5 odsto akcija Instituta bio je češki Filibert. Oni su zajedno sa crnogorskom kompanijom “Vile Oliva” dostavili ponudu od 10 miliona za akcije, te preko 30 miliona investicija, ali je vlada Duška Markovića poništila tender. Vlada Dritana Abazovića, nakon odluke Upravnog suda, obnovila je pregovore sa Česima. Ipak, nijesu uspjeli da se dogovore ni oko obnove pregovora, jer Vlada nije bila spremna da preuzme dio dugova Instituta Igalo, niti da zemljište Instituta prepiše novim vlasnicima, odnosno Institutu. To su bili glavni problemi u pregovorima između države i češko-crnogorskog konzorcijuma, koji su i zvanično propali početkom maja.
Tada su Česi saopštili da u sadašnjem političkom momentu ne mogu nastaviti pregovore i da da će razmotriti svoju odluku ako se nakon izbora politička situacija stabilizuje i država i dalje bude zainteresovana da proda svoj udio.
Zemljište i objekti procijenjeni na 117 miliona eura
Stalna imovina Instituta Igalo vrijedi 118,9 miliona, od čega se na zemljište i objekte odnosi 117 miliona eura.
Aktiva i pasiva društva u prvom kvartalu iznosili su 119,6 miliona eura, dok je kapital bio 87,2 miliona. Osnovni kapital bio je 59,24 miliona eura.
Rezerve društva na kraju marta iznosile su 57,4 miliona eura, a dugoročna rezervisanja i obaveze 2,45 miliona. Od toga se na dugoročne kredite odnosi 1,75 miliona eura.
Odložene poreske obaveze Instituta iznose 6,3 miliona eura, dok su kratkoročna rezervisanja i obaveze 23,4 miliona eura.
Kratkoročne obaveze iznose 8,3 miliona, a na obaveze po osnovu kredita odnosi se 1,44 miliona. Obaveze prema dobavljačima su 2,2 miliona, dok su ostale obaveze iz poslovanja, 4,4 miliona, pokazuju finansijski iskazi društva čiji je izvršni direktor Savo Marić.
Karate savez Crne Gore potpisao je stipendijske ugovore sa sedam mladih i talentovanih karatista, osvajača medalja sa Evropskih i Svjetskih šampionata za kadete, juniore i mladje seniore.
Stipendijske ugovore potpisali su Milena Jovanović, Jovana Damjanović, Emre Saljiu, Balša Vojinović, Nenad Djuričić, Lazar Potpara i Nemanja Mikulić, a stipendije ce im biti isplaćivane do kraja tekuće godine.
Vjerujemo da će ovo biti dodatni motiv za naše perspektivne sportiste da nastave s napornim radom i dobrim rezultatima.
Eksplozija plina izazvala požar u središtu Pariza Foto: Izvor: / REUTERS
U eksploziji koja je u srijedu odjeknula ulicom u prometnoj Latinskoj četvrti u središtu Pariza ozlijeđeno je oko 30 ljudi, urušila se fasada zgrade u kojoj se nalazi škola dizajna a u više su zgrada izbili požari.
Ured tužitelja u Parizu rekao je da je prerano reći što je uzrokovalo eksploziju, dok je zamjenik gradonačelnika Edouard Civel u objavi na Twitteru naveo da se prije eksplozije osjetio snažan miris plina.
U eksploziji nepoznatog uzroka ozlijeđeno je najmanje 29 osoba, uključujući četiri koje su u kritičnom stanju, izvijestila je pariška policijska uprava.
Stotine vatrogasaca stavilo je požar pod kontrolu, a spasioci traže dvoje nestalih ljudi za koje se strahuje da su zatrpani pod ruševinama, rekao je šef pariške policije Laurent Nunez.
Eksplozija se dogodila u 16 i 55, u doba kada se zaposleni vraćaju kućama. Područje početkom ljeta posjećuje veliki broj turista i stranih studenta no za sada nema naznaka da su među nestalima i ozlijeđenima i strani državljani.
Svjedoci su opisali događaj kao zaglušujuću eksploziju i vatrenu kuglu koja se uzdigla visoko u ulici Saint-Jacques, u petom okrugu. U neposrednoj blizini nalaze se katedrala Notre-Dame, Sveučilište Sorbonne, vojna bolnica Val de Grace i Luksemburški vrt.
Ministar unutarnjih poslova Gerard Darmanin objavio je da je požar u Ulici Saint-Jacques, u petom pariškom arondismanu.
– Pariški vatrogasci interveniraju. Molimo ne ometajte njihovu intervenciju i izbjegavajte to područje, poručio je ministar Darmanin.
Ondje je i gradonačelnica Anne Hidalgo. Poručila je kako su joj misli uz žrtve i njihove voljene te da je aktivirana krizna jedinica.
Televizija BFM prikazala je kako vatrogasne službe zatvaraju objekt i pokušavaju ugasiti požar, a Parižani su na Twitteru objavili slike velikog oblaka dima koji je bio vidljiv u većem dijelu grada.
U januaru 2019. curenje plina u devetom pariškom okrugu izazvalo je eksploziju u kojoj su poginule 4 osobe a ozlijeđeno 66. U travnju te godine izbio je požar u katedrali Notre-Dame uništivši veći dio krova.
