“Školjke Boke” Kotor- uzgajalište školjki, Orahovac nosioc oznake Dobro iz CG, Excellante i DHP-HACCP-a nad vodom, kao svih proteklih godina, ove 2023. godine, proslavlja značajan jubilej 20 godina (obilježavanje započeto sa NVO”Fifi” i Boka Gard-Security) obilježavanja sedmice Dan planete Zemlje pod nazivom ”NAŠOJ MAJCI PLANETI SA KOTORSKE PLAVE NJIVE”.
Tako će se i ove godine tradicionalno u saradnji sa Gimnazijom Kotor, Osnovnom školom “Savo Ilić”, Osnovnom školom “Njegoš”, Institutom za biologiju mora Kotor i Sekreterijatom za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor, u toku naše sedmice od 17.04 do 23.04.2023 god. (dok je centralni dogadaj sa školama 19.04 srijeda) obilježiti svjetska sedmica planete Zemlje,uz poštovanje mjera zaštite, realizovati niz ekoloških aktivnosti:
1.čišćenje i košenje obalnog dijela lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac,
2.selektiranje otpada i uređenje plavog reciklaznog dvorišta,
3 čišćenje „pametne eko ribarske kuće“ i OC-a MNE68,
4.čišćenje solarnih panela za snadbijevanje el.energijom,
5.čišćenje vjetrogeneratora za snadbjevanje el.energijom,
6.čišćenje filtera za vodosnadbijevanje,
7.prekopavanju kompostane,
8.čišćenje suvozidanog bazena za ostrige,
9.uredjenje dvorišta hotela za insekte”Buba Miki”
10.postavljanje hranicica za šumske ptice
11.ekološki čas i uručenje zahvalnica učesnicima (19.04.2023. u 12 sati)
12.degustacija organskih čistih i ispitanih školjki uz piće osvježenja
Cilj obilježavanja i sprovodjenja aktivnosti je: “Da ukažemo da je neophodno da svi dajemo svoj doprinos kod sebe,u svom dvorištu,u svom gradu,u svojoj državi a da to bude domaćinski, ekološki, održivo te da nama ne pripada planeta Zemlja nego da svi mi pripadamo njoj i samo u skladu sa prirodom i životinjama možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi vaše i njihove budućnosti”. Priroda nas zove,moli,plače i jasno upozorava da shvatimo da samo u skladu i harmoniji sa njom mozemo opstati, jer zdrav vazduh, zemlja, voda i hrana daju zdravo drustvo i zdravu drzavu! – poručio je ekolog Nevres Đerić.
Privatni klub Salon Privé nedavno je pokazao svoju društvenu odgovornost donirajući Javnoj ustanovi Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Tivta novčanu pomoć u iznosu od 5.000 eura.
JU Dnevni centar pruža podršku djeci i mladima sa različitim izazovima u njihovom razvoju. Ova organizacija je važna za mnoge porodice koje se suočavaju sa izazovima koje donosi briga o djeci sa posebnim potrebama.
Direktor JU Dnevni centar Srđan Krunić, istakao je da će im donacija Salon Privé-a omogućiti da nastave sa pružanjem kvalitetne podrške i pomoći mnogim mladim ljudima na njihovom putu ka nezavisnosti i uspjehu.
“Ovaj potez Salon Privé-a pokazuje da društvena odgovornost nije samo trend, već je to neophodna komponenta uspješnog poslovanja. Kada poslovne organizacije rade na jačanju svojih zajednica, one stvaraju povjerenje i lojalnost kod potrošača,koji žele da podrže organizacije koje rade na pozitivnom uticaju u društvu”- istakao je Krunić.
JU-Dnevni centar Tivat
Dodao je da poslovne organizacije mogu pratiti primjer Salon Privé-a kroz donacije, volontiranje, podršku lokalnih inicijativa i razvoj održivih poslovnih praksi.
“Društvena odgovornost nije samo dobar način da se pomogne zajednici, već je i dobar način da se unaprijedi poslovanje i stvori dugoročni uspjeh. Uzimajući u obzir sve ovo, želimo da pohvalimo Salon Privé na njihovom plemenitom djelu i pozivamo sve poslovne organizacije da slijede njihov primjer i rade na jačanju svojih zajednica i doprinose pozitivnom uticaju u društvu”- zaključio je Krunić.
Odluka Vlade da se Sea Pioneeru Montenegro onemogući obavljanje lučke pilotaže na području luke Kotor je suprotna Zakonu o zaštiti konkurencije, saopštili su predstavnici hercegnovske kompanije i dodali da će podnijeti krivične prijave protiv direktnih učesnika u rušenju koncesije.
“Naglašavamo da se po Zakonu o zaštiti konkurencije u ovoj situaciji nikome ne može dati ekskluzivitet. To dokazujemo i rješenjem Agencije za zaštitu konkurencije br.02-UPI-81/67-15, gdje je isključivo utvrđeno da luka Kotor ne može imati ekskluzivitet i na bilo koji način ograničiti ili narušiti konkurenciju”, navodi se u reagovanju Sea Pioneera Montenegro, koje potpisuje izvršni direktor Miodrag Kršanac.
On je naveo da je nakon odluke Vlade sa sjednice od 13. aprila onemogućeno obavljanje toj kompaniji lučke pilotaže na području luke Kotor, na koje je stekla pravo po osnovu ugovora o koncesiji potpisanog sa Vladom u avgustu 2020. godine.
Kršanac je kazao da je najinteresantnije od svega to što kao zainteresovana strana u cijelom tom postupku nijesu dobili nijedan poziv da upoznaju i stručno objasne ovu vrstu poslovanja.
“Do dan danas nijesmo dobili zvanično rješenje o ukidanju ugovora o koncesiji”, rekao je Kršanac.
On je saopštio da u prva četiri mjeseca u ovoj godini kompanija Sea Pioneer Montenegro nije ostvarila prihod ni za platu jednog zaposlenog, a da ne napominju koje su obaveze kompanije po raznim osnovama koje se moraju izvršiti.
“Naglašavamo da je u firmi zaposlen izuzetno kvalifikovan i profesionalan kadar koji će u ovom trenutku, ukoliko odluka ostane na snazi, morati da izgubi posao”, dodao je Kršanac.
On je naveo da se nada da će se neko profesionalno posvetiti ovom problemu, a kompanija Sea Pioneer Montenegro će u međuvremenu potražiti pravdu u institucijama sistema i podnijeti krivične prijave protiv direktnih učesnika u rušenju koncesije.
Iz te kompanije su podsjetili da je javni poziv za učešće na javnom tenderu za dodjelu koncesije za pružanje lučke usluge – lučke pilotaže u luci Kotor objavljen 2018. godine i nakon vrednovanja ponuda Tenderska komisija je donošenjem rješenja utvrdila da su pravo potpisivanja ugovora o koncesiji ostvarili Sea Pioneer Montenegro i Luka Kotor.
“Iz razloga kasnije podnesenog prigovora na rješenje Tenderske komisije i tužbe podnesene Upravnom sudu postupak je trajao dvije godine. Komisija za koncesije Vlade je donijela rješenje od 19. marta 2020. godine kojim se prigovor odbija, nakon čega je Vlada potvrdila validnost ugovora o koncesiji. Moramo da napomenemo da je za vrijeme sudskog postupka Upravnog suda, u periodu od 2018. do 2020. godine, usluge lučke pilotaže uvođenja kruzera u luku Kotor i Bokokotorski zaliv preuzela treća pilotska organizacija koja nije bila podobna za učešće u postupku davanja koncesije”, navodi se u saopštenju.
Ubrzo nakon sklapanja ugovora o koncesiji, usljed pandemije koronavirusa, Vlada je donijela Naredbu o zabrani uplovljenja svih kruzera i jahti u Bokokotorski zaliv koja je trajala do aprila 2021. godine.
“Nakon prestanka navedene zabrane uplovljenja plovila u Bokokotorski zaliv bio je potreban period od više od jedne godine kako bi se stvorio i uspostavio ponovni dolazak kruzera. Kao što je poznato kruzing funkcioniše na sistemu bukiranja i do dvije godine unaprijed, te smo 2021. godini imali samo par uplovljenja i za te dvije godine ostvarili velike gubitke. U tom periodu od Ministarstva kapitalnih investicija postojao je ogroman pritisak, u smislu da će ugovor o koncesiji biti poništen ukoliko se ne omogući rad i trećoj pilotskoj organizaciji”, rekli su iz hercegnovske kompanije.
Oni su naveli da su, na lično i zadovoljstvo luke Kotor sezonu kruzinga u prošloj godini odradili vrlo uspješno i sa izuzetnom međusobnom saradnjom. Međutim, u aprilu prošle godine isti Upravni sud po istom osnovu preinačuje presudu i traži poništenje ugovora o koncesiji.
Kotor – foto Roko Stjepčević
“Moramo da naglasimo da je nakon presude Upravnog suda drugostepena Komisija za koncesije Vlade donijela rješenje kojim ne prihvata odluku Upravnog suda i ostaje pri prvobitnom stavu da Sea Pioneer Montenegro i Luka Kotor treba da nastave poslovanje po postojećem ugovoru o koncesiji. Takođe, pojedini mediji počeli su sa favorizovanjem jedne pilotske organizacije služeći se potpuno netačnim podacima, i zajedno sa Ministarstvom kapitalnih investicija nastavili sa vršenjem pritiska za prekidom ugovora”, dodaje se u saopštenju.
Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji i pružanja pilotske usluge koncesionara obavljali su se, kako su objasnili, upadi treće pilotske organizacije koja nije imala obaveze plaćanja prema državi. Usljed toga su nakon brojnih sastanaka, kako sa Ministarstvom kapitalnih investicija, tako i sa Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, bili prepušteni sami sebi i bez njihovog reagovanja.
“Za prethodnu godinu izmirene su sve obaveze koje kao koncesionari posjedujemo i uredno je izvršeno plaćanje fiksne koncesione naknade”, dodaje se u saopštenju.
U decembru prošle godine, na osnovu informacija dobijenih od Ministarstva kapitalnih investicija, Vlada donosi odluku o ukidanju ugovora o koncesiji za pružanje lučke pilotaže u luci Kotor.
“Zatim u februaru Vlada na sjednici poništava prvobitnu odluku od decembra prošle godine i traži od Ministarstva kapitalnih investicija i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama da pripreme informacije i uslove pod kojima će koncesija biti nastavljena”, naveli su iz kompanije.
Pri prvoj Odluci Vlade u decembru prošle godine, kako se dodaje, nije predstavljeno ranije pomenuto rješenje te iste Vladine Komisije za koncesije koja je dala do znanja Vladi da ugovor o koncesiji ne treba biti prekinut.
“Zato ne dozvolimo nikad da prašina zaborava prekrije njihove živote i junačko djelo. Slava herojima Spasiću i Mašeri”- kazao je Komnenović
Opština Tivat je u saradnji organizacijom OBNOR-a organizovala komemoraciju povodom 82. godišnjice potapanja razarača “Zagreb” Kraljevske mornarice Jugoslavije i stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere.
Vijence na spomen obilježje u Velikom gradskom parku položili su predstavnici Opštine Tivat predsjednik Željko Komnenović zajedno sa predsjednikom SO Miljanom Markovićem i potpredsjednikom Andrijom Petkovićem, predstavnici Mornarice VCG, predstavnici ambasara Srbije i Slovenije, OBNOR Tivat, Bokeljska mornarica podružnica Tivat ali i građani i Dječiji savez Tivta.
Obraćajući se prisutnima nakon polaganja vijenaca, predsjednik Opštine Željko Komnenović podsjetio na činjenicu da kada je u aprilskom ratu došlo do kapitulacije države, zahvalјujući njima, razarač „Zagreb“ nije kapitulirao niti predat u ruke italijanske okupacione vojske koja je ulazila u Boku.
Polaganje vijenca – foto CG News
„Rodili smo se da časno idemo kroz život, po svaku cijenu, bez obzira na prepreke, makar i najteže“ – ovim riječima u svom poslјednjem pismu majci, jasno se moralno odredio Milan Spasić torpedo-minerski oficir na razaraču „Zagreb“. Rođen u Beogradu, inteligentan i perspektivan – najbolјi u klasi na Akademiji, svojim uvjerenjima ostao je vjeran do samog kraja svog prerano okončanog života. Bio je upamćen kao najbolјi navigacioni oficir Školskog broda „Jadran“ koji ga je 1937.g.uspješno doveo do Sjeverne Amerike nakon dvadesetodnevnog školskog krstarenja” kazao je Komnenović .
Milan Spasić i Sergej Mašera
„Ja znam šta je moja dužnost“ – govorio je o borbi protiv okupatora Sergej Mašera prvi artirelјerijski oficir razarača „Zagreb“. Porijeklom iz mjesta Gorica u Sloveniji, bio je blage i vedre naravi, na Akademiji talenat za matematiku i prirodne nauke, jedan od najbolјih stručnjaka za brodske topove koji je Pomorsku vojnu akademiju završio kao peti u klasi.
Komnenović je istakao da su Spasić i Mašera bili ozbilјni i savjesni, izuzetno cijenjeni među posadom te da su pripadali krugu najsposobnijih oficira Kralјevske ratne mornarice.
Polaganje vijenca – foto CG News
“U trenutku izbijanja Aprilskog rata, 1941. godine Spasić i Mašera, su odbijajući napade neprijatelјskih aviona, mijenjajući vezove po Boki gajili nadu da će stići naređenje Vrhovne komande za isplovlјenje na otvoreni Jadran u pravu borbu sa Italijanima ili priklјučenje saveznicima u Grčkoj. Nijesu se mogli pomiriti sa sramnom izdajom ni situacijom u kojoj su mnogi mornari napuštali svoje brodove a kapetani ih pripremali za predaju Italijanima. 16.aprila su Italijani počeli da ulaze u Boku Kotorsku, a posadama je naređeno da se brodovi napuste. Tog kišnog i maglovitog 17. aprila, strahovita eksplozija odjeknula je čitavom Bokom – oficiri Spasić i Mašera, odbivši naredbe o predaji broda od strane komande, digli su u vazduh svoj ratni brod, usidren u tivatskom zalivu, i umjesto predaje zajedno sa njim otišli u smrt, u vječnost potvrđujući geslo Napoleonovog komandanta garde, generala Kambrona u bici za Vaterlo – „GARDA UMIRE, GARDA SE NE PREDAJE“.
U minutima prije svog odlaska u vječnost, na pramcu broda, u „brodskom stavu“, salutirali su zastavi u pravcu Lovćena naveo je Komnenović.
Polaganje vijenca – foto CG News
“Iako su razarač umjeli i mogli uništiti i bez gubitka svojih života, izabrali su herojsku smrt i sebe svrstali u red najvećih podvižnika u istoriji pomorskog ratovanja u svijetu. U trenucima beznađa i propasti države, njihov prkosni čin bio je iskra u mraku i nagovjestio je veliki narodni otpor protiv okupatora, koji je organizovano krenuo samo par mjeseci kasnije, u julskim ustancima”.
Herojski podvig dvojice poručnika, kaže Komnenović, odjeknuo je mnogo dalјe od Bokokotorskog zaliva, brzo prešao granice tada poroblјene države i obišao čitav svijet.
“Zatekao je tada i neprijatelјa, pa su njihovom poslјednjem ispraćaju na hercegnovskom mjesnom groblјu Savina, prisustvovali čak i predstavnici odreda italijanske okupatorske vojske i ispratili ih uz najviše vojne počasti. Spasić i Mašera, jedini su pripadnici Kralјevske vojske, koji su za izvanredan podvig heroizma i odanosti svojoj otadžbini, posmrtno odlikovani ordenom narodnog heroja u socijalističkoj Jugoslaviji. Ukazom Kralјevine, prethodno su odlikovani Ordenom Karađorđeve zvijezde sa mačevima četvrtog reda. U okviru britanske kasarne na Malti postavlјena je spomen-ploča posvećena Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri. Britanski publicista A.D. Divine je 1944. godine u svojoj knjizi „Mornarice u egzilu“, posebno je istakao podvig Spasića i Mašere. Godine 1968. Francuzi su o ovom događaju snimili film pod nazivom „Plamen nad Jadranom“ za koji je scenario napisao Meša Selimović”.
Polaganje vijenca – foto CG News
Komnenović je istakao da danas, 82 godine kasnije, kada svjedočimo izraženoj dehumanizaciji društva, vremenu u kom čovjek ima skoro sve, ali gubi samog sebe, prisjećanje na herojski podvig dvojice izuzetnih mladića, vraća nas vanvremenskim idealima i suštinskom značenju slobode, lјubavi, časti, ponosa, plemenitih vrijednosti za koje je tada i sada vrijedilo život dati.
Razarač Zagreb
“Zato ne dozvolimo nikad da prašina zaborava prekrije njihove živote i junačko djelo. Slava herojima Spasiću i Mašeri”- kazao je Komnenović.
Nakon komemoracije u Velikom gradskom parku, delegacija je isplovila sa pristaništa Pine ka uvali Brdišta gdje je položen zajednički vijenac u more na mjestu potapanja razarača Zagreb.
Na pomorskoj liniji Bar-Bari-Bar vjerovatno će tokom ljeta saobraćati putnički brod kompanije Tnitsea Shipping, saznaje Primorski portal u kompaniji Barska plovidba.
Pregovori sa Italijanima su u toku i izvjesno je da će ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji biti potpisan ovih dana.
Jedina pomorska linija između Crne Gore i Italije startovaće od kraja juna i brod će saobraćati tokom ljetnjih mjeseci.
U ovom poslu, Barska plovidba imaće prihod od prodatih karata u njihovim poslovnicama.
Posadu na brodu ukrcava italijanski brodar čija je kompanija registrovana u Portugaliji.
Nakon što je Barska plovidba ostala bez svog putničkog broda u decembru 2016. godine, nakon 52 godine, na liniji Bar–Bari plovio je pet do šest mjeseci godišnje brod Dubrovnik, koji je bio u vlasništvu hrvatske Jadrolinije.
Zbog nemogućnosti da plovi brod Dubrovnik, Hrvati ove godine nijesu mogli da produže ugovor sa crnogorskom kompanijom.
Izložba radova Karoline Marušić iz Mostara, biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotor u četvtrak, 20. aprila u 19 sati.
Karolina Marušić rođena je 1965. u Mostaru. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti na Sveučilišta u Mostaru smjer slikarstvo u klasi prof. dr. art Dragane Nuić Vučković. Član je udruge likovnih umjetnika EN FACE , DHLU u FBIH i ULU BiH.
Imala je trinaest samostalnih i preko 60 žiriranih međunarodnih izložbi. Učestvovala je na više od 50 grupnih izložbi i na mnogim umjetničkim, međunarodnim kolonijama.
Autorka je više likovnih rješenja za poštanske marke, od kojih se izdvajaju “Međunarodni dan obitelji”, 2018. godine za koju je HP Mostar dobila srebrnu plaketu na međunarodnom svjetskom UPU takmičenju u Wuhan Kina 2019. godine.
Dobitnica je više nagrada za svoj rad.
Predsjedavajući Opštinskog vijeća Centar Sarajevo, Sejad Đozo boravio je tokom prethodne sedmice u Herceg Novom, gdje je sa predsjednikom Skupštine opštine Herceg Novi, Ivanom Otovićem i potpredsjednikom Opštine, Mirkom Musturom razgovarao o revitalizaciji hotela “Plaža” u Zelenici, te mogućnostima turističke, privredne i kulturne saradnje.
Nakon okončanja imovinsko pravnog spora otvaraju se mogućnosti planiranja, investiranja i revitalizacije hotela koji se sada nalazi u zapuštenom i nefunkcionalnom stanju. Do tada, opštinske komunalne službe će pojas oko hotela održavati čistim i urednim, a prve aktivnosti po tom pitanju planirane su već za sledeću sedmicu, istaknuto je tokom sastanka predstavnika opština koje su još 1977. godine uspostavile bratske i prijateljske veze potpisivanjem Povelje o trajnoj prijateljskoj saradnji.
Obje strane saglasne su se da će hotel u perpsektivi biti novi simbol prijateljstva i osnova za osnaživanje saradnje dva grada, te da će generacije građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine biti u mogućnosti da svoje ljetnje odmore provode u Herceg Novom.
Paketići sa obojenim jajima i slatkišima, koje su svojim sredstvima obezbijedile, ofarbale i sa pažnjom upakovale članice dobrovoljnog udruženja Kolo srpskih sestara Kotora, obradovali su drugog dana Vaskrsa i korisnike -pacijente Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti. Podijelili su ih lično sveštenici Kotorske parohije- Nemanja Krivokapić i Milivoje Bakić, te Dragoslav Vasiljević, predsjednik Bratstva pravoslavne omladine „Sveti Luka“. Oni su, za razliku od perioda zatvaranja u vrijeme pandemije „kovida“, kada im je bio zabranjen pristup korisnicima, sada imali priliku da ih posjete i lično im uruče skromne pakete.
-Nije toliko važna sadržina poklona, bitno je da smo farbana jaja i kolače tim ljudima uručili lično. Pripremili smo 260 paketića sa farbanim jajima, kolačima i sve podijelili pacijentima SBP. Posjetili smo ih od odjeljenja do odjeljenja, sa svakim se rukovali i čestitali im Vaskrs, kazao je protojerej Nemanja Krivokapić, arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski, za Boka news.
Ispred jednog od odjeljenja / [podjela paketića uskrsnih
U sklopu kuhinje SBP takođe su pripremljena i podijeljena uskršnja jaja, ali ova, koja tradicionalno redovno donose iz crkve, imaju posebno značenje za korisnike i zbog toga ih naročito raduju ove posjete drugog dana Vaskrsa.
Najmlađi pjevali uz pratnju klavira i gitare - Omladinski hor - SPD Jedinstvo
Publika uživala - koncert SPD Jedinstvo
Omladinski hor - SPD Jedinstvo
Horska pjesma uz ritam kahona - Najmlađi pjevali uz pratnju klavira i gitare - Omladinski hor - SPD Jedinstvo
Oko stotinu mlađanih članica i članova Dječijeg i Omladinskog hora Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“(1839) Kotor nastupilo je na vaskršnjem koncertu održanom u crkvi Svetoga Nikole u Kotoru.
Publika je ispunila unutrašnjost hrama čak do ulaza i stajala na stepeništu hrama, slušajući toplo sazvučje dječijih glasova, koje je majčinski nježno, ali odrešito i precizno, vješto „oblikovala“ dirigentkinja Ivana Krivokapić. Pored narodnih napjeva, tropara, vizantijskih i karlovačkih napjeva posvećenih Vaskrsenju Hristovom, u programu su se našle i moderne duhovne kompozicije, poput onih koje je komponovala Ljiljana Popović i („Presveta Bogorodice spasi nas“, „Svjat, svjat, svjat jesi Bože naš“), ili one koju na stihove Ep. Nikolaja Velimirovića izvodi muzički sastav „Stupovi“ („O, Isuse, slatki Spasitelju“).
Za klavirom je horove pratila prof. Ana Mihaljević, a zvuke mandoline, buzukija, gitare i bas-gitare dočarao je Petar Bukilica. Zvucima flaute pjesmu su oplemenile Jovana Mršulja i Jovana Šujica, Dimitri Drašković je na kahonu melodijama dodao ritam, a pitke akcente na trianglu naglasila Una Pajić.
Generacije mladih duhovno sazrijevaju pjevajući u horovima Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“.
Mnogi od članova/ca su pohađali ili sada pohađaju Muzičku školu „Vida Matjan“, odakle imaju priliku da se od malih nogu uključe u aktivnosti ovih horova. Flautistkinja Jovana Mršulja, studentkinja IV godine Muzičke akademije u Kragujevcu, odrasla je i muzički stasavala pjevajući najprije u Dječjem, zatim u Omladinskom, a danas „uskače“ i u „Veliki“ mješoviti hor SPD „Jedinstvo“.
Omladinski hor – SPD Jedinstvo
-Počela sam sa 12 godina i evo već deset godina pjevam u ovom horu, a paralelno i sviram neke dionice na flauti. Uvijek sam bila vezana za muziku, hor je samo pridodao svemu tome. Svi ti koncerti, liturgije, odlazak u crkvu, sve to je divno, svi smo zajedno u pjesmi. Dirigentkinja Ivana je tu da nas podržava, tako da je sve ovo druženje uz muziku veoma značajno za nas, kaže Jovana.
Godine prolaze, koncerti hora se nižu i raduju djecu i roditelje, nove generacije pjevaju, a dirigentkinja sa osmjehom prihvata sve nove članove, kojih sada ima u uzrastu od pet do 21 godine. Ono što ih sve drži na okupu u radosti pjevanja je ljubav.
-Velika ljubav i iskrenost u radu sa tom djecom, to je ono što nas drži na okupu, ljubav prema Bogu, koju izražavamo i dajemo pjesmom. Zato nam ta ljubav i bude tako lijepo uzvraćena u komunikaciji sa publikom, kaže Ivana Krivokapić za Boka News.
Ovo je prvi put u istoriji Crne Gore da ćemo imati kliničke centre van glavnog grada, poručio je premijer Dritan Abazović na pres konferenciji povodom namjere transformacije bolnica u Kotoru i Beranama ju Kliničko-bolničke centre.
On je iskazao zadovoljstvo što će Crna Gora imati tri klinička centra.
-Kako budemo podizali kvalitet bolnica, tako ćemo povećati i kapacitet stručnog kadra. Time će se zadovoljtii zdravstvena zaštita- poručio je Abazović.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je da je u pitanju istorijska odluka.
-Pokazali smo da je ova Vlada posvećena razvoju zdravstva. Imaćemo još dva kliničko-bolnička centra na sjeveru i jugu. To je velika stvar za građane tih regija jer vršimo decentralizaciju medicinskih usluga, kako bi pacijenti dobili značajne usluge na najbolji način- kazao je Šćekić.
Dodaje da se u ovim centrima već pokreću ozbiljne investicije.
-Već su ugrađeni i pušteni u rad mamografi, bolnice su već bili nosioci značajnih medicinskih usluga- naveo je.
Šćekić naglašava da je Vlada pokazala ozbiljnu zahvalnost prema zdravstvu, stavljajući ga na vrhu liste prioriteta.
-Ovo je pravi put kako bi stvorili i unaprijedili život građana. Vjerujem da će kroz kadrovska rješenja doći preko 160 specijalizanata što će osnažiti naš sistem. Ovaj proces biće jako značajan, imaćemo značajan broj kadrova- kazao je Šćekić.
Foto Vlada CG
Direktor KCCG Zoran Terzić kazao je da ta ustanova podržava transformacije beranske i kotorske bolnice u Kliničke centre.
-Osim pacijenata iz Podgorice, Tuzi, Zete i Danilovgrada, na klinikama KCCG hospitalizovali smo oko 5000 pacijenata iz ostalih gradova. Transformacijom ovih bolnica u Kliničke centre, stvaraju se uslovi da se u KCCG u Podgorici upućuju samo selektovani pacijenti, tek nakon što se iscrpe mogućnosti lječenja u Kotoru i Beranama- kazao je Terzić.
Kako je naveo, interniste i hirurzi iz Kotora i Berana, jednako su dobri kao i oni u Podgorici.
-Ova transformacija pokazuje i da slijedimo politiku Svjetske zdarvstvene organizacije o uravnoteženoj zdravstvenoj zaštiti. Siguran sam da ćemo dinamikom pozitivnih promjena u zdravstvenom sistemu biti oslonac svake crnogorske porodice- istakao je Terzić.
U ime Opštine Kotor Vladimir Jokić je izrazio zahvalnost povodom odluke Vlade.
-Na ovaj način je Kotor, Boka Kotorska i Jug države dobio novi sadržaj i novi značaj. Više politike nisu usmjerene na centralizaciju, već suprotno, na ojačavanje institucija u regionima naše države- rekao je Jokić.
Foto Vlada CG
On je naveo i da će u Kotoru biti izgrađeni stanovi za ljekare i medicinsko osoblje iz tog grada. Kako je kazao, Opština je već ustupila zemljište i učešće Opštine u projektu je nešto više od 1.200.000 eura.
Dodaje i da se pojedina odjeljenja u OB Kotor već rekonstruišu.
Direktor OB Kotor Davor Kumburović kazao je da će ova odluka Vlade imati dalekosežan uticaj na razvoj zdravstva.
Na pitanje kako će država finansirati ove projekte, s obzirom na pojedine ocjene da državi prijeti bankrot, ministar Šćekić kazao je da oni koji su stvorili probleme Fondu zdravstva sada govore o bankrotu.
-Ova Vlada je kroz budžet obezbjedila 50 miliona za rješavanje dugova iz prethodnog perioda. Zdravstveni sistem je krenuo sa pozitivne nule, a za ovu godinu je kroz budžet obezbjeđeno dodatnih 65 miliona za zdravstvo, što govori o prioritetima Vlade za zdravstvo, koje smo doveli u sigurnost nakon što su mu pojedini napravili probleme- kazao je Ščekić.
