U Crnoj Gori je, prema podacima od četvrtka, registrovano 21,71 hiljada turista, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
“U odnosu na odgovarajući period prošle godine, broj turista je veći 68 odsto, dok je u odnosu na 2019. veći 89,7 odsto”, navodi se na društvenim mrežama Ministarstva.
Boka Kotorska – foto Boka News
Nacionalne parkove je tokom januara i februara ove godine posjetilo 11,4 hiljade turista, što je 14 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Na Skijalištu Kolašin u toku prva dva mjeseca i devet dana marta, zabilježeno je 70 hiljada posjeta skijaša. Za ovaj period ostvaren je ukupan promet od 1,22 miliona EUR.
“Na aerodromima je, tokom prva dva mjeseca, evidentiran rast broja putnika od 86,5 u odnosu na isti prošlogodišnji period, a bilježi se i povećanje od 18 odsto u odnosu na uporedni period 2019”, naveli su iz Ministarstva.
Prvi brodovi na električki pogon trebali bi zaploviti Jadranskim morem za dvije do tri godine, a stručnjaci smatraju da bi ih trebala graditi domaća brodogradilišta i da ih mogu projektovati domaći stručnjaci.
“Imamo brodogradilišta koja bi mogla graditi takve brodove i ne vidim razloga da se ne angažiraju na tom poslu”, rekao je za Hinu vanredni profesor sa Zavoda za elektroenergetiku splitskog FESB-a Ozren Bego.
On smatra kako bi Vlada RH i vlasti trebale dati maksimalnu potporu razvoju izgradnje trajekata i putničkih brodova na električni pogon. Po njegovim riječima, industrija izgradnje elektrobrodova trebala bi se razvijati brže nego udio električnih automobila u Hrvatskoj.
“Do sada je razvoju brodova na električni pogon najdalje otišao splitski brodar Jadroplov, koji je projektirao jedan od najvećih trajekta na Jadranu koji će moći na električni pogon prevoziti tisuću putnika i 400 vozila. Ako se uskoro riješi financiranje izgradnje tog trajekta, on bi mogao zaploviti za dvije godine”, rekao je Bego.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture najavljuju nabavu putničkih brodova i katamarana na električni pogon.
“Planirana je najkasnije do drugog tromjesečja 2026. godine nabava šest brodova, tri putnička broda te tri brza broda – katamarana na električno- solarni pogon, čime će imati nultu stopu širenja emisija CO2”, saopštilo je za Hinu to ministarstvo.
Kako su izvijestili, trenutačno je u izradi studija izvedivosti s analizom troškova i koristi, koja će utvrditi na kojim je linijama najveća potreba za modernizacijom flote.
“U planu je i investiranje u prateću infrastrukturu za brodove na električni pogon u lukama otvorenima za javni promet”, poručili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Podsjećaju da je, radi podizanja kvalitete usluge javnoga pomorskog prijevoza, poboljšanja dostupnosti naseljenih otoka i osiguranja smanjenja negativnog utjecaja na okoliš, Hrvatska u veljači 2022. s Europskom komisijom potpisala dokument Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Bego: Solarni paneli ne mogu pridonositi pogonu većih brodova, trebaju nam solarna polja za punjenje
U vezi sa solarnim pogonom, prof. Bego je rekao kako “ne vidi da bi na većim brodovima solarni paneli uopće pridonosili njihovu pogonu jer za to nemaju snagu”.
Primjerice, na brodu možete imati solarne panele 200 ili 300 kilovata, a za pogon broda potrebna su dva i pol megavata, objasnio je, dodajući da je solarna polja potrebno praviti na kopnu te iz njih dobivenu energiju usmjeravati u uređaje i opremu u gradskim lukama namijenjenima za punjenje brodova električnom strujom.
“Primjerice, ako solarno polje napravimo u zaleđu Splita, struja s njega može ići u gradsku luku i ondje puniti brodove električnom strujom dobivenom iz tog solarnog polja”, rekao je Bego.
Infrastruktura za električni pogon, tj. baterije, istaknuo je, može se instalirati na postojeću strukturu brodova, a može se instalirati i gradnjom novih brodova.
“Trajekt Jadroplova je novi, a infrastruktura za njegov električni pogon stajat će oko 20 milijuna eura, od kojih je 16 milijuna za baterije, a ostalo za pretvarač”, rekao je Bego, ističući kako se oko 90 posto baterija za brodove na električni pogon proizvodi u Kini, a ostalih deset posto u Koreji, Japanu te nešto malo u Evropi i Americi.
Dodao je kako se posebna pozornost posvećuje sigurnosti brodova na električni pogon te je, po njegovu mišljenju, rizik od zastoja plovidbe u slučaju mogućeg kvara baterije minimalan.
“Primjerice, Jadroplovov trajekt imat će nekoliko redundancija, što znači – ako nešto otkaže – tri četvrtine će biti funkcionalne, a teoretski jedna četvrtina je dovoljna za potpuni pogon broda. Brodske baterije se moraju certificirati kod odgovarajućih klasifikacijskih društava, primjerice Lloyda”, objasnio je Bego i dodao kako su baterije koje služe za pogon brodova 100 posto skuplje od baterija na kopnu.
Baterije na trajektu Jadroplova omogućit će deset sati neprekidne plovidbe, što znači moći će ploviti do Italije bez dodatnog punjenja. Na baterije s takvim kapacitetom Jadroplov se odlučio zato što na otocima u lukama nema infrastrukture potrebne za njihovo punjenje. Izgradnjom punionica u lukama na otocima neće se morati kupovati baterije tako velikih kapaciteta zato što će moći u njima nadopunjavati.
Bego, koji je konzultant u izgradnji Jadroplovovog elektrotrajekta, ističe kako se Zavod za elektroenergetiku splitskog FESB-a može angažirati u razvoju industrije za proizvodnju brodova na električni pogon te svojim znanjem sudjelovati u projektiranju takvih brodova, a ne da se taj posao radi u inozemstvu. Smatra kako nije isključeno da se, budući da je za elektrobrodobe potrebna nova tehnologija, u Hrvatskoj pojave i specijalizirane tvrtke za takve brodove.
Jadrolinija: Na električni pogon uskoro tri putnička broda
Jadrolinija je u siječnju objavila natječaj i počela postupak javne nabave za gradnju triju putničkih brodova na električni pogon, procijenjene vrijednosti 45 miliona eura, koji bi se sufinancirali iz evropskih fondova. Riječ je o tri putnička broda na električni pogon, a namijenjeni su prijevozu putnika i tereta, svaki kapaciteta 389 putnika, s osam članova posade. Maksimalna duljina broda može biti 52 metra, a širina 12 metara.
Jadroliniji putnički brodovi na električni pogon naručuju se za potrebe plovidbe na državnim brodskim linijama Mali Lošinj – Susak, Šibenik – Vodice i Suđurađ – Dubrovnik.
Do roka za predaju zahtjeva 22. februara primljeno je sedam zahtjeva, Jadrolinija ima rok od 60 dana za pregled dokumentacije, a nakon što se utvrdi tko ispunjava sve uvjete, bit će objavljeno tko od zainteresiranih subjekata može sudjelovati u daljnjem postupku.
Direktori preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ i „Čistoća“ čiji je osnivač Opština Herceg Novi, potpisali su sporazum o saradnji čiji je cilj da, poštujući svoje nadležnosti, unapređuju i jačaju saradnju kroz zajedničko djelovanje.
Krajnji cilj ove saradnje jeste ušteda resursa i racionalizacija troškova u oba preduzeća kroz obostranu pomoć koja se odnosi na: usluge tehničke prirode, usluge korišćenja mehanizacije, zaštita javnih površina i podsticanje etičkog ponašanja građana prema komunalnoj infrastrukturi i sl.
U budućnosti je planirano formiranje zajedničkog tehničkog centra za održavanje mehanizacije i opreme, izvođenje zanatskih radova i drugih popravki, što će rezultirati bržim i efikasnijim rješavanjem problema na terenu. Očekuje se da će, kroz zajedničku saradnju, ova dva preduzeća uštediti značajna finansijska sredstva što predstavlja i osnovni cilj saradnje.
Ovaj sporazum je takođe otvoren i za druga preduzeća čiji je osnivač Opština Herceg Novi i koja su spremna za ovaj vid saradnje prihvatajući odredbe ovog dokumenta, poručili su iz d.o.o.“ Vodovod i kanalizacija“ i d.o.o. „Čistoća“ Herceg Novi.
Turistička organizacija Tivta predstavila je turističku ponudu grada, u okviru štanda Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, na Međunarodnoj turističkoj berzi ITB. Berza se odražala u periodu od 7. do 9. marta tekuće godine u Berlinu.
Riječ je o jednoj od dvije najznačajnije turističke manifestacije u svijetu, koja je ove godine isključivo organizovana u B2B segmentu.
Prema informacijama koje su se mogle čuti na sajmu, njemački turistički agenti bilježe dobre rezervacije i povratak ranog bukinga. Izvjesno je da turisti žele da nadoknade propuštene odmore između 2020 i 2022.g. Pozitivan signal je i povratak paket aranžmana. Prije svega, rezervacije vrše oni koji nijesu u velikoj mjeri pogođeni generalnom ekonomskom situacijom i inflacijom. Ti gosti su i spremni da plate više. Ujedno više novca ove godine se izdvaja na sigurnost i fleksibilnost, tj fleksibilne uslove otkazivanja, all inclusive odmore kao i luksuzna putovanja.
Na ITB-u se kao i svake godine organizovao dobar kongresni program sa 400 govornika i 200 sesija sa temama od značaja za međunarodnu turističku industriju. Važan segment ovogodišnjeg kongresnog programa odnosio se na održivi turizam te je između ostalog održana i panel diskusija na temu Održivi Zapadni Balkan (Sustainable Western Balkan) na kojoj se razgovaralo o perspektivi, izazovima i trenutnim projektima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević održala je brojne sastanke sa predstavnicima marketinških agencija, medijima i ostalim partnerima sa kojima se razgovaralo o mogućnosti saradnje u promociji destinacije na značajnim emitivnim tržištima u narednom periodu. Osim toga održani su sastanci i sa predstavnicima destinacija u regionu koji započinju proces implementacije i monitoringa prateći kriterijume Green Destinations imajući u vidu da je Tivat prva destinacija na Zapadnom Balkanu koja je dobila priznanje Green Destinations Bronze Award.
Tivat je tokom prethodne godine posjetilo 9.775 gostiju sa njemačkog tržišta koji su ostvarili 53.582 noćenja što je 72% više noćenja u odnosu na 2021.godinu, odnosno 45% više u odnosu na 2019.godinu.
Prvi put nakon 2019.g na ovogodišnjoj berzi okupili su se predstavnici institucija, organizacija i privrede. Na sajmu je bilo prisutno 5.500 izlagača iz 161 zemlje.
Režim saobraćaja u centru Herceg-Novog biće privremeno izmijenjen ovog vikenda, radi nesmetanog i bezbjednog održavanja trke karića „Karotrc 2023“ koja je dio programa ovogodišnjeg Praznika mimoze, obavještavaju iz novskog Sekretarijata za komunalne djelatnosti.
Režim saobraćaja biće izmijenjen na način da će u nedjelju, 12. marta u određenim terminima za sva vozila biti zabranjen saobraćaj na sledećim dionicama:
– u Njegoševoj ulici, na potezu od raskrsnice sa Mića Vavića („Novljanka“) do ulice Save Kovačevića (picerija „Touch“), u terminu od 09 do 15 časova;
– u ulici Partizanski put, u terminu od 08.30 do 15 časova.
Francuski solo skiper Guirec Soudée objavio je neobičnu vijest – uginula je Monique, kokoš koja ga je pratila tijekom pet godina brojnih jedriličarskih avantura uključujući i 130 dana Grenlanda, prenosi yachtingworld.com. Zbog njih je privukla pažnju mnogih francuskih medija koji su o njoj pisali i izvještavali, a njene morske putešestvije zapisane su i u dvije knjige za djecu.
Mladi bretonski mornar i pustolov Soudée posvojio je Monique 2015. godine dok je bio na Kanarskim otocima gdje je radio u outdoor turizmu. Kokoš je tako postala prava atrakcija jer je s njim jedrila na dasci, na kajaku, te na njegovoj jedrilici.
– Tijekom 28 dana prelaska Atlantika snijela je 25 jaja. U početku sam mislio da, ukoliko bi mi išla na živce, mogu je spremiti za ručak, ali navikao sam na nju i postala mi je pravi ljubimac – ispričao je u jednom intervjuu.
Tijekom dugog neplaniranog boravka na Grenlandu, kada se opskrbio s tek 40 kg riže za sebe, 60 kg sjemena za Monique i 2000 litara goriva za grijanje i struju jer solarni paneli njegove jedrilice nisu funkcionirali tijekom polarnih noći, Monique ga je spasila jajima.
Pričao je kako bi poludio sam u ledenom okruženju da nije bilo nje. Nakon te avanture, Monique je nastavila ploviti s mladim skiperom na prekooceanskim avanturama što je ovaj prenosio na Facebooku i Instagramu prikupivši velik broj pratitelja. Svojedobno je zbog nje završio u zatvoru na Tahitiju kada je vladala ptičja gripa.
Spašavanje migranata, arhivska fotografija Foto: Peter Nicholls / Reuters
Talijanska obalna straža pokrenula niz spasilačkih operacija i priskočila u pomoć stotinama migranata nakrcanih u više plovila nedaleko od talijanske obale, gotovo dvije sedmice nakon što se ondje u brodolomu utopilo najmanje 73 ljudi.
U opasnosti je više od 1000 ljudi, stoji u objavi talijanske obalne straže.
Talijanska desničarska vlada u četvrtak je zaprijetila strožim zatvorskim kaznama krijumčarima migranata te je obećala da će spriječiti i obustaviti njihovo protuzakonito prebacivanje migranata plovilima, istodobno otvarajući legalne migracijske kanale.
Od srijede je u Italiju stiglo gotovo 3000 ljudi u usporedbi s njih oko 1300 tijekom cijelog ožujka prošle godine. U četvrtak je samo na Lampedusu u 41. plovilu stiglo čak 1869 migranata, objavila je novinska agencija ANSA, komentirajući da je riječ o rekordnom broju iskrcanih migranata u jednom danu.
Talijanska desničarska vlada u četvrtak je zaprijetila strožim zatvorskim kaznama krijumčarima migranata te je obećala da će spriječiti i obustaviti njihovo protuzakonito prebacivanje migranata plovilima, istodobno otvarajući legalne migracijske kanale.
Od srijede je u Italiju stiglo gotovo 3000 ljudi u usporedbi s njih oko 1300 tokom cijelog marta prošle godine. U četvrtak je samo na Lampedusu u 41. plovilu stiglo čak 1869 migranata, objavila je novinska agencija ANSA, komentirajući da je riječ o rekordnom broju iskrcanih migranata u jednom danu.
Na sunčanom otoku Hvaru problemi za proizvođače lavande. Turistički simbol otoka – suši se i propada. Gotovo nema proizvođača čija polja nisu zahvaćena ovim problemom koji se otokom širi posljednjih pet godina pa se u uzrok otkrivanja propadanja sada uključio i Centar za zaštitu bilja.
U Jelsi su se okupili proizvođači lavande s cijelog otoka Hvara.
Razmjena iskustava bila je emotivna. Lavanda nije samo proizvod nego i dio tradicije i identiteta otočnih težaka.
– Mislim da je najveći problem uz sve ostale faktore nedostatak vlage, nedostatak kiše. Ili u krivo vrijeme padne kiša, ili je topla zima pa biljka počne izbacivati mladice i dođe u jednom trenutku suša i onda imamo jedan efekt gdje ostajemo bez uroda i bez biljke, govori Grgo Lučić, proizvođač eteričnih ulja.
Stručnjaci iz Centra za zaštitu bilja kažu da ne postoji jedan problem, nego splet okolnosti: od klimatskih promjena, pretjerane upotrebe mineralnih gnojiva do pojave novih patogenih organizama na biljkama.
– Oni su nam lijepo rekli da postoji mogućnost u klimatskim promjenama, čak u gnojidbi, gljivicama. Svašta su napomenuli, ali jednostavno, toliko je nepoznanica, da bismo mi morali u suradnji s njima kontrolirati i sve novo saditi i novo raditi, rekao je Igor Deanović, proizvođač lavande.
Neki proizvođači već su poduzeli prve mjere zaštite koje su savjetovali stručnjaci iz Centra za zaštitu bilja.
– Savjet za proizvođače je uklanjati simptomatične biljke, bilo u cijelosti ili djelomično. Sve te zaražene biljke potrebno je ukloniti i, naravno, spaliti i tako spriječiti širenje bolesti. Voditi brigu o navodnjavanju, o gnojidbi da ona bude izbalansirana, koliko god je to moguće, istaknula je Zdravka Sever, voditeljica Centra za zaštitu bilja u HAPIH.
Nažalost, ostalo je mnogo otvorenih pitanja, stoga će Centar za zaštitu bilja nastaviti istraživanja na terenu, ne bi li zajedno s proizvođačima lavande zaustavio ovu pošast koja je zahvatila otok Hvar.
