Bokeljska vodovodna preduzeća zajedno rade na rješavanju problema – satelitsko snimanje kvarova na cjevovodima

0
Bokeljska vodovodna preduzeća zajedno rade na rješavanju problema – satelitsko snimanje kvarova na cjevovodima
Sastanak-vodovodnih-preduzeca – foto RTHN

Na inicijativu novskog Vodovoda u sali SO Herceg Novi juče je održana je prezentacija satelitskog snimanja vodovodnih mreža sa detekcijom gubitaka, odnosno kvarova na vodovodnoj mreži. Prezentaciji su pored predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića sa saradnicima i menadžmenta ViK-a, prisustvovali i predstavnici opština i vodovodnih preduzeća Tivta i Kotora, saopštili su iz Vodovoda.

Na prezentaciji je predstavljen i Komunalni informacioni sistem, koji obuhvata daljinsku detekciju i geo-informacione sisteme. Prezentaciju ovih procesa predstavili su Bostjan Kocar (Kolektor Sisteh Ljubljana) i Miloš Radanović (BeoExpert Design Beograd).

Satelitsko snimanje predstavlja korišćenje satelita koji se kreću u kontinuiranoj orbiti koristeći područje za podzemni prodor talasa koji detektuju sve vrste cjevovoda i protok vode, sa prikazima svih kvarova na samim cjevovodima. Na osnovu satelitskog snimka biće izrađen Master plan vodovodne mreže sa lokacijama kvarova, na osnovu čega će biti moguće planirati i obavljati sanaciju kvarova po prioritetima.

S obzirom da satelitski snimak obuhvata veliko područje u jednoj slici, vodovodi svih bokeljskih opština su postigli načelni dogovor da zajedno učestvuju u troškovima samog snimanja, a da svaki vodovod radi samostalni master plan za svoju mrežu.

Tokom sledeće sedmice biće održan zajednički sastanak predstavnika vodovodnih preduzeća Tivta, Kotora, Budve i Herceg Novog, gdje će biti razmatrani svi vidovi saradnje koji su planirani u sledećem periodu. Pored satelitskog snimanja, tema razgovora biće i izrada geo-informacionog sistema vodovodne i kanalizacione mreže, koja obuhvata terensko snimanje šahtova kao i lasersko snimanje mreže specijalizovanim dronovima za geodeziju, mapiranje i forogrametriju. Svrha izrade geo-informacionog sistema je geopozicioniranje objekata i formiranje geometrije mreže da bi se formirala jedinstvena baza podataka, a potom i izrada hidrauličkog modeliranja komunalnog sistema, čime će se omogućiti kompletan uvid u stanje mreže (vodovodne i kanalizacione) i na osnovu toga formiranje predloga za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju komunalne mreže i objekata, čime će na kraju biti smanjeni gubici i broj kvarova na mreži. Izrada hidrauličkog modela komunalne mreže omogućiće višestruke analize, kao što su analize potrošnje vode u sistemu, mjernih zona, visinskih zona, gubitaka vode kao i utroška električne energije.

Predložene aktivnosti će rezultirati investicionim predlozima za modernizaciju i unapređenje komunalne mreže, njenu digitalizaciju i mapiranje problema. Sve navedene aktivnosti su bitne jer pored smanjivanja gubitaka i bolje iskorišćenosti resursa, takođe su i osnov za apliciranje za odobravanja projekata kod EU i međunarodnih fondova koji su predviđeni za pomoć u očuvanju prirodnih resursa, saopšteno je iz hercegnovskog Vodovoda.

Sajam sezonskog zapošljavanja “Summer Job 2023” u Kotoru i Podgorici

0
Sajam sezonskog zapošljavanja “Summer Job 2023” u Kotoru i Podgorici
Summer Job 2023

Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Studentskim parlamentom UCG i ove godine organizuje Sajam sezonskog zapošljavanja pod nazivom Summer Job 2023 u srijedu 15. marta, u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru UCG, sa početkom u 10 sati.

“Summer job 2023” se organizuje već 15 godina sa ciljem zapošljavanja domaće radne snage u toku ljetnje turističke sezone i prilika je za sve zainteresovane da na najjednostavniji način pronađu zaposlenje.

Na Sajmu će se studentima i maturantima na jednom mjestu predstaviti skoro 70 renomiranih poslodavaca iz cijele Crne Gore iz oblasti turizma i srodnih djelatnosti, koji otvaraju vrata mladima i pružaju priliku za sticanje prvog radnog iskustva. Ove godine u ponudi je preko 1000 pozicija, a svi posjetioci će biti u prilici da se upoznaju sa ponudom poslodavaca i informišu o svim detaljima.

Summer Job će trajati do 15 sati i svoj nastavak će imati i sledećeg dana, 16. marta, u Kotoru, na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo UCG, od 10 do 15 sati.

U prilogu je lista svih poslodavaca koji će se predstaviti u okviru Sajma.

Studenti i maturanti koji žele da apliciraju za sezonski posao mogu preuzeti CV formular u prilogu.

Dalmatinska janjetina upisana u evropski registar zaštićenih oznaka izvornosti

0
Dalmatinska janjetina upisana u evropski registar zaštićenih oznaka izvornosti
Jagnjetina – Foto: JP/arhiva

„Dalmatinska janjetina“ je dobila evropsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 8. ožujka 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Postupak zaštite naziva „Dalmatinska janjetina“ pokrenula je Udruga uzgajivača ovaca i koza Dalmacije koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Dalmatinska janjetina“.

Kako također navode iz Ministarstva poljoprivrede „Dalmatinska janjetina” je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine ovce, dalmatinske pramenke, koja su ojanjena, uzgojena i zaklana isključivo na području Dalmacije.

„Za proizvodnju „Dalmatinske janjetine” klanje janjadi obavlja se u dobi od 70 do 130 dana, kad dostižu tjelesnu masu od 15 do 28 kilograma. „Dalmatinska janjetina” nosi ime po uzgojnom području dalmatinske pramenke, Dalmaciji, ali i sam naziv Dalmacija potječe od ilirske riječi za ovcu, dalma ili delma.

Mišićno tkivo je blijedoružičaste do ružičaste boje, a meso dugog leđnog mišića sadržava manje od 4 posto masti i veći broj različitih hlapivih spojeva arome, osobito terpena te specifičan sastav masnih kiselina, što sve zajedno rezultira specifičnim senzorskim svojstvima mesa. Posebno cijenjenu „Dalmatinsku janjetinu“ koja se proizvodi na otocima, priobalju i krškim područjima Dalmatinske zagore odlikuju nježna struktura mišića bez izražene mramoriranosti, bijelih potkožnih i unutarnjih masnih naslaga. U usporedbi s drugim vrstama janjetine meso „Dalmatinske janjetine“ sadrži znatno manje masti, a potrošači prepoznaju i posebno cijene „Dalmatinsku janjetinu“ prije svega zbog mekanog i sočnog mišićnog tkiva te arome i okusa bez izraženog mirisa po ovčjem mesu.” – pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Republika Hrvatska sada ima 40 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirani naziv „Dalmatinska janjetina“,registrirani su i nazivi proizvoda Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli, Meso istarskog goveda – boškarina, Samoborska češnjovka, Lumblija i Goranski medun.

/K.Šutalo/

Pravni sistem u Crnoj Gori ignoriše nasilje nad ženama

0
Pravni sistem u Crnoj Gori ignoriše nasilje nad ženama
Osmomartovski marš 2023-foto Mina

Pravni sistem u Crnoj Gori i dalje ignoriše nasilje nad ženama, što potvrđuju iskustva dvije hiljade žena koje su se posljednjih godina obratile za pomoć Centru za ženska prava (CŽP), saopšteno je na Osmomartovskom maršu koji je danas održan u Podgorici.

Marš pod sloganom „Otpor sili i nepravdi”, povodom 8. marta Međunarodnog dana žena, organizovao je CŽP.

Umjetnica i koordinatorka Programa za kulturu CŽP Tanja Markuš rekla je da čak ni brutalna ubistva žena nijesu ubijedila institucije da treba da rade svoj posao.

“Zbog toga smo danas ovdje, da se odupremo brutalnosti koja se gura pod tepihe institucija i da ukinemo patrijarhat koji žene drži na pristojnoj distanci od svojih osnovnih prava”, saopštila je Markuš.

Ona je navela da su se okupili kako bi probudile društvo koje se jednako sistematski drži podalje od kulture, umjetnosti i znanja i tako postaje plodno tle za bujanje nekulture nasilja.

“Sintezom feminističkih i antifašističkih ideja težimo društvenim promjenama u privatnoj i javnoj sferi života. Danas smo tu da razbijemo fašizam, mizoginiju, nacionalizam i sve sitne podjele i da probudimo svijest da je pravda opipljiva i dostipna svima”, kazala je Markuš.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori, Karen Medoks kazala je da je Osmomartovski marš ono što bi stvarno trebalo da predstavlja taj praznik.

Osmomartovski marš 2023-foto Mina

“Riječ je o zahtjevu da žene imaju jednaka prava kao i muškarci. Nalazimo se u eri u kojoj ljudi imaju slobodu da se izraze, ali to nikada ne bi trebalo značiti slobodu da se naudi ljudskim pravima drugih”, saopštila je Medoks.

Ona je rekla da se svjedoči otvoreno izraženim primjerima mizoginije.

Kako je saopštila, možda se društva nikada neće osloboditi mizoginije ali se može uticati na to kako društva i vlade reaguju na te pojave.

“Imamo jednako pravo da tražimo život bez straha od nasilja, da budemo poštovane, da se obrazujemo i budemo zaposlene na najvišim pozicijama i tražimo pristup pravdi. Ako to ne dobijamo imamo pravo na to da se naš glas čuje”, poručila je Medoks.

Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Poligon za žensku izuzetnost “Sofija” iz Berana, Rebeka Čilović navela je da su se okupile kako bi poslale poruku žena koje neće šetati na Osmomartovskom maršu “ne zato što ne žele, već jer ne smiju”.

“Takođe šaljem pozdrave žena sa sjevera koje smatraju da su potpuno zapostavljenje i zaboravljene. One poručuju “Jutros mi je pesnicom povrijedio oko, državo, ne vidim te””, rekla je Čilović.

Dizajnerka CŽP-a Milena Blagojević kazala je da, kako bi se prepoznala dostignuća žena, društvo mora prepoznati da još nije dostignuta potpuna rodna ravnopravnost.

“Svi smo svjedoci činjenice na koliko načina nas je sistem napustio, pogotovo kada su u pitanju žrtve nasilja. Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna i neophodna za napredak društva i želimo da se nas glas čuje”, poručila je Blagojević.

Direktorica NVO Siguran život Tuzi Leonora Dukaj rekla je da su žene svjesne da još nijesu toliko moćne koliko su željne da maksimalno i energično dižu glas i dokažu sposobnost protiv svakog vida diskriminacije.

Osmomartovski marš 2023-foto Mina

“Borba za prava žena je velika i široka, s obzirom na našu poziciju žena iz Tuzi. Kada govorimo o ovom pitanju posebno ističemo intersekcionalnost – kombinaciju različitih identiteta u zajedničkoj borbi za jednakost”, kazala je Dukaj.

Ona je rekla da društvo kroz sistemsko djelovanje mora da energično eliminiše svaki vid nasilja i diskriminacije.

“To mora biti naša prioritetna i svakodnevna obaveza. Svi u svojim sistemima moramo vjerovati u zajednički rad, a onda naporno i predano raditi za svaki pojedinačni slučaj, kako bismo postigli promjenu i vidjeli više identifikovanih i procesuiranih slučajeva nasilja i femicida”, istakla je Dukaj.

Umjetnica i aktivistkinja Ivana Stanić navela je da 8. mart simbolizuje hrabrost žena, njihovu snagu i borbu ne za moć, već za ravnopravnost.

“Ne smijemo dozvoliti patrijarhatu, koji nam konstanto oduzima ljudska prava, da nastavi ovim tempom. Danas je privilegija misliti da, ako neki problem nije naš privatni, da on ne postoji i da nije problem uopšte”, saopštila je Stanić.

Ona je rekla da, ako se budu borile u ono u šta vjeruju na jasan i kvalitetan način, onda će im se i drugi pridružiti.

“Ne treba se izvinjavati za svoju snagu, nego okupimo žene oko sebe i dajmo im podršku. Osnažimo jedna drugu. Ne saplićite svoje sestre”, poručila je Stanić.

Nakon okupljanja na Trgu nezavisnosti, održana je protestna šetnja Ulicom Slobode, Bulevarom Petra Cetinjskog do mosta Blaža Jovanovića, a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom.

Više desetaka hiljada Grka na ulicama zbog željezničke nesreće

0
Više desetaka hiljada Grka na ulicama zbog željezničke nesreće
Grčka
Foto: Murad Sezer / REUTERS

Deseci hiljada ljudi izašli su u srijedu na ulice u Grčkoj, a radnici su stupili u štrajk u dosad najvećem izrazu bijesa javnosti zbog najsmrtonosnije željezničke nesreće prošloga tjedna u kojoj je poginulo 57 ljudi.

Nesreća 28. februara izazvala je bijes javnosti zbog raspadajućeg stanja željezničke mreže.

Radnici koji štrajkaju kažu da su za to krive godine zanemarivanja, nedovoljnih ulaganja i manjka osoblja, što je naslijeđe grčke dužničke krize.

U najvećim prosvjedima protiv vlade izabrane 2019. sudjelovalo je, prema policijskim procjenama, više od 60 tisuća ljudi u gradovima diljem Grčke.

Više od 40.000 ljudi marširalo je do parlamenta u središtu Atene, uzvikujući “Ubojice!” i “Svi smo u istom vagonu”.

Nakratko se skupina prosvjednika sukobila s interventnom policijom koja je ispalila suzavac na gomilu. Prosvjednici su bacali molotovljeve koktele i zapalili kombi i kante za smeće.

Više tisuća ljudi izašlo je na ulice drugog najvećeg grčkog grada Soluna gdje je skupina prosvjednika bacala kamenje na vladinu zgradu.

Brojni od oko 350 putnika u međugradskom putničkom vlaku koji se frontalno sudario s teretnim vlakom dok je vozio istim kolosijekom bili su studenti.

– Pošalji mi poruku kada stigneš, pisalo je na plakatu u Ateni. Ta je rečenica postala jedan od slogana prosvjeda proteklog tjedna.

– Ljut sam jer vlada nije ništa učinila za svu tu djecu. Javni prijevoz je u kaosu, rekao je 19-godišnji Nikomathi Vathi.

– Bit ćemo ovdje dok ne dođe do promjena, izjavio je drugi student Vaggelis Somarakis.

Konzervativna vlada, koja planira raspisati izbore u nadolazećim tjednima, obećala je u srijedu da će popraviti željeznički sustav.

Ministar prometa George Gerapetritis rekao je na konferenciji za novinare da razumije bijes zbog nesreće.

– Nijedan vlak više neće krenuti ako nismo osigurali najveću moguću sigurnost, dodao je.

Upozorenja

Željeznički radnici štrajkaju od četvrtka zbog čega je željeznička mreža zaustavljena.

Kažu da se njihovi zahtjevi za poboljšanjem sigurnosnih protokola godinama ne čuju i obećavaju da će “nametnuti sigurnost” kako ne bi došlo do novih nesreća.

– Mi strojovođe smo se tužili na te stvari, štrajkali smo zbog toga, upozoravali smo, prosvjedovali smo, rekao je šef sindikata strojovođa Kostas Genidounias.

– Govorili su nam da lažemo, da klevećemo, da imamo druge interese. Na kraju se pokazalo da su radnici bili u pravu, dodao je.

Najveći sindikat radnika u javnom sektoru ADEDY pridružio se u srijedu 24-satnom štrajku.

Radnici u javnom gradskom prijevozu napustili su posao u znak solidarnosti, zbog čega je poremećen rad metroa, tramvaja i autobusa u Ateni.

Brodovi su također ostali privezani u lukama jer su u akciji sudjelovali I pomorci.

Grčka je prodala državnu željezničku kompaniju, koja se sada zove Hellenic Train, talijanskoj državnoj kompaniji Ferrovie dello Stato Italiane tijekom dužničke krize 2017.

TO Kotor predstavila turističku ponudu na Međunarodnoj turističkoj berzi ITB u Berlinu

0
TO Kotor u Berlinu

TO Kotor učestvuje na Međunarodnoj turističkoj berzi ITB, koja se održava u periodu od 7. do 9. marta u Berlinu.

Nosilac prezentacije Crne Gore je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, a pored TO Kotor na berzi učestvuju i nacionalna aviokompanija Air Montenegro, HG Budvanska rivijera i turistička agencija Gold travel, lokalne turističke organizacije, Ulcinja, Tivta, Bara, Podgorice i Herceg Novog, hoteli Voco Podgorica, Vivid Blue Serenity Resort, Karisma, HG Montenegro Stars, FKK Ada Bojana, Mediteran, Maestral Resort&Casino, kao i turističke agencije Montenegro Tourist Service, Gulliver i Luminalis.

Riječ je o jednoj od dvije najznačajnije turističke manifestacije u svijetu, koja je ove godine isključivo organizovana u B2B segmentu. To je bila prilika da crnogorska turistička privreda održi sastanke, kao i da se subjekti iz djelokruga turizma Crne Gore susretnu sa brojnim međunarodnim partnerima.

TO Kotor u Berlinu

Interesovanje za Crnu Goru je ogromno i Crna Gora postaje cjelogodišnja turistička destinacija za tržište Njemačke.

Kotor kao jedna od destinacija u Crnoj Gori je vrlo atraktivna za njemačke turiste, a posebno je iskazano interesovanje za ponudu aktivnog odmora.

TO Kotor predstavila turističku ponudu na Međunarodnoj turističkoj berzi ITB u Berlinu
TO Kotor u Berlinu

Tokom prva dva dana sajma realizovali smo veliki broj sastanaka koji se tiču promotivnih kampanja na njemačkom tržištu kao i drugim tržištima. Nadamo se da ćemo neke od ponuđenih kampanja i saradnji uspjeti realizovati u narednom periodu.

TO Kotor u Berlinu

ITB je najposjećenija turistička berza koja okuplja predstavnike institucija, organizacija i privrede iz preko 180 zemalja. U posljednjoj godini održavanja 2019. godini, turističku ponudu je predstavilo 10.000 izlagača, a sajam je zabilježio 110.000 posjeta od čega 60.000 predstavnika privrede.

Ostrvo Sveti Marko ponovo na prodaju, početna cijena 80 miliona eura

0
Ostrvo Sveti Marko ponovo na prodaju, početna cijena 80 miliona eura
Tivat – mikophotography montenegro – Sveti Marko

I pored toga što je prošle godine uplatila 700.000 na ime poreza za nepokretnost za 2020. godinu, kompanija “Ostvo Sveti Marko“ je, kako je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović potvrdio Radio Tivtu, ponovo stavila na prodaju istoimeno ostrvo.

„Prodaje se čitavo ostrvo, a koliko sam upućen početna cijena je oko 80 miliona eura. Opština Tivat nema velike ingerencije nad tim lokalitetom, ali je činjenica da je to svakako jedan od trenutno najvećih resursa i veoma značajan za dodatni razvoj turističke privrede. Nekada je bilo izuzetno popularno mjesto za ljetovanje pa se nadamo da će se vratiti taj nekadašnji sjaj“-kazao je Komnenović.

Kompanija je tada predala Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, a predviđena  je bila gradnja hotelskog kompleksa sa pratećim sadržajima.

Ukupna površina ostrva je skoro 340.000 kvadrata. Na ostrvu je u sezoni radilo i do 200 ljudi iz Tivta i susjednih gradova.

Tivatska fima „Ostrvo Sveti Marko“ formirana je 2007. godine, kada je ostrvo koje je bilo najatraktivnija imovina turističke firme ,,Putnik“ iz Beograda, prešlo u ruke grupacije ,,Metropol“ iza koje je stajao ruski tajkun Mihail Slipenčuk. ,,Metropol“ je planirao da na ostrvu sagradi turistički kompleks vrijedan 400 miliona eura. Prema ranijem pisanju medija Slipenčuk je nakon nekoliko godina djelove imovine ,,Metropola“ razdijelio akcionarima, a ostrvo Sveti Marko zvanično došlo u posjed of šor kompanije Stala Property Holdings Ltd registrovane u Hong Kongu.

Savremena promocija nasljeđa: Stiže prvi digitalni vodič kroz budvanski Stari grad

0
Savremena promocija nasljeđa: Stiže prvi digitalni vodič kroz budvanski Stari grad
Plakat digitanle turrističke rute

U prostorijama Moderne galerije ,,Jovo Ivanović”, Budva, u subotu 11. marta, u 16:30 sati, biće predstavljen prvi samostalni digitalni vodič kroz bogato kulturno nasljeđe Starog grada Budve. Turistički vodič pod nazivom “Digitalne kulturne rute” rezultat je istoimenog projekta koji je NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa Crne Gore izradio prethodnih mjeseci u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve i Turističkom Organizacijom Budve.

Na 28 lokacija širom Starog grada postavljeni su QR kodovi koji posjetiocima omogućavaju brz i lak pristup zanimljivom edukativnom sadržaju kreiranom na web sajtu, a koji na izvanredan način spaja savremenu turističku ponudu i valorizaciju kulturnog nasljeđa. Takođe, pored web sajta, kreiran je štampani materijal u vidu turističkih mapa koje će biti dostupne na svim turističkim info-punktovima.

Glavni cilj projekta “Digitalne kulturne rute” predstavlja doprinos savremenoj promociji kulturnog nasljeđa Opštine Budva. Pospješivanjem promocije kulturnog nasljeđa i uvrštavanjem istog u ponudu turizma, stvaramo prostor za razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori čime doprinosimo i socio-kulturnom razvoju.

Multidisciplinarni tim stručnjaka predstaviće sam vodič, metodologiju rada i buduće planove, ali i značaj kvalitetne i savremene prezentacije kulturnog nasljeđa Starog grada.

Prezentacija projekta u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” zakazana je za 16:30h, a na skupu će govoriti:

–  Dušan Medin, dipl. arheolog i master menadžer u kulturi

– Nikolina Ražnatović, predstavnica NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa i koordinatorka projekta ,,Digitalne kulturne rute”

– Prof. dr Mirko Kovačević, arhitekta

– Slobodan Mitrović, arhitekta

Projekat je podržan od ReLOaD2 programa, koji finansira Evropska Unija, a sprovodi UNDP u saradnji sa petnaest lokalnih samouprava, među kojima je i Opština Budva.

Do kraja godine idejno rješenje i glavni projekat za drugu dionicu auto-puta

0
Do kraja godine idejno rješenje i glavni projekat za drugu dionicu auto-puta
autoput Princeza Ksenija, rampa

Do kraja godine očekuje se da bude završeno idejno rješenje i glavni projekat za drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, saopštio je predsjednik Odbora direktora Monteputa, Dušan Golović.

Prema podacima Monteputa, prvom dionicom auto-puta do 5. marta prošlo je 1,45 miliona vozila i ostvaren je prihod od 5,85 miliona EUR.

Prema ranijim procjenama, gradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, u dužini od 23,5 kilometara, trebalo je da počne naredne godine, prenosi portal RTCG.

“Čeka se i idejno rješenje zaobilaznice oko Podgorice i nadam se da će do kraja godine biti završeno svo projektovanje što se te dionice tiče, i idejno rješenje i glavni projekat”, kazao je Golović u emisiji Link Radija Crne Gore.

Cijena druge dionice, kako je kazao, biće poznata nakon završetka glavnog projekta.

“Priča se o cifri o 500 miliona, ali nije sigurno do završetka glavnog projekta. Ja se nadam da bi se naredne godine moglo ući u proces izbora ponuđača, a onda da se traže grantovi EU. Postoji mogućnost da dobar dio finansira Evropska banka ili neka druga kreditna institucija”, kazao je Golović.

On je naveo da je prvom dionicom autoputa Bar-Boljare Princeza Ksenija od početka naplate putarine do kraja prošle godine prošlo 1,14 miliona vozila, a po osnovu naplate putarine ostvaren je prihod od 4,64 miliona EUR.

Time je, kako je kazao, premašen plan prihoda.

“Mi smo planirali 800 hiljada vozila za taj period, međutim za nekih 240 hiljada vozila plan je premašen”, rekao je Golović.

Od 1. januara do 5. marta auto-putem je, kako je kazao, prošlo 305,7 hiljada vozila, a od naplate putarine prihodovano je 1,2 miliona EUR.

“Ovdje je takođe premašen plan. Planirali smo blagi trend povećanja u ovoj godini u odnosu na prošlu”, naveo je Golović.

U ovoj godini, kako je dodao, planirani su ukupni prihodi u iznosu od 63,7 miliona EUR.

“Međutim, veliki iznos novca koji se gleda kao prihod je od prodaje elektroenergetske infrastrukture u iznosu od 42,5 miliona EUR Crnogorskom elektroprenosnom sistemu jer je Monteput izgradio trafostanice koje napajaju auto-put i po ugovoru dužan je da ih prenese operaterima električne energije”, kazao je Golović.

Od tunela Sozina, prema riječima Golovića, u ovoj godini očekuje se prihod u iznosu od 11 miliona EUR, od auto-puta 9,4 miliona dok ostali planirani prihodi iznose oko 500 hiljada EUR.

Golović je kazao i da se ne može očekivati da auto-put bude samootplativ, bar ne u početnim godinama.

“Što se dinamike vraćanja kredita tiče, naravno da se ne može ova dionica sama isplatiti bar ne u početnim godinama. Treba biti otvoren i reći da je u pitanju složena dionica. Ne bi trebalo očekivati, nije realno da ona može bar sada sebe da otplati”, kazao je Golović uz napomenu da je Monteput zadužen za pravilno funkcionisanje i bezbjednost na auto-putu a Vlada Crne Gore vlasnik.

On je saopštio da je bezbjednost na auto-putu na visokom nivou.

“Nijesmo imali nijednu nesreću sa smrtnim posljedicama, a to govori o bezbjednosti”, kazao je Golović.

Što se paljenja automobila kojih je bilo na auto-putu u prethodnom periodu kaže da put nije razlog za to.

“Radi se o istim tipovima vozila, u pitanju su starija vozila i vjerovatno pojedinosti oko motora. Put nije razlog zašto su se nezgode dešavale”, naveo je Golović.

On je podsjetio da su radnici Službe za održavanje prisutni na auto-putu tokom 24 sata i spremni su da reaguju u svako doba i u rekordnom vremenu.

“Kompanija posjeduje deset snjegočistača i dva specijalizovana radna vozila koji pored čišćenja snijega rade i druge aktivnosti na održavanju puta. Posjedujemo frezu i dvije kombinovane radne mašine. To je sve najsavremenija oprema”, kazao je Golović.

Na pitanje da li je tokom proteklih osam mjeseci bilo zahtjevno održavanje auto-puta posebno u zimskom periodu, Golović je odgovorio da je protekla zima bila blaga i da se ne može uzeti kao primjer ali napominje da je snijeg, kada je padao, redovno čišćen i zastoja nije bilo.

Planirana je, kako je kazao, i nabavka vozila za čišćenje kanalizacionih odvoda.

Golović je rekao i da neće biti promjene cjenovne politike.

“Cjenovna politika ostaje ista. Na Sozini je cijena od početka nepromijenjena i pored rasta cijena ostalih usluga. Sozina je sebe otplatila, ali kredit još nije zatvoren. Sozina je projektovana za jednu cijev dionice auto-puta koja će ići do Bara a planirana je još jedna cijev. Sozina će postati sastavni dio auto-puta. Razumijem ljude koji žive u blizini ali nije lako promijeniti cijenu a da ne dođe do diskriminacije”, zaključio je Golović.

MSC kontejnerski brod pretrpio gubitak od 45 kontejnera

0
MSC kontejnerski brod pretrpio gubitak od 45 kontejnera
MSC – kontejner

Bermuda Maritime Operations Centre prijavilo je gubitak kontejnera sa kontejnerskog broda MSC SHRISTI oko 350 nautičkih milja istočno od Bermude.

Oko 45 praznih kontejnera palo je s broda u more u tri različita navrata, u teškim vremenskim uvjetima. Prema evidenciji praćenja i AIS-u, do nestanka kontejnera došlo je 2. marta, na putu od Bostona do Cauceda, Dominikanska Republika.

U jednom trenutku, brod se okrenuo te promijenio smjer, vjerojatno pokušavajući izbjeći još gubitaka kontejnera.

MSC SHRISTI je stigao na odredište, Caucedo, 5. marta te nastavio daljnju plovidbu prema Turskoj, 6. marta, prenosi FleetMon.