Air Serbia od 14. juna pokreće sezonske letove između Niša i Tivta, kao i letove od Kraljeva do Tivta.
Sezonski letovi na relaciji Niš-Tivat, koje je Air Serbia obavljala i prošle godine, realizovaće se svake srijede i nedjelje do 13. septembra. Letovi od Niša do atraktivne turističke destinacije na crnogorskom primorju, avionom Airbus A319, trajaće 55 minuta. Očekivana cijena karte na ovoj relaciji je od 50 do 86 eura.
Linija iz Kraljeva ka Tivtu će se obavljati dva puta nedjeljno, sredom i petkom. Letovi u trajanju od sat vremena realizovaće se avionom tipa ATR. U zavisnosti od tarife, karta na ovom letu može iznositi od 33 do 65 eura.
Plava špilja treba da bude zaštićena kao javno dobro smatra čak 97% građana koji su učestvovali u našoj anketi, kako sačuvati Plavu špilju kao prirodnu znamenitost Crne Gore.
Čitaoci su se izjasnili da su protiv davanja Plave špilje u koncesiju, njih 65%.
Plava špilja je jedan od najljepših prirodnih fenomena u Crnoj Gori. Nalazi se na poluostrvu Luštica prema otvorenom moru, i teritorijalno pripada Herceg Novom. Smještena je između uvale Zlatna luka i Rta Mokra gora.
Najveća u nizu pećina na poluostrvu Luštica, svojom čudesnom ljepotom razlikuje se od svih ostalih pećina u ovom dijelu Jadrana.
Ime je dobila zbog kristalno plave boje mora koja nastaje refleksijom sunčevih zraka pa se dobija utisak kao da voda svijetli iz dubine njene unutrašnjosti. To pruža poseban ugođaj kupačima i posjetiocima.
Plava špilja – foto Boka News
Ova prirodna znamenitost, već godinama predstavlja pravu atrakcija za brojne turiste koji je posjećuju, najviše tokom ljeta.
Špilju svakog ljeta želi da posjeti sve više turista, pa se desi da u špici turističke sezone, u julu i avgustu, zbog prevelikih gužvi i neorganizovanosti, posjetioci moraju da čekaju na jedinstveni doživljaj da posjete špilju. Turistički brodovi dovedu po pedest i više turista, koji kada uđu u špilju iskoriste priliku da se okupaju. Vrijeme zadržavanja plovila u špilji nije ograničeno, tako da drugi posjetioci koji su pristigli, moraju čekati kako bi se oslobodio prostor. Tada nastaju svađe i problemi između voditelja brodica, svi se žele ponovo vratiti, napraviti što više tura u toku dana, ili se u međuvremenu, podigne maestral, pa je teško po jakom vjetru uploviti…
Špilja tako postane puna kupača, plovila, izduvnih gasova…
Ovaj problem iz godine u godinu sve više eskalira i umjesto turističke atrakcije, postaje primjer loše organizacije i čuvanja prirodnih resursa.
Davor Marić, turistički privrednik: Ako nismo spremni napisati, možemo prepisati rješenje
Davor Marić – foto Boka News
U razgovoru za naš portal, poznati turistički privrednik iz Herceg Novog, Davor Marić, koji je svojim brodovima nebrojeno puta posjetio Plavu špilju, ističe da je to jedan pravi biser, bajkovito mjesto, ali da bi neko trebao da organizuje ulazak, izlazak i boravak plovila i turista u Plavoj špilji.
„Ljeti su velike gužve, mnogo neorganizovanih ulazaka, izlazaka i mnogo opasnosti. Nadam se da se neće dogoditi ono najgore da neko izgubi život, ali ne bi se čudio da se i to dogodi. Unutar špilje ponekada bude i 15-ak brodova, ronilaca, turisti koji sa broda skaču u more, kupaju se a nisu svjesni opasnosti. Te posjete bi neko morao da organizuje, da se postavi privremeni ponton sa kojeg bi turisti brodovima na električni pogon ulazili u špilju zbog izduvnih gasova, zagađenja a i radi sigurnosti, ili da neko reguliše ulazak i izlazak brodova iz špilje, kao i dužinu boravka plovila u njoj“ – ističe Marić.
On kaže da naša Plava špilja nije jedina na svijetu, ljudi koji su nadležni da riješe taj problem, trebalo bi da otputuju i vide kako su to drugi uradili.
Plava špilja – foto Boka News
„Ako nismo spremni napisati, možemo prepisati rješenje, nije to ništa novo. Definitivno ima mnogo opasnosti, sve su veće gužve. Iz Budve stižu velikim brodovima, iz Kotora gliserima, mladi momci koji upravljaju njima nemaju dovoljno iskustva, pogotovo kada su lošiji vremenski uslovi. Pod hitno treba nešto riješiti. Svi hoće da se okupaju, fotografišu, zadrže što duže. Mora se napraviti red, organizacije nema nikakve. Treba ograničiti broj brodova, regulisati ulaske, dužinu zadržavanja… Hoće li to uraditi Opština, Morsko dobro ili neko treći, nije bitno“ – kazao nam je Marić.
Dr Vesna Mačić, viša naučna savjetnica iz Instituta za Biologiju mora Kotor
Viša naučna sradnica dr Vesna Mačić iz Instituta za Biologiju mora Kotor smatra da nije čudno što je Plava špilja zbog svoje nestvarne ljepote, pogotovo sa razvojem masovnog turizma, postala veoma popularna turistička destinacija.
Dr Vesna Mačić – foto Boka News
„Plava špilja je opšte prirodno dobro i trebalo bi je bolje čuvati i brinuti se o njoj, jer smo svjedoci da ovo što se sada dešava ne ide u prilog očuvanju. Mi smo 2019. radili jednu studiju za potrebe JP Morsko dobro i dali predlog mjera kako da se riješe problemi. Ti problemi su velika koncentracija plovila i izduvnih gasova, galama, opasnost za ljude koji se tamo kupaju. Nema reda ko kako ulazi, izlazi i u takvim uslovima izuzetno je opasno se tamo kupati dok motori sa propelerima rade. Mi smo kao biolozi tamo istraživali živi svijet i mogu kazati da tamo ima nekoliko zaštićenih vrsta, prema našoj legislativi i Barselonskoj konvenciji koja se odnosi na zaštitu Mediterana. Tamo su i slijepi miševi koji su zaštićeni prema Bernskoj i direktivama EU, tako da je to dodatna obaveza da čuvamo to stanište. Malo ljudi to zna, kao ni kako se treba ponašati. Sve navedeno ne ide u prilog odgovoru kako očuvati taj živi svijet i tu ljepotu koju imamo.
Kako biste vi to riješili?
Naše mišljenje kao naučnika nije obavezujuće, naša ideja i poruka je da bi Morsko dobro kao upravljač obalnom zonom, trebalo da se pozabavi time. Kao što su neke druge lokacije date u koncesiju, mislim da bi i to trebalo da bude lokacija gdje će biti određen neko ko će da upravlja njom. Mora se napraviti plan u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti, lučkim kapetanijama, koliki je to broj plovila koji istovremeno može da uđe u Plavu špilju, a da to bude bezbjedno. Predložili smo da se utvrdi redosljed ulazaka i izlazaka, da se smanji korištenje motora sa izduvnim gasovima u špilji, da se ograniči vrijeme koliko jedno plovilo može da se zadrži. Posjetioci treba da se informišu na plovilima prilikom dolaska, ili da se, prije ulaza, postave informativno-edukativne table o načinu boravka i ponašanja unutar špilje, zato što je to važno za biljni i životinjski svijet.
Opština Herceg Novi je 2018. usvojila odluku o probijanju puta do Plave špilje. Kako Vi komentaršete tu odluku?
Ta odluka me jako iznenadila. Protiv toga sam i mislim da je odluka bila ishitrena. Imamo dovoljno betonizirane obale i to nije način da se pravi pristup Plavoj špilji. Ukoliko je potrebna putna infrastruktura kako bi se razvijala sela po Luštici, to je uredu. Ali put do Plave špilje je totalno pogrešna odluka, bez prave studije procjene uticaja na životnu sredinu i što bi to značilo.
Kao naučnica i ronilac dr Vesna Mačić ističe da je zaron u Plavoj špilji, u stvari, zaron u drugu dimenziju.
„Specifično je to što plava boja daje dodatnu čar toj lokaciji. Zidovi Plave špilje su obrasli raznovrsnim živim svijetom. Boja vode je nešto što je očaravajuće i motiv mnogima da tamo odu i uživaju u toj ljepoti. Imamo jako lijepu prirodu i samo je do nas da se bolje organizujemo, da je sačuvamo. Trebalo bi turistima ponuditi i neke nove aspekte turizma, jer mislim da je svima dosta masovnog turizma“ – poručila je Mačić.
Na naše pitanje koje su prednosti, a koji nedostaci izgradnje lokalnog puta, odluke koju je 2018. usvojila SO Herceg Novi, čitaoci su odgovorili:
Plava špilja – foto Boka News
Sigurno će ovako plavu špilju posjetiti sve više ljudi i uništiti poseban prirodni fenomen. O izgradnji restorana neću ni gubiti riječi. Katastrofa!
Prednosti nema, samo mana, ta lokacija bi izgubila svu svoju draž i prirodan osjećaj da ste negdje na nepristupačnom mjestu. Ne narušavati prirodu!
Gdje smo god intervenisali u prirodi, uglavnom smo je devastirali radi enormnog profita tajkuna. Uvijek je bolje da resursima koji donose sigurnu dobit upravlja država, ali sa pojačanim nadzorom zaštite istoga, kao i finansija, jer smo apsolutno korumpirani tj. skloni lupeštini. Ne vidim valjan razlog za još jednu kafanu i „rezanje“ obale radi puta ka njoj!
Ne treba nikakav put do špilje! To želi privatni kapital i monopolisti!!! Dosta je više valorizacija i uništavanja prirode i javnog dobra! A i ovi donosioci odluka j….. bi se za šaku dolara…
Treba da ostane kao i do sada – prirodna netaknuta ljepota.
Ostaviti samo morski prilaz uz uspostavljanje reda kod ulaska i boravka.
Eventualno sam za izgradnju pješačke staze – stepeništa
Mana je što naše institucije nisu spremne da zaštite ovaj prostor niti da sankcionišu eventualne prekršaje koji su mogući povećanjem brojnosti posjetitelja
Plava špilja
Put će dovesti do još veće devastacije i do više turista. Prednost bi bila da se motornim barkama ne bi trebalo dolaziti.
Nedostaci nadjačavaju prednosti. Najveća, a mozda i jedina prednost je veća zarada, ali to nikako ne smije da bude primat jer turisti dolaze upravo zbog netaknute prirode. I to je nešto što treba da se očuva i podstiče.
To je notorna glupost, kao da do Gospe od Škrpjela izgradite most.
Izgradnja puta bi dovela do devastacije prirode na tom području i do zagađenja.
Put bi doveo do mogućnosti da još više ljudi posjeti Plavu špilju, a kako kažete u tekstu, ionako dolasci sa mora dovode do kolapsa.
U špilju se može ući samo sa mora pa taj put i nema nekog smisla jer bi podrazumijevao da po dolasku parkirate auto i uskočite u more. Zamislite taj parking u blizini špilje, pa onda i poneki toalet….to bi bila katastrofa od gužve.
Kako su u Hrvatskoj riješili problem
Vlatko Ignatoski – skiper
O ovom problemu i kako su posjete sličnim špiljama riješili u susjedstvu, u Hrvatskoj, razgovarali smo sa skiperom Vlatkom Ignatoskim.
„Problemi nastaju tokom dva ljetnja mjeseca. Gužva su kao i svugdje – to je turizam. Dosta je „plavih špilja“ na Jadranu, po mom mišljenju, uvijek je oko njih dosta smeća, otpada. U Hrvatskoj su uveli malo reda, neke špilje su pod koncesijom. Najpoznatija je Modra špilja na Biševu, a sada se sprema i Medvidina špilja također na Biševu. To izgleda tako, da se sa svojim čamcem ne može ići unutar špilje koja je pod koncesijom. Dođete na bovu, vežete se, prelazite na brodove koncesionara. Plati se ulaznica koja više nije tako mala, morate se prethodno najaviti, zakazati posjetu. U slučaju lošeg vremena obavijeste vas da špilja nije za posjetu i zakažu vam novi termin posjete…“ – kaže između ostalog Ignatoski.
Na pitanje da ponude rješenje kojim bi se sačuvala špilja kao prirodni fenomen i posjeta učinila privlačnom, čitaoci su odgovorili:
Plava špilja – foto Boka News
Rješenje je jedino da se zabrani brodovima da ulaze unutra ili da se zabrani kupanje dok su brodovi unutra, jer će neko ne daj Bože poginuti…
Sedam godina radim ovaj posao sa brodom i mora se nešto riješiti po tom pitanju
Ture da se vrše po određenom rasporedu. Izbjegavati situacije poput postojeće, gdje se ne zna kad se dolazi a kad odlazi
Plava špilja je utočište i mnogim morskim životinjama i kao takvu je treba sačuvati i spriječiti masovne posjete. Treba posjete samo ograničiti na posjete u naučne svrhe i eskluzivno za pojedince koji to mogu da plate, a novac od posjeta ulagati u njenu zaštitu.
Zabraniti ulazak brodom na motor u periodu jula i avgusta. Plavu špilju sačuvati za plivače i ronioce.
Špilja treba da ostane dostupna sa mora. Ne miješajte se u prirodu.
Plastični ponton pored Plave špilje i ulazak samo elektro plovilima… jer, živi svijet Plave špilje izumire godinama. To govorima jer pratim to već 10 godina
Limitirati posjete. Zabraniti ulaz plovila u Plavu špilju
Da bude pod kontrolom Opštine. Da se unutra ulazi samo na vesla. I da se naplaćuje ulaz po putniku, da bi se mogli plaćati radnici koji održavaju red.
Ograditi bovama ili slično, i ograničiti ulaz brodova u unutrašnjost špilje… jer ko nije dobar plivač ulazi na sopstvenu odgovornost u vodu jer unutra nekad bude i po 10 brodova i glisera …
Zabraniti ulazak u špilju motornim plovilima, ograničiti boravak u špilji, uvesti kontrolu ulaska polovila i “ponašanja” u špilji
Poštujmo ono što nam je priroda dala, ima divnih špilja okolo i uvala. Neka Plava špilja bude namijenjena za posjete i fotografisanje sa kratkim zadržavanjima, a kupati se može u blizini u ništa manje lijepim uvalama i špiljama. Gdje ima volje postoji i način.
Ograničiti broj brodova (kontrolisati polaske glisera iz luke Kotor, HN prema Plavoj špilji – ture), da idu u različitim vremenskim intervalima. Ili bar da poštuju kad dođu ispred špilje i vide gužvu, da sačekaju da izađu drugi. Zabraniti zadržavanje preko 10 minuta i kupanje radi bezbjednosti kupača zbog velikog broja brodova. Ukloniti vezove koje su u stijenama napravili brodovlasnici koji dovode velike brodove, dozvoliti samo prolaz kroz istu i fotografisanje, itd… Ovo pišem sa aspekta turističkog vodiča, jer to više nije atrakcija ni uživanje već saobraćajnica i pitanje je dana kada će neko od kupača da nastrada (svjedoci smo čestih nevera, mrtvog mora, ogromnih talasa).
Sačuvajmo naše najljepše resurse od devastacije i mass turizma! Bokeljka
Plava špilja – foto Boka News
Katić: Opština Herceg Novi je spremna da preuzme upravljanje Plavom špiljom…
“Opština Herceg Novi izražava spremnost da se uključi u rješavanje problema i preuzme Plavu špilju na upravljanje, sa ciljem da ova prirodna znamenitost Crne Gore bude zaštićena i korišćena na održiv način, što je javni interes, te da ona kao jedinstvena atrakcija bude i dalje turistički vrijednovana, ali po modelu koji će osigurati bezbjednost posjetilaca i plovila“ – kazao je za Boka News predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi ističe da je upoznat sa problemima koji se tokom ljeta dešavaju prilikom posjeta Plavoj špilji, kada na stotine brodića, ne samo iz Herceg Novog, već i iz ostalih gradova, dovode turiste u obilazak jednog od naših najljepših prirodnih fenomena.
Stevan Katić predsjednik Opštine Herceg Novi
“Prilikom sastanaka sa predstavnicima Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom nekoliko puta smo inicirali rješavanje ovog pitanja, jer se bojimo da zbog nepostojanja pravila i regulacije posjeta Plavoj špilji postoji opasnost da dođe do neke nemile situacije. Smatram da prvi preduslov za regulisanje ovog pitanja treba da bude dodjela koncesije za upravljanje posjetama Plavoj špilji, što je u nadležnosti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom kao subjekta koji upravlja obalnom zonom.
Predlog koji vidim kao najrealnije rješenje, jeste da upravljanje bude povjereno Opštini Herceg Novi na čijoj teritoriji se Plava špilja nalazi ili Agenciji za upravljanje gradskom lukom Škver“ – kazao je Katić.
Na ovaj način bi lokalna upava ili Agencija, u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti i Lučkom kapetanijom, zavela red kroz definisanje i primjenu pravila – kako o broju plovila koja istovremeno mogu da uđu u Plavu špilju, a da to bude bezbjedno, tako i o radoslijedu ulazaka i izlazaka, te ograničenom vremenu zadržavanja plovila u špilji. Posmatrajući primjere dobre prakse drugih zemalja, uvidjeli smo da je ovo model koji već dobro funkcioniše u Hrvatskoj, ističe Katić.
On je podsjetio da je na sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi 2018. godine usvojena je Odluka o utvrđivanju lokacije za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa – pristupnog puta do Plave špilje na Luštici, Opština Herceg Novi (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 037/18 od 19.10.2018).
“Ovom Odlukom utvrđena je lokacija sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa – pristupnog puta do lokacije koju čine dijelovi katastarskih parcela broj 3420/1 i 3420/12 K.O. Radovanići na Luštici. Dakle, riječ je o odluci koja je osnov za projektovanje pristupnog puta od postojećeg lokalnog puta Radovanići – Rt Veslo do lokacije na Luštici u blizini Plave špilje, a ne do same pećine, jer to niti je moguće, niti je bila namjera ove odluke“ – poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Do zaključenja ovog teksta odgovore iz Morskog dobra nismo dobili.
*Ovaj tekst nastao je u okviru programa Media for All koji finansira Vlada Velike Britanije. Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora
I dok se rovinjske batane, baš kao i stoljećima prije, mirno ljuljuškaju na zimskom suncu u Rovinj-Rovigno je nedavno stigla velika vijest koja je ovu tradicijsku barku, baš poput onih iz Primorja i Dalmacije, stavila pod povećalo javnosti. Naime, Ministarstvo kulture prepoznalo je prijedlog koji je stručni tim Ekomuzeja – Ecomuseo ‘Batana’ izradio, u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka, Muzejom betinske drvene brodogradnje iz Betine i Koordinacijom udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre sa sjedištem u Rijeci, te je umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom duž hrvatske obale uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske čime je postalo zaštićeno nematerijalno dobro.
“Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima podrazumijeva umijeće upravljanja plovilom korištenjem snage vjetra te posjedovanje brojnih znanja. Izuzetno nas raduje ova vijest zbog koje slobodno možemo reći da smo svoju ulogu kao prvi ekomuzej u Hrvatskoj uspješno ispunili i time okrunili skoro dvadesetogodišnje napore naše zajednice u očuvanju maritimne baštine koji su postali još intenzivniji prošlogodišnjim osnivanjem Ustanove-Istituzione «Kuća o batani – Casa della batana» te otvorenjem novog stalnog postava”, istaknuo je povjesničar Marino Budicin, predsjednik Udruge-Associazione “Kuća o batani – Casa della batana” i idejni začetnik osnutka Ekomuzeja – Ecomuseo ‘Batana’ koji je dugo godina obnašao funkciju rovinjskog dogradonačelnika te radio kao istraživač i urednik izdanja u Centru za povijesna istraživanja u Rovinju – Centro di ricerche storiche di Rovigno.
Šarena jedra tradicijskih barki iz zemlje i inozemstva, posebice oglavna jedra batane i ove će godine, po 17. put, ljepotom zapanjiti ljubitelje Rovinjske regate i Rovinja-Rovigno 10. i 11. juna. Nakon press konferencije i malog slavlja u veljači, bit će to prilika za veliku proslavu upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rovinjska regata najvažniji je događaj posvećen batani i simbol dugogodišnjeg rada i brojnih aktivnosti kojima članovi rovinjske zajednice čuvaju jedrenje oglavnim jedrima od nestanka.
Naime, Ekomuzej – Ecomuseo ‘Batana’, kojim zajednički upravljaju Ustanova-Istituzione i Udruga-Associazione “Kuća o batani – Casa della batana”, usmjeren je prema interakciji sa svim generacijama te usredotočen na kreativne i inovativne načine očuvanja rovinjske maritimne baštine. Kako se znanja i umijeća najučinkovitije prenose u živom kontaktu, Ekomuzej – Ecomuseo ‘Batana’ tradicionalno organizira niz radionica namijenjenih svim uzrastima.
Tako se na prošlogodišnjoj Regati, uz pomoć prijatelja iz Museo marittimo di Cesenatico – Pomorskog muzeja iz Cesenatica, održala radionica bojenja oglavnog jedra s prirodnim bojama u kojoj su sudjelovali članovi udruge i, ono najvažnije, najmlađi stanovnici Rovinja-Rovigno.
Druga radionica održana je krajem studenog za gimnazijalce Talijanske srednje škole – Scuola media superiore u Rovinju-Rovigno, a vodio ju je Alvise Benussi, prvo ime Regate, jedriličar, brodograditelj i maketar čije ruke znaju udahnuti dušu tradicijskim barkama.
Na radionici je učenicima prenosio znanje o svim specifičnostima oglavnog jedra, od mjera do načina rezanja i šivanja, a slijede još radionice bojenja te jedrenja na batani. Za očuvanje vještine jedrenja oglavnim jedrima priznanje treba odati i članovima Udruge-Associazione “Kuća o batani – Casa della batana” koji, sudjelovanjem na raznim regatama tradicionalnih brodica, uspješno koriste i demonstriraju ovo umijeće, a oni su: Ennio Cherin, Ermanno Turcinovich, Edi Poropat, Remigio i unuk Sandi Bogešić, braća Alessandro i Gianpietro Venier, Sergio i sin Andrea Sponza, Maurizio Venier, Leandro Budicin, Jura Iskra, Milovan Gržinić, Doriano Quarantotto, Alessio Giuricin, Igor Frković, Alessandro Privileggio, Libero Benussi, Riccardo Simetti, Mauro Dandolo, Nikola Brajković, Željko Kutić, Alvaro Macchi, Giovanni Trani, Nicola Dapiran, Daniel Sošić, Vlado Boras, Silvio Brunelli i Vlado Franinović.
Kako bi sva ova imena naslijedili neki od pripadnika nadolazećih naraštaja, u suradnji s Jedriličarskim klubom – Club di vela “Maestral” održavat će se radionice za sve članove kluba. Nastavlja se i niz tematskih radionica za školsku i predškolsku djecu koja će uz kreativno-umjetničko vodstvo članice Udruge-Associazione Ornelle Godene izrađivati i bojiti mala jedra kako bi se odnjegovala svijest o važnosti očuvanju onih velikih.
Batanina jedra vijore i na stranicama knjige “Rovinjska batana i njezino jedro – La batana rovignese e la sua vela” autora Libera Benussija, čije je prvo izdanje iz 2007. rasprodano, što govori o zanimaju za ovu tematiku. Drugo je izdanje u pripremi kako bi i nove čitatelje upoznalo s malom brodicom kojoj preživljavanje mogu zahvaliti mnogobrojne rovinjske obitelji.
Protesti u Gruziji Foto: Irakli Gedenidze / REUTERS
Gruzijska vladajuća stranka Gruzijski san saopštila je da odustaje od prijedloga zakona o “stranim agentima”, nakon dva dana nasilnih protesta protiv njega.
Vladajuća stranka navodi u priopćenju da bezuvjetno povlači prijedlog zakona u nastojanju da se smanje sukobi u društvu.
U izjavi se navodi da su nakon konzultacija zastupnika parlamentarne većine priznali kako je prijedlog zakona, koji je ovoga tjedna prošao prvo čitanje, izazvao kontroverze u društvu. Stoga je odlučeno da se bezrezervno povlači, navodi AP.
– Inicijativa je predstavljena u negativnom svjetlu, a određeni dio stanovništva doveden je u zabludu, stoji među ostalim u priopćenju.
Autori prijedloga zakona rekli su da je on potreban za transparentnost rada onih subjekata koje financiraju predstavnici stranih država. Protivnici su pak kazali da su prijedlog zakona vidjeli kao potencijalnu opstrukciju gruzijske namjere da se pridruži NATO-u i Europskoj uniji.
Gruzijska predsjednica Salome Zurabishvili kazala je u razgovoru za CNN kako nema potrebe za ovim zakonom, da ga nitko nije ni tražio te da je Europa njihova budućnost.
Delegacija EU-a u Gruziji objavila je tweet u kojem navodi da pozdravlja najavu vladajuće stranke o povlačenju prijedloga zakona o “stranim agentima”.
“Potičemo sve političke čelnike u Gruziji da nastave proeuropske reforme, na uključiv i konstruktivan način i u skladu s dvanaest prioriteta Gruzije za postizanje statusa kandidata”, navodi delegacija EU-a.
U glavnom gradu Tbilisiju jučer su, drugi dan zaredom, prosvjedovale tisuće ljudi protiv novog zakona o “stranim agentima” za koji neki kažu da miriše na ruski autoritarizam. Prijedlogom zakona zahtijevalo bi se od organizacija koje primaju više od 20% sredstava iz inozemstva da se registriraju ili bi se suočile s kaznama.
Prosvjednici su kazali da prijedlog zakona oponaša ruski zakon koji se od 2012. koristi za ušutkavanje neslaganja.
Antiruski osjećaji u Gruziji su jako izraženi nakon dugogodišnje ruske potpore dvjema separatističkim regijama i kratke ruske invazije na zemlju 2008. Gruzija je nekoć bila dio bivšeg Sovjetskog Saveza kojim je dominirala Rusija i mnogi Gruzijci žele da njihova zemlja bude dio Europske unije. Mnogi Gruzijci također podržavaju Ukrajinu, koja se bori protiv invazije ruskih snaga koja traje više od godinu dana.
Na inicijativu novskog Vodovoda u sali SO Herceg Novi juče je održana je prezentacija satelitskog snimanja vodovodnih mreža sa detekcijom gubitaka, odnosno kvarova na vodovodnoj mreži. Prezentaciji su pored predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića sa saradnicima i menadžmenta ViK-a, prisustvovali i predstavnici opština i vodovodnih preduzeća Tivta i Kotora, saopštili su iz Vodovoda.
Na prezentaciji je predstavljen i Komunalni informacioni sistem, koji obuhvata daljinsku detekciju i geo-informacione sisteme. Prezentaciju ovih procesa predstavili su Bostjan Kocar (Kolektor Sisteh Ljubljana) i Miloš Radanović (BeoExpert Design Beograd).
Satelitsko snimanje predstavlja korišćenje satelita koji se kreću u kontinuiranoj orbiti koristeći područje za podzemni prodor talasa koji detektuju sve vrste cjevovoda i protok vode, sa prikazima svih kvarova na samim cjevovodima. Na osnovu satelitskog snimka biće izrađen Master plan vodovodne mreže sa lokacijama kvarova, na osnovu čega će biti moguće planirati i obavljati sanaciju kvarova po prioritetima.
S obzirom da satelitski snimak obuhvata veliko područje u jednoj slici, vodovodi svih bokeljskih opština su postigli načelni dogovor da zajedno učestvuju u troškovima samog snimanja, a da svaki vodovod radi samostalni master plan za svoju mrežu.
Tokom sledeće sedmice biće održan zajednički sastanak predstavnika vodovodnih preduzeća Tivta, Kotora, Budve i Herceg Novog, gdje će biti razmatrani svi vidovi saradnje koji su planirani u sledećem periodu. Pored satelitskog snimanja, tema razgovora biće i izrada geo-informacionog sistema vodovodne i kanalizacione mreže, koja obuhvata terensko snimanje šahtova kao i lasersko snimanje mreže specijalizovanim dronovima za geodeziju, mapiranje i forogrametriju. Svrha izrade geo-informacionog sistema je geopozicioniranje objekata i formiranje geometrije mreže da bi se formirala jedinstvena baza podataka, a potom i izrada hidrauličkog modeliranja komunalnog sistema, čime će se omogućiti kompletan uvid u stanje mreže (vodovodne i kanalizacione) i na osnovu toga formiranje predloga za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju komunalne mreže i objekata, čime će na kraju biti smanjeni gubici i broj kvarova na mreži. Izrada hidrauličkog modela komunalne mreže omogućiće višestruke analize, kao što su analize potrošnje vode u sistemu, mjernih zona, visinskih zona, gubitaka vode kao i utroška električne energije.
Predložene aktivnosti će rezultirati investicionim predlozima za modernizaciju i unapređenje komunalne mreže, njenu digitalizaciju i mapiranje problema. Sve navedene aktivnosti su bitne jer pored smanjivanja gubitaka i bolje iskorišćenosti resursa, takođe su i osnov za apliciranje za odobravanja projekata kod EU i međunarodnih fondova koji su predviđeni za pomoć u očuvanju prirodnih resursa, saopšteno je iz hercegnovskog Vodovoda.
Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Studentskim parlamentom UCG i ove godine organizuje Sajam sezonskog zapošljavanja pod nazivom “Summer Job 2023” u srijedu 15. marta, u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru UCG, sa početkom u 10 sati.
“Summer job 2023” se organizuje već 15 godina sa ciljem zapošljavanja domaće radne snage u toku ljetnje turističke sezone i prilika je za sve zainteresovane da na najjednostavniji način pronađu zaposlenje.
Na Sajmu će se studentima i maturantima na jednom mjestu predstaviti skoro 70 renomiranih poslodavaca iz cijele Crne Gore iz oblasti turizma i srodnih djelatnosti, koji otvaraju vrata mladima i pružaju priliku za sticanje prvog radnog iskustva. Ove godine u ponudi je preko 1000 pozicija, a svi posjetioci će biti u prilici da se upoznaju sa ponudom poslodavaca i informišu o svim detaljima.
Summer Jobće trajati do 15 sati i svoj nastavak će imati i sledećeg dana, 16. marta, u Kotoru, na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo UCG, od 10 do 15 sati.
U prilogu je lista svih poslodavaca koji će se predstaviti u okviru Sajma.
Studenti i maturanti koji žele da apliciraju za sezonski posao mogu preuzeti CV formular u prilogu.
„Dalmatinska janjetina“ je dobila evropsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 8. ožujka 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Postupak zaštite naziva „Dalmatinska janjetina“ pokrenula je Udruga uzgajivača ovaca i koza Dalmacije koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Dalmatinska janjetina“.
Kako također navode iz Ministarstva poljoprivrede „Dalmatinska janjetina” je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine ovce, dalmatinske pramenke, koja su ojanjena, uzgojena i zaklana isključivo na području Dalmacije.
„Za proizvodnju „Dalmatinske janjetine” klanje janjadi obavlja se u dobi od 70 do 130 dana, kad dostižu tjelesnu masu od 15 do 28 kilograma. „Dalmatinska janjetina” nosi ime po uzgojnom području dalmatinske pramenke, Dalmaciji, ali i sam naziv Dalmacija potječe od ilirske riječi za ovcu, dalma ili delma.
Mišićno tkivo je blijedoružičaste do ružičaste boje, a meso dugog leđnog mišića sadržava manje od 4 posto masti i veći broj različitih hlapivih spojeva arome, osobito terpena te specifičan sastav masnih kiselina, što sve zajedno rezultira specifičnim senzorskim svojstvima mesa. Posebno cijenjenu „Dalmatinsku janjetinu“ koja se proizvodi na otocima, priobalju i krškim područjima Dalmatinske zagore odlikuju nježna struktura mišića bez izražene mramoriranosti, bijelih potkožnih i unutarnjih masnih naslaga. U usporedbi s drugim vrstama janjetine meso „Dalmatinske janjetine“ sadrži znatno manje masti, a potrošači prepoznaju i posebno cijene „Dalmatinsku janjetinu“ prije svega zbog mekanog i sočnog mišićnog tkiva te arome i okusa bez izraženog mirisa po ovčjem mesu.” – pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Republika Hrvatska sada ima 40 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirani naziv „Dalmatinska janjetina“,registrirani su i nazivi proizvoda Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli, Meso istarskog goveda – boškarina, Samoborska češnjovka, Lumblija i Goranski medun.
Pravni sistem u Crnoj Gori i dalje ignoriše nasilje nad ženama, što potvrđuju iskustva dvije hiljade žena koje su se posljednjih godina obratile za pomoć Centru za ženska prava (CŽP), saopšteno je na Osmomartovskom maršu koji je danas održan u Podgorici.
Marš pod sloganom „Otpor sili i nepravdi”, povodom 8. marta Međunarodnog dana žena, organizovao je CŽP.
Umjetnica i koordinatorka Programa za kulturu CŽP Tanja Markuš rekla je da čak ni brutalna ubistva žena nijesu ubijedila institucije da treba da rade svoj posao.
“Zbog toga smo danas ovdje, da se odupremo brutalnosti koja se gura pod tepihe institucija i da ukinemo patrijarhat koji žene drži na pristojnoj distanci od svojih osnovnih prava”, saopštila je Markuš.
Ona je navela da su se okupili kako bi probudile društvo koje se jednako sistematski drži podalje od kulture, umjetnosti i znanja i tako postaje plodno tle za bujanje nekulture nasilja.
“Sintezom feminističkih i antifašističkih ideja težimo društvenim promjenama u privatnoj i javnoj sferi života. Danas smo tu da razbijemo fašizam, mizoginiju, nacionalizam i sve sitne podjele i da probudimo svijest da je pravda opipljiva i dostipna svima”, kazala je Markuš.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori, Karen Medoks kazala je da je Osmomartovski marš ono što bi stvarno trebalo da predstavlja taj praznik.
Osmomartovski marš 2023-foto Mina
“Riječ je o zahtjevu da žene imaju jednaka prava kao i muškarci. Nalazimo se u eri u kojoj ljudi imaju slobodu da se izraze, ali to nikada ne bi trebalo značiti slobodu da se naudi ljudskim pravima drugih”, saopštila je Medoks.
Ona je rekla da se svjedoči otvoreno izraženim primjerima mizoginije.
Kako je saopštila, možda se društva nikada neće osloboditi mizoginije ali se može uticati na to kako društva i vlade reaguju na te pojave.
“Imamo jednako pravo da tražimo život bez straha od nasilja, da budemo poštovane, da se obrazujemo i budemo zaposlene na najvišim pozicijama i tražimo pristup pravdi. Ako to ne dobijamo imamo pravo na to da se naš glas čuje”, poručila je Medoks.
Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Poligon za žensku izuzetnost “Sofija” iz Berana, Rebeka Čilović navela je da su se okupile kako bi poslale poruku žena koje neće šetati na Osmomartovskom maršu “ne zato što ne žele, već jer ne smiju”.
“Takođe šaljem pozdrave žena sa sjevera koje smatraju da su potpuno zapostavljenje i zaboravljene. One poručuju “Jutros mi je pesnicom povrijedio oko, državo, ne vidim te””, rekla je Čilović.
Dizajnerka CŽP-a Milena Blagojević kazala je da, kako bi se prepoznala dostignuća žena, društvo mora prepoznati da još nije dostignuta potpuna rodna ravnopravnost.
“Svi smo svjedoci činjenice na koliko načina nas je sistem napustio, pogotovo kada su u pitanju žrtve nasilja. Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna i neophodna za napredak društva i želimo da se nas glas čuje”, poručila je Blagojević.
Direktorica NVO Siguran život Tuzi Leonora Dukaj rekla je da su žene svjesne da još nijesu toliko moćne koliko su željne da maksimalno i energično dižu glas i dokažu sposobnost protiv svakog vida diskriminacije.
Osmomartovski marš 2023-foto Mina
“Borba za prava žena je velika i široka, s obzirom na našu poziciju žena iz Tuzi. Kada govorimo o ovom pitanju posebno ističemo intersekcionalnost – kombinaciju različitih identiteta u zajedničkoj borbi za jednakost”, kazala je Dukaj.
Ona je rekla da društvo kroz sistemsko djelovanje mora da energično eliminiše svaki vid nasilja i diskriminacije.
“To mora biti naša prioritetna i svakodnevna obaveza. Svi u svojim sistemima moramo vjerovati u zajednički rad, a onda naporno i predano raditi za svaki pojedinačni slučaj, kako bismo postigli promjenu i vidjeli više identifikovanih i procesuiranih slučajeva nasilja i femicida”, istakla je Dukaj.
Umjetnica i aktivistkinja Ivana Stanić navela je da 8. mart simbolizuje hrabrost žena, njihovu snagu i borbu ne za moć, već za ravnopravnost.
“Ne smijemo dozvoliti patrijarhatu, koji nam konstanto oduzima ljudska prava, da nastavi ovim tempom. Danas je privilegija misliti da, ako neki problem nije naš privatni, da on ne postoji i da nije problem uopšte”, saopštila je Stanić.
Ona je rekla da, ako se budu borile u ono u šta vjeruju na jasan i kvalitetan način, onda će im se i drugi pridružiti.
“Ne treba se izvinjavati za svoju snagu, nego okupimo žene oko sebe i dajmo im podršku. Osnažimo jedna drugu. Ne saplićite svoje sestre”, poručila je Stanić.
Nakon okupljanja na Trgu nezavisnosti, održana je protestna šetnja Ulicom Slobode, Bulevarom Petra Cetinjskog do mosta Blaža Jovanovića, a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom.
Deseci hiljada ljudi izašli su u srijedu na ulice u Grčkoj, a radnici su stupili u štrajk u dosad najvećem izrazu bijesa javnosti zbog najsmrtonosnije željezničke nesreće prošloga tjedna u kojoj je poginulo 57 ljudi.
Nesreća 28. februara izazvala je bijes javnosti zbog raspadajućeg stanja željezničke mreže.
Radnici koji štrajkaju kažu da su za to krive godine zanemarivanja, nedovoljnih ulaganja i manjka osoblja, što je naslijeđe grčke dužničke krize.
U najvećim prosvjedima protiv vlade izabrane 2019. sudjelovalo je, prema policijskim procjenama, više od 60 tisuća ljudi u gradovima diljem Grčke.
Više od 40.000 ljudi marširalo je do parlamenta u središtu Atene, uzvikujući “Ubojice!” i “Svi smo u istom vagonu”.
Nakratko se skupina prosvjednika sukobila s interventnom policijom koja je ispalila suzavac na gomilu. Prosvjednici su bacali molotovljeve koktele i zapalili kombi i kante za smeće.
Više tisuća ljudi izašlo je na ulice drugog najvećeg grčkog grada Soluna gdje je skupina prosvjednika bacala kamenje na vladinu zgradu.
Brojni od oko 350 putnika u međugradskom putničkom vlaku koji se frontalno sudario s teretnim vlakom dok je vozio istim kolosijekom bili su studenti.
– Pošalji mi poruku kada stigneš, pisalo je na plakatu u Ateni. Ta je rečenica postala jedan od slogana prosvjeda proteklog tjedna.
– Ljut sam jer vlada nije ništa učinila za svu tu djecu. Javni prijevoz je u kaosu, rekao je 19-godišnji Nikomathi Vathi.
– Bit ćemo ovdje dok ne dođe do promjena, izjavio je drugi student Vaggelis Somarakis.
Konzervativna vlada, koja planira raspisati izbore u nadolazećim tjednima, obećala je u srijedu da će popraviti željeznički sustav.
Ministar prometa George Gerapetritis rekao je na konferenciji za novinare da razumije bijes zbog nesreće.
– Nijedan vlak više neće krenuti ako nismo osigurali najveću moguću sigurnost, dodao je.
Upozorenja Željeznički radnici štrajkaju od četvrtka zbog čega je željeznička mreža zaustavljena.
Kažu da se njihovi zahtjevi za poboljšanjem sigurnosnih protokola godinama ne čuju i obećavaju da će “nametnuti sigurnost” kako ne bi došlo do novih nesreća.
– Mi strojovođe smo se tužili na te stvari, štrajkali smo zbog toga, upozoravali smo, prosvjedovali smo, rekao je šef sindikata strojovođa Kostas Genidounias.
– Govorili su nam da lažemo, da klevećemo, da imamo druge interese. Na kraju se pokazalo da su radnici bili u pravu, dodao je.
Najveći sindikat radnika u javnom sektoru ADEDY pridružio se u srijedu 24-satnom štrajku.
Radnici u javnom gradskom prijevozu napustili su posao u znak solidarnosti, zbog čega je poremećen rad metroa, tramvaja i autobusa u Ateni.
Brodovi su također ostali privezani u lukama jer su u akciji sudjelovali I pomorci.
Grčka je prodala državnu željezničku kompaniju, koja se sada zove Hellenic Train, talijanskoj državnoj kompaniji Ferrovie dello Stato Italiane tijekom dužničke krize 2017.
TO Kotor učestvuje na Međunarodnoj turističkoj berzi ITB, koja se održava u periodu od 7. do 9. marta u Berlinu.
Nosilac prezentacije Crne Gore je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, a pored TO Kotor na berzi učestvuju i nacionalna aviokompanija Air Montenegro, HG Budvanska rivijera i turistička agencija Gold travel, lokalne turističke organizacije, Ulcinja, Tivta, Bara, Podgorice i Herceg Novog, hoteli Voco Podgorica, Vivid Blue Serenity Resort, Karisma, HG Montenegro Stars, FKK Ada Bojana, Mediteran, Maestral Resort&Casino, kao i turističke agencije Montenegro Tourist Service, Gulliver i Luminalis.
Riječ je o jednoj od dvije najznačajnije turističke manifestacije u svijetu, koja je ove godine isključivo organizovana u B2B segmentu. To je bila prilika da crnogorska turistička privreda održi sastanke, kao i da se subjekti iz djelokruga turizma Crne Gore susretnu sa brojnim međunarodnim partnerima.
TO Kotor u Berlinu
Interesovanje za Crnu Goru je ogromno i Crna Gora postaje cjelogodišnja turistička destinacija za tržište Njemačke.
Kotor kao jedna od destinacija u Crnoj Gori je vrlo atraktivna za njemačke turiste, a posebno je iskazano interesovanje za ponudu aktivnog odmora.
TO Kotor u Berlinu
Tokom prva dva dana sajma realizovali smo veliki broj sastanaka koji se tiču promotivnih kampanja na njemačkom tržištu kao i drugim tržištima. Nadamo se da ćemo neke od ponuđenih kampanja i saradnji uspjeti realizovati u narednom periodu.
TO Kotor u Berlinu
ITB je najposjećenija turistička berza koja okuplja predstavnike institucija, organizacija i privrede iz preko 180 zemalja. U posljednjoj godini održavanja 2019. godini, turističku ponudu je predstavilo 10.000 izlagača, a sajam je zabilježio 110.000 posjeta od čega 60.000 predstavnika privrede.
