I pored toga što je prošle godine uplatila 700.000 na ime poreza za nepokretnost za 2020. godinu, kompanija “Ostvo Sveti Marko“ je, kako je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović potvrdio Radio Tivtu, ponovo stavila na prodaju istoimeno ostrvo.
„Prodaje se čitavo ostrvo, a koliko sam upućen početna cijena je oko 80 miliona eura. Opština Tivat nema velike ingerencije nad tim lokalitetom, ali je činjenica da je to svakako jedan od trenutno najvećih resursa i veoma značajan za dodatni razvoj turističke privrede. Nekada je bilo izuzetno popularno mjesto za ljetovanje pa se nadamo da će se vratiti taj nekadašnji sjaj“-kazao je Komnenović.
Kompanija je tada predala Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, a predviđena je bila gradnja hotelskog kompleksa sa pratećim sadržajima.
Ukupna površina ostrva je skoro 340.000 kvadrata. Na ostrvu je u sezoni radilo i do 200 ljudi iz Tivta i susjednih gradova.
Tivatska fima „Ostrvo Sveti Marko“ formirana je 2007. godine, kada je ostrvo koje je bilo najatraktivnija imovina turističke firme ,,Putnik“ iz Beograda, prešlo u ruke grupacije ,,Metropol“ iza koje je stajao ruski tajkun Mihail Slipenčuk. ,,Metropol“ je planirao da na ostrvu sagradi turistički kompleks vrijedan 400 miliona eura. Prema ranijem pisanju medija Slipenčuk je nakon nekoliko godina djelove imovine ,,Metropola“ razdijelio akcionarima, a ostrvo Sveti Marko zvanično došlo u posjed of šor kompanije Stala Property Holdings Ltd registrovane u Hong Kongu.
U prostorijama Moderne galerije ,,Jovo Ivanović”, Budva, u subotu 11. marta, u 16:30 sati, biće predstavljen prvi samostalni digitalni vodič kroz bogato kulturno nasljeđe Starog grada Budve. Turistički vodič pod nazivom “Digitalne kulturne rute” rezultat je istoimenog projekta koji je NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa Crne Gore izradio prethodnih mjeseci u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve i Turističkom Organizacijom Budve.
Na 28 lokacija širom Starog grada postavljeni su QR kodovi koji posjetiocima omogućavaju brz i lak pristup zanimljivom edukativnom sadržaju kreiranom na web sajtu, a koji na izvanredan način spaja savremenu turističku ponudu i valorizaciju kulturnog nasljeđa. Takođe, pored web sajta, kreiran je štampani materijal u vidu turističkih mapa koje će biti dostupne na svim turističkim info-punktovima.
Glavni cilj projekta “Digitalne kulturne rute” predstavlja doprinos savremenoj promociji kulturnog nasljeđa Opštine Budva. Pospješivanjem promocije kulturnog nasljeđa i uvrštavanjem istog u ponudu turizma, stvaramo prostor za razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori čime doprinosimo i socio-kulturnom razvoju.
Multidisciplinarni tim stručnjaka predstaviće sam vodič, metodologiju rada i buduće planove, ali i značaj kvalitetne i savremene prezentacije kulturnog nasljeđa Starog grada.
Prezentacija projekta u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” zakazana je za 16:30h, a na skupu će govoriti:
– Dušan Medin, dipl. arheolog i master menadžer u kulturi
– Nikolina Ražnatović, predstavnica NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa i koordinatorka projekta ,,Digitalne kulturne rute”
– Prof. dr Mirko Kovačević, arhitekta
– Slobodan Mitrović, arhitekta
Projekat je podržan od ReLOaD2 programa, koji finansira Evropska Unija, a sprovodi UNDP u saradnji sa petnaest lokalnih samouprava, među kojima je i Opština Budva.
Do kraja godine očekuje se da bude završeno idejno rješenje i glavni projekat za drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, saopštio je predsjednik Odbora direktora Monteputa, Dušan Golović.
Prema podacima Monteputa, prvom dionicom auto-puta do 5. marta prošlo je 1,45 miliona vozila i ostvaren je prihod od 5,85 miliona EUR.
Prema ranijim procjenama, gradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, u dužini od 23,5 kilometara, trebalo je da počne naredne godine, prenosi portal RTCG.
“Čeka se i idejno rješenje zaobilaznice oko Podgorice i nadam se da će do kraja godine biti završeno svo projektovanje što se te dionice tiče, i idejno rješenje i glavni projekat”, kazao je Golović u emisiji Link Radija Crne Gore.
Cijena druge dionice, kako je kazao, biće poznata nakon završetka glavnog projekta.
“Priča se o cifri o 500 miliona, ali nije sigurno do završetka glavnog projekta. Ja se nadam da bi se naredne godine moglo ući u proces izbora ponuđača, a onda da se traže grantovi EU. Postoji mogućnost da dobar dio finansira Evropska banka ili neka druga kreditna institucija”, kazao je Golović.
On je naveo da je prvom dionicom autoputa Bar-Boljare Princeza Ksenija od početka naplate putarine do kraja prošle godine prošlo 1,14 miliona vozila, a po osnovu naplate putarine ostvaren je prihod od 4,64 miliona EUR.
Time je, kako je kazao, premašen plan prihoda.
“Mi smo planirali 800 hiljada vozila za taj period, međutim za nekih 240 hiljada vozila plan je premašen”, rekao je Golović.
Od 1. januara do 5. marta auto-putem je, kako je kazao, prošlo 305,7 hiljada vozila, a od naplate putarine prihodovano je 1,2 miliona EUR.
“Ovdje je takođe premašen plan. Planirali smo blagi trend povećanja u ovoj godini u odnosu na prošlu”, naveo je Golović.
U ovoj godini, kako je dodao, planirani su ukupni prihodi u iznosu od 63,7 miliona EUR.
“Međutim, veliki iznos novca koji se gleda kao prihod je od prodaje elektroenergetske infrastrukture u iznosu od 42,5 miliona EUR Crnogorskom elektroprenosnom sistemu jer je Monteput izgradio trafostanice koje napajaju auto-put i po ugovoru dužan je da ih prenese operaterima električne energije”, kazao je Golović.
Od tunela Sozina, prema riječima Golovića, u ovoj godini očekuje se prihod u iznosu od 11 miliona EUR, od auto-puta 9,4 miliona dok ostali planirani prihodi iznose oko 500 hiljada EUR.
Golović je kazao i da se ne može očekivati da auto-put bude samootplativ, bar ne u početnim godinama.
“Što se dinamike vraćanja kredita tiče, naravno da se ne može ova dionica sama isplatiti bar ne u početnim godinama. Treba biti otvoren i reći da je u pitanju složena dionica. Ne bi trebalo očekivati, nije realno da ona može bar sada sebe da otplati”, kazao je Golović uz napomenu da je Monteput zadužen za pravilno funkcionisanje i bezbjednost na auto-putu a Vlada Crne Gore vlasnik.
On je saopštio da je bezbjednost na auto-putu na visokom nivou.
“Nijesmo imali nijednu nesreću sa smrtnim posljedicama, a to govori o bezbjednosti”, kazao je Golović.
Što se paljenja automobila kojih je bilo na auto-putu u prethodnom periodu kaže da put nije razlog za to.
“Radi se o istim tipovima vozila, u pitanju su starija vozila i vjerovatno pojedinosti oko motora. Put nije razlog zašto su se nezgode dešavale”, naveo je Golović.
On je podsjetio da su radnici Službe za održavanje prisutni na auto-putu tokom 24 sata i spremni su da reaguju u svako doba i u rekordnom vremenu.
“Kompanija posjeduje deset snjegočistača i dva specijalizovana radna vozila koji pored čišćenja snijega rade i druge aktivnosti na održavanju puta. Posjedujemo frezu i dvije kombinovane radne mašine. To je sve najsavremenija oprema”, kazao je Golović.
Na pitanje da li je tokom proteklih osam mjeseci bilo zahtjevno održavanje auto-puta posebno u zimskom periodu, Golović je odgovorio da je protekla zima bila blaga i da se ne može uzeti kao primjer ali napominje da je snijeg, kada je padao, redovno čišćen i zastoja nije bilo.
Planirana je, kako je kazao, i nabavka vozila za čišćenje kanalizacionih odvoda.
Golović je rekao i da neće biti promjene cjenovne politike.
“Cjenovna politika ostaje ista. Na Sozini je cijena od početka nepromijenjena i pored rasta cijena ostalih usluga. Sozina je sebe otplatila, ali kredit još nije zatvoren. Sozina je projektovana za jednu cijev dionice auto-puta koja će ići do Bara a planirana je još jedna cijev. Sozina će postati sastavni dio auto-puta. Razumijem ljude koji žive u blizini ali nije lako promijeniti cijenu a da ne dođe do diskriminacije”, zaključio je Golović.
Bermuda Maritime Operations Centre prijavilo je gubitak kontejnera sa kontejnerskog broda MSC SHRISTI oko 350 nautičkih milja istočno od Bermude.
Oko 45 praznih kontejnera palo je s broda u more u tri različita navrata, u teškim vremenskim uvjetima. Prema evidenciji praćenja i AIS-u, do nestanka kontejnera došlo je 2. marta, na putu od Bostona do Cauceda, Dominikanska Republika.
U jednom trenutku, brod se okrenuo te promijenio smjer, vjerojatno pokušavajući izbjeći još gubitaka kontejnera.
MSC SHRISTI je stigao na odredište, Caucedo, 5. marta te nastavio daljnju plovidbu prema Turskoj, 6. marta, prenosi FleetMon.
Poklon najmlađim posjetiocima Luštice Bay – edukativno-zabavni projekat sadnje biljaka i male škole hortikulture tokom cijelog marta u zatvorenoj kupoli u Marina naselju
Zabavno-edukativni projekat „Proljeće – Zelena bašta“ pod motom „Kad god možeš ti drvo posadi“, kao dio aktivnosti Dječjeg kluba Luštica Bay, odvijaće se svakog dana do kraja marta na zelenoj površini ispred samog kluba u Marina naselju. Kroz ovu zabavnu aktivnost mališani će steći prva iskustva u hortikulturi i brizi o okruženju.
Svakog dana od 11 časova, zatvorena kupola ispred Dječijeg Kluba postaje prava proljećna zelena bašta. Pored prvih koraka u hortikulturi, iz Zelene bašte se šalju važne ekološke poruke za najmlađe – o ljubavi prema prirodi, upoznavanju biljnog i životinjskog svijeta i značaju brige za životnu sredinu.
Inovativan zabavno-edukativni projekat Luštice Bay, osmišljen je sa idejom da se djeci kroz igru i druženje stvori prilika da sami učestvuju u sadnji biljaka i, prateći njihov rast, postanu svjedoci prirodnog procesa nastanka i razvoja živog svijeta. Bilje koje će biti zasađeno nalazi se u obliku sjemenki različitog povrća, voća, aromatičnog i začinskog bilja.
„Inicirali smo ovu jedinstvenu aktivnost za naše najmlađe posjetioce, sa željom da probudimo svijest da svako od nas već od malih nogu može doprinijeti zdravijoj i ljepšoj okolini. Naši najmlađi gosti će u Zelenoj bašti Dječjeg kluba imati pravi mali čas u prirodi, uz mogućnost da na zanimljiv način nauče kako se sade i njeguju raznovrsne biljke, poput paradajza, jagoda, bosiljka i drugih vrsta. Tokom narednih trideset dana, koliko traje projekat, mališani će moći da prate rast biljaka, stvarajući snažnu povezanost sa buđenjem prirode i tokovima života. Uz druženje i radost, zajedno sa našim najmlađim posjetiocima i njihovim roditeljima, upoznajemo i volimo prirodu koja nas okružuje i koja čini neraskidivi dio koncepta integrisanog naselja Luštica Bay. Ovim putem iznova iskazujemo posvećenost Luštice Bay prirodi, zdravom načinu života i zajednici kojoj pripadamo i sa kojom uporedo rastemo i razvijamo se iz dana u dan“, rekao je Tomo Asanović, supervizor animacije u Dječijem klubu u Luštici Bay.
Aktivnosti u sklopu Zelene bašte su dostupne za sve posjetioce Luštice Bay, kako za stanare i goste hotela tako i za dnevne goste. Ovaj jednosatni program vode animatori Dječjeg kluba. Pored sadnje raznovrsnog sjemenja i upoznavanja bogatstva biljnih vrsta, mališani mogu učiti da prave glinene posudice, mini herbarijume i slično.
Dječji klub Luštica Bay je osmišljen kao interaktivno i kreativno iskustvo za najmlađe, kroz niz umjetničkih i edukativnih programa i radionica, unutar kojih mogu nastajati i manje zanatske rukotvorine od gline, tkanine i slično, što je posebno stvaralačko iskustvo za mališane. Pored Zelene bašte, vrata Kids Kluba su otvorena svakog radnog dana i vikendom, uz obilje drugih kreativnih i edukativnih sadržaja, vesele animatore i dječje osmjehe.
Većina vlakova je stala, škole su zatvorene, naftne rafinerije ne rade, a proizvodnja električne energije je smanjena u utorak u Francuskoj nakon što su vodeći sindikati organizirali već šesti štrajk diljem zemlje protiv mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona. Prosvjeduje 1,28 milijuna ljudi, procjenjuje ministarstvo unutarnjih poslova, a 3,5 milijuna po procjeni sindikata CGT-a, što je više od rekordnog sudjelovanja ostvarenog 31. siječnja.
Ovo je šesti put od 19. siječnja da su ljudi masovno izašli na prosvjed protiv predložene mirovinske reforme kojom se želi pomaknuti dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine i produljiti vrijeme uplata doprinosa potrebnih za primanje pune mirovine.
Isporuka i prerada goriva danas je prekinuta u nekoliko francuskih rafinerija i skladišta kojima upravljaju Total Energies i Esso.
Glasnogovornik Total Energiesa rekao je da od 296 operatera na njezinim lokacijama danas štrajka njih 64 posto.
Predstavnik sindikata CGT-a u toj kompaniji rekao je da je predviđeno da štrajk u rafineriji Gonfreville u Normandiji traje do četvrtka, a u rafineriji Donges u zapadnoj Francuskoj do petka.
Ankete pokazuju da se većina birača protivi toj reformi jer je smatraju nepravednom, posebno prema radnicima na teškim poslovima.
Vlada, međutim, tvrdi da su promjene nužne kako bi se francuski mirovinski sustav izvukao iz deficita do 2030., i odlučna je provesti svoj plan.
– Razumijem da mnogi ljudi ne žele raditi dvije godine više, ali nužno je osigurati održivost mirovinskog sustava, rekla je za TV France 5 premijerka Elisabeth Borne.
No i sindikati su čvrsto ukopani na svojim pozicijama i ne namjeravaju odstupiti, nego povećati pritisak na zastupnike u Narodnoj skupštini i uvjeriti ih da ne glasaju za tu reformu. Također, upozoravaju da bi štrajkovi u naftnim rafinerijama i željeznici mogli potrajati danima.
– Ne odustajemo. Danas ćemo na ulice izvesti više od dva milijuna ljudi. Uvjeren sam u to. Nastavit ćemo sve dok se reforma ne povuče, rekao je Eric Sellini iz sindikata CGT.
– Okupljanja su planirana diljem zemlje, nakon što je 31. siječnja, prema policiji, na ulice izašlo više od 1,27 milijuna ljudi.
– Hajdemo zajedno dovesti Francusku u zastoj, poručili su sindikati u zajedničkom priopćenju.
Macronov tabor u parlamentu nema apsolutnu većinu i može računati samno na dio konzervativnih republikanaca.
– Rekao sam Macronu da se drži. Ako popusti, neće moći provesti reformu i to bi bio kraj njegova drugog mandata, rekao je republikanski senator Bruno Retailleau.
Ministar prometa Clement Beaune priznao je da će današnji štrajk biti “jedan od najgorih” za putnike. “Za mnoge će to danas biti velika gnjavaža, rekao je ministar.
Prema vladi, reforma mirovinskog sustava donijela bi dodatnih 17,7 milijardi eura mirovinskih doprinosa godišnje, a sindikati odgovaraju da postoje i drugi načini za povećanje prihoda, poput oporezivanja superbogatih.
Burna rasprava u parlamentu o nacrtu prijedloga zakona završila je krajem veljače bez rasprave o spornom članku 7. o podizanju dobi za odlazak u mirovinu.
Prijedlog je sada na razmatranju u Senatu.
Šef sindikata CGT Philippe Martinez rekao je da “ubacuju u višu brzinu”.
– Loptica je na Macronovoj strani igrališta. Na njemu je da povuče reformu, rekao je Martinez.
Gotovo dvoje od troje ljudi u Francuskoj podržava prosvjede protiv promjena. Kako predsjednik Macron nema apsolutnu većinu u parlamentu, može računati na potporu samo dijela konzervativne stranke Les Républicains, možda će biti prisiljen upotrijebiti posebne ustavne ovlasti kako bi zaobišao glasanje u parlamentu.
Vodeći francuski sindikati do sada su djelovali s rijetkim jedinstvom, ali nadolazeći dani i tjedni bit će test njihove sposobnosti održavanja te ujedinjene fronte.
Europske ekonomije već su podigle dob za odlazak u mirovinu na 65 ili više godina kako bi odražavale duži životni vijek. U Ujedinjenom Kraljevstvu dob za odlazak u državnu mirovinu postupno se povećava za muškarce i žene te će do 2028. dosegnuti 67 godina.
Vlada kaže da prosvjeduje 1,28 miliona ljudi, sindikat tvrdi – 3,5 miliona
U šestom danu prosvjeda protiv mirovinske reforme u Francuskoj sudjelovalo je u utorak 1,28 milijuna ljudi, procjenjuje ministarstvo unutarnjih poslova a 3,5 milijuna po procjeni sindikata CGT-a, što je više od rekordnog sudjelovanja ostvarenog 31. siječnja.
Vlasti su 31. siječnja, na vrhuncu mobilizacije protiv ove reforme, pobrojale 1,27 milijuna prosvjednika, a sindikati 2,5 milijuna.
U Parizu je na ulicu izašao manji broj ljudi, a u ostatku zemlje bilo ih je više, navodi ministarstvo unutarnjih poslova. U utorak ih je u Parizu bilo 81.000, a 31. siječnja 87.000, objavila je policija.
No CGT, čiji je glavni tajnik Philippe Martinez rekao za AFP da je diljem zemlje prosvjedovalo 3,5 milijuna ljudi, navodi da ih je u Parizu bilo 700.000, pošto njegove procjene o broju sudionika na ranijim prosvjedima nisu prelazile 500.000 ljudi.
Mobilizacija je bila uspješna u unutrašnjosti, ovaj put su u tome suglasni i vlasti i organizatori. U Brestu je policija pobrojala 22.000 sudionika, a sindikati 30.000. U Pauu ih je bilo 15.000 po procjeni policije a 22.000 po procjeni sindikata.
Tradicionalna osmomartovska izložba članova Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore biće otvorena sjutra (četvrtak 09. marta) u 18 sati u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra.
Izložbu će otvoriti dr Marija Sarap, rukovoditeljka programskog sektora u ovoj Ustanovi.
Izvorna likovna umjetnost u Crnoj Gori je novijeg datuma; javila se početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Prva njihova samostalna izložba održana je 1973. godine u galeriji „Santa Marija“ u Budvi i to Mirjane Marić, Dragoljuba Šćekića, Đorđija Vučkovića i Koste Žunjića. Dan poslije otvaranja izložbe slikari – samouci formirali su Inicijativni odbor, čiji je prvi predsjednik bio kosta Žunjić, a pola godine kasnije zvanično je formirano Udruženje samoukih slikara i vajara kome, nakon izložbe, mijenjaju ime u Uduženje izvornih likovnih umjetnika Crne Gore.
Stvaralaštvo članova UILUCG nikada se nije moglo svrstati u određene omeđene pravce, škole, likovne ideje i pokrete čak ni u čvrste okvire tkz. naive. Oni koračaju svojim putem, stvaraju svoja nepisana pravila, oslanjajući se na iskustva stečena ličnim naporima.
Danas udruženje nosi naziv Udruženje umjetničkih likovnih stvaralaca Crne Gore i broji preko 100 aktivnih članova, obavještabaju iz Kulturnog centra ”Nikola Đurković”.
Opština Tivat dala je Javnom preduzeću Morsko dobro u zakup jednu poslovnu prostoriju u prizemlju objekta Doma kulture u Lepetanima, a u kojoj će ta državna firma ubuduće obavljati administrativno-tehničke poslove u vezi sa trajektnim prevozom na liniji Kamenari-Lepetane.
Po odluci na koju su saglasnost dali odbornici na sjednici, u petak Opština će Morskom dobru iznajmiti poslovni prostor površine 44 kvadrata, na period od godinu sa mogućnošću produžetka, pišu Vijesti.
Morsko dobro je obavezano da lokalnoj upravi plaća mjesečnu kiriju od 440 EUR i da snosi 80 odsto ukupnih troškova električne energije i vode koja se potroši u lepetanskom Domu kulture.
Prema odluci, ovaj prostor se ustupa “do iznalaženja drugog rješenja” za smještaj službi tog preduzeća koje će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem trajektnog prevoza u Boki.
Prema nezvaničnim informacijama, Morsko dobro je sa Ministarstvom odbrane postiglo sličan sporazum po kome će ta firma ubuduće za potrebe funkcionisanja svoje tehničke radionice koja im je neophodna za svakodnevnu eksploataciju trajekta, koristiti jedan od objekata u krugu vojnog skladišta Lepetane.
Morsko dobro je po nalogu Vlade raskinulo prošlog mjeseca ugovor o zakupu trajekte linije Kamenari – Lepetani sa privatnom kompanijom Pomorski saobraćaj i preuzeo je ovu liniju, a Vlada mu je omogućila i da po hitnom postupku mimo Zakona o javnim nabavkama kupi trajekte koji mu trebaju za održavanje ove linije.
Pomorski saobraćaj u vlasništvu biznismena Dušana i Dejana Bana i njihovog partnera Željka Mihailovića je od 2004. godine upravljao ovom trajektnom linijom.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuk Kadić kazao je za Dan da još uvijek nemaju procjenu koštanja preuzimanja kadra bivše privatne bolnice u stečaju Meljine, niti troškova za ljekove, medicinska sredstva i druge potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
On je istakao da ova sredstva nijesu planirana u budžetu zdravstva. Dio kadra bolnice u Meljinama preuzeće Opšta bolnica u Kotoru, koja će za njih obavljati i administrativne poslove.
– Mi smo za bolnicu u Meljinama prošle godine uplatili oko milion i po eura, odnosno 1,8 miliona, jer se 300.000 odnosilo na vraćanje dugova iz prethodnog perioda. Tih milion i po sada nećemo uplaćivati jer bolnica prelazi u javno zdravstvo. Sada moramo da uplaćujemo za neke druge troškove, koji se odnose na bruto plate zaposlenih, ljekove, potrošni materijal i sve ono što svaka bolnica treba da ima. U ovom trenutku ne možemo dati tačnu procjenu koliko će to biti, dok sve to ne uvežemo. To su upravo ona nedostajuća sredstva o kojima sam govorio na sjednici skupštinskog odbora za zdravstvo u novembru prošle godine, jer ta sredstva nijesu planirana budžetom. U tom trenutku nijesmo znali dinamiku preuzimanja i koliko će zaposlenih biti primljeno. Kada to završimo, znaćemo i koliko je sredstava potrebno – objasnio je Kadić.
Raspisani su konkursi za 99 ljekara, medicinskih sestara i tehničara, kadar privatne medicinske zdravstvene ustanove u Meljinama u stečaju, koji prelazi u Opštu bolnicu Kotor. Bolnica u Meljinama imala je 150 zaposlenih.
– Oni će raditi u Meljinama, a samo će formacijski pripadati bolnici u Kotoru, kako bi formalno mogli biti uvedeni u javni zdravstveni sistem – pojasnio je Kadić.
Upitan šta će biti sa nemedicinskim kadrom, on je kazao da nijesu mogli da prihvate da javni zdravstveni sistem preuzme i nemedicinski kadar bolnice u Meljinama, jer bi došlo do dupliranja nekih pozicija, kao što su administrativne, što u ovom trenutku može da radi bolnica u Kotoru.
– U ovom trenutku je bilo bitno da primimo kompletan medicinski kadar. Meni je žao što u ovom trenutku nijesmo mogli da primimo i kompletan nemedicinski kadar. Nije nam plan da bolnica ostane na 11 ljekara i 60 tehničara, nego da to bude bolnica u punom kapacitetu. To znači da je preduslov da i ta bolnica raspiše novi konkurs za kadar i da u nekom budućem vremenu dobijemo funkcionalnu opštu bolnicu za građane tog dijela bokotorskog zaliva – kazao je Kadić.
Bolnica u Meljinama je od 1. marta organizacioni dio Opšte bolnice Kotor, dok se ne stvore uslovi i obezbijedi dovoljno kadra da samostalno funkcioniše u okviru javnog zdravstvenog sistema,saopšteno je nakon sastanka predstavnika Ministarstva zdravlja sa rukovodstvima kotorske bolnice i bolnice u Meljinama, koji je održan prethodne sedmice.
Tom sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić, generalni direktor Direktorata za projekte, inovacije i zdravstveni turizam Luka Đukanović i načelnik Direkcije za zdravstvenu zaštitu Radovan Nikolić, direktor OB Kotor Davor Kumburović i direktorica bolnice u Meljinama Olivera Elez sa saradnicima.
– Bolnica će pružati usluge iz ginekologije, hirurgije i internog odjeljenja, a kako se budu stvarali uslovi tako će se proširivati njeni kapaciteti – kazala je Ćorić.
Elez je na tom sastanku rekla da zaposleni u bolnici u Meljinama do 1. marta imaju ugovor po osnovu stečaja, a nakon toga bi trebalo da pređu u javni zdravstveni sistem.
– Do tada ćemo obaviti još razgovora. Za početak, doktor Kumburović će doći u srijedu u našu bolnicu, da na licu mjesta pogledamo njenu organizaciju, kao i definitivnu sistematizaciju, tako da ćemo do 1.marta imati dovoljno vremena za sve moguće korekcije koje su neophodne – kazala je direktorica bolnice u stečaju.
Ona je tada naglasila da su tokom stečajnog postupka svi zaposleni, kako medicinski tako i nemedicinski kadar, primali platu i da očekuje da će im Fond za zdravstveno osiguranje uplatiti i decembarsku zaradu.
Izbori smetnja za konkurse
Trudićemo se da kompletan medicinski kadar bude primljen, ali je trenutno ograničena mogućnost da se zaposle svi jer su raspisani predsjednički izbori, pa moramo imati komunikaciju sa Agencijom za sprečavanje korupcije i voditi računa da se postepeno sprovode konkursi, kako proces rada bude organizovan.
U bolnici Meljine radi 11 ljekara, ne može se primiti 160 ljudi na 11 ljekara. Moramo voditi računa o sistematizaciji, o normativima, a kapaciteti će se proširivati kako se budu stvarali uslovi, istakla je Ćorić na sastanku.
U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan žena kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena.
Godine 1910. u Kopenhagenu, na Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistica, a na prijedlog Clare Zetkin, odlučeno je da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se time obilježila uspomena na velike proteste američkih žena održane 1909. u sklopu borbe za opšteg pravo glasa.
I mnogo prije toga žene su se štrajkovima i pobunama borile za svoja prava tražeći bolji položaj u društvu.
Teškoće žena počele su njihovim sve većim uključivanjem u proizvodnju. Ekonomsko osamostaljivanje žena bilo je i ostalo temelje na kojem su poslije građeni svi oblici borbe za ravnopravnost.
Iako su mnogi režimi onemogućavali tu borbu, u najvećem broju zemalja žene su se izborile za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na rastavu braka i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim državama ta prava još nisu potpuna.
Zbog dvostruke uloge – proizvođača i majke – emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana žena ne gubi svoj smisao.
