U Tivtu uz zvuke sambe održan 3. Međunarodni karneval (FOTO, VIDEO)

0

Sinoć je u Tivtu održan 3. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao brojne  posjetioce.

Karneval u Tivtu okupio je preko 300 karnevalista iz 15 zemalja, među kojima su i karnevalske grupe iz  Brazila, Bolivije, Čilea, Arube, Italije, Njemačke, Turske, Švedske, Holandije.

Goran Božović, menadžer Festivala kazao je da je, računajući i učesnike iz Crne Gore, u karnevalskoj povorci bilo preko 500 učesnika.

Karneval Tivat 2023.

„Imamo i visoke predstavnike i specijalne goste iz Federacije evropskih karnevalskih gradova. Potrudili smo se da treći karneval bude za pamćenje, da nimalo ne odstupa od kvaliteta i zadatih standarda koje smo postavili prethodnih godina. Program je bogat i raznovrstan. Pokušali smo da integrišemo više obilježja našeg grada i da to sve povežemo kroz lijepe emocije i sve ono što karneval nosi“, kazao je Božović.

Učesnici karnevala su se istakli svojom maštovitošću i originalnošću kostima, inspirisanih različitim temama i pričama. Kroz ulične parade, plesne performanse i muzičke nastupe, karneval je oživeo duh zabave i pozitivne energije.

Karneval Tivat 2023.

Iz Turističke organizacije Tivat ističu da ovaj događaj doprinosi kvalitetu turističke ponude grada naročito kada se ima u vidu da je riječ o događaju koji traje četiri dana.

„Karneval predstavlja stepenicu više u razvoju Tivta kao turističke destinacije, samim tim i turističke ponude posebno kada se uzme činjenica da se karneval odvija u predsezoni. Ovo je dobar input za Tivat u sezoni koja je pred nama“, kazala je direktorica TO Tivat Nina Lakičević.

Dr Andrija Petković potpredsjednik Opštine Tivat ističe da karneval nije gradu donio samo nove goste već i vedrinu i radost.

Karneval Tivat 2023.

“Tivat je danas karnevalska oaza sa brojnim gostima iz inostranstva i uvjeren sam da će ova manifestacija nastaviti da živi i da se razvija jer je ovo događaj koji je potreban gradu” poručio je Petković.

Nakon defilea ulicama grada na Pinama je održan performans karnevalskih grupa.Odmah zatim uslijedio spektakularan Brazil samba šou a veče se nastavilo koncertom Amadeus benda.

U sklopu karnevala danas je u Tivtu održana i “Maškarana bubijada” 13. po redu, susret vlasnika Volkswagen oldtajmera koji je priredio “Volkswagen Classic Club”.

Treći Međunarodni karneval Tivat, u organizaciji NVU Maškarada, pod pokroviteljstvom Opštine Tivat i CZK Tivat, i  zlatnim sponzorom  TO Tivat, završava danas. Predviđena su dva programa “Maškarana regata” u organizaciji JK “Delfin”, je u 11 sati ispred Rive Pine a Dječiji karneval počinje u 19 sati i kretaće se istom trasom kao i prethodnog dana. Performans  izabranih karnevalskih grupa, vrtića i osnovnih škola iz našeg i okolnih gradova,  i iz Kolašina je na Pinama.

Više fotografija na našoj Facebook strani.

Popunjenost u Tivtu za devet posto bolja od 2019. godine, uspostavljene nove avio-linije

0
Popunjenost u Tivtu za devet posto bolja od 2019. godine, uspostavljene nove avio-linije
Tivat

Prema uporednim podacima Turističke organizacije Tivat u prvih pet mjeseci ove godine zabilježena je procentualno bolju popunjenost u odnosu na isti period 2022. i referentne 2019. godine.

“Ukoliko uporedimo trenutnu popunjenost sa 2022. godinom imamo četiri puta više gostiju, a u odnosu na 2019. godinu taj broj je za devet posto veći. Same najave za ovu sezonu obećavaju da će 2023. godina biti sezona koju priželjkujemo,” ispričala je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević.

Dobrim najavama za predstojeću turističku sezonu doprinosi i proširenje na nova emitivna tržišta i bolja povezanost Aerodroma Tivat sa više udaljenih zemalja svijeta.

“Ove godine, Aerodrom Tivat je uspostavio brojne konekcije koje do sada nisu bile aktivne. Po prvi put imamo liniju Kuvajt – Tivat, ove sedmice je uspostavljena linija sa Uzbekistanom, za destak dana kreće linija iz Rijada. Sve više se tržište Bliskog istoka približava Tivtu, mijenja se struktura gostiju. Imamo veliku zainteresovanost gostiju iz Zapadne Evrope. Mislim da Tivat više nije samo u regionu i na Balkanu prepoznat kao atraktivna destinacija, već sve više širimo svoju ponudu i privlačimo turiste iz nekih daljih krajeva svijeta,” istakla je direktorica TO Tivat.

Nina Lakičević direktorica TO Tivata

Atraktivnosti Tivta kao destinacije doprinosi i bogat program kulturno-zabavnih, sportsko-društvenih i gastro manifestacija koje i ovog ljeta zajednički pripremaju TO Tivat, Opština Tivat, Centar za kultur i marine Luštica Bay i Porto Montenergo. Jedan od takvih velikih projekata je već u toku, Međunarodni karneval u Tivtu, koji okuplja preko 300 karnevalista iz 15 zemalja svijeta.

“Večeras imamo veliku karnevalsku povorku, biće održan koncert atraktivne grupe “Brasil samba show”, a nakon toga i koncert “Amadeus benda”, dok će u nedjelju biti održan dječiji karneval. Već naredne sedmice nastavljemo u sličnom duhu sa manifestacijom Gumball 3000. Riječ je o skupu preko 100 skupocjenih reli vozila. Tu je i Žućenica fest kojim godinama održavamo našu gastro, tradiconalnu kulturu. Nakon toga nastavljamo sa koncertima, kreće festival Purgatorije koji će dva mjeseca svako veče imati popunjenost sa različitim predstavama, mjuziklima i premijerama,” najavila je Lakičević.

Sjajan provod za mnogobrojne turiste koji će u narednom periodu boraviti u Tivtu, pripremili su i u marini Porto Montenegro.

“Mi u Porto Montegru smo izuzetno zadovoljni ovogodišnjom sezonom, koja je nama počela poprilično rano, organizaciom ESG Summit-a još u aprilu. Sezonu dočekujemo velikim događajima. Karte za treći po redu koncert Dina Merlina u Porto Montenegru su uveliko u prodaji. Koncert je planiran za 24. jun na našoj zelenoj površini, čuvenoj areni gdje se prošle godine igrao polo,” ispričao je PR menadžer marine Porto Montenegro, Danilo Kalezić.

Sjajan program se nastavlja 1. jula velikim vinskim događajem SuperWine na bazenu Buddha-Bar, a 21. i 22. jula biće održan peti po redu Fashion Festival sa tri velike revije čuvenih svjetskih dizajnera. Jul se završava jednim novitetom, uzbudljivim Rubix festivalom koji će se održati od 28. do 30. jula.

Danilo Kalezić – Porto Montenegro

“Rubix otvara čuveni John Malkovich, svojom predstavom “Infernal Comedy”. Sa njim će se na sceni naći 25 članova orkestra. Sljedeće večeri, 29. jula, britanski bend Morcheeba i čuveni DJ Francesco Tristano, koji paralelno svira i klavir, će prirediti zaista jedan spektakl na sceni. Treću noć festivala završavamo sa DJ-em Damianom Lazarusom iz UK,” najavio je Kalezić.

Sva tri dana festivala biće propraćena nizom radionica i značajnih gostiju koji će obilježiti kraj jula u tivatskoj marini. Ovakav sjajan program dodatno će doprinijeti izuzetnoj popunjenosti koju marina Porto Montenegro bilježi već u ovom periodu.

“Što se tiče popunjenosti naselja tu smo zaista izuzetno popunjeni, imamo između 90% i 95% ispunjenih kapaciteta u našem rentalu. Gosti dolaze iz svih krajeva svijeta, ali najviše iz Ex-Jugoslavije, Britanije, Turske i naravno imamo goste i rezidente iz Rusije i Ukrajine,” kazao je Kalezić.

U Gornjem Orahovcu, osveštana crkva Sv. Nikole, obnovljena trudom i sredstvima porodice Ždrale

Zvono, freske i molitve za generacije 21. vijeka


Uz svečanu litiju i liturgiju u četvrtak, 8. juna episkop Metodije, vladika Eparhije budimljansko-nikšićke osveštao je crkvu Svetog oca Nikolaja mirlikijskog Čudotvorca u selu Gornji Orahovac u Kotoru, koju je podvižničkim radom, na ostacima iz 19. vijeka obnovila Jelenka Ždrale.

Uz blagoslov paroha, oca Jovana Vasića, litija je stazom dugom 3 kilometra u šest sati ujutru krenula od crkve Sv. Đorđa u Donjem Orahovcu do padine Ravnica, gdje je u pitomom zelenilu, uz obod kamenog brda smještena obnovljena ljupka crkvica. Vladika je odlikovao dobrotvorku Jelenku Ždrale Ordenom prvog stepena imena Sv.Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca, a mještani, sveštenici, monasi i monahinje okupili su se za časnom trpezom na livadi ispred svetinje.  U ime mještana je Milan Vukasović sa Dražinog vrta zahvalio “neimarki” koja je uz predanost i veliku ljubav oživjela duhovnost u Gornjem Orahovcu, te je zahvaljujući njoj prvi put za svojih 82 godina života, u društvu uvaženog vladike izašao na ovu visinsku kotu.

Ideja o obnovi se rodila 2002. godine, kada je Jelenkin kum Veselin Dragutinović pomenuo ovu crkvu. Čuvši ime Sv. Nikole, kome je posvećena krsna slava njenog roda porijeklom sa Grahova (Luburići), Jelenki je srce zaigralo.

-Plakala sam kada sam 2017. godine prvi put izašla na Ravnicu i vidjela razrušenu crkvu, te odmah poželjela da je obnovim. Bila je to Božija blagodat, viša volja – nisam se ja tu ništa pitala, prosto sam srcem krenula da radim. Blagoslov mi je na početku dao mitropolit Amfilohije, a poslije dvije godine, kada je crkva bila završena, 18. oktobra 2019. godine dao je blagoslov i za osveštenje, priča 71-godišnja Jelenka za Boka news. Kako se poslije desila pandemija, stvari su se iskomplikovale i evo tek sada su uspjeli da osvećenjem crkve zaokruže podvig.

Jelenka Ždrale svaki dan tokom dvije godine nosila teret

Preko 1000 kg tereta -vode, hrane, materijala iznijela je na svojim plećima Jelenka, koja je sa porodicom izbjegla 1995. godine iz Sarajeva i doselila u Orahovac 1999. godine. Najviše joj je, kaže, pomogao Dejan Gopčević, potom Špiro Gunjajević, Nikola Dragutinović, Nikola Mirković i drugi. Pomogao joj je i Miljan Ratković iz Novog Sada, potomak Oravčanina Jova Ratkovića, koji je prije 100 godina poklonio svoju zemlju oko crkve. Osveštana je daleke 1899. godine u doba vladavine Francuza nad Bokom kotorskom, o čemu je Jelenka doznala raspitujući se kod kotorskog paroha, pok. oca Momčila Krivokapića. Zapuštena crkva je nakon zemljotresa 1979. godine, sve do prije obnove, služila kao sklonište za lovce, pastire.

Uz podršku svog pok. supruga, a najviše uz finansijsku potporu sina Vladimira i ćerke Valentine, koji žive u Londonu, Jelenka je nabavila sav material, podigla crkvu od već postojećeg kamena, dopremila teška vrata i zvono, angažovala freskopisca koji je uresio unutrašnjost, kompletno je opremila, čak je i krov pokrila starinskim kamenim pločama. Ovaj podvig nije bio lak, jer do crkve, osim staze iz doba Austro-Ugarske, nema kolskoga puta. Iznošenje pijeska, cementa, armature, bilo je mukotrpan posao.

-Uzanim putem od Risna mali kamion je dovozio material do najviše kote Ubalac, a odatle, smo tovarili konje i odvozili građu do Ravnice. Bilo je teško, čak su nam dva konja uginula tokom rada, prisjeća se dobrotvorka, koja je plaćala i radnike.

Gornji Orahovac

Svetinje s pogledom na Boku Kotorsku

Od Ravnice se pješačka staza račva ka orahovačkim selima Ubalac, Stepen, Kljavići, Velje selo i Velinići, koja su napuštena, kao što su i njihove crkve- saborna Sv. Petka,  Sv. Jovan, Sv. Toma… Odavde se pruža divan pogled na dio Boke Kotorske, u kome često uživaju ljubitelji planinarenja koji obilaze tvrđave Sv. Andrija i Šanik na Vranovom brdu.

/M.D.Popović/

Foto: Darko Vukasović i Jelenka Ždrale

Maja Backović nomadsko iskustvo upliće u nove stvaralačke eksperimente

0

Upoznajući ljude, muziku i kulture Španije i Grčke, umjetnica Maja Backović spoznaje suštinu života, planira put u pustinju Atakama u Čileu


Violinistkinja Maja Backović živi umjetnost svakom porom svoga bića, diše život punim dahom. Putuje svijetom učeći od izvornih muzičara da svira na tradicionalnim instrumentima, upoznaje različite stilove muzike, kulture i ljude, a potom svirajući na violini, na krićanskoj liri i na bubnju pandero cuadrado iz španske pokrajine Salamanka, ona pjeva, priča svoje priče sa putovanja, djeleći ih sa publikom. Na podijumu eksperimentiše spajajući klasičnu i elektronsku muziku, ples i pozorište, sve sa ciljem da kroz stvaralaštvo stvori dijalog sa auditorijumom. Upoznali smo je na “Susačkim muzičkim večerima” na otoku Susku u Hrvatskoj, gdje je nastupala sa prijateljima/cama muzičarima Evrope.

Porijeklom iz Crne Gore, rođena u Srbiji (Ćuprija), nakon što je diplomirala i magistrirala violinu na prestižnom austrijskom “Mocarteumu”, uključena je u muzičku scenu Salcburga sa mnogim uzbudljivim projektima.

-Bilo to kroz tradicionalne pjesme Evrope u svom autentičnom obliku, tradicijom inspirisane kompozicije klasične muzike ili originalne aranžmane crkvene muzike, kroz pjesmu i priče, prenosim svoje iskustvo savremenog nomadskog života, učenja i razvoja na putešestviju po Evropi. Od Grčke do Portugala, putujući usporeno: neke trase i biciklom, a izbjegavajući avione, kroz neposredan dodir sa krajolikom, sa njegovim žiteljima, pa tako i sa njihovom kulturom i tradicijom, oblikujem svoje životno iskustvo iz koga crpim stvaralčku energiju kroz prizmu ličnog traganja za duhovnošću i srži života. Iza tog traganja stoji istinska želja da produžene trenutke slobode koju doživljavam, podelim sa drugima, u nadi da ih inspirišem na njihove samostalne izlaske iz surovosti kapitalizma, na odlaske u nepoznato i stvaranje autentičnih iskustava. Moj glavni cilj je da pokažem mogućnosti i snagu ljudskog duha, kaže Maja za Boka News.

Za Crnu Goru je vezuju najljepše uspomene iz djetinjstva.

Maja sa ženom u Salamanki koja pjeva uz bubanj pandero (foto iz privatne arhive)

-Samo sjećanje na dedino selo u Zatonu pored Bijelog Polja, iako sam ga posjetila svega nekoliko puta, budi neopisiv osjećaj pripadnosti i mira. Za osobu kojoj je od 7. godine jedno od glavnih psihološko-duhovnih pitanja bilo: “Šta znači dom za mene?”, za mladog čovjeka koji putuje svijetom zbog prirode muzičarskog posla, a u posljednje tri godine živi gotovo nomadskim životom, slika napuštenih dedinih šljivika u maglovita ljetnja jutra, sjećanje na spontano branje malina sa rodjacima, na njihovo i moje oduševljenje kada sam prvi put u životu uzela gusle u ruke i intuitivno ispjevavala stihove epske poezije, činjenica da cijelo selo nosi isto prezime: svi ovi momenti gore u mojoj podsvijesti jačinom otvorene rane i povremeno iskaču kao kost iz svog ležišta, u rijetkim trenucima usamljenosti i propitivanja sopstvenog pravca i vrijednosti, kaže Maja za naš portal.

Urođena znatiželja i kosmopolitizam ove jeseni vode Maju Backović na put u Čile, gde je pozvana od “La Wayaka Current” organizacije da provede cijeli novembar u pustinji Atakama, izložena spektalurnim pejzažima i najzvezdanijem nebu na svijetu, učeći od domorodaca, drugih umjetnika nomada, koristeći to iskustvo za nove stvaralačke eksperimente.

Podržite Maju https://gofund.me/f1851e6b u skupljanju novčanih sredstava za njeno putovanje u Čile, za ostanak u južnoj  Americi, za njen odlazak u nepoznato.

Saznajte više o njenim putovanjima i životu na fb stranici https://www.facebook.com/majasworld777

/M.D.Popović/

Koncert Ansambla Labyrinthus u katedrali Sv. Tripuna 11.juna

0
Koncert Ansambla Labyrinthus u katedrali Sv. Tripuna 11.juna
Poster

Ansambl Labyrinthus, uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti  Opštine Kotor i Turističke organizacije (TO) opštine Kotor nastupiće u nedjelju, 11. juna u Kotoru, u katedrali Sv. Tripuna sa početkom u 20 sati, sa programom „Civitas et prophetas“ (Grad/Građani i proroci), posvećenim paraliturgijskoj muzici autora iz XII-XIII vijeka, povezan sa čuvenom školom Notre-Dame.

Paraliturgijska muzika je ona sa religioznim sadržajem, ali nije namjenjena bogosluženju. Igralo se po domovima i crkvama, u procesijama i u kaptolu za monahe, sveštenike i mirjane.

Veliki manastiri i katedrale često su angažovali mintrele/ žonglere-instrumentalne muzičare-koji su svirali takvu muziku na praznicima. Ponekad se sviralo i bez instrumentalne pratnje ili su sveštenici uzimali instrumente u svoje ruke.

Crkveni dokumenti i srednjovjekovni teološki i muzikološki traktati sadrže reference na upotrebu muzičkih instrumenata u crkvi.

U XII I XIII vijeku najviše su se cijenili žičani instrumenti, a na koncertima se mogu čuti srednjovjekovni žičani instrumenti: citolj, gitara latina i chifonie (hurdi-gurdi iz XIII vijeka).
Žanrovi paraliturgijske muzike škole Notre Dame bili su raznovrsni – tu su moteti, rondelli i conducti. Ovo posljednje često uključuje većinu latinskih paraliturgijskih djela tog vremena. Conductus može da priča priče iz Starog zavjeta (kao što, na primer, Samson ducs fortissime govori o Samsonu) i iz moderne istorije (na primjer, Aurelianis civitas je posvećen nemirima u Orleanu u 1236. godine), može da oplakuje pad u grijeh i prekori moćne ili razmisli o mjestu čovjeka.

Ovoj koncert je rijetka prilika da Crna Gora čuje srednjovjekovnu muziku u istorijski utemeljenom izvođenju. Ansambl Labyrinthus je jedan od poznatih evropskih ansambala koji izvodi muziku XII-XIV vijeka.

Osnovan je 2010. godine u Moskvi. Ansambl je nastupao na festivalima i koncertnim salama u Nemačkoj, Švajcarskoj, Francuskoj, Poljskoj i Rusiji.

Na repertoaru ansambla su programi koje je pripremao sa značajnim srednjovjekovnim muzičarima, kao što su N. Rodenkirchen (Sequentia, Dialogos), M. Lewon (Ensemble Leones, profesor Schola Cantorum Basiliensis), B. Romain (Le Mirroir de Musique, per-sonat, Ensemble Leones, Professor Schola Cantorum Basiliensis), S. Lutzenberger (per-sonat, Huelgas Ensemble), H. Marti (Sequentia) i dr. Ansambl je snimio i pet CD-a za razne evropske izdavačke kuće. Ansambl je redovni učesnik međunarodnog festivala srednjovjekovne muzike Musica Mensurata u Moskvi (2014-2021).

Crna Gora u nedjelju na prijevremenim izborima

0
Crna Gora u nedjelju na prijevremenim izborima
Crna Gora 

Crna Gora u nedjelju izlazi na prijevremene izbore i bira novu vladu od koje se očekuje da provede gospodarske reforme, unaprijedi infrastrukturu i članicu NATO-a približi članstvu u Europskoj uniji.

To će biti prvo glasanje nakon poraza bivšeg čelnika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima u aprilu, nakon 30 godina na vlasti.

Crna Gora je već godinama podijeljena između onih koji se identificiraju kao Crnogorci i onih koji se smatraju Srbima i crnogorsko odvajanje od Srbije im nikad nije bilo po volji.

Prema anketi Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) iz maja, proeuropski Pokret Europa sad (PES), koji se također zalaže za bliže veze sa Srbijom, u vodstvu je s 29,1 posto podrške uoči parlamentarnih izbora.

Jakov Milatović iz PES-a pobijedio je na predsjedničkim izborima u aprilu.

Čelnik PES-a i bivši ministar financija Milojko Spajić rekao je u kampanji da se želi usredotočiti na jačanje gospodarstva opterećenog lošim upravljanjem i korpucijom, koje se snažno oslanja na prihode od turizma na jadranskoj obali.

“Mi jedini govorimo o infrastrukturi, o poreznim reformama. Nitko drugi o tome ne govori”, rekao je.

Prema anketi CEDEM-a, proeuropski DPS s privremenim čelnikom Danijelom Živkovićem na drugom je mjestu s 24,1 posto potpore, dok srpski nacionalistički, proruski Demokratski front (DF) zaostaje s 13,2 posto potpore.

Živković je rekao da bi pobjeda DPS-a okončala razdoblje političke paralize pošto je dvjema vladama koje su došle na vlast nakon prosvjeda 2020. uz podršku utjecajne Srpske pravoslavne crkve, izglasano nepovjerenje.

“Pobjeda je izuzetno važna za formiranje stabilne, europske i reformske vlade koja će Crnu Goru maknuti s mrtve točke i vratiti je na pravi put”, rekao je Živković.

Mnogi Crnogorci rekli su da žele vladu koja će donijeti stabilnost i osnaživati Crnu Goru u smjeru članstva prema Europskoj uniji, što će zahtijevati iskorjenjivanje korupcije, nepotizma i organiziranog kriminala.

“Treba nam reda pošto sad živimo u nekoj vrsti anarhije”, rekao je 37-godišnji Branko Pavlović u glavnom gradu Podgorici.

“Očekujem da ćemo se ujediniti kao nacija…da će naš život krenuti prema boljem europskom svijetu”, rekla je 24-godišnja Anja Petrović.

Crna Gora ušla je u NATO 2017., godinu dana nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. Crnogorska vlada okrivila je za taj pokušaj ruske agente i srpske nacionaliste. Moskva je odbacila te tvrdnje kao apsurdne, a srbijanska vlada zanijekala je umiješanost.

Crna Gora se, suprotno od Srbije, pridružila sankcijama EU-a protiv Moskve nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, a Kremlj je stavio Crnu Goru na popis neprijateljskih država.

Barska plovidba planira obnovu linija Bar-Bari i Bar-Ankona

0
Barska plovidba planira obnovu linija Bar-Bari i Bar-Ankona
Barska plovidba

Barska plovidba AD Bar u prvom kvartalu 2023. godine ostvarila je profit u iznosu 1.197.000 eura. Odbor direktora prelaže kupovinu Ro-Ro putničkog broda i obnovu trajektnih linija Bar-Bari i Bar-Ankona.

Odbor direktora te kompanije na juče održanoj 288. sjednici jednoglasno je usvojio finansijske iskaze za prvi kvartal i izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatom poslovanja.

Ostvareni rezultat, kako navode, je na nivou planiranog i predstavlja nastavak pozitivnih trendova u poslovanju Barske plovidbe AD.

“Takođe, Odbor direktora želi obavijestiti akcionare i ostale stakeholdere, da je na današnjoj sjednici usvojena Odluka o dopuni dnevnog reda redovne Skupštine akcionara zakazane za 27.6.2023. godine sa zahtjevom Odbora direktora prema akcionarima da odobre kupovinu Ro-Ro putničkog broda AF FRANCESKA, čime bi se stvorili uslovi da naša kompanija nakon šest i po godina, ponovo aktivira trajektnu liniju Bar – Bari i Bar – Ankona”, ističe se u saopštenju.

Odbor direktora Barske plovidbe je kazao da je kupovina Ro-Ro putničkog broda planirana sopstvenim sredstvima, koja će biti obezbijeđena realizacijom projekta rekonstrukcije “Stara upravna zgrada” koji je u toku i trenutno je u fazi pripreme dokumentacije za javni poziv za izbor izvođača radova na rekonstrukciji objekta.

“Odbor direktora je na sjednici konstatovao da kompanija ima obezbijeđena sredstva da samostalno izmiri predstojeću ratu ka kineskoj Exim banci, kao i da isfinansira iz tekućih prihoda kompletne radove na projektu Stara upravna zgrada”, zaključuje se u saopštenju.

Djeca nestala u padu aviona pronađena živa nakon pet sedmica

0
Djeca nestala u padu aviona pronađena živa nakon pet sedmica
Djeca nestala u padu zrakoplova pronađena živa
Foto: Presidency / Reuters

Četvero djece iz starosjedilačke zajednice u Kolumbiji pronađeno je živo na jugu zemlje nakon više od pet sedmica otkako se zrakoplov kojim su putovali srušio u gustu džunglu, rekao je u petak kolumbijski predsjednik Gustavo Petro.

Djecu je spasila vojska u blizini granice između kolumbijskih provincija Caqueta i Guaviare, blizu mjesta gdje se mali avion srušio.

– Radost za cijelu zemlju! Četvero djece koja su nestala… izgubljena… u kolumbijskoj džungli pojavila su se živa, poručio je Petro putem Twittera.

Mali zrakoplov Cessna 206 prevozio je sedam ljudi na ruti između Araracuare, u pokrajini Amazonas, i San Jose del Guaviarea, grada u pokrajini Guaviare, ali je u ranim jutarnjim satima 1. svibnja prijavio alarm zbog kvara motora.

Tri odrasle osobe, uključujući pilota, poginule su od posljedica pada, a njihova su tijela pronađena u zrakoplovu. Četvero djece u dobi od 13, 9 i 4 godine, kao i 11-mjesečna beba, preživjeli su pad.

Prve informacije od vlasti za civilno zrakoplovstvo, koje su koordinirale spasilačke napore, sugeriraju da su djeca pobjegla iz aviona i krenula u prašumu potražiti pomoć.

Spasilačke ekipe uz potporu pasa tragača prethodno su pronašle odbačeno voće, koje su djeca navodno jela, te improvizirana skloništa napravljena od vegetacije iz džungle.

U operacijama spašavanja sudjelovali su zrakoplovi i helikopteri kolumbijske vojske i zrakoplovstva.

Tivat – Karnevalska fešta u ritmu sambe, subota 10. jun

0
Tivat – Karnevalska fešta u ritmu sambe, subota 10. jun
Maškarada Tivat – Karneval

Na 3. Međunarodnom karnevalu u Tivtu na rivi Pine danas od 18.30 je Maškarana bubijada, susret međunarodne maskirane povorke sa Volkswagen oldtajmerima.

U 20 sati maškarana povorka će prošetati ulicama Druge dalmatinske i 21. Novembra, da bi se nakon toga na Pinama održao performans karnevalskih grupa.

Uslijediće Brazil samba šou a veče se potom nastavlja koncertom Amadeus benda.

10.06. SUBOTA:

18:30h MAŠKARANA BUBIJADA
20:00h POČETAK KARNEVALSKE POVORKE – Ul. II Dalmatinske i 21. Novembra
PERFORMANS KARNEVALSKIH GRUPA – Riva Pine
BRASIL SAMBA SHOW – Riva Pine
AMADEUS BEND – Riva Pine
11.06. NEDELJA:
12:00h MAŠKARANA REGATA Tivatski zaliv – Riva Pine
19:00h DJEČIJA KRNEVALSKA POVORKA – Ul. II Dalmatinske i 21. Novembra
PEFORMANS GRUPNIH MASKI – Riva Pine

Maškarada Tivat – Karneval 2023.

Treći međunarodni karneval u Tivtu okupiće preko 300 karnevalista iz 15 zemalja, među kojima su i karnevalske grupe iz  Brazila, Bolivije, Čilea, Arube, Italije, Njemačke, Turske, Švedske, Holandije, re;eno je na press konferenciji održane povodom najave ove manifestacije.

Crnogorski novinari uživali u novoj turističkoj turi: Ovakve ture čine da ne zaboravimo našu tradiciju

0
Crnogorski novinari uživali u novoj turističkoj turi: Ovakve ture čine da ne zaboravimo našu tradiciju
Foto Mediabiro

Počela je promocija turističkih tura troje nagrađenih turističkih vodiča na “Konkursu za najbolje osmišljenu novu turističku turu na teritoriji Crne Gore”.

Riječ je o Konkursu koji je organizovala Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) u februaru tekuće godine, a komisija koju su činili članovi Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma i Asocijacije turističkih vodiča, razmotrila je pristigle prijave i odabrala troje najboljih.

Sjajne inovacije u vođenju turističkih grupa pokazala je Aida Krcunović, svojom turom “Od mreže do trpeze”. Njena tura je ekskluzivno prezentovana grupi crnogorskih novinara, te je Krcunović tom prilikom izrazila veliku zahvalnost NTO CG što je organizovala ovakav konkurs i dala priliku turističkim vodičima da iskažu svoju kreativnost.

“Tura ‘Od mreže do trpeze’ je usmjerena oživljavanju Bara kao mediteranskog grada na jedan edukativno-gastronomski način. Tura je krenula od Dvorca kralja Nikole, nastavili smo prema marini, tu smo se prisjetili na stari grad Pristan u kojem su ljudi živjeli od ribolova i u suživotu sa morem. Upoznali smo se sa ribolovnim alatima, barkama, različitim načinima ribolova. Zatim smo otišli na barsku pijacu, kratko smo se upoznali sa načinima kako prepoznati vrstu ribe i kako je izabrati. Potom smo došli u restoran gdje sam demonstrirala kako se čisti i priprema riba”, ispričala je Krcunović.

Tura je osmišljena za manju grupu ljudi kako bi se ostvarila bolja interakcija, a zamišljena je kao program oživljavanja Bara u post-sezoni.

Sve navedene lokacije u Baru i sjajna vještina Krcunović da interpretira zaboravljeno bogatstvo grada, oduševilo je crnogorske novinare koji su imali čast da se po prvi upoznaju sa ovom turom.

“Gospođa Aida je osmislila jedan vrlo zanimljiv način da nas provede kroz kulturu, tradiciju i gastronomiju Barske rivijere i da još jednom ukaže na značaj uvezivanja svih tih segmenata kako bismo što bolje mogli da promovišemo ono što nude naši primorski gradovi. Ukazala je na značaj i načine izlovljavanja ribe kroz istoriju, te je uvezala priču sa istorijom, Dvorcom kralja Nikole i Kraljičinom plažom. Izuzetno interesantna turistička tura,” kazala je novinarka RTV Budva, Dušanka Bašić Ćetković.

Foto Mediabiro

Svoje oduševljenje turom je izrazila i novinarka RTV Nikšić, Ana Radlović, a najveći utisak je na nju ostavio edukativni karakter ture kojim su se učesnici bolje upoznali sa morskim svijetom i pripremom ribljih specijaliteta.

“Cjelokupna tura je upotpunjena laganom šetnjom, upoznavanjem sa nekim istorijskim podacima, a završava se savršenim ručkom koji je nezaobilazan na našem primorju, a to je riba. Mi kao mediji moramo podići svijest koliko je važno ulagati u turizam i koliko naša država zavisi od turizma, tako da bi ovakvih ponuda i tura trebalo imati mnogo više,” istakla je Radlović.

Predstavnica NTO CG Milena Vujačić, iskazala je zadovoljstvo povodom promocije nove turističke ture, a kako dodaje, u narednom periodu će biti promovisane i ture koje su osvojile prvo i drugo mjesto.

“Osmišljavanje nove turističke ture na teritoriji Crne Gore je izuzetno značajno, kako bi se doprinijelo razvoju manje popularnih turističkih regija uz uključivanje lokalnog stanovništva. Cilj ovog Konkursa je da se osnaži i ojača sektor turističkih vodiča, kao i da se uvedu inovacije u vođenju turističkih grupa,” kazala je Vujačić.

NTO CG će organizovati promociju turističkih tura koje su na njihovom Konkursu dobile prvo i drugo mjesto, odnosno prvonagrađenu turu Petre Soković pod nazivom “Vremeplov antičkog grada Dolcea”, kao i drugorangiranu turu Dušana Medina pod nazivom “Stazama slobode: turistička tura posvećena zaboravljenim spomenicima NOB-a u Crnoj Gori”.